Search

Cilj ovog istraživanja bio je istražiti dobivene prinose jarog stočnog graška (Pisum sativum L.) i komponente prinosa te odnose između njih. Istraživanje je provedeno u vidu poljskog pokusa na fakultetskom pokušalištu pokraj Tenje u 2022. godini. U pokusu su ispitivane tri sorte jarog graška Poljoprivrednog instituta Osijek, a to su Gold (2005.), Uran (2010.) i Bera (2017.). Sorte Uran i Gold su sorte za proizvodnju zrna, dok je Bera sorta za proizvodnju krme, ali i za zrno. Žetva je obavljena sredinom srpnja kad su biljke bile u punoj zriobi, a mahune se osušile. Visina biljaka i komponente prinosa mjerene su u laboratoriju Fakulteta. Sorta Gold dala je prinos zrna od 2,07 t/ha, sorta Uran 1,94 t/ha i Bera 1,73 t/ha. Sve tri sorte, iako imaju velik potencijal, podbacile su zbog jake suše u 2022. godini. Količina oborina do kraja srpnja 2022. (mjeseca u kojem je obavljena žetva) bila je upola manja u odnosu na višegodišnji prosjek. Sve komponente prinosa bile su manje od očekivanih za prosječnu godinu., The aim of this research was to investigate the yields of spring field pea (Pisum sativum L.) and yield components, as well as their relationships. The study was conducted as a field trial at the Faculty’s experimental station near Tenja. There were tested three varieties of spring pea from Agricultural Institute Osijek: Gold (2005.), Uran (2010.) and Bera (2017.). Uran and Gold are varieties for grain production, while Bera is a variety for both forage and grain production. Pea varieties were harvested in mid-July, when the plants had died-off and the pods had dried. The yield components were measured in the laboratory of the Faculty. Gold yielded 2,07 t/ha of grain, Uran 1,94 t/ha and Bera 1,73 t/ha. All three varieties, although having great potential, underperformed due to a severe drought in 2022. The amount of precipitation till the July (month of harvest) was half of the long-term average. All yield components were lower than expected for an average year.

The goal was to explore the difference in N- glycosylation between euploid disomic (D21) and trisomic (T21) isogenic human induced pluripotent stem cells (iPSCs) and neural stem cells (NSCs) derived from person with mosaic Down syndrome (DS) trisomy of 21st chromosome.....

U ovom radu obradili smo temu cjenovne elastičnosti, cjenovnu elastičnost šećerne repe te prikazali izračune ponude i potražnje. Iako se šećerna repa sije na oko 27000 hektara, zadnjih nekoliko godina je u trendu manje proizvodne površine zbog zahtjevnih uvjeta Europske Unije. Kako bi proizvodnja šećera i šećerne repe opstala na području RH ne smijemo dozvoliti preveliki pad proizvodnje šećera iz razloga što nam je šećer jedan od glavnih izvoznih proizvoda. U tablicama možemo vidjeti promjene u cijeni tokom godina, promjenu proizvodne površine koja s vremenom opada, prosječan prihod po hektaru te proizvodne količine šećerne repe. Pomoću pojedinih podataka izračunali smo cjenovnu elastičnost ponude i potražnje, što predstavlja jačinu reakcije ponuđene ili tražene količine nekog dobra, uz uvjet da su ostali parametri jednaki., In this paper, we have dealt with the topic of price elasticity, price elasticity of sugar beet and presented supply and demand calculations. Although sugar beet is sown on about 27,000 hectares, in the last few years it has entered the trend of smaller production area due to the demanding conditions of the European Union. In order for production of sugar and sugar beet to survive in the territory of the Republic of Croatia, we must not allow an excessive decline in sugar production due to the fact that sugar is one of our main export products. In the tables we can see changes in price over the years, change in production area that decreases over time, average income per hectare and production quantities of sugar beet. Using individual data, we calculated the price elasticity of supply and demand, which represents the strength of the reaction of the offered or requested quantity of a goods, provided that the other parameters are the same.

Istraživane su interakcije poli(vinil-klorida) (PVC) i poli(etilen-oksida) (PEO) i to u otopini, taljevini i u čvrstom stanju. Interakcije polimera procijenjene su na temelju Sunove teorije određivanjem parametra α iz viskozimetrijskih podataka. Diferencijalnom pretražnom kalorimetrijom (DSC) i infracrvenom (FT-IR) spektroskopijom istražuju se interakcije polimera u taljevini, odnosno u čvrstom stanju DSC krivulje istraživanih mješavina pokazuju dvije temperature staklastog prijelaza koje odgovaraju staklištima čistih polimera, što je karakteristika nemješljivosti, i neznatno sniženje tališta PEO-a. Na FT-IR spektrima također nisu uočeni pomaci karakterističnih vrpci koji bi ukazivali na mješljivost. Toplinska stabilnost PVC-a i PEO-a u mješavini istraživana je dinamičkom termogravimetrijom (TG). Interakcije komponenata mješavine i njihovih razgradnih produkata procijenjene su usporedbom eksperimentalnih termogravimetrijskih krivulja i krivulja izračunatih na osnovu pravila aditivnosti.