Search

Upozorenja na opasne vremenske pojave vrlo su bitna za zaštitu života i imovine građana Republike Hrvatske (RH) i sukladno s tim izdavanje upozorenja jedan je od primarnih zadataka Državnoga hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), koji ima i isključivu nadležnost za njihovo izdavanje. DHMZ sustavno i kontinuirano razvija kvalitetne informacije na opasne vremenske pojave te je sustav upozoravanja doživio mnoge preinake posljednjih godina, a posebnu ulogu u tome imao je razvoj interneta i tehnologija kojima se informacije mogu vrlo brzo prenositi. U procesu izdavanja upozorenja i obavješćivanja javnosti DHMZ mora komunicirati i surađivati sa svim službama i partnerima zaduženima za sigurnost građana RH. U ovom je radu dan pregled sustava DHMZ-a za izdavanje upozorenja na opasne vremenske pojave, od standardnih operativnih postupaka, razvoja sustava koji je posljednjih nekoliko godina bio vrlo intenzivan, do objašnjenja konačnog produkta, odnosno informacije koja je dostupna svim građanima RH na mrežnim stranicama DHMZ-a. Također su prikazane mnoge statističke značajke upozorenja izdanih u razdoblju od 2009. do 2018. godine, način verifikacije pojedinih upozorenja, a jedno poglavlje posvećeno je i zaštiti od požara raslinja, odnosno ulozi DHMZ-a u provedbi mjera zaštite od požara od interesa za RH.

Waterspouts are severe mesoscale phenomena that can cause great damage to lives and property. Many waterspout events have been recorded in Croatia over the past several years, especially during the summer months. This motivated us to test and develop some forecasting tools that will help forecast waterspout events. Two forecasting indices are most often cited in the literature: the Szilagyi Waterspout Index (SWI) and KHS – Index to calculate risk of (water)spout development. For the SWI a combination of three parameters correlates strongly with waterspout events: difference between water temperature – 850 mb air temperature, convective cloud depth and 850 mb wind speed. The KHS index is based on four parameters: vertical wind shear 0-3 km, 0-500 m lapse-rate, average humidity in the first kilometer and 10 m wind speed. In this study we test these two indices on several case studies. The SWI and KHS are calculated from the Aladin model used operationally in the MHS of Croatia. During the 2010 19 days with waterspouts observed along the Adriatic coast were identified. For all 19 events short description about time, location, synoptic situation (weather type and thermodynamic environment) is given as well as yes/no for the value of both indices. Results of a detail analysis of 4 waterspout events are presented. The research shows that most of the waterspout events were thunderstorm related ; however, for those that are not (fair-weather) more than just common thermodynamic instability indices are needed. Our study shows that SWI and KHS indices improve the waterspout forecast.

Waterspouts are severe mesoscale phenomena that can cause great damage to lives and property, especially if they enter mainland. Many waterspout events have been recorded in Croatia over the past several years, especially during the summer months. This motivated us to test and develop some forecasting tools that will help forecast waterspout events. Two forecasting indices are most often cited in the literature: the Szilagyi Waterspout Index (SWI) and KHS – Index to calculate risk of (water)spout development.

Waterspouts occur over the Adriatic throughout the year. They are a hazard to navigation and produce damage in a case of landfall. The possibility to forecast waterspouts using several empirical indexes computed from the Aladin forecast data will be described Most of the waterspouts reported in the media are missed by the official meteorological network over the Adriatic so there is a lack of measured meteorological data representative for the conditions in the immediate vicinity of the waterspout formation.

U ovom radu proučava se oborina, jedan od prostorno najpromjenjivijih meteoroloških elemenata. Posebno se proučava ekstremna količina oborine (više od 100 mm/24h) na području sjevernog Jadrana i njezina veza s vremenskom situacijom na makro i mezoskali. Obilna količina oborine koja padne na nekom području u kraćem vremenskom intervalu, uvelike ometa normalan život ljudi, donosi poplave, remeti vodoopskrbni sustav, uzrokuje poteškoće u prometu, a može nanijeti i materijalnu štetu na gospodarskim objektima. Upravo stoga, ekstremne su oborine predmet brojnih istraživanja. Treba napomenuti da su znanstveni radovi na temu ekstremnih količina oborine dosta zastupljeni u literaturi vezanoj uz meteorologiju, a za potrebu ovog diplomskog rada izdvajaju se: Ivančan-Picek i sur., 1994 ; Doswell III i sur., 1998 ; Gajić-Čapka i Ivančan-Picek, 2000 ; te Ivančan-Picek i sur., 2003. Cilj ovog rada je odrediti raspodjelu i vrijednosti atmosferskih parametara koji ukazuju na mogućnost pojavljivanja ekstremne količine oborine, te tako proučiti meteorološke čimbenike koji uzrokuju ekstremnu oborinu na sjevernom Jadranu. Pažnja je usmjerena na njihovu makroskalnu i mezoskalnu strukturu. Na temelju podataka 18 ekstremnih oborinskih epizoda na meteorološkim postajama sjevernog Jadrana i njegovog zaleđa u 10-godišnjem razdoblju (1991.-2000.) izračunato je srednje polje geopotencijalnih visina na 500 i 1000 hPa za područje Europe. Opravdanost usrednjavanja objašnjava se time što su sinoptičke situacije ovih oborinskih epizoda više-manje slične. U većini slučajeva riječ je o visinskoj dolini ili cikloni nad zapadnom Europom te prizemnoj cikloni nad zapadnim Sredozemljem i srednjom Europom. Stoga srednja polja predstavljaju tipičnu situaciju pri kojoj se javlja ekstremna oborina na sjevernom Jadranu.