Search

Rad se bavi tematskim odrednicama u literaturi za mlade objavljenoj u cijelom svijetu. Rad je podijeljen na dva dijela – teorijski i empirijski. U teorijskom dijelu rada govori se o literaturi za mlade kroz obilježja, povijest i podjelu iste, kao i o čitanju i navikama čitanja (mladih) ljudi. Navode se poznata djela i autori literature za mlade, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu. Teorijski se objašnjavaju i teme koje se u knjigama za mlade najčešće pojavljuju kao i rezultati prijašnjeg istraživanja u kojemu se kvalitativnom metodom nastojalo utvrditi koje se teme u literaturi za mlade objavljenoj u Hrvatskoj najviše pojavljuju. U empirijskom dijelu rada donose se rezultati istraživanja kojemu je cilj bio utvrditi koje se tematske odrednice pojavljuju u knjigama za mlade te koliko se razlikuju ovisno o zemlji u kojoj su objavljene. Koristeći popis nakladnika dječje knjige koji su sudjelovali na međunarodnom sajmu dječje knjige u Bolonji, sastavio se popis od 256 knjiga kojima se analizirao sadržaj sa svrhom prepoznavanja tematskih odrednica. Rezultati istraživanja podijeljeni su prema kontinentima i zemljama nakladnika koji su knjige objavili. U rezultatima je tekstualno i tablično opisano koje se tematske odrednice pojavljuju u analiziranim knjigama, kao i kojem žanru literature za mlade pripadaju. U posljednjem dijelu rada objedinjuju se spoznaje iz teorijske podloge o literaturi za mlade općenito, čitateljskim navikama mladih te iz prethodnog istraživanja s rezultatima provedenog istraživanja, iz čega se zaključuje koje se tematske odrednice u knjigama objavljenim diljem svijeta najviše pojavljuju te postoji li razlika s obzirom na dio svijeta u kojem su iste objavljene.

U radu se govori o temama koje su zastupljene u knjigama namijenjenim mladima, a koje su objavljene u Hrvatskoj u razdoblju 2016.-2019. godine. Cilj je rada odgovoriti na sljedeća istraživačka pitanja: 1. Koje su knjige objavljene u Hrvatskoj u razdoblju 2016.-2019. godine namijenjene mladima? 2. Koje su knjige namijenjene mladima objavljene 2016.-2019. godine u Hrvatskoj prkladne za čitanje iz užitka? 3. Koje su teme zastupljene u knjigama za mlade objavljenim u Hrvatskoj u razdoblju 2016.-2019. godine? Budući da ne postoji bibliografija literature za mlade, istraživanje je provedeno na temelju analiza kataloga nakladnika, OPAC-a knjižnica te uvidom u knjige za mlade. Poznato je da mladi u Hrvatskoj ne postižu zavidne rezultate na međunarodnom istraživanju pismenosti te da uglavnom ne vole knjige i čitanje (OECD: PISA 2015: Results in Focus, 2018 ; NCCVO 2016). Ipak, zasigurno je mnogo mladih koji pronalaze užitak u čitanju te da iz knjiga vole učiti. U znanstvenoj literaturi koja se bavi istraživanjem čitalačke pismenosti i procesa čitanja navodi se da su stjecanje znanja i uživanje u tekstu dvije osnovne svrhe čitanja. Odnosno, s obzirom na motivaciju, dvije su osnovne vrste čitanja: pragmatično i literarno-estetsko (Kordigel 1991: 181). Doživljaj užitka čitanja u knjigama vrlo se često rađa u djetetovoj ranoj dobi te raste zajedno s djetetom. Čitanje oblikuje osobnost pojedinca i pomaže razvitku tehnika mišljenja, kao i stvaranja novih ideja (Palani 2012: 91-92). Rezultati ovoga rada mogu biti korisni i primjenjivi znanstvenicima koji se bave literaturom za mlade, nakladnicima, informacijskim stručnjacima i knjižničarima za mlade koji čitaju literaturu za mlade, nastoje o njoj učiti i razumijevati je kako bi unaprjeđivali strategije vrednovanja materijala za čitanje i promicanje čitanja te kako bi mlade angažirali u čitanju. Doprinos ovoga rada ogleda se u činjenici da je tematika literature za mlade u Hrvatskoj nedovoljno istraženo područje te rad može poslužiti kao polazište za buduća istraživanja u tom području.

Rad donosi pregled literature i rezultata istraživanja informacijskog ponašanja mladih u kontekstu spolnog zdravlja. U radu je naglasak na mladima u suvremenom informacijskom društvu te se tumači njihovo informacijsko ponašanje u kontekstu zdravlja općenito, kao i u kontekstu spolnog zdravlja. Pojašnjava se na koje načine mladi ljudi dolaze do zdravstvenih informacija i zašto je bitno da te informacije budu pouzdane te prilagođene potrebama mladih. Središnji dio rada bavi se izvorima informacija o spolnom zdravlju koje mladi koriste, odnosno načinima na koje mladi traže informacije o spolnom zdravlju. U literaturi se prepoznaju dvije osnovne skupine informacijskih izvora o zdravlju, a to su osobni izvori, kao što su obitelj, prijatelji i vršnjaci te školski djelatnici, dok drugu skupinu čine mediji, odnosno internet i virtualne društvene mreže. U radu se opisuju rezultati istraživanja kojima se pokušalo identificirati kakve izvore mladi odabiru prilikom traženja informacija o spolnom zdravlju, koje su prednosti, te koji nedostaci pojedinih izvora i kakve informacije mladi najčešće traže kada je riječ o spolnosti. U zaključku se iznose prijedlozi za poboljšanje dostupnosti i kvalitete informacijskih izvora o spolnom zdravlju te otvorenosti društva prema toj važnoj temi.