Search

Bakterije roda Salmonella, uz Campylobacter, uzrokuju najčešće bakterijske infekcije koje se prenose hranom, a meso peradi je prepoznato kao njihov najčešći izvor zaraze kod ljudi. Budući je pileće meso jedno od najzastupljenijih vrsta mesa u svakodnevnoj ljudskoj prehrani, cilj ovog rada je bio utvrditi pojavnost bakterija roda Salmonella u navedoj vrsti mesa. Uzorkovanje je provedeno u razdoblju od 2016. do 2020. godine u okviru monitoringa hrane životinjskog podrijetla u mesnicama i klaonicama na području istočne Hrvatske. Ukupno je analizirano 837 uzoraka svježeg pilećeg mesa, a u 124 (14, 81 %) uzorka je ustanovljena prisutnost bakterija Salmonella. Serološkom tipizacijom u svim pozitivnim uzorcima je identificirana Salmonella ser. Infantis, koja je najviše bila izolirana u pilećem krilu, a najmanje u prsima

Trihineloza je zoonoza iz skupine parazitarnih zoonoza koja se prenosi mesom životinja koje je invadirano vitalnim ličinkama iz roda Trichinella. Trihineloza je bila javnozdravstveni problem u RH u 90-tim godinama prošlog stoljeća, ali od tada je do nedavno, zalaganjem znanosti i struka iz područja javnog zdravstva broj oboljelih ljudi bio u padu. Unazad nekoliko godina u Hrvatskoj je opaženo odstupanje od propisanih obaveza u vezi s klanjem životinja za osobne potrebe, kao i unos zaraženih mesnih proizvoda iz susjednih zemalja koji je doveo do povećanja broja oboljelih. Tako je ove godine zabilježeno čak 37 oboljelih što je povećanje od preko osam puta u odnosu na prosjek broja oboljelih u zadnjih pet godina. Od trenutka prepoznavanja ovog javnozdravstvenog problema u RH se razvijaju djelatnosti u smislu poboljšanja sigurnosti dijagnostičkih metoda, ali i epidemioloških istraživanja, kako bi se otkrili i umanjili rizici oboljenja ljudi. Parazitarnim i molekularnim pretragama u RH je invazija trihinelama dokazana u dvije vrste domaćih, pet vrsta divljih i u jednoj vrsti sinantropnih životinja. Na području RH dokazana je prisutnost tri vrste trihinela, miješanje tzv. domaćeg i šumskog ciklusa kruženja kao i slučajevi invazije različitim vrstama trihinela u istom domaćinstvu.

U proizvodnji mesnih proizvoda učestalo se koriste bjelančevine soje zbog svoje velike sposobnosti vezivanja vode i povećanja stabilnosti emulzija, uz minimalan utjecaj na okus i boju krajnjeg proizvoda. Osim toga, bjelančevine soje karakterizira i visoka biološka vrijednost te laka probavljivost. No, kako soja pripada skupini osnovnih alergena u hrani, njezina prisutnost, ukoliko nije označena na deklaraciji proizvoda, može predstavljati potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi osjetljivih na ovaj alergen. Stoga je cilj ovog rada bio uvesti molekularnu PCR (engl. Polymerase chain reaction) metodu za identifikaciju bjelančevina soje te potom ispitati prisutnost ovih bjelančevina u hrenovkama koje se kao namirnica široko konzumiraju u svim dobnim skupinama potrošača. Uzorkovano je ukupno 17 uzoraka hrenovki proizvedenih od strane različitih proizvođača te su rezultati ispitivanja uspoređeni s deklaracijom na proizvodima kako bi se utvrdila sukladnost u označavanju ovog alergena. U 5 uzoraka hrenovki bjelančevine soje bile su naznačene na deklaraciji i PCR metodom su iste i utvrđene. U preostalih 12 uzoraka prisutnost bjelančevina soje nije bila označena na deklaraciji, od kojih u 11 uzoraka prisutnost bjelančevina soje nije ni utvrđena, sukladno s deklaracijom, dok je u jednom uzorku utvrđena prisutnost bjelančevina soje bez označavanja prisutnosti ovog alergena. Rezultati istraživanja pokazuju da većina proizvođača hrenovki na hrvatskom tržištu ispravno označava svoj proizvod, ali ukazuju i na moguće nesukladnosti pri označavanju, te na potrebu stalne kontrole prehrambenih proizvoda na prisutnost alergena s ciljem zaštite osjetljive populacije potrošača.

Mikrokopska analiza zauzima sve značajnije mjesto u kontroli kvaliteta hrane, a veliki napredak je postignut upotrebom sistemskog mikroskopa sa softverskom podrškom. Mikroskopska analiza se uspješno koristi za određivanje strukture, površine, veličine, oblika i zastupljenosti posmatranih čestica u hrani, kao i onešišćenja. Pored senzornih i fizičko-hemijskih analiza, primjena mikroskopije u analizi meda služi za kontrolu kvaliteta, zaštitu od patvorenja i pravilno označavanje.Mikroskopska (polenska ili melisopalinološka) analiza medaje značajno poboljšana primjenom svjetlosnog mikroskopakoji je opremljen digitalnom kamerom i odgovarajućim softverom za lakšu obradu slike i identifikaciju polenskih zrna u sedimentu meda. Velika prednost primjene softvera je mjerenje dijametra i površine polenovog zrna pri različitim uvećanjima objektiva. Prilikom sakupljanja nektara i/ili polena pčele svojom aktivnošću dolaze u kontakt s prašnicama cvjetova, te tako polenska zrnca spontano prelaze u med. Identifikacijom polenskih zrna u medu želimo saznati koje su biljne vrste pčelama poslužile za prikupljanje nektara i spravljanje meda. Na taj način se određuje i porijeklo meda. Pravilnikom svake zemlje je određeno minimalno učešće polenskih zrna određene biljne vrste u medu, da bi dobio naziv monoflornog (sortnog) meda. Prirodni med uvijek sadrži brojna polenska zrna i elemente medljike što u potpunosti pruža dobar otisak okoline odakle med dolazi. Stoga polenska analiza može biti korisna za određivanje i kontrolu geografskog i botaničkog porijekla meda. Polenska analiza daje i korisne informacije o tehnologiji pčelarenja te higijenskom aspektu proizvodnje meda. Melisopalinološka analiza je istražena i predložena od strane ICBB (International Commission for Bee Botany) i objavljena 1978 godine. Od botaničkog porijekla meda zavisi njegova cijena na tržištu ali i pravilno deklarisanje. Tačno deklarisanje botaničkog porijekla doprinosi prepoznatiljivosti proizvoda na tržištu i kvalitetnijem informisanju potrošača. Monoflorni medovi na domaćem i inostranom tržištu sve su više cijenjeni, a informacije o botaničkom porijeklu i drugim fizičko-kemijskim parametrima mogu biti osnova za pokretanje postupka zaštite geografskog porijekla meda.

U Veterinarskom zavodu Vinkovci tijekom 2010. godine do 2012. godine ukupno je pretraženo 4886 uzoraka (1559 uzoraka navlaka za obuću iz objekata za tov pilića, 1646 uzoraka izmeta konzumnih nesilica, 503 uzoraka izmeta rasplodnih nesilica, 217 uzoraka konzumnih jaja i 961 uzorak neizleženih jaja) na prisutnost bakterija iz roda Salmonella. Izdvajanje i identifikacija salmonela iz jaja i izmeta obavljeni su standardnim metodama (HRN EN 6579: 2003 ; ISO 6579: 2007. Amandman 1: Dodatak D). Pripadnost serovara određena je serološkom tipizacijom s polivalentnim i monovalentnim antiserumima za pojedine antigene salmonela. Ukupni broj izdvojenih sojeva salmonela iz pretraživanih uzoraka porijeklom iz jata peradi vrste Gallus gallus u 2010. bio je 81 ili 5, 02%, u 2011. godini 22 ili 1, 32%, a u 2012. godini 40 ili 2, 50%. Najčešći izdvojeni serovar u svim pretraženim uzorcima bio je Salmonella Enteritidis. Serovar S. Enteritidis izdvojen je u slijedećim uzorcima: 20 navlaka za obuću iz objekata za tov pilića, 46 izmeta konzumnih nesilica i četiri izmeta rasplodnih nesilica. Serovar Salmonella Typhimurium izdvojen je u dva uzorka izmeta tovnih pilića. Od ostalih serovarova najčešće su izdvojeni S. Mbandaka i S. Fillmore, dok su ostali serovarovi izdvojeni u znatno manjem broju. U navedenom periodu ukupno je pretraženo 947 jata peradi Gallus gallus pri čemu su u njih 56 utvrđene bakterije roda Salmonella. Serovar S. Enteritidis utvrđen je u: četiri jata tovnih pilića, 16 jata konzumnih nesilica i dva jata rasplodnih nesilica. Serovar Salmonella Typhimurium utvrđen je u jednom jatu tovnih pilića.

Europski referalni laboratorij za parazite (EURLP) unazad osam godina redovito organizira godišnje radionice na kojima se prezentiraju epidemiološki i epizootiološki podaci o najvažnijim parazitarnim zoonozama registriranim u zemljama članicama Europske Unije, sve novosti iz područja legislative parazitarnih zoonoza, planirane akcije koje pripremaju nadležna europska tijela u kontroli hrane (DG SANCO, EFSA) te rezultati provjere metoda (proficiency test) u dijagnostici pojedinih parazitoza koje organizira EURLP. Zbog osobite važnosti koju je u javnom zdravstu Hrvatske imala i ima humana trihineloza kao i potrebe približavanja standardima u kontroli i nadzoru parazitarnih zoonoza kao jedna od zemalja nečlanica EU na ovim sastancima sudjelovala je i Hrvatska. Najvažnije informacije prezentirane na posljednje dvije radionice, kao i aktualna epidemiološka i epizootiološka situacija trihineloze i ehinokokoze u zemljama EU i u Hrvatskoj, bit će prezentirane u ovom radu.

U godinama nakon domovinskog rata trihineloza ljudi u istočnom dijelu Hrvatske postala je ozbiljan i relativno učestao javno-zdravstveni problem. Razlozi za tada brojne epidemije trihineloze i visoki postotak trihineloznih svinja prepoznati su u posljedicama rata kao što su migracije ljudi i životinja, siromaštvo, ekstenzivno stočarenje te izostanak uobičajenih metoda veterinarske kontrole i nadzora. Država Hrvatska i stručnjaci iz raznih područja tada ozbiljno započinju borbu s trihinelozom ljudi i životinja, a Veterinarski zavod Vinkovci i njegov laboratorij za dijagnostiku sudjeluju u svim aktivnostima od samoga početka. Iako je broj oboljelih ljudi od trihineloze od 1998. godine uglavnom u stalnom padu, trihineloza ljudi još je uvijek, prema OIE-u, među šest najčešćih zoonoza u Hrvatskoj. U periodu pripremanja Republike Hrvatske za ulazak u članstvo Europske Unije doneseni su novi zakonski akti i poduzete su nove mjere kako bi se kontrola i nadzor ove bolesti podigle na višu razinu, smanjio broj oboljelih ljudi od trihineloze kao i broj svinja pozitivnih na trihinelozu. U dijagnostičkom smislu novi pomaci u laboratorijskom radu napravljeni su implementiranjem norme HR EN ISO/IEC 17025 te akreditiranjem službene metode umjetne probave prema direktivi Europske Unije No. 2075/2005.

U radu su uspoređeni rezultati pretraga pet vrsta uzoraka standardnom mikrobiološkom metodom koja traje od tri do pet dana s rezultatima dobivenim Tecra UniqueTM Salmonella testom koji daje rezultate za 22 sata. Na 60 ispitanih uzoraka ustanovljeno je da Tecra UniqueTM Salmonella Test potvrđuje rezultate dobivene standardnom metodom bez lažno pozitivnih i lažno negativnih rezultata ali u bitno kraćem vremenskom roku.

Na osnovi novijih istraživanja koja ukazuju na neke povoljnebiološke učinke malih doza ionizacijskog zračenja na žive organizme proveli smo pokus na dvije skupine od po 40 pilića u tovu s obzirom na njihov prirast i iskorištavanje hrane. Prva skupina životinja ozračena je u toku embrionalnog razvoja (7. dan inkubiranja) malom dozom gama zračenja (15 cGy), dok druga skupina životinja nije ozračena i služi nam kao kontrola. Na osnovi ovog istraživanja očekivali smo dobiti rezultate koji će potvrditi gore navedenu hipotezu da male doze ionizacijskog zračenja imaju stimulacijski učinak na rast i konverziju hrane u pilića te da će se ozračivanje jaja tijekom inkubacije moći iskoristiti za poboljšanje proizvodnje tovnih pilića. na žalostnakon provedenog tova u trajanju od 42. dana i korištenja kompletnih krmnih smjesa "starter" i "finišer 1" dobiveni rezultati ne pokazuju očekivane razlike u prirastu i konverziji hrane u korist pokusne skupine životinja.