Search

Međunarodna radna konferencija o zaštiti uskladištenih proizvoda (International Working Conference on Stored Product Protection – IWCSPP) održana je u Berlinu od 7. do 11. listopada 2018. godine, kao 12. po redu Konferencija čija je svrha izmjena novih dostignuća i ideja za unaprjeđenjem zaštite uskladištenih proizvoda. Obuhvaćajući sve aspekte zaštite uskladištenih proizvoda, na Konferenciji su kroz 10 sekcija predstavljene novine u području biologije štetnika, mikotoksina i kemotaksije, nadalje predstavljeni su novi rezultati u mehanizaciji skladištenja, monitoringu i detekciji štetnika, u primjeni biljnih ekstrakata i kontaktnih insekticida, fumigaciji i rezistentnosti kukaca, kao i novine u području fizikalne i biološke kontrole štetnika. Između ostalog, dat je naglasak i na nove svjetske izazove kao što su promjena klimatskih uvjeta, sve veći broj raseljenih ljudi te važnost čuvanja zaliha uskladištene robe za potrebe izbjeglih ljudi, ljudi zahvaćenih poplavama, potresima i ostalim prirodnim katastrofama. Na Konferenciji je sudjelovalo 385 učesnika iz 53 zemlje svijeta izlažući svoje radove usmenim izlaganjem (129) i posterskim prezentacijama (129).

U radu se ukratko navode različite metode i tehnike detekcije s naglaskom na važnost ranog otkrivanja populacija skladišnih štetnih kukaca. Trženjem sirovina, prerađevina i gotovih prehrambenih proizvoda ukazala se potreba za razvijanjem preciznih i brzih metoda detekcije u realnom vremenu. Razvoj novih i tehnološko usavršavanje već postojećih metoda doprinosi preveniranju mogućeg širenja invazivnih vrsta. Naglasak je na metodama detekcije nižih razvojni stadija štetnika koji se najčešće definiraju kao skriveni ili latentni oblik zaraze.

Žitna trogoderma (Trogoderma granarium Everts) je jedna od najdestruktivnijih vrsta insekata uskladištenih proizvoda na svijetu te je u statusu jedne od 100 najinvazivnijih svjetskih vrsta. Osim toga, najvažniji je karantenski štetnik uskladištenih proizvoda u Australiji, Kanadi, Rusiji i SAD-u. Invazivnost žitne trogoderme ogleda se u izvanrednoj sposobnosti za preživljavanjem. Naime, uslijed prenapučenosti populacije, nedostatku hrane ili nepovoljnim temperaturnim režimom ličinka ulazi u stadij mirovanja u kojem može izdržati i nekoliko godina, također je sposobna, nakon što nastupe povoljni uvjeti naglo prekinuti stadij mirovanja i nastaviti s razvojnim ciklusom, što ju tijekom dužeg razdoblja čini još destruktivnijom. U vrlo kratkom periodu može uzrokovati značajne gubitke u uskladištenim žitaricama, koji mogu iznositi i do 70%. Invazivnost i karantenski status žitne trogoderme postaju još značajniji uslijed činjenice da postoje značajne prepreke i poteškoće u kontroli ove vrste. Sposobnost skrivanja u pukotinama skladišta ili ambalaža te sposobnost fakultativnog ulaska u stadij mirovanja su dva značajna aspekta koji otežavaju suzbijanje ovoga štetnika. Nadalje tolerantnost na uobičajene metode suzbijanja, koje su inače učinkovite za većinu skladišnih štetnika, bi moglo rezultirati daljnjem širenju žitne trogoderme i istovremeno smanjenju trenutnog karantenskog svjetskog područja.

Laboratory tests were carried out to examine the insecticidal effect of six (6) different pure natural diatomaceous earths (DEs): Celite 209, Perma Guard, DiaFil 610 (The USA DEs), Keepdry (Brazilian DE), InsectoSec (German DE) and Clarcel (French DE) and their mixtures on wheat grain against three stored-grain beetle species: Cryptolestes ferrugineus Stephens, Sitophilus oryzae (L.), and Tribolium castaneum (Herbst). The objective of this study was to determine the effect of blending of DEs with different physical and chemical properties on the effectiveness against insects. The following mixtures were prepared (ratio 50:50): Celite 209 + DiaFil 610, Celite 209 + Perma Guard, Celite 209 + Keepdry, Celite 209 + InsectoSec, Celite + Clarcel, DiaFil 610 + Perma Guard, DiaFil 610 + Keepdry, DiaFil 610 + InsectoSec, DiaFil + Clarcel, Perma Guard + Keepdry, Perma Guard + InsectoSec, Perma Guard + Clarcel, Keepdry + InsectoSec, Keepdry + Clarcel and InsectoSec + Clarcel. DEs alone and their mixtures were applied at 500 mg/kg of clean hard grain with 13.6% moisture content and hold at 30 0C ± 1 and 65 to 75% air relative humidity. Although few results indicate the slight increase of the effectiveness, the mixtures of DEs didn’t generate a significantly higher effectiveness when compared with the effectiveness of effective DE in the mixture when applied alone. The results of the present work indicate that blending of DEs together may not produce a new DE formulation that is more effective against stored insect pests.

Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije (ZZJZ) je tijekom rujna i listopada 2016. godine proveo istraživanje o utvrđivanju razine znanja građana Osijeka o poznavanju biologije komaraca, bolestima koje oni prenose, kako osobno sudjeluju u kontroli komaraca, kvaliteti kontrole javnih tretmana, kako komarci utječu na njihovo zdravlje i odgovornosti za rezultat. Studija je provedena na slučajno odabranom uzorku stanovnika. Tijekom 2016. godine anketirano je 421 ispitanik različitih dobnih skupina i različitih školskih sprema. Više od pola ispitanika je srednje stručne spreme. Od ukupnog broja ispitanika 69% je bilo ispitanica i 31% ispitanika. Rezultati istraživanja su pokazali da je 14, 3% ispitanika pripadalo dobnoj skupini od 30-34 godine života. Najmanji broj ispitanika pripadao je dobnoj skupini od 65+ godina života. Osječani smatraju da je učinkovita kontrola komaraca u gradu vrlo često izostajala. 84, 3% stanovnika se štiti od uboda komaraca korištenjem repelenata. Mišljenja su da je od proljeća do jeseni brojnost komaraca najčešće premašivala granicu tolerancije od 15 uboda u 15 minuta. 83, 8% (351) ispitanika izdvaja znatna vlastita sredstva za borbu protiv komaraca godišnje u rasponu od 50, 00 do 200, 00 kuna na borbu protiv komaraca po kućanstvu. Prosječno, svako kućanstvo utroši 125, 00 kuna, 349 ispitanih kućanstava godišnje utroši između 30.000, 00 i 40.000, 00 kuna. Visokih 80, 9% ispitanika smatra da su tretmani sustavne dezinsekcije neučinkoviti te da brojnost komaraca ostaje ista ili viša nakon provedenih tretmana dezinsekcije. 80, 19% ispitanika tvrdi da je brojnost komaraca tijekom 2016. godine znatno narušavala kvalitetu života na području grada Osijeka. Provedeno istraživanje je Zavodu za javno zdravstvo Osječkobaranjske županije osiguralo opći uvid o osviještenosti i znanju građana o problematici komaraca i oboljenjima koje komarci prenose te o načinima borbe protiv komaraca koje građani sami provode.

Ovim preglednim radom prikazuju se aktivnosti tijekom tri godine rada na istraživačkom projektu Hrvatske zaklade za znanost pod naslovom „Razvoj formulacija novih prirodnih insekticida na osnovi inertnih prašiva i botaničkih insekticida i njihovih kombinacija kao zamjena za sintetske konvencionalne insekticide“ – DIACROMIXPEST IP -11-2013-5570. Riječ je o trogodišnjim istraživanjima prirodnih formulacija insekticida u Hrvatskoj s ciljem primjene u zaštiti uskladištenih poljoprivrednih proizvoda, a uz manje modifikacije, i u javnom zdravstvu, komunalnoj higijeni, zaštiti biljaka u vegetaciji, veterini te prehrambenoj industriji. Značaj ovih formulacija je u tehnologiji miješanja i različitim kombinacijama hrvatskih inertnih prašiva s biljnim supstancijama hrvatskog podrijetla s različitim mehanizmom djelovanja na insekte. Sinergijom fizikalnog i kemijskog mehanizma djelovanja ovakvih formulacija dobiva se bolja učinkovitost na insekte u odnosu kada su iste supstancije primijenjene same, a ujedno se usporava moguća pojava rezistencije. S obzirom da su sve supstancije u formulacijama prirodnog podrijetla, ne bi trebala postojati zabrinutost o štetnim ostatcima insekticida u obrađenoj robi, na površinama i u prostoru. U projektnom timu su znanstvenici iz Diatom Research and Consulting Inc. iz Kanade (dr. sc. Zlatko Korunić), Hrvatskog geološkog instituta (prof. dr. sc. Josip Halamić i dr. sc. Ines Galović) te Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku kao nositelja projekta (prof. dr. sc. Vlatka Rozman, prof. dr. sc. Renata Baličević, prof. dr. sc. Anita Liška, i Pavo Lucić, mag. ing. agr.).

U današnje doba suvremene poljoprivredne proizvodnje kao cilj fitomedicine se postavlja ekološki prihvatljiva zaštita bilja. Biološka kontrola prihvaćena je kao praktična, sigurna, visoko efikasna i ekološki prihvatljiva metoda suzbijanja, primjenjiva u agroekološkim sustavima, bez štetnih posljedica na zdravlje potrošača i proizvođača. Velike su potrebe za iznalaženjem prirodnih formulacija insekticida u zaštiti usjeva i uskladištenih proizvoda koje imaju jednako učinkovito djelovanje kao sintetički pripravci. Prirodni insekticidi trebaju zadovoljiti sljedeće standarde: specifičnost djelovanja na ciljane organizme, netoksičnost za sisavce i usjeve, okolišnu prihvatljivost, ekonomičnu cijenu te dostupnost. Sve više se istražuju botanički insekticidi kao alternativa konvencionalnim insekticidima. Od botaničkih insekticida najčešće se primjenjuju eterična ulja, kao i brojni drugi biljni ekstrakti i biljna prašiva. U toku rada sakupljene su odabrane biljne vrsta iz ruderalnog, korovnog, travnjačkog i antropogenog sustava flore Hrvatske s potencijalnim insekticidnim djelovanjem. Istraživanja su sastavni dio hrvatskog projekta „Razvoj formulacija novih prirodnih insekticida na osnovi inertnih prašiva i botaničkih insekticida i njihovih kombinacija kao zamjena za sintetske konvencionalne insekticide“ – DIACROMIXPEST“ financiranog od Hrvatske zaklade za znanost. Od brojnih biljnih vrsta prikupljenih u Hrvatskoj za potrebe istraživanja, najviši potencijal insekticidne djelotvornosti ostvaren je s biljnom vrstom lavandin (Lavandula x intermedia Emeric ex Loiseleur) primijenjenim u obliku praha cvijeta, biljnog ekstrakta cvijeta i eteričnog ulja.

U sklopu znanstveno istraživačkog projekta (Hrvatska Zaklada za Znanost, IP-11-2013-5570), s ciljem da se smanji uporaba sintetičkih manje sigurnih pesticida, razvijeno je nekoliko različitih formulacija insekticida na bazi dijatomita, silika gela i biljnih ekstrakata. Preliminarnim testovima procijenjena je insekticidna učinkovitost formulacija označenih kao F1P i F3P na žitnom kukuljičaru (Rhyzopertha dominica Fab.) i kestenjastom brašnaru (Tribolium castaneum Herbst). Svaka formulacija je testirana u pet doza, pomiješanih sa 100 g zrna pšenice, te je učinkovitost procijenjena kroz mortalitet odraslih jedinki testiranih vrsta kukaca nakon 7, 14 i 21 dan, kao i kroz brojnost potomstva F1 generacije nakon 63 dana. Svi tretmani su postavljeni u tri repeticije s 25 odraslih jedinki brašnara i kukuljičara, zasebno u svakoj repeticiji. Na žitnom kukuljičaru, bolju insekticidnost je postigla formulacija F3P, sa 100% mortalitetom pri dozi od 250 ppm nakon 14 dana i letalnim dozama LD50 159, 2 ppm te LD90 439, 1 ppm nakon 7 dana. Na kestenjastom brašnaru, obje su formulacije imale slabiji insekticidni učinak, s tim da je formulacija F1P bila djelotvornija, postigavši najveći mortalitet od 73, 3% (650 ppm, nakon 21 dana). F3P je u istraživanim dozama imala vrlo nisku, nezadovoljavajuću efikasnost na odrasle jedinke T. castaneum. Obje formulacije su značajno inhibirale razvoj potomstva i to kod obje vrste tretiranih kukaca. Na kukuljičaru je postotak inhibicije bio u rasponu od 89, 6% do 99, 5% kod F1P, odnosno 99, 9% do 100% kod F3P, a na brašnaru od 71, 6% do 90, 7% kod F1P, odnosno 56, 4% do 85, 3% kod F3P. Prema dobivenim rezultatima, formulacija F1P bi se mogla preporučiti za suzbijanje obje testirane vrste skladišnih štetnika, dok se formulacija F3P može preporučiti samo za suzbijanje žitnog kukuljičara. U nastavku su daljnja testiranja učinkovitosti ovih formulacija i na druge vrste skladišnih štetnika kao i njihov utjecaj na hektolitarsku težinu zrnate robe.

Inert dusts, particularly those based upon amorphous silicon dioxide have been shown to possess some effectiveness against a variety of common storage insect pests. These materials can be classified into different groups depending on their composition. There is a significant effect of these dusts on grain quality, primarily bulk density and flowability reduction. We examined the effect of eleven inert dusts applied at 100, 200, 300 and 500 ppm on wheat bulk density reduction and their insecticidal activity against rice weevil Sitophilus oryzae (L.). Inert dusts in the experiment were diatomaceous earth (DE), zeolite, bentonite, kaolin clay, silica gels and disodium octaborate tetrahydrate (DOT).The group of synthetic amorphous silicon dioxide was the most effective against S. oryzae, followed by natural DE and the group of zeolite dusts. The least effective were kaolin clay and bentonite. The similar order of dusts was obtained in the reduction of wheat bulk density. The most effective dusts reduced bulk density significantly more than less effective ones. DOT generated low initial effectiveness (2 days) but after prolonged exposure time of 7 days, the effectiveness was 100%. Due to the effect on wheat bulk density, DOT belongs to the group with the least negative effect on bulk density and therefore, it is a very promising dust to control stored grain insect pests

Cilj rada je prikazati pojavu salmoneloza kod ljudi na novogradiškom području tijekom desetogodišnjeg razdoblja od 2005. do 2014. godine tj. distribuciju salmoneloza prikazati po godinama, spolu i dobi oboljelih osoba te prema vrsti izolirane salmonele i godišnjem dobu, odnosno sezoni pojavljivanja. Služba za epidemiologiju i javno zdravstvo Zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije u okviru svoje redovne djelatnosti prati kretanje zaraznih bolesti, rano otkrivanje izvora zaraze i putova prijenosa na temelju prijava zaraznih bolesti te provodi zdravstveni nadzor nad određenim kategorijama zaposlenih osoba koje obavljaju poslove u proizvodnji i prometu hrane i opskrbi pučanstva pitkom vodom. Materijali korišteni u ovom radu su prijavne kartice zaraznih bolesti evidentirane u knjizi zaraznih bolesti, a zaprimljene od liječnika iz primarne zdravstvene zaštite i iz bolničkog sustava. Za svaku kalendarsku godinu u knjizi prijava zaraznih bolesti prati se pojava dijagnoze Salmonellosis koja se zatim evidentira obzirom na kriterije: dob, spol i serotip salmonele. U promatranom desetogodišnjem razdoblju ukupno je zaprimljeno 4734 kartice zaraznih bolesti, od čega je 371 kartica s dijagnozom Salmonellosis. Najveći broj oboljelih osoba je u dobi do 10 godina (ukupno 167) dok je najmanji broj oboljelih (ukupno 31)kod osoba starijih od 65 godina. Među svim serotipovima salmonele koji su zabilježeni na novogradiškom području najučestalija je Salmonella enteritidis. Pojava salmonela češće se bilježi među stanovništvom na selu negio u gradu. Najčešća pojava salmoneloznog trovanja je u ljetnim mjesecima od srpnja do kolovoza, dok je u vremenu od siječnja do ožujka najmanja pojavnost salmoneloza.

Cilj rada je prikazati prednosti metode kontaktnih pločica (otisaka) u odnosu na korištenje brisova kod provjere mikrobiološke čistoće objekata koji posluju s hranom. Provjera mikrobiološke čistoće je način utvrđivanja efikasnosti čišćenja, pranja i dezinfekcije. Uredan nalaz mikrobiološke čistoće površine, mjerodavan je dokaz učinkovite i pravilne dezinfekcije. Povećan broj aerobnih mezofilnih bakterija indikator je lošije mikrobiološke čistoće. Služba za zdravstvenu ekologiju ZZJZ Brodsko-posavske županije sada za provjeru mikrobiološke čistoće upotrebljava kontaktne pločice Liofilhem S.R.L, Italija. Za inkubaciju kontaktnih pločica koristi se inkubator Binder. Analizom se ispituje broj aerobnih mezofilnih bakterija te broj enterobakterija. Kontrola mikrobiološke čistoće objekata pod sanitarnim nadzorom treba se provoditi redovito (najmanje jednom u šest mjeseci) u skladu s Pravilnikom o učestalosti kontrole i normativima mikrobiološke čistoće u objektima pod sanitarnim nadzorom (NN 137/09). Nezadovoljavajuća mikrobiološka čistoća objekta ugrožava zdravstvenu ispravnost hrane. Nadležni sanitarni inspektor Ministarstva zdravlja tijekom provođenja inspekcijskog nadzora kontrolira nalaz mikrobiološke čistoće. Služba za zdravstvenu ekologiju je do studenog 2013. godine za provjeru mikrobiološke čistoće upotrebljavala briseve, a što je prije odlaska na teren zahtijevalo određene pripremne radnje, ali i radnje koje je trebalo obaviti nakon terena. Analiza je završavala nakon 48 sati. Uporabom kontaktnih pločica, rezultati se dobiju već nakon 24 sata, bez dodatnih radnji.

Štetnici oštećuju sirovine i hranu u skladištima i trgovinama. Do trgovine štetnici se šire od skladišta sirovina ili prijevoznim sredstvima. Ovdje će biti rasprava o kukcima, grinjama, glodavcima i pticama najčešćim štetnicima žitarica i proizvoda, leguminoza (grah, soja, leća), čokoladnih proizvoda, ljekovitog bilja, mirodija i sušenog voća. Na policama u skladištu ili trgovini razne robe stoje jedne kraj drugih i moguć je prelazak štetnika s jedne vrste robe na drugu. Nazočnost se može odrediti na razne načine feromonskim klopkama, hranidbenim mamcima, UV zrakama i dr. Sustavnog istraživanja i monitoringa kojim bi se odredila nazočnost štetnika na hrani u skladištima i trgovinama kod nas nema. Može se pretpostaviti da je stanje bolje nego prije tridesetak godina jer kontrolirana temperatura u skladištima omogućuje bolje uvjete skladištenja. U trgovinama u ljetnim mjesecima koriste se uređaji za klimatizaciju, pa niže temperature umanjuju mogućnost razvoja štetnika.

Dugoročna uporaba fosfina, najraširenijeg fumiganta, povećava rizik od razvoja fosfin rezistentnih populacija skladišnih štetnika. Da bi utvrdili kakvo je stanje s rezistentnošću kod nas, testirali smo populacije kestenjastog brašnara Tribolium castaneum (Herbst) prikupljenih sa 6 lokaliteta na užem području Slavonije i Baranje. Do sada nema podataka o postojanju rezistentnih populacija skladišnih štetnika s ovoga područja i šire. Cilj rada je bio testirati osjetljivost populacija kestenjastog brašnara T. castaneum na fosfin te ispitati da li među njima postoje indicije o razvoju rezistentnosti na fosfin. Osjetljivost na fosfin testirana je i na populaciji T. castaneum uzgajanoj u laboratorijskim uvjetima nad kojom kroz više generacija nisu provođeni nikakvi kemijski tretmani. Kako bi se tijekom izvođenja testiranja izbjegao mogući utjecaj vanjske temperature na populaciju brašnara iz laboratorija, provedena je kontrola iste populacije brašnara na vanjske uvjete, bez aplikacije fosfinom. Za detekciju rezistencije na fosfin primijenjena je diskriminativna doza od 0, 04 mg L-1 prema preporuci Food Agricultural Organization of United Nations (FAO). Fumigacija je obavljena fosfinom u formulaciji Phostoxin peleta pri ekspoziciji od 20 sati, nakon čega je mortalitet bilježen tijekom 15 dana. Utvrđen je i broj potomstva roditelja koji su preživjeli tretman s fosfinom te broj potomstva roditelja koji su bili izloženi vanjskim utjecajima (kontrola na vanjske utjecaje). U toj kontroli nije zabilježena smrtnost jedinki brašnara. U tretmanu s fosfinom najveći mortalitet (75%) zabilježen kod populacije brašnara iz laboratorija, slijedi populacija s lokaliteta Beli Manastir (60%), zatim populacija s lokaliteta Osijek III (50%), populacija s lokaliteta Lipovača (42, 5%), populacija s lokaliteta Velika Branjevina (31, 25%), populacija s lokaliteta Osijek I (10%) i populacija s lokaliteta Osijek II (6, 25%). Obzirom da vanjski uvjeti nisu imali utjecaj na jedinke brašnara iz laboratorija, pretpostavljamo da je na smrtnost istih u tretmanu fumigacije isključivo djelovao fosfin. Kod populacija brašnara s nižim vrijednostima mortaliteta (lokaliteti Osijek I i Osijek II) postoje indicije da se radi o mogućoj pojavi rezistentnosti, s obzirom na preporučenu diskriminativnu dozu prema preporuci FAO organizacije. Kako bi se sa sigurnošću moglo potvrditi da su ove populacije zaista rezistentne potrebno je obaviti daljnje testiranje na potomstvu neosjetljivih populacija.

Cilj ovog preglednog rada je predstaviti i promovirati rad na istraživačkom projektu financiranom od strane Hrvatske zaklade za znanost pod nazivom „Development of new natural insecticide formulations based on inert dusts and botanicals to replace synthetic, conventional insecticides“ (Razvoj formulacija novih prirodnih insekticida na osnovi inertnih prašiva i botaničkih insekticida i njihovih kombinacija kao zamjena za sintetske konvencionalne insekticide). Ovim istraživačkim projektom pokušat će se otkriti i razviti prirodne formulacije insekticida u suzbijanju raznih štetnika koristeći supstancije hrvatskog podrijetla i njihovog stavljanja na tržište za uporabu u poljoprivredi i srodnim djelatnostima, kako u Hrvatskoj, tako i brojnim drugim zemljama. Nove formulacije hrvatskih prirodnih insekticida su realna osnova za mogući razvoj različitih insekticida koji će ispunjavati zahtjeve za sigurnu uporabu i učinkovitost u suzbijanju štetnika. Osim primjene u zaštiti uskladištenih poljoprivrednih proizvoda nove formulacije će se, uz manje modifikacije, moći koristiti i u drugim područjima suzbijanja štetnika kao npr. javnom zdravstvu i komunalnoj higijeni, zaštiti biljaka u vegetaciji, veterinarstvu te prehrambenoj industriji. Razvoj formulacija imati će osnovu u novoj tehnologiji miješanja i najprihvatljivijoj kombinaciji supstancija različitog načina djelovanja na insekte, kao npr. fizikalnom (inertna prašiva) i kemijskom (biljni ekstrakti) načinu djelovanja. Zbog zajedničkog fizikalnog i kemijskog (toksičnog) djelovanja povišena je učinkovitost na insekte u odnosu kada su iste supstancije primijenjene same. Postoji velika vjerojatnost da će složeni način djelovanja znatno usporiti pojavu rezistencije kod insekata. Budući da će sve supstancije u formulacijama biti prirodnog podrijetla i pripadat će grupi tzv. „food grade“ i/ili „organic“ supstancija, neće postojati zabrinutost o štetnim ostatcima insekticida u obrađenoj robi, na površinama i u prostoru. Prirodne supstancije u formulacijama insekticida imaju vrlo nisku, zanemarivu toksičnost i opasnost za toplokrvne organizme, stoga smatramo da će postupak registracije ovih insekticida biti ubrzan. Planira se proizvodnja ovih insekticida u Hrvatskoj jer su sve komponente u formulacijama hrvatskog podrijetla. Isto tako, budući da će biti sigurni i vrlo malo toksični za toplokrvne organizme, učinkoviti na štetne insekte, prihvatljivih cijena koštanja, pretpostavljamo da će se ovi prirodni insekticidi izvoziti u brojne zemlje u svijetu gdje pojedini štetni insekti izazivaju znatno veće štete nego u Hrvatskoj. U ovom projektu istraživački tim čine stručnjaci Hrvatskog geološkog instituta, firme Diatom Research and Consulting Inc. iz Kanade te Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku kao nositelja projekta.

Štetni kukci predstavljaju konstantnu prijetnju u skladištima poljoprivrednih proizvoda i hrane, trgovinama hrane, subjektima u poslovanju s hranom te u konačnici i domaćinstvima. Njihove populacije direktno uvjetuju gubitak na težini proizvoda uslijed prehrane, gubitak kvalitete proizvoda onečišćenjem ekskrecijskim produktima. Neke vrste kukaca prenose bakterije i viruse potencijalno opasne po čovjeka i domaće životinje, potpomažu u širenju spora skladišnih gljivica u masi proizvoda, izazivaju alergijskie reakcije kod ljudi i stoke, utiču na povišenje vlage i termperature uskladištenih proizvoda. Otkrivanje njihovih populacija u proizvodu nije uvijek jednostavan zadatak, jer se najčešće radi o vrlo sitnim organizmima, čije prisustvo uočimo tek ako se masovno razmnože, a štete su već učinjene. Stoga je nužno znati na vrijeme prepoznati njihovu pojavu kako bi se zaustavio razvoj i smanjile moguće štete na proizvodima, što se postiže kontinuiranim pregledom objekata, kao i uzorkovanjem proizvoda svaka dva tjedna. Na taj način moguće je otkriti početnu prisutnost populacije štetnika, što znači da osoblje koje vrši uzorkovanje robe mora znati kako uzorkovati, čime će uzorkovati, koliko će uzoraka treba uzeti, kako će analizirati uzorke te da li će dobiveni rezultati pregleda uzoraka biti reprezentativni za cijeli objekt. Iz pravilno uzetih uzoraka robe može se odrediti vrsta štetnika, gustoća populacije štetnika na pojedinim mjestima u objektu, prostorna i vremenska distribucija štetnika, promjene u dužini razvojnog ciklusa štetnih vrsta, brojnost vrsta štetnika, postotak zaraženog uskladištenog proizvoda te potrebitost provođenja zaštitnih mjera.

Kukci kao gospodarski štetnici uskladištenih poljoprivrednih proizvoda i hrane predstavljaju konstantnu prijetnju tijekom čuvanja proizvoda u skladišnim objektima, proizvodnim pogonima, trgovinama s hranom, subjektima u poslovanju s hranom pa i u domaćinstvima. To su kozmopolitski vrste koje su se tijekom evolucije adaptirale na zatvorene objekte u kojima se nalaze prehrambeni proizvodi i sve što je za njih dostupna hrana. Da bi se spriječila njihova distribucija, neophodno je znati o kojim se vrstama radi, koje štete čine, kako prevenirati njihovu pojavu te na koji način ih suzbiti, a da kakvoća i sigurnost poljoprivrednih proizvoda i hrane ne bude upitna. S obzirom da se danas sirovine i prehrambeni proizvodi trže diljem svijeta, samim tim postoji opravdana opasnost od širenja novih vrsta i u zemlje u kojima ih do sada nije bilo. Njihovo prisustvo direktno uvjetuje gubitak na težini proizvoda uslijed prehrane, gubitak kvalitete proizvoda onečišćenjem ekskrecijskim produktima te izgrizanjem klice (ako se radi o sjemenskom materijalu), neke vrste prenose bakterije i viruse potencijalno opasne po čovjeka i domaće životinje, potpomažu u širenju spora skladišnih gljivica u masi proizvoda, neke vrste izazivaju alergijske reakcije kod ljudi i stoke, a utiču i na povišenje vlage i temperature uskladištenih poljoprivrednih proizvoda. Prepoznavanje njihovih populacija u proizvodu nije uvijek ni jednostavan zadatak, jer se najčešće radi o vrlo sitnim organizmima, čije prisustvo uočimo tek ako se masovno razmnože, a štete su već učinjene.

Sprečavanje i suzbijanje američke gnjiloće medonosne pčele je od interesa za Republiku Hrvatsku. Rana i točna dijagnostika, sanacija na terenu, pregled okolnih pčelinjaka i primjena mjere spaljivanja zaraženog lega mogu dovesti do iskorjenjivanja bolesti na određenom području.

Rezistentnost štetnika na pesticide je otpornost jedinki u populaciji štetnika da prežive izloženost letalnim dozama primjenjenog pesticida. Prva pojava rezistentnosti uočena je već s prvim primjenama ovih sredstava u praksi, dakle 50-ih godina prošlog stoljeća. Rezistentnost je genetski uvjetovana pojava i regulirana je genima za rezistentnost, koji su posljedica genetskih mutacija uzrokovanih dugotrajnom opetovanom primjenom pesticidnih sredstava. Rezistentne jedinke u populaciji se ne razlikuju po vanjskom izgledu (fenotipu) niti po životnim navikama u odnosu na normalno osjetljive jedinke. Može ih se jedino razlikovati po njihovoj tolerantnosti na ekstremne koncentracije pesticidnog sredstava. Na terenu se rezistentnost očituje kao postupni gubitak učinkovitosti jednog isprva učinkovitog sredstva, a nastaje nakon što je populacija štetnika bila tijekom dužeg razdoblja tretirana istim sredstvom ili sredstvom istog načina djelovanja čime se ubija većina osjetljivih jedinki, dok rezistentne preživljavaju.

U radu se problematizira mjera uvođenja zabrane vakcinacije svinja protiv klasične svinjske kuge u smislu praktičnih problema neškodljivog uklanjanja lešina zbog mogućih masovnih eutanazija u slučaju izbijanja bolesti s jedne strane i s druge strane povredi etoloških i etičkih načela zbog usmrćivanja velikog broja životinja iako je moguća preventiva.