Search

Several research papers emphasize that both species composition and land cover in Mediterranean ecosystems generally recover rapidly after fire. Mediterranean species have ecological strategies for the post-fire period, such as the ability to resprout, seed bank persistence, or the ability to grow or disperse. Here an abandoned agricultural field (AAF) near Biograd na moru (Croatia) was burned by an induced fire. Fifteen rings (diameter 0.2 m2 ) were established, five for each variant: I. unburned (UB), II. medium intensity (MB) and III. high intensity (HB), and observed within 12 months. The results showed that the functional group (FG) of grasses dominated in the variant MB, in contrast to the dominance of legumes in the variant HB. Compared to AAF, the number of forbs FG slightly decreased in both burn variants (MB, HB). The dominant strategy was competitors (C), followed by ruderal plants (R), whose numbers increased slightly after burning in the MB and HB variants, while stress tolerants decreased significantly in both variants. The total cover of renewed vegetation was higher on HB than on MB. These preliminary results indicate that the intensity of HB does not promote grass survival in the first year after fire, while legumes and forbs are more resistant to higher fire intensity and therefore have a higher chance of survival. Acknowledgements: This research was supported by the Croatian science foundation under the project “Influence of Summer Fire on Soil and Water Quality” (IP-2018- 01-1645).

Temeljem Projektnog zadatka na katastarskoj čestici broj 1709 (šifra katastarske općine 309486), katastarska općina Podravske Sesvete nalazi se bušotinski radni prostor Kal-4R, dimenzija 105 m x 125 m (1, 31 ha). Jedna od sastavnica bušotinskog radnog prostora pri crpljenju ugljikovodika je isplačna jama dimenzija 27, 5 m x 8 m (0, 022 ha) koju je potrebno sanirati. - Prikazani rezultati temeljnih kemijskih značajki tla pokazuju određenu očekivanu heterogenost promatranih značajki tla na području isplačne jame koja će se sanirati. Reakcija tla je heterogena, u skladu s načinom korištenja okolnog prostora u okružju BRP-a. U uzorkovanju I. reakcija je alkalna, a u uzorcima II. i IV. kisela, dok je u uzorkovanju III. slabo kisela. Heterogenost slijedi i sadržaj organske tvari/humusa. Na uzorkovanju I. tlo je slabo humozno, dok je u preostalim uzorkovanjima tlo jako humozno. U skladu s utvrđenim sadržajem organske tvari kreće se i zadovoljavajući C/N odnos. Biljci pristupačan fosfor i kalij kreću se u granicama slabe do umjerene opskrbljenosti. U pogledu sadržaja ugljikovodika u svim slučajevima riječ je o početnoj opterećenosti tla ugljikovodicima. Također, i koncentracija promatranih jedanaest teških metala ne prelazi maksimalno dozvoljene vrijednosti (NN, 71/19). - Sve navedeno ukazuje da dosadašnji rad vezan uz crpljenje ugljikovodika nije prouzročio nikakve negativne posljedice po okoliš.

Pčelarima služi na ponos spominjanje pčele u Vinodolskom zakoniku koji je proglašen 6. siječnja 1288. godine, točno prije 735. godina. To je najstariji u cijelosti sačuvan spomenik običajnog prava na hrvatskom jeziku pisan glagoljicom na čakavskom dijalektu. Vrlo je teško novim internet generacijama, objasniti da mi dominantna „ljudska populacija“ ovisimo o tim malim korisnim kukcima oprašivačima. Internet generacija koja dominira na Planetu Zemlji i ponaša se kao najveći egocentrik i želi sve sebi prilagoditi ne shvaća da je čovjek postao čovjeku najveći neprijatelj. Većina njih zna da ih pčela može „piknuti“ i izazvati bol, odnosno da pčele stvaraju med. Iz toga razloga oni se s pravom „boje“ pčela, ali se raduju medu. Od dvjestotinjak važnih poljoprivrednih kultura koje se uzgajaju na području Europske unije njih 80 % izravno ovisi o oprašivanju korisnim kukcima (medonosne pčele, bumbari, divlje i solitarne pčele). Tijekom prošlog stoljeća u svijetu je za približno 50 % smanjen broj uzgajanih pčelinjih zajednica, ali u isto vrijeme je za više od 300 % povećana proizvodnja poljoprivrednih kultura koje izravno ovise o oprašivanju korisnim kukcima. Širom planeta Zemlja malo što kao pčele, bez obzira na vjeru, spol, boju kože, obrazovanje povezuje ljude. Priče o pčelama su bile i biti će nikada ispričane priče, svi smo mi bar jednom u životu imali bliski susret s pčelama. Veza između pčela i čovjeka danas je neraskidiva, a u sadašnje vrijeme izložena je čitavom nizu opasnosti koje smo mi ljudi stavili pred pčele nepravilnim korištenjem raznih „cida“. Broj pčela u okolišu je primarni indikator opstojnosti Planeta. Ako danas nestane pčela za nekoliko godina na Planeti će nestati i ljudske populacije. Iz toga razloga u Europskom zelenom planu koji će se provoditi do 2050. godine pčele imaju važno mjesto i ulogu (Revizija Inicijative EU-a za oprašivače). Kroz ovaj skup želimo naglasiti nezamjenjivo mjesto i ulogu pčela u okolišu.

A neglected arable agricultural area near the town of Vrana near Lake Vrana was burned by an induced fire. The area is located in the transition zone between evergreen (Fraxino orni - Quercetum ilicis) and deciduous vegetation (Querco- Carpinetum orientalis). The agricultural site itself, immediately around the burned area of the experiment, is dominated by Mediterranean maquis with the characteristic species Pistacia lentiscus and the monoculture community of Foeniculum vulgare. The studied area is divided into three experimental variants (average slope 18%): I. (control - anthropogenic meadow), II. (lower intensity burning, burning 10 kg/m2 of straw) and III. ( higher intensity burning, burning 10 kg/m2 of straw and 15 kg of vine wood). Fifteen rings (diameter 0.2 m2) were established on the studied area, five on each variant. The growth and development of flora and vegetation were observed monthly. All inventoried plant species were identified, herbarized, digitised, and are available in the ZAGR online herbarium (http://herbarium.agr.hr/hr_search.html). Abundant growth of plant taxa from all three functional groups that follow different ecological survival strategies was observed on the control variant: legumes, forbs, and graminoids. The most abundant species included the very species that were recorded within the experimental rings, but also included several others that were not previously recorded in the burned experimental rings (Plantago lanceolata, Urospermum picroides, Sisymbrium officinale, Silene latifolia ssp. alba). On the variant with lower fire intensity, the dominance of monocotyledons from the Poaceae family is visible: Avena sativa, Dactylis glomerata, Hordeum murinum, Elymus repens and others. On the variant with higher fire intensity, the dominance of plants from the group and family of legumes (Fabaceae) was observed, for example, Vicia cracca, Vicia sativa and Lathyrus aphaca. Compared to the control variant, abundant plants from the forage functional group grew in both burn variants (higher and lower intensity): Foeniculum vulgare, Convolvulus arvensis, and C. cantabrica, which were also the first to emerge three weeks after the 2019 induced burn. Total cover of renewed vegetation did not exceed 25% at either fire intensity after 24 months. Based on this results, we conclude that higher fire intensity does not promote survival of therophyte (monocotyledonous) life form, while hemicryptophytes and hamephytes (dicotyledonous) are more resistant to higher fire intensity and therefore have a greater possibility of survival.

• Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi trenutno (nulto) stanje kvalitete tla prije početka potencijalnog crpljenja ugljikovodika na razradnim bušotinama EPU Voloder- 10 ; 11 i 12. • Na eksploatacijskom polju ugljikovodika „Voloder“ planira se izrada triju razradnih bušotina Vo-10, Vo-11 i Vo-12. Bušotine Vo-10 i Vo-11 biti će izvedene kao usmjerene, prognozirane konačne dubine oko 1.600 m (Vo-10) i oko 3.175 m (Vo-11), dok će bušotina Vo-12 biti izvedena kao vertikalna, prognozirane konačne dubine oko 3.000 m sa ciljem pronalaženja ugljikovodika. • Bušotine Voloder-10 (Vo-10), Voloder-11 (Vo-11) i Voloder-12 (Vo-12), locirane su unutar eksploatacijskog polja „Voloder“ u području naselja Voloder, na poljoprivrednom zemljištu u privatnom vlasništvu. Najbliži stambeni objekti udaljeni su oko 90 metara od ušća planirane bušotine Vo-10, oko 185 m od ušća bušotine Vo-11 i oko 130 m od bušotine Vo-12. Nedaleko bušotina se nalazi vodotok Voloderec koji prolazi kroz naselje Voloder (najbliža bušotina Vo-10 na udaljenosti oko 250 m). Do planiranih bušotina Vo-10, Vo-11 i Vo-12, pristupati će se s županijske ceste ŽC3124 (dionica Popovača – Voloder). Do bušotine Vo-10 koristiti će se put na k.č. 223, do bušotine Vo-11 koristiti će se put na k.č 223 i put na k.č. 244, dok će se do bušotine Vo-12 pristupati preko puta na k.č. 1210/1 i 740.

Nekoliko politika Europske unije (npr. Zeleni plan, Zakon o klimi, Strategija bioraznolikosti 2030., Od farme do stola) ima za cilj transformirati poljoprivredne sustave, a jedan od ciljeva je smanjenje primjene mineralnih gnojiva. Istraživanje utjecaja ugara i zelene gnojidbe na poboljšanje fizikalno-kemijskih značajki tla imala su za cilj utvrditi njihov utjecaj na promjene u tlu, kao i na prinos jarih kultura - kukuruza i soje. Dvogodišnjim istraživanjem u koji je uključen pravi ugar i zeleni ugar (uzgoj siderata kratke vegetacije - sjetva u jesen i unošenje u tlo u proljeće) utvrditi će se razina poboljšanja istraživanih parametara. Dvogodišnja istraživanja provedena su na OPG-u Dalibor Jurina u Velikim Zdencima, Bjelovarsko-bilogorska županija prema slučajnom bloknom rasporedu na parcelama veličine 10 x 35 m u četiri ponavljanja. Varijante uključene u istraživanje su: I. crni ugar ; II. crni ugar + zelena gnojidba ; III. usjev (2021 – kukuruz ; 2022 – soja) + zelena gnojidba i IV. usjevi 2021 – kukuruz ; 2022 – soja bez zelene gnojidbe. Ovim istraživanjem, potvrđeno je da zelena gnojidba utječe na promjene reakcije tla, stabilnost strukturnih agregata, povoljniji C/N odnos kao i na smanjenje zbijenosti tla u periodu od dvije godine dana (jesen 2020. – jesen 2022.). Nije uočena pozitivna korelacija između zelene gnojidbe i prinosa kukuruza u prvoj godini istraživanja, obzirom da se prinos pokazao manjim na tretmanu na kojem je primijenjena zelena gnojidba. U drugoj godini istraživanja prinos sjemena soje bio je viši na tretmanu sa zelenom gnojidbom. Potrebno je nastaviti istraživanja kako bi se utvrdile promjene fizikalnih i kemijskih svojstava i uočio utjecaj zelene gnojidbe na iste, kao i na prinos uzgajanih usjeva.

1. Kisić, I., Bašić, F., Mesić, M. Zgorelec, Željka, Sajko K., Jurišić, Aleksandra (2008). Agroekološki elaborat stanja tala s projektom rekultivacije bušotinskih radnih prostora i isplačnih jama polja Legrad (Leg-3 ; Leg-5 i Leg- 12), str. 49. Fond stručne dokumentacije Zavoda za OPB, Agronomski fakultet, Zagreb. 2. Kisić, I., Bašić, F., Mesić, M. Zgorelec, Željka, Sajko K., Jurišić, Aleksandra (2008). Agroekološki elaborat stanja tala s projektom rekultivacije bušotinskih radnih prostora i isplačnih jama polja Legrad (Leg-2 i Leg-12), str. 48. Fond stručne dokumentacije Zavoda za OPB, Agronomski fakultet, Zagreb. 3. Kisić I., Mesić S., Bašić F., Brkić V., Mesić M., Durn G., Zgorelec Ž., Bertović L. (2009): The effect of drilling fluids and crude oil on some chemical characteristics of soil and crops. Geoderma, 149/3-4:209-216. 4. Kisić I., Jurišić A., Mesić H., Mesić S. (2011): Heavy Metals Uptake by Aerial Biomass and Grain of Soybean. Soybean – Biochemistry, Chemistry and Physiology, dio II, poglavlje 24, 425-434. Urednik: Tzi Bun Ng, Izdavač: InTech open acces publisher. Rijeka Croatia. 5. Kisić, I. (2012): Sanacija onečišćenoga tla. Sveučilišni udžbenik, str. 276. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. Kisic, I. (2014): Effects of Soil Contamination on the Selection of Remediation Method. Chapter in book: Handbook of Research on Advancements in Environmental Engineering, Ed. Gaurina-Međimurec, N., p. 200-227. 6. Mesić, H., Bakšić, D., Bašić, F., Čidić, A., Durn, G., Husnjak, S., Kisić, I., Klaić, D., Komesarović, B., Mesić, M., Miko, S., Mileusnić, M., Nakić, Z., Pernar, N., Pilaš, I., Romić, D., Vrbek B., Zgorelec, Ž. (2008): Program trajnog motrenja tala Hrvatske. Agencija za zaštitu okoliša, str. 131. Zagreb.

• Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi trenutno (nulto) stanje kvalitete tla prije početka potencijalnog crpljenja ugljikovodika na istražnoj bušotini Go-11. • Bušotina Gola-11 biti će izrađena kao koso usmjerena („J“ trajektorija) sa ciljem pridobivanja plina iz ležišta Gola duboka. Bušotina će biti izbušena sa bušaćim postrojenjem National-402 servisne kompanije CROSCO. Sve navedeno zahtijevati će izgradnju pristupne ceste, bušotinskog kruga odnosno radnoga prostora na kojem će se odvijati tehnološki proces bušenja. • Planirana razradna bušotina Go-11 nalazi se nedaleko naselja Gola, u blizini sela Otočka (udaljenost do najbližih kuća oko 160 m), a najbliža bušotina je Go-8 (oko 950 m jugoistočno). Najbliži vodotok je rijeka Drava (oko 1 800 m južno), a najbliži rukavac rijeke Drave na oko 1 050 m. Obuhvat zahvata izrade bušotine Go-11 iznosi 17 642 m2 u k.o. Gola (k.č. 1439, 1440, 1441, 1442, 1443 i 1444).

Several European Union policies (e.g. Green Deal, Climate law, Biodiversity Strategy 2030, Farm to Fork) have a goal to transform the agricultural systems and one of the goal is fertilizers reduction. Nature based solutions (e.g. green manure) can help in restoring soil quality for enhanced agricultural productivity and sustainability. A two-year research (on the Dalibor Jurina familly farm in Veliki Zdenci, Bjelovar-Bilogora County) was conducted to test real fallow and green fallow on the improvement of the soil quality. Experiment is conducted in random block layout with four treatments (I. black fallow ; II. Black fallow + green manure ; III. Crops (2021-corn & 2022-soybean) + green manure ; IV. crops (2021-corn & 2022-soybean) without green manure on plots of 10 x 35 m in four repetitions on Pseudogley on the plain in semi-humid conditions. Results confirmed that green manure affects changes in the soil reaction, the stability of structural aggregates, and C/N ratio. Soil compaction is reduced in green manure plots over a period of two years (autumn 2020 - autumn 2022). Moreover, there is no correlation between green manure and maize yield in the first year of the study. Results reveal that the maize yield was lower in the treatment where green manure was applied. In the second year of the study, the yield of soybean was higher in the treatment with green manure. It is necessary to continue research in order to determine changes in physical and chemical properties and to observe the influence of green manure on them, as well as on the yield of cultivated crops.

Dana 1.10.2021. godine, oko 18:30 sati dojavljeno je da je na području kč 863/1 katastarska općina Kućanci došlo do propuštanja utisnog cjevovoda bušotine Be-29. Na mjesto propuštanja odmah su izašli radnici INA d.d. te su na mjestu propuštanja 3ʺ cjevovoda utisne bušotine Be-29 postavili obujmicu na cjevovod. • Sanaciju mjesta propuštanja obavio je STSI (29. listopada) što je uključilo građevinske radove što podrazumijeva sanaciju mjesta propuštanja, odvoz umašćenog tla, ravnanje terena. Zbog loših vremenskih uvjeta, zemljište gdje je bilo propuštanje je bilo pod vodom i sanacija je obuhvatila samo odvoz manje količine umašćene zemlje. • Posljedice propuštanja utisnog cjevovoda utisne bušotine Be-29 rezultirale su istjecanjem 10 m3 slojne vode. • U dogovoru sa vlasnikom trebala se naknadno obaviti dodatna sanacija na način da se dio zemlje od 20-30 cm skine i zamijeni sa čistim tlom. • Na osnovu izrađenog operativnog plana, provedene djelimične sanacije može se zaključiti sljedeće: • Neosporno je da je na površini 2.302 m2 došlo do uništenja usjeva koji se u tom trenutku nalazio u polju a to je bio kukuruz koji je za nekoliko dana trebao biti požnjeven. Šteta na ovoj površini od 2.302 m2 je 100%. • Također devet mjeseci poslije propuštanja cjevovoda vidljivi su tragovi na narednoj kulturi koja je bila zasijana na polju, tj. soja na površini na kojoj se desio incident nije niknula (slike 12-15). Također i u ovom slučaju šteta na uzgajanom usjevu je 100%. • Vjerojatno prema uobičajenom plodoredu naredne vegetacijske godine (2022/23) na ovu katastarsku česticu biti će zasijana ozima pšenica. S velikom vjerojatnosti vjerujemo da će promjene u izgledu uzgajanog usjeva (pšenice) biti puno manje u odnosu na situaciju koja je bila zabilježena ove godine kada je na polju bila soja. Soja je kultura koja vrlo intenzivno reagira i na najmanje povećanje koncentracije ugljikovodika u tlu (tablica 11). Za razliku od nje strne kulture su puno tolerantnije na pojavu ugljikovodika u tlu (Kisić, 2012).

• Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi trenutno stanje kvalitete tla prije početka crpljenja ugljikovodika na istražnoj bušotini Novi Jankovci-1. • Ukoliko se utvrdi komercijalno otkriće ugljikovodika, bušotina Novi Jankovci-1 će se proizvodno opremiti, a bušotinski radni prostor svesti na optimalnu veličinu za pridobivanje nafte (80 x 50 m = 4.000 m2), sukladno Projektu izrade bušotine Novi Jankovci-1.

Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi trenutno stanje kvalitete tla prije početka crpljenja ugljikovodika na istražnoj bušotini Opatovac-1. Ukoliko se utvrdi komercijalno otkriće ugljikovodika, bušotina Opatovac-1 će se proizvodno opremiti, a bušotinski radni prostor svesti na optimalnu veličinu za pridobivanje nafte (80 x 50 m = 4.000 m2), sukladno Projektu izrade bušotine Opatovac-1. Ukoliko će rezultati istraživanja pokazati da je bušotina negativna ona će se na siguran način napustiti, što podrazumijeva naredno: postaviti cementne čepove na odgovarajućim dubinama radi odvajanja slojeva, demontirati bušotinsku glavu i erupcijski uređaj, odrezati zaštitne cijevi na 1, 5 metara ispod razine okolnog tla i na njih zavariti pokrovnu ploču te ušće bušotine, odnosno okna, radni prostor (bušotinski krug) i temelje postrojenja trajno sanirati, a zemljište agrotehničkim mjerama dovesti u stanje što bliže prvotnom.

Projekt izrade bušotine Bačkovica-1Istok (Bač-1Is) izrađen je sukladno odredbama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (NN 52/18 i 52/19), Pravilniku o naftno-rudarskim projektima i postupku provjere naftno-rudarskih projekata (NN 95/18), a sva tehnološko-tehnička rješenja data su sukladno ostaloj važećoj zakonskoj regulativi, dobroj inženjerskoj praksi i uz provedbu potrebnih mjera sigurnosti osoba, imovine i okoliša. U slučaju pozitivnog otkrića, odnosno potvrde otkrića ugljikovodika nastaviti će se aktivnosti privođenja eksploataciji bušotine opremanjem i izgradnjom sabirno-transportnog sustava. Završetkom crpljenja ugljikovodika, poslije 20, 30 ili 40 godina temeljem ovih analiza utvrditi će se promjene koje su se desile kao posljedica višedesetljetnog crpljenja ugljikovodika. Na žalost u ovom slučaju nije se desila ta situacija. S obzirom na rezultate bušenja donijeta je odluka o rudarskoj likvidaciji bušotine i trajnom napuštanju kanala bušotine i bušotinskog radnog prostora. Kanal bušotine je likvidiran postavljanjem cementnih čepova po završetku izrade kanala bušotine, a nastavno na likvidaciju kanala bušotine uslijedila je sanacija bušotinskog radnog prostora i vraćanje u prvobitnu namjenu.

Since 1991, agroecosystem monitoring (soil and plant) in surrounding of Central Gas Station (CGS), Molve, located in Northern part of Croatia as a part of Croatian Gas Energetic System Podravina, has been conducted by the University of Zagreb Faculty of Agriculture, on the carefully selected representative locations, different soil types and water regimes. Synergy of agriculture and energy production in this part of Croatia is very important issue. In this paper, measured soil concentrations of Pb, Zn, Ca, Sr, Cd and Hg, sampled in Spring and Autumn 2019 at 6 different locations and soil types in surface and subsurface soil layers (0-3 cm and 3-8 cm) will be discussed (n=28). Two different methods of soil metals determination will be compared: real totals (RT) with pXRF (G2-VCR, Olympus, ISO 13196) and aqua regia (AR) digestion (in 1:20 w/v) and ICP-OES determination (ICPE 9000, Shimadzu, ISO 11466). Results shows that both methods are valid for determination of Pb, Zn, Ca and Sr in soil samples. For Cd and Hg, ICP-OES method was appropriate while pXRF was not (soil concentrations < LOD). Correlation between methods for Pb and Zn determination were complete (r=0.933 and 0.990, respectively), very strong for Ca (0.814) and very weak for Sr (r=0.1077). No significant difference between mean values were observed just for Pb (p=0.088). Quality control analysis shows that accuracy (rel. error) in accordance to referent samples were up to 19 % depending on the element and method.

Zelenom gnojidbom tlo se obogaćuje organskom tvari, poboljšava se biološka aktivnost tla, koriste teže pristupačna hraniva, utječe na biološku drenažu tla, povećava kapacitet tla za vodu, utječe na pedohigijenu, osigurava opskrba tla organskom tvari i bolja pristupačnost hranjiva. Zelena gnojidba predstavlja važnu mjeru koja ima cilj očuvanje optimalnih fizikalnih svojstava i povećanje plodnosti tla. Ovim istraživanjem, potvrđeno je da zelena gnojidba povoljno utječe na reakciju tla, porast biogenih elemenata, kao i na poboljšanje njihovih odnosa u periodu od godine dana (jesen 2020. – jesen 2021.). Nije potvrđena korelacija između zelene gnojidbe i poboljšanja fizikalnih svojstava tla. Nije uočena pozitivna korelacija između zelene gnojidbe i prinosa kukuruza, obzirom da se prinos pokazao manjim na tretmanu na kojem je primijenjena zelena gnojidba. Potrebno je nastaviti istraživanja kako bi se potvrdili pozitivni rezultati, te kako bi se utvrdile promjene fizikalnih i kemijskih svojstava i uočio utjecaj zelene gnojidbe na iste, kao i na prinos uzgajanih usjeva.

• Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi mogućnost povećanja iscrpka nafte utiskivanjem ugljičnog dioksida na tektonskim blokovima 6 ; 6a ležišta E i Eʼ gdje su najveće preostale rezerve ugljikovodika EPU Šandrovac. • Uzorkovanje tla u dijelu istraživanog prostora EPU Šandrovac provedeno je 18. veljače 2022. godine. Prilikom terenske opservacije izvršeno je sondiranje terena, s ciljem identifikacije pedosistematske pripadnosti tla i stanja tala na području bušotine. • Prikazani rezultati temeljnih kemijskih značajki tla pokazuju slabu heterogenost promatranih značajki tla na dijelu EPU Šandrovac. Manje-više reakcija tla je jako kisela do kisela, dok je na nekim lokacijama neutralna, što je direktno povezana sa dominantnom šumskom vegetacijom. U okružju bušotina Ša-147, odnosno Ša-164/171 utvrđena je s jednu stranu dominantna vegetacija: crne johe (Frangulo-Alnetum glutinosae, Pruno-Fraxinetum), vrba i topola, dok je u ostalom dijelu utvrđena dominantna vegetacijska zona acidofilnih bukovih šuma Luzulo- Fagion, u kojoj su temeljne zajednice Luzulo- Fagetum i Blechno-Fagetum (asocijacija Luzulo- luzuloidis-Fagetum). Navedena šumska vegetacija uzrokuje povećanu kiselost tla. Kako je riječ o dominantno šumskim tlima ne iznenađuju nas izrazito visoke vrijednosti humusa, osobito u organskom (O) horizontu u kome se jasno razlikuju dijelovi biljaka. Ispod ovoga organičnog horizonta nalazi se akumulativno humusni umbrični horizont (Aum) u kome je utvrđen niži postotak humusa. Kako je riječ o šumskim dominantno kiselim tlima ne iznenađuje izrazito nizak sadržaj biljci pristupačna fosfora i osrednji sadržaj biljci pristupačna kalija. • Tlo karakterizira relativno povoljan C/N odnos, te zadovoljavajući sadržaj ukupnog ugljika, dušika, vodika i sumpora u tlu • Sadržaj ugljikovodika ukazuje na početnu opterećenost tla ugljikovodicima. • Koncentracija istraživanih jedanaest teških metala ukazuje da niti u jednom slučaju sadržaj teških metala ne prelazi maksimalno dozvoljene vrijednosti (NN, 71/19). • Utvrđene vrijednosti istraživanih parametara bile su očekivane budući je riječ o prirodnoj autohtonoj šumskoj vegetaciji kojoj temeljem dugogodišnjeg promatranja nije naškodio dosadašnji skoro 60-godišnji način suživota sa naftno-plinskim bušotina EPU Šandrovac.

radu su prikazani rezultati jednogodišnjeg istraživanja primjene dvaju različitih sustava obrade tla, konvencionalnog (uključuje oranje, tanjuranje i završnu obradu sjetvospremačem) i konzervacijskog (uključuje obradu gruberom i rotodrljačom), u uzgoju krumpira na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Cilj rada bio je utvrditi utjecaj sustava obrade tla na prinos četiri različite sorte krumpira (Arizona, Masai, Prada i Red Lady), kao i utrošak goriva te vremena potrebnog za obradu tla. Istraživanja su provedena u vegetacijskoj godini 2021. koja je bila izuzetno klimatski nepovoljna za uzgoj krumpira. Nepovoljan raspored oborina i niske temperature u nicanju krumpira uzrokovali su 40-70 % manje prinose od očekivanih. Primjenom konzervacijskog sustava obrade tla ostvareni su prosječno 511 kg ha-1 viši prinosi krumpira, što čini oko 5 % razlike. Najmanja razlika bila je na sorti Masai (317 kg ha-1), koja je i najviše podbacila u prinosu, kod sorte Prada je razlika bila nešto veća (471 kg ha-1), a najveća razlika je bila kod sorti Arizona i Red Lady (628 kg ha-1). Kod konvencionalnog sustava obrade tla utrošak goriva je iznosio 56, 25 l/ha, a za obradu je bilo potrebno 2, 81 h/ha, dok je kod konzervacijskog sustava obrade utrošak goriva iznosio 43, 75 l ha-1, a za obradu je bilo potrebno 1, 88 h ha-1. Navedeni rezultati ukazuju na prednosti konzervacijskog načina obrade tla, kako u utrošku goriva (49, 5 % uštede), tako i u vremenu potrebnom za obradu (28, 6 % uštede), uz bolje prinose.