Search

Ključni objekt plinsko-energetskog sustava Podravina je Središnja plinska postaja (CPS) Molve, koja prikuplja „sirovi“ zemni plin iz plinskih bušotina, iz njega odvaja različite primjese, u kojima po zastupljenosti dominira CO2 i različiti onečišćivači ; živa i reducirani spojevi sumpora ; H2S i merkaptani, no živa je objektivno najvažniji i najopasniji onečišćivač. Rafinirani plin se zatim isporučuje u plinsku distribucijsku mrežu. U vrijeme malog kapaciteta nalazišta sve primjese koje prate prirodni plin, uključujući i onečišćenja ispuštane su u atmosferu. Povećanjem kapaciteta zbog priključenja novih bušotina u sustav neprijeporna potreba je postala prilagodba tehnologije sve zahtjevnijim i strožim (našim i europskim) standardima zaštite okoliša. Imajući to u vidu, izlazeći u susret sve jasnije artikuliranim zahtjevima javnosti, instalirani su onodobno suvremeni, i potrebama najprimjereniji sustavi čišćenja plina. Istodobno je proizvodnja plina objedinjena u jedinstven sustav. Sve promjene, od prvog bušenja i eksploatacije plina pratila je, i danas prati manje-više opravdana i lako razumljiva bojazan, različitim natpisima u tisku senzibilizirane stručne (agronomi, liječnici, veterinari, nevladine udruge - ekološki pokreti) i šire javnosti, a na prvom mjestu poljoprivrednika, da bi emisija onečišćenja u okoliš mogla prouzročiti ozbiljnije poremećaje prirodnih (terestričkih i akvatičnih) ekosustava, i čovjekom izmijenjenih agroekosustava ovog dijela Podravine. Izlazeći u susret odredbama zakona i zahtjevima javnosti, INA-Naftaplin je izgradila i instalirala postrojenje za tzv. LO-CAT postupak, koje H2S odvaja kao elementarni sumpor. Zatim je 2005. g. puštena u pogon tzv. RTO jedinica (Regenerative Thermal Oxidiser Unit) koja H2S i druge reducirane spojeve sumpora (merkaptane - RSH) oksidira do SO2. Živa se odstranjuje posebnim adsorberima pomoću aktivnog ugljena impregniranog sumporom. Rješenja su primjerena potrebama. Sukladno odredbama Kyoto protokola i Bonnske Konvencije INA od 2012. radi i na pitanju zbrinjavanja CO2 – EOR Projekt. Cilj EOR (Enhanced Oil Recovery) projekta je pridobivanje dodatnih količina ugljikovodika na eksploatacijskim poljima Žutica i Ivanić. Projekt uključuje primjenu jedne od tzv. tercijarnih metoda povećanja iscrpka nafte: naizmjenično utiskivanje ugljičnog dioksida i vode u djelomice iscrpljena naftna ležišta čime će se povećati tlak u ležištu. Sam projekt ima ekološku dimenziju budući da se njime u podzemlje utiskuju značajne količine CO2 čime se smanjuju emisije u zrak. Navedena metoda koristi CO2 izdvojen iz prirodnog plina pridobivenoga na poljima Podravine (Molve, Kalinovac, Stari Gradac). Nakon dehidracije i komprimiranja CO2 se transportira cjevovodom do lokacije objekata frakcionacije Ivanić Grad gdje se nakon komprimiranja i pothlađivanja utiskuje u polja Žutica i Ivanić. Uz primarni cilj, proizvodnju dodatnih količina ugljikovodika, projekt značajno doprinosi smanjenju emisija stakleničkih plinova. Testno utiskivanje CO2 i prve količine ugljikovodika pridobivene ovom metodom (EOR projekt) počele su 2014. g. Elaborate nultog stanja okoliša za preradu plina Molve i EP Žutica, te Ivanić Grad i EP Ivanić 2014. godine radio je Zavod za Opću proizvodnju bilja (Kisić, I. i sur., 2014). U skladu s “Pravilnikom o izradi studija o utjecaju na okolinu” (NN 31/84) prije početka izgradnje objekta za oplemenjivanje prirodnog plina - CPS Molve III izrađena je “Studija o utjecaju na okolinu”. Za pogone koji koriste postrojenja ove naravi, Pravilnik je obvezivao na utvrđivanje “nultog stanja” okoliša prije puštanja u rad, a u toku rada trajno motrenje (monitoring) okoliša. Od 1991. god. monitoring obavlja više nadležnih ustanova, koje je godinama usklađivao Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, da bi od 2000. godine tu ulogu preuzeo Zavod za javno zdravstvo Koprivničko – križevačke županije. Motrenje tla i agroekosustava od studije nultog stanja, 1991. god. do danas obavlja Zavod za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta. Ova studija predstavlja rezultate motrenja za 2017. god (Ugovorena 2 uzorkovanja u proljeće i jesen 2017.). Javno predstavljanje rezultata uvijek smo držali dobrom praksom, za koju u izmijenjenim vlasničkim odnosima vidimo još snažnije razloge. Predajući izvješće ugodna nam je dužnost toplo se zahvaliti ; najprije ravnateljici Zavoda za javno zdravstvo dr. Draženki Vadla i gđi Mariji Borovac, dipl.ing. za vješto usklađivanje i vođenje programa, a stručnim djelatnicama «Naftaplina» posebno gđi. Lidiji Jaković, dipl.ing., za koordinaciju i skrb o ekipi tijekom terenskog rada. Važno je dodatno reći da je razdoblje 2015. – 2024. na bečkoj deklaraciji o tlu (koja je bila održana pod krilaticom: „Tlo je bitno za ljude i ekosustave“(engl. Soil matters for humans and ecosystems) povodom obilježavanja međunarodnog dana tla (07.12.) u međunarodnoj godini tla (2015.) proglašeno međunarodnom dekadom tla od strane Međunarodnog tloznanstvenog društva (International Union of Soil Science-IUSS), a koje uključuje preko 60 000 tloznanstvenika diljem svijeta i u suradnji s FAO-UN (Food and Agriculture Organisation of the United Nations) i IAEA (International Atomic Energy Agency). U deklaraciji su definirane ključne uloge tla kao resursa, u okolišu, zdravlju i socijalnim problemima, a s kojima se čovječanstvo trenutno suočava. Date su smjernice i preporuke za povečanje aktivnosti na lokalnoj, ali i globalnoj razini, kako da se te uloge zaštite.

Modeliranje geostatističkim interpolacijskim metodama predstavlja napredak u opisivanju i praćenju prostorne varijabilnosti svojstava tla. Pravilnim odabirom interpolacijskih metoda možemo proizvesti karte rasprostranjenosti istraživanih čimbenika koje su značajne točnosti, te na taj način smanjiti potreban broj uzoraka za opisivanje i determinaciju nekog tla. Na primjeru izmjerenih otpora tla i prikupljenih neporušenih uzoraka iz tridesetogodišnjeg i sedmogodišnjeg vinograda, geostatističkom obradom podataka i usporedbom interpolacijskih modela izrađene su prostorne karte za otpore tla, volumnu gustoću i trenutačnu vlažnost. U radu se prikazuje primjenjivost GIS-a za karakterizaciju prostornih varijacija otpora tla, volumne gustoće i trenutačne vlage tla na bazi 72 neporušena uzorka prikupljenih na tri dubine (0-10 cm, 11-20 cm i 21-30 cm) i 177 izmjerenih otpora tla u svakom od istraživanih vinograda smještenih u središnjoj Hrvatskoj. Istraživanje ukazuje na korisnost geostatističkih tehnika analiza prostornih distribucija pojedinih fizikalnih svojstava tla. Dobiveni rezultati u grafičkom obliku i njihove pridružene varijance, ukazuju na mogućnost korištenja geostatističkih analiza za održivo upravljanje tlima u vinogradima i planovima za očuvanje tla u istraživanom području.

Danas je precizna poljoprivreda prisutna kod svakog većeg ratara diljem Zemlje. Nažalost, poznavanje prednosti koja ona pruža još nije dovoljno proširena među poljoprivrednicima u Hrvatskoj. Stoga, poznavanje GIS-a i korištenje geostatistike među proizvođačima može promijeniti način poslovanja i smanjiti troškove dok istovremeno plodnost tala i njihova heterogenost može biti više ujednačena. Istraživanja su provedena u istočnoj Hrvatskoj gdje je prikupljeno 647 uzoraka tla iz oraničnog sloja u svrhu opisivanja prostorne varijabilnosti reakcije tla i biljci pristupačnog fosfora. Cilj istraživanja je istražiti geostatističke metode radi opisivanja prostorne varijabilnosti reakcije tla i sadržaja fosfora, te usporediti razne interpolacijske tehnike u svrhu izrade najtočnijih karata plodnosti tla. Rezultati pokazuju da istraživani čimbenici bilježe umjerenu varijabilnost s CV 32, 3% za fosfor i 19, 2% za pH. Reakcija tla se kretala u rasponu od 3, 64 do 7, 58 dok se sadržaj fosfora kretao od 2, 9 do 50, 4 mg/100 g tla. Semivariogramska analiza pokazuje umjerenu prostornu zavisnost pH i fosfora s omjerom pogreška/prag od 27, 3% i 31, 8%. Ordinary kriging se pokazao najtočnijom interpolacijskom metodom za grafički prikaz reakcije tla, dok je Thin Plate Spline najmanje točna metoda. Za prostorni prikaz varijabilnosti fosfora najtočnija metoda je Spline With Tension dok je najmanje točna Thin Plate Spline. Izrađene karte istraživanih svojstava tla pružaju mogućnost varijabilne gnojidbe i kalcifikacije što utječe na smanjenje troškova proizvodnje.

Conventional soil sampling usually considers sample weight of 2 kg per 4-5 ha area, which means that representative sample in relation to soil mass up to 30 cm depth is presented through the ratio 1:10000000. New sampling method changes the ratio to 1:625000, thus increasing amount of sampled soil 16 times with assumption that such sample better describes investigated area. Moreover, new soil sampling probe can be used for precision farming purposes where the central point of the probe ring is positioned with precision of ±1 cm and represented with 4, 8 or 16 samples taken in 50 cm radius from the center. Soil probe prototype was tested in different soil types and in different parts of Croatia. Using new soil sampling method for soil survey and applied geostatistical tools provides a solution for quantifying spatial variability of soil properties, possibilities for commercial activities and a way to introduce variable rate technology in agricultural input application which can optimize farm profitability through improving yield, reducing input costs and minimizing input losses to the environment. It could be very useful for soil sampling on contaminated sites and for Nitrate Directive purposes. The objective of sampling should be to provide information helpful to management decisions, and to fill knowledge gaps. Sampling should supplement a dynamic spatial information system that stores all relevant data collected within each farm field. Efficient sampling needs to be based on all information sources available to the land manager, and is an iterative process resulting in increasing understanding and improved management over time. The probe prototype was tested in different soil types and in different parts of Croatia. In the paper the results of basic soil chemical parameters are presented for 3 experimental locations.

Na pokusnom polju u Popovači od 1996. godine provodi se istraživanje s različitim količinama gnojidbe mineralnim dušikom (0-300 kg). U vegetacijskoj godini 2011/12. kao test kultura uzgajana je ozima pšenica. S obzirom da su na pokusu u 2010. godini uzeti uzorci tla u vrlo gustoj mreži od 15x15 m, a za rad je korištena novo konstruirana sonda, dobiveni su podaci o prostornom rasporedu pH vrijednosti tla na ukupnoj pokusnoj površini od 4 ha, na temelju 200 pojedinačnih uzoraka tla. Žetva ozime pšenice u 2012. godini provedena je prema pravilima za preciznu poljoprivredu (precision farming), te je požeto ukupno 180 pojedinačnih odvaga zrna na temelju kojih je izračunat prinos u t ha-1. Karta prostorne raspodjele prinosa ozime pšenice prema pokusnim varijantama izrađena je geostatističkom metodom „ordinary kriging“ s pravilnom mrežom uzorkovanja od 15x15 m (ArcGIS, ESRI, 2012.). Na temelju usporedbe prikaza karte prinosa pšenice i karte pH vrijednosti tla, može se zaključiti kako je uz dušik, bitan čimbenik visine prinosa zrna i pH vrijednost tla. Apsolutni raspon vrijednosti prinosa kretao se od 0, 12 - 9, 23 t ha-1. Niska pH vrijednost tla djelovala je na smanjenje prinosa, dok su u slučaju povoljne reakcije tla prinos raste do maksimalno zabilježenih vrijednosti. Usporedba prostorne varijabilnosti pH vrijednosti tla ukazuje na presudan utjecaj pH vrijednosti oraničnog sloja tla na prinos pšenice u 2012. godini, bez obzira na razinu gnojidbe mineralnim dušikom.

• Primarni i jedini cilj ove ekspertize je bilo utvrditi trenutno stanje kvalitete tla na dan uzorkovanja 28. svibnja 2015. godine • U skladu s raspoloživim materijalnim sredstvima provedeno je uzorkovanje tla, odnosno uzet je maksimalno mogući broj uzoraka na istraživanom području. • Uzorci tla uzeti su do dva metra dubine. • Sanirano onečišćeno tlo pruža se okomito središtem na parcele zahvaćene ovim istraživanjem, odnosno provedenim uzorkovanjem. • Temeljem provedenih analiza nameće se zaključak da u tlu u prvih 100 cm nisu registrirani bilo kakvi poremećaji odnosno odstupanja od normalnih vrijednosti. Tlo sa prostora propuštanja naftovoda je u potpunosti identično tlu koje je uzorkovano u neposrednom okruženju a nije bilo zahvaćeno propuštanjem naftovoda 4. travnja 1996. godine. • Na dubini od 200 cm samo na prostoru mjesta sanacije naftovoda (uzorci označeni kao Livada I i Livada II) utvrđen je i izmjeren povećan sadržaj organskih onečišćenja (ugljikovodika odnosno policikličkih aromatskih ugljikovodika) koji prelazi maksimalno dozvoljeni sadržaj prema Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN, 9/14). • Sadržaj anorganskih onečišćenja (teških metala) nije prelazio maksimalno dozvoljene vrijednosti prema navedenom Pravilniku. Izuzetak od navedenoga je sadržaj nikla čija je koncentracija ukazivala na izrazito visoke vrijednosti na dubinama od 100 i 200 cm u prostoru gdje je provedena sanacija puknuća naftovoda (Livada I i Livada II). • Provedene analize ukazuju da je na dubini od 200 cm utvrđen i izmjeren povećan sadržaj organskih onečišćenja u tlu. • Tijekom ljetnih mjeseci kada je vodno lice podzemnih voda na dubini od 200-300 cm navedeno organsko onečišćenje ne utječe na poljoprivrednu proizvodnju. Tijekom kasno jesenskih, zimskih i rano proljetnih mjeseci kada je vodno lice podzemnih voda skoro na površini tla, navedena organska onečišćenja s podizanjem razine podzemnih voda dolaze u zonu korijenskog sustava uzgajanih biljaka.

Diverse but moderate macrophytes coverage supports species and habitat diversity, likewise maintain sustainable ecosystem heterogeneity which is particularly important in protected karst areas. Results of our previous study confirmed that inshore and macrophytes covered zone enable development of plankton community and in interaction with biotic relationships governed zooplankton assemblage in the flow-through system. Sustention or reestablishment of submerged macrophytes stands is overall accepted method in lake restoration. Contrary, overwhelming of macrophytes coverage indicating on ecosystem decay and requires improving treatment. Rotifers and crustacean assemblage, macrophytes coverage and environmental conditions were assessed in flow-through system within the medium-term scale in two artificial reservoirs. By comparison of results recorded during the summer 2008 and 2014 years we established few significant alterations: (i) increase of macrophyte coverage from 50  60% up to 98% with prevalence of uniform species composition of Hippuris vulgaris and Potamogeton natans ; (ii) hypoxia and reduction processes in sediment due to the macrophytes and leaf litter degradation from the surrounding deciduous forest ; (iii) decrease of rotifers and total diversity ; (iv) rotifers and crustacean spatial distribution were remarkably changed considering ratio between vegetated and nonvegetated habitats. Results of our study point out that even on medium-term scale rotifers assemblage may confirm ecosystem major changes. Moreover, we suggested that excessive macrophytes coverage requests simultaneous analyses of water and sediment as well as applying the most suitable method in the lake restoration.

In order to estimate the effect of tillage and crops on water erosion soil loss was monitored on Stagnic Luvisol. The highest erosion in the 20- year investigation period was recorded in the control treatment. Following was the treatment that involved ploughing and sowing up and down the slope. Lower soil losses were recorded in no- tillage and treatments with ploughing and sowing across the slope. Higher soil losses were recorded in spring wide row crops growing (maize and soybean) comparing to the in winter crops (wheat and oilseed rape) and double crops (spring barley with soybean). In the investigation period an average loss of 0.44 cm of the plough layer was recorded in the control treatment, which means that the entire plough layer (depth 25 cm) would completely be eroded away in a period of 57 years. In ploughing and sowing up and down the slope treatment average soil loss was 0.09 cm and plough layer would completely be destroyed in a period of approximately 270 years. In all other treatments which we recommend for the area of Stagnic Luvisol the soil should be preserved for the next several thousands of years, more accurately is not endangered by erosion processes.

A field trial with liming and fertilization of Dystric Cambisols at Lika area in mountain part of Croatia was set up in 1998. The trial involved 12 different combinations of liming, mineral and organic fertilization in 4 replications. The crops included in the crop rotation are barley, potato, maize, rye and wheat. Two rates of limestone were applied (10 and 20 t ha-1). Marked acidity of the soil in this region is one of the main causes of poor soil fertility and relatively low yields of grown crops. Mineral and organic fertilizers very often are not applied in the correct manner, while liming, as the key soil-improvement measure, is generally not practiced. The differences and changes in soil pH and in other soil chemical properties have been monitored in a period of 10 years after liming.

Održiva poljoprivreda podrazumijeva uspješno gospodarenje poljoprivrednim resursima kako bi se udovoljilo sve većim ljudskim potrebama za hranom, vlaknima i energijom, ali uz istodobno održavanje kvalitete okoliša i zaštitu prirodnih resursa. Središnje mjesto u zaštiti pripada upravo tlu kao važnom segmentu poljoprivrednog ekosustava. Ukupna količina ugljika u tlu na globalnoj razini gotovo je tri puta veća od one u nadzemnoj biomasi. Tlo ima važnu ulogu izvora i sakupljača ugljikovog dioksida u ekosustavu. U RH najveći doprinos u emisiji stakleničkih plinova prema sektorima imaju energetika (73, 3 %) i poljoprivreda (11, 7 %). Pravilnim gospodarenjem poljoprivrednim tlom (obrada, gnojidba, navodnjavanje) može se presudno utjecati na emisiju CO2 iz tla i C/N odnos u tlu. Zbog nedostatka istraživanja i dobivanja vlastitih nacionalnih podataka, a vezanih za tematiku disanja tla od 2011. g. u realnim agroklimatskim uvjetima provode se poljska istraživanja. Kako bi se utvrdile emisije tj. fluks C-CO2 iz tla, na dva poljska pokusa u Blagorodovcu i u Potoku, a koji se redom razlikuju prema oblicima obrade tla (6 varijanti) i dozama primijenjenog mineralnog gnojiva (10 varijanti) u različitim godišnjim dobima (sezonske varijacije) i s različitim biljnim kulturama (pšenica, kukuruz, pšenoraž/tritikale, dvostruki usjev - soja usijana u ječam) mjerile su se koncentracije CO2 u neposrednoj blizini tla metodom in situ statičkih komora. Dodatno su analizirani tlo i biljni materijal. Cilj je bio utvrditi vrijednosti emisija C-CO2 iz tla u atmosferu, te istražiti učinke, ovisnosti i korelacije emisije C-CO2 s gnojidbom (Potok), obradom (Blagorodovac), vegetacijom (pšenica, kukuruz, pšenoraž/tritikale, dvostruki usjev - soja usijana u ječam) i agroekološkim čimbenicima (temperatura, vlaga). Na istraživanim pokusnim poljima (Potok, Blagorodovac) na Pseudogleju umjereno kontinentalne klime RH u periodu istraživanja listopad 2011.- prosinac 2014. utvrđene su statistički značajne razlike (p < 0, 05, SAS 9.1) u vrijednostima C-CO2 fluksa (toka/emisije) tla izmjerene na varijantama s različitom gnojidbom dušikom (0-300 kg N/ha) u Potoku kao i na varijantama s različitom obradom tla u Blagorodovcu, dodatno i s agroekološkim čimbenicima i vegetacijom (tip, gustoća sklopa, prisutstvo/odsutstvo vegetacije). Srednje dnevne vrijednosti fluksa C-CO2 tla (n=3) kretale su se od (0, 02-91, 4) kg/ha×dan, dok su se srednje godišnje vrijednosti emisija (n=6-13) kretale od (6, 6-34, 8) kg/ha×dan ovisno o lokaciji, agroekološkim čimbenicima, tipu tla, tretmanu i vegetaciji. Analiza bilance ugljika u istraživanim agroekosustavima navodi nas na zaključak da su se u odnosu na sadržaj ugljika u tlu (referentna vrijednost) emisije ugljika u atmosferu (disanjem tla) kretale od 9 – 39 %, a odliv prinosom (zrnom) iznosio od 2 – 8 % ovisno o lokaciji, tretmanu, agroekološkim čimbenicima, tipu tla i vegetaciji.

Tijekom posljednjeg desetljeća, svjedoci smo rapidnih klimatskih promjena. U mediteranskom dijelu Republike Hrvatske navedene klimatske promjene osobito su se manifestirale sve učestalijom pojavom ljetnih požara koji su imali jak utjecaj na uzgoj poljoprivrednog bilja s jednu stranu a s drugu stranu na izrazite promjene u krajoliku. Direktna posljedica požara su promjene fizikalnih, kemijskih i mikrobioloških značajki tla, a indirektna posljedica je pojava erozije vjetrom i vodom. U Republici Hrvatskoj najveću opasnost od požara ima Dalmatinska regija s gotovo 30.000 požara u razdoblju od 1998-2008. godine. Odstupanja od navedenoga broja požara ima 2014. godina koja je bila skoro bez požara i kataklizmična 2015. godina s ekstremnom pojavom broja požara. Navedeno je u skladu s vremenskim prilikama tih godina. Zbog nedostatka izvora slatke vode, većina požara u Dalmaciji se gasi morskom vodom, što izravno utječe na kemijske značajke tla. U cilju provjere promjena kemijskih parametara tla u jesen 2012. godine poslije sezone gašenja požara na opožarenim površinama poluotoka Pelješac i otoka Korčula te neposrednom okolišu koji nije bio zahvaćen požarom uzeti su uzorci tla s dubine 0-5 cm, ovisno o nagibu, nadmorskoj visini i načinu korištenja tla (poljoprivreda ili šumarstvo). U ovom radu iznose se rezultati istraživanja vezani uz promjene narednih kemijskih parametara tla: reakcija tla, ukupni ugljik (TC), ukupni dušik (TN), ukupni sumpor (TS), C/N i N/S omjer kao i promjene biljci pristupačnoga fosfora i kalija. Također je određena elektrovodljivost tla, te promjene sadržaja trinaest kationa i aniona. Rezultati su pokazali značajne statističke razlike između opožarenih površina i kontrolnih uzoraka za reakciju tla, biljci pristupačna hranjiva, TC, TN i N/S omjer. Razlike između istraživanih kationa i aniona također su utvrđene. Promjene svih navedenih parametara direktno su ovisne o izraženosti požara. Na onim površinama gdje su bili izraženiji požari koji su dulje trajali, utvrđene promjene istraživanih kemijskih parametara bile su izraženije. Vrijedi i obrat. Sve navedeno ukazuje da je najefikasnija metoda u cilju sprečavanja pojave požara a samim time i nepoželjnih promjena kemijskih parametara u tlu preventivno provođenje agrotehničkih zahvata odmah u jesen godine kada su se požari pojavili odnosno u rano proljeće naredne godine prije sezone požara. Na žalost, na problem požara se odmah zaboravi s krajem ljetne sezone a sjetimo ih se ponovno s njihovom pojavom narednog ljeta. During the last decade, rapid climatic changes have been occurred and through frequent fires strongly affected agricultural production and landscape in general. Wildfires directly influence on soil physical, chemical and microbial characteristics, and leaves mineral soil less protected which increases erosion risks. In general, wildfire affects soil through its ability to transform soil and ecosystem components and changes in soil chemical properties. In Croatia the greatest danger of fire had Dalmatian region with almost 30 000 fires in the period of 1998– 2008. Due to the lack of multiple sources of fresh water, most fires in Dalmatia are extinguished by seawater, which directly affects the soil. During vegetation period in 2012 different soil samples (0-5 cm) were taken depending on: slope, elevation and vegetation characteristics from very healthy shrub lands, not arable, which have been diversely affected by wildfires in recent decade. Samples were taken from burned and from unburned area in order to determine the possible differences. In this paper we analyzed the effects of wildfire on soil chemical properties, soil pH, Total Carbon (TC), Total Nitrogen (TN), Total sulfur (TS), C/N and N/S ratio, and some elements such as plant available phosphorus (P) and potassium (K) collected after wildfires occurred in 2011 and 2012. Also were determined electroconductivity (EC), thirteen cations and anions, and their dependence on seawater used back for fire suppression. The results showed significant statistical differences among burned and control samples for pH, plant available P and K, TC, TN and N/S ratio. Differences between the cations and anions of burned and control samples also exist. Other investigated properties had no clear trend. Such changes, from these fires, in soil properties from fire suppression suggest there has also been change in soil processes. Some differences were found in the sampling points in some investigated factors (TS, TC and TN). These investigated parameters are under the direct influence of the fire intensity on the ground, while the indirect effects (erosion relocation) affect to a greater extent than the locations with smaller fire intensity.

Spectral data contain information on soil organic and mineral composition which can be useful for monitoring of soil quality, especially in domain of precision farming. The objective of the research was to evaluate the possibility of using hyperspectral VNIR spectroscopy for farm-scale prediction of soil properties. Two hundred air-dried and grinded soil samples taken from the field experiment of 4 ha area after winter wheat harvest in 2010 at depth of 30 cm were scanned with FieldSpec®3 spectroradiometer (wavelength range: 350-2500 nm ; ASD Inc., USA) to identify differences in the spectral response of the soil treated with ten different rates of mineral nitrogen fertilizer (0-300 kg N ha-1). Principal component analysis (PCA) revealed certain delineation between higher- and lower-N level treatments conditioned by differences in soil pH, texture and soil organic matter composition after a long-term mineral fertilization under variable climate regime. Partial least square regression (PLSR) was used to build prediction models of total carbon content (TC %), total nitrogen content (TN %) and soil pH based on the visible and near infrared spectra. Very strong correlation and low root mean square error were obtained between predicted and measured values for the calibration and validation dataset, respectively (TC %: R2=0.91 and R2=0.89, RMSEC=0.119 and RMSEV=0.127 ; TN %: R2=0.91 and R2=0.90, RMSEC=0.011 and RMSEV=0.012 ; pH: R2=0.82 and R2=0.65, RMSEC=0.405 and RMSEV=0.572). Results indicated that hyperspectral VNIR spectroscopy is applicable method for more efficient analysis of soil quality properties under intensive crop production.

Da bi se razjasnio utjecaj različitih načina obrade i poljoprivrednih kultura na smanjenje površinskog otjecanja i erozijskih procesa prije nešto više od 20 godina postavljen je stacionarni poljski pokus kraj Daruvara. Rezultati pokazuju da su utvrđene količine dušika bile razmjerne površinskom otjecanju, a utvrđena je pozitivna korelacija između količine otjecanja i gubitaka dušika. Najviši sadržaj dušika u površinskim vodama utvrđen je u prvim otjecanjima poslije sjetvene gnojidbe ili nakon prihrane usjeva. Vremenskim odmakom od provedenih agrotehničkih zahvata smanjuje se količina dušika u vodama površinskog otjecanja. Dobiveni rezultati ukazuju da obradu i sjetvu okomito na smjer nagiba zbog vrlo jednostavne primijene preporučamo kao optimalni način obrade u agroekološkim uvjetima središnje Hrvatske. Riječ je o obradi koja štiti tlo i ne uzrokuje izraženije onečišćenje voda dušikom primijenjenim u biljnoj proizvodnji.

Tlo kao višenamjenski resurs i prirodno dobro značajno je za različita područja čovjekove djelatnosti, a od pritisaka kojima stanovništvo utječe na tlo u PP Medvednica treba izdvojiti cestovni promet, odnosno zimsko održavanje Sljemenske ceste. Prema dostupnim podacima iz 2007. godine površina prometnica unutar nacionalnih parkova i parkova prirode iznosila je 302 ha, a procjenjuje se da se u RH za potrebe zimskog održavanja cesta godišnje troši oko 100 000 tona soli. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi kemijske značajke tla s obzirom na primjenu soli u zimskim uvjetima održavanja Sljemenske ceste. Uzorkovanje tla provedeno je u ožujku 2015. godine nakon otapanja snijega. Cesta u neposrednoj blizini uzorkovanog tla višestruko je tretirana solju neposredno nakon snježne oborine. Uzorci tla uzeti su na 18 odabranih lokacija duž zagrebačkog dijela Sljemenske ceste. Ukupno je prikupljeno 36 uzoraka jer je na svakoj lokaciji osim tla uz prometnicu uzorkovana i kontrolna lokacija, odnosno tlo koje nije bilo u doticaju s industrijskom solju. Detaljniji uvid u dinamiku kemijskih značajki tla s obzirom na primjenu soli ukazuju na statistički značajno povećanje pojedinih iona u tlu (Na+, Ca2+, Cl-), a shodno tomu i povećanje električne vodljivosti tla, kao i njegove reakcije. Srednja vrijednost električne vodljivosti tla neposredno uz cestu iznosila je 412, 3 μS/cm, a 30 m dalje od ceste 175, 6 μS/cm što ukazuje na povećanje ukupno otopljenih iona u tlu za 135%. Rezultati otkrivaju da je tlo uz cestu slabo alkalne reakcije (pH 7, 13) dok je na kontroli slabo kisele reakcije (pH 5, 84).

Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi trenutno (nulto) stanje kvalitete tla, vode, zraka i šumskih ekosustava prije početka provođenja EOR (Enhanced Oil Recovery) projekta odnosno povećanja iscrpka ugljikovodika iz starih naftnih ležišta. Navedena metoda koristi CO2 izdvojen iz prirodnog plina pridobivenoga na poljima Podravine (Molve, Kalinovac, Stari Gradac). Nakon dehidracije i komprimiranja CO2 se transportira cjevovodom do lokacije objekata frakcionacije Ivanić Grad gdje se nakon komprimiranja i pothlađivanja utiskuje u polja Žutica i Ivanić. Uz primarni cilj, proizvodnju dodatnih količina ugljikovodika, projekt značajno doprinosi smanjenju emisija stakleničkih plinova. Trenutno se CO2 ispušta u atmosferu, a EOR projektom utisnut će se u ležišta navedenih polja.

Dušik je najviše istraživani makroelement u zadnja dva desetljeća, nažalost pri tome su druga dva makroelementa, fosfor i kalij, ostala u drugom planu. Malobrojni poljski pokusi na temu gnojidbe fosforom i kalijem u agroekološkim uvjetima kontinentalne Hrvatske provedeni su u drugim proizvodnim uvjetima. Današnja primjena fosfornih i kalijevih gnojiva provodi se na temelju nekadašnjih iskustava. Današnje gospodarenje tlima zahtjeva novi pristup u istraživanju učinkovitosti gnojidbe fosforom i kalijem, posebno s obzirom na rast cijena gnojiva. Upravo radi pitanja koliko intenzivna gnojidba fosforom i kalijem utječe na prinos kukuruza na tlima s današnjim sadržajem tih hranjiva postavljen je stacionarni pokus na pokusnom polju (tabla S-T1, Arkod ID: 1404818) pokraj Vinkovaca s ukupno 10 gnojidbenih varijanata. Pokusne varijante u različitim kombinacijama sadržavale su pet razina fosforne gnojidbe (0, 50, 100, 150, 200 kg P2O5 /ha) te pet razina kalijeve gnojidbe (0, 50, 100, 150, 200 kg K2O /ha). Predjestveno na svi pokusnim varijantama aplicirano je 180 kg N/ ha. Tip tla na pokusnoj površini je djelomice amfiglej mineralni i hipoglej mineralni, djelomično hidromeliorirani (65:35). U uzorcima tla određene su njegove kemijske i fizikalne značajke, a uzorkovanje je provedeno u dva navrata (jesen 2012. i jesen 2013.). Nakon berbe kukuruza (listopad 2013.) određen je i prinos test kulture, te je u uzorcima zrna i stabljike određen i sadržaj hraniva (dušika, fosfora i kalija). Početno stanje tla ukazalo je na veliku heterogenost istraživanog područja, kako u fizikalnim tako i u kemijskim značajkama tla. Tlo na pokusnom polju je prosječne volumne specifične težine od 1, 52 g/cm3, prava specifična težina je 2, 52 g/cm3. Raspon retencijskog kapaciteta tla za vodu varira od 14, 2 do 44, 2%, a poroznost od 27, 1 do 52, 9%. Tlo je u prosjeku lako glinovito. Reakcija tla ukazuje na slabo kiselo tlo (pH 5, 84). Prosječni sadržaj fosfora (P2O5) iznosi 23, 8 mg/100 g tla, a kalija (K2O) 30, 9 mg /100 tla. Sam prinos varirao je od 6, 5 do 7, 3 t zrna kukuruza na ha ovisno o varijanti gnojidbe. Najniži prinos odnosi se na kontrolu, a najviši na varijantu sa 150 kg P2O5 i 150 kg K2O. Sadržaj dušika u suhoj tvari zrna varirao je od 1, 26 do 1, 36%, sadržaj fosfora (P) od 2, 19 do 2, 95 g/kg, kalija (K) od 3, 51 do 4, 50 g/kg.

Uporaba geostatističkih interpolacijskih metoda predstavlja značajan napredak u opisivanju i praćenju prostorne varijabilnosti svojstava tla. Odabirom interpolacijskih metoda možemo proizvesti predikacijske karte značajne točnosti, te smanjiti potreban broj uzoraka za opisivanje i determinaciju nekog tla. Na primjeru prikupljenih neporušenih uzoraka s eksperimentalnog polja „Potok 2“, geostatističkom obradom podataka i odabirom običnog kriginga kao interpolacijskog modela izrađene su prostorne karte za pojedina fizikalna svojstva pseudogleja na zaravni. U radu se prikazuje primjenjivost tehnike obični kriging za karakterizaciju prostorne varijacije fizikalnih svojstava tla na bazi 48 neporušenih uzoraka (0-20 cm) prikupljenih s površine 2.8 ha poljoprivrednog zemljišta na kojemu prevladava tip tla pseudoglej na zaravni, jako antropogenizirani. Istraživanje ukazuje na korisnost geostatističkih tehnika analiza prostornih distribucija pojedinih fizikalnih svojstava tla. Utvrđeni rezultati u obliku predikcijskih karata i njihovih pridruženih varijanci, ukazuju na mogućnost korištenja geostatističkih analiza za razvoj i provedbu daljnjeg korištenja zemljišta i planovima za očuvanje tla u istraživanom području.

Production of biomass for energy, food or biomaterials requires certain agricultural practices. The increasing nitrogen loading due to inorganic fertilizers used in conventional agriculture is one of the major global environmental challenges. This research was conducted in central part of Croatia near Park of nature Lonjsko polje, on experimental field which was established 17 years ago in order to determine influence of mineral nitrogen fertilization on nitrate leaching. The soil type of trial site is drained distric Stagnosols and four different nitrogen fertilization levels are taken into consideration: 1. N0+P+K, 2. N100+P+K, 3. N200+P+K, 4. N300+P+K (kg N ha-1). Water samples were taken in periods with lysimeters discharge. Soil sampling (0-0.25 m) was carried out four times in the investigated period from June 2007 to June 2008 during the vegetation of maize and winter wheat. Research results indicate that the soil NO3-N content significantly varied (27.3 kg ha–1 to 338.2 kg ha –1) depending on the treatment and sampling time. Compare to the winter sampling time (November 2007 and February 2008) significantly higher content of soil NO3-N was determined in the summer sampling (June 2007 and June 2008). Regarding to the water samples, results revealed that the total nitrate-nitrogen losses were in the range from 5.97 kg NO3-N ha-1 to 112.3 kg NO3-N ha-1. Lysimeter discharge varied in dependence on precipitation and crop type. Total amounts of precipitation during the investigation were 652.5 mm and 34.6 % of them were recorded in lysimeters. Average NO3-N concentration in lysimeter water varied from 2.4 mg L-1 (0 kg N ha-1) up to 54.5 mg L-1 (300 kg N ha-1).

Poljoprivredna proizvodnja danas traži nove modele razvoja koji uključuju uspješno gospodarenje poljoprivrednim resursima uz zadržavanje načela održavanja kvalitete okoliša i zaštite prirode. Istovremeno se teži za jednakim ili boljim prinosima uz smanjenu primjenu „inputa“ s ciljem racionalizacije proizvodnih troškova. Ako je riječ o mineralnim gnojivima, održivost znači primjenu onih količina koje su dostatne za visoke prinose, a ne dovode do značajnijih gubitaka u tlu. Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj gnojidbe dušikom, fosforom i kalijem na prinos kukuruza u agroekološkim uvjetima središnje Hrvatske. U tu svrhu postavljen je stacionarni pokus na pokusnom polju (tabla GP12, Arkod ID: 1312759) pokraj mjesta Potok s ukupno 12 gojidbenih varijanata. Pokusne varijante u različitim kombinacijama su sadržavale dvije razine dušične gnojidbe (0 i 150 kg N /ha), pet razina fosforne gnojidbe (0, 50, 100, 150, 200 kg P2O5 /ha) te šest razina kalijeve gnojidbe (0, 50, 100, 150, 200, 250 kg K2O /ha). Tip tla na pokusnoj površini je drenirani pseudoglej, ravničarski, duboki, distrični. U uzorcima tla određene su njegove kemijske i fizikalne značajke, a uzorkovanje je provedeno u dva navrata (jesen 2012. i jesen 2013.). Nakon berbe kukuruza (listopad 2013.) određen je i prinos test kulture, te je u uzorcima zrna i stabljike određen i sadržaj hraniva (dušika, fosfora i kalija). Početno stanje tla ukazalo je na veliku heterogenost istraživanog područja, kako u fizikalnim tako i u kemijskim značajkama tla. Tlo na pokusnom polju je prosječne volumne specifične težine od 1, 53 g/cm3, prava specifična težina je 2, 54 g/cm3. Raspon retencijskog kapaciteta tla za vodu varira od 34, 7 do 41, 5%, a poroznost od 24 - 46%. Tlo je u prosjeku praškasta ilovača. Reakcija tla ukazuje na jako kiselo tlo (pH 3, 9), a prosječni sadržaj fosfora (P2O5) iznosi 21, 4 mg/100 g tla, a kalija (K2O) 27, 1 mg /100 tla. Sam prinos varirao je od 5, 5 do 8, 5 t zrna kukuruza na ha ovisno o varijanti gnojidbe. Najniži prinos odnosi se na kontrolu, a najviši na varijantu sa 150 kg N, 200 kg P2O5 i 100 kg K2O. Sadržaj dušika u suhoj tvari zrna varirao je od 1, 21 do 1, 61%, sadržaj fosfora od 2, 8 do 3, 6 g/kg, kalija od 3, 8 do 4, 4 g/kg.

The total amount of carbon in the soil at the global level is nearly three times higher than the one in the surface biomass. Soil has an important role as carbon dioxide source and accumulator in the ecosystem. In the Republic of Croatia energy production (73.3 %) and agriculture (11.7 %) have the greatest contribution in greenhouse gas emissions by sector. Man can have a crucial influence on the emission of CO2 from the soil and on CN ratio in the soil by proper agricultural soil management (tillage, fertilization, irrigation). Due to the lack of research and our own national data related to the topics of soil respiration, in the real agroclimatic conditions of Western Pannonian agricultural subregion in Croatia a field experiment was conducted. The goal of the study is to determine the quantity of C-CO2 that is emitted from the soil into the atmosphere, depending on different fertilization doses, vegetation, temperature and moisture content in the soil. The experiment consists of 10 treatments which differ in the applied nitrogen doses (from 0 up to 300 kg N/ ha) and soil type is drained lowland distric Stagnosols. The study area has typical temperate continental climate. Data analysis shows medium correlation (r = 0.43) of fertilization (0-300 kg N/ha) and the amount of emitted carbon flux (C-CO2) to the atmosphere during cultivation of winter wheat (sowing/harvesting=05.11.11./11.07.12.) and complete correlation (r = 0.91) of fertilization and the amount of emitted carbon flux C-CO2 during cultivation of maize (sowing/harvesting=02.05.13./08.10.13.).

Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi trenutno (nulto) stanje kvalitete tla, vode, zraka i šumskih ekosustava prije početka provođenja EOR (Enhanced Oil Recovery) projekta odnosno povećanja iscrpka ugljikovodika iz starih naftnih ležišta. Navedena metoda koristi CO2 izdvojen iz prirodnog plina pridobivenoga na poljima Podravine (Molve, Kalinovac, Stari Gradac). Nakon dehidracije i komprimiranja CO2 se transportira cjevovodom do lokacije objekata frakcionacije Ivanić Grad gdje se nakon komprimiranja i pothlađivanja utiskuje u polja Žutica i Ivanić. Uz primarni cilj, proizvodnju dodatnih količina ugljikovodika, projekt značajno doprinosi smanjenju emisija stakleničkih plinova. Trenutno se CO2 ispušta u atmosferu, a EOR projektom utisnut će se u ležišta navedenih polja.

U zadnja dva desetljeća fosfor i kalij bili su predmetnom vrlo malog broja istraživanja utjecaja spomenutih mikrohraniva na prinos ratarskih kultura u agroekološkim uvjetima kontinentalne Hrvatske. Opskrbljenost tla fosforom i kalijem je od iznimne važnosti za rast i razvoj biljaka. Fosfor je sastavni dio nukleotida, nukleinskih kiselina, enzima i drugih važnih organskih spojeva u biljci. Kalij ne sudjeluje u tvorbi navedenih spojeva, ali ima veliku ulogu u aktivaciji enzima. Zbog njihove složene funkcije u metabolizmu biljaka, fosfor i kalij, svojim nedostatkom mogu uzrokovati slabo razvijanje korijenovog sustava, ali i slabo cvjetanje i zriobu biljaka. Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj gnojidbe fosforom i kalijem na prinos kukuruza u agroekološkim uvjetima istočne Hrvatske. U tu svrhu postavljen je stacionarni pokus na pokusnom polju (Bobota tabla 45-2, Arkod ID: 1436577) pokraj Vukovara s ukupno 10 gojidbenih varijanata. Pokusne varijante u različitim kombinacijama sadržavale su pet razina fosforne gnojidbe (0, 50, 100, 150, 200 kg P2O5 /ha) te pet razina kalijeve gnojidbe (0, 50, 100, 150, 200 kg K2O /ha). Predjestveno na svi pokusnim varijantama aplicirano je 180 kg N/ ha. Tip tla na pokusnoj površini je černozemno livadsko tlo – ritska crnica, djelomično hidromeliorirano – antropogeno tlo njiva. U uzorcima tla određene su njegove kemijske i fizikalne značajke, a uzorkovanje je provedeno u dva navrata (jesen 2012. i jesen 2013.). Nakon berbe kukuruza (listopad 2013.) određen je i prinos test kulture, te je u uzorcima zrna i stabljike određen i sadržaj hraniva (dušika, fosfora i kalija). Početno stanje tla ukazalo je na veliku heterogenost istraživanog područja, kako u fizikalnim tako i u kemijskim značajkama tla. Tlo na pokusnom polju je prosječne volumne specifične težine od 1, 50 g/cm3, prava specifična težina je 2, 50 g/cm3. Raspon retencijskog kapaciteta tla za vodu varira od 30, 8 do 46, 1%, a poroznost od 28, 4 do 54, 1%. Tlo je u prosjeku lako glina. Reakcija tla ukazuje na neutralno tlo (pH 6, 80). Prosječni sadržaj fosfora (P2O5) iznosi 41, 7 mg/100 g tla, a kalija (K2O) 41, 5 mg /100 tla. Sam prinos varirao je od 9, 9 do 10, 6 t zrna kukuruza na ha ovisno o varijanti gnojidbe. Najniži prinos odnosi se na kontrolu, a najviši na varijantu sa 200 kg P2O5 i 150 kg K2O. Sadržaj dušika u suhoj tvari zrna varirao je od 1, 35 do 1, 48%, sadržaj fosfora (P) od 2, 47 do 2, 77 g/kg, kalija (K) od 3, 65 do 4, 19 g/kg.

Conventional soil sampling usually considers sample weight of 2 kg per 4-5 ha area, which means that representative sample in relation to soil mass up to 30 cm depth, is presented through the ratio 1:10, 000, 000. In order to increase the volume of sampled soil and thus to increase the accuracy of sampling, we have designed new circular soil probe apparatus that can take 16 soil samples in one run (PCT/HR2011/000021 Rotary Soil Sampling Assembly). Samples are distributed in a 50 cm radius from the center of the probe. After sampling all 16 samples are mixed and homogenized in one composite sample, which is used for chemical soil analyses. We have tested new soil sampling probe at the field of 84 ha. Sampling was performed with grid sampling at intersections in a grid of 50 x 50 m. Results of soil pH and plant available phosphorus are based on 330 soil samples and they provide sound basis for recommendations for variable liming and phosphorus fertilization rates. Results were processed with ordinary kriging.

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), sadržaja teških metala te opterećenosti tla ukupnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 6 metara) uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima saniranoga prostora i u uzorcima tla uzetim u okružju bivše bušotine). Tlo s bušotinskog radnog prostora u pogledu onečišćenosti pripada narednim razredima: I. razred - čisto tlo, u pogledu sadržaja kadmija, žive, olova, molibdena i kobalta. Identična situacija zabilježena je u jednom uzorkovanju (30-60 cm) u pogledu bakra, dok je u tri preostala uzorkovanja utvrđen povećan sadržaj (II razred). Također, u dubljim slojevima (30-60 cm) utvrđen je manji sadržaj cinka (I razred) a u površinskom sloju zabilježena je povećana onečišćenost (II razred). II. razred - povećana onečišćenost u pogledu sadržaja arsena vanadija. III. razred – velika onečišćenost u pogledu nikla, kroma i barija. Također, u dubljim slojevima (30-60 cm) utvrđen je manji sadržaj arsena (III razred) a u površinskom sloju tlo je onečišćeno arsenom (IV razred). Prirodno tlo u okružju bušotinskog prostora u pogledu onečišćenosti pripada narednim razredima: I. razred - čisto tlo u pogledu sadržaja kadmija, žive, olova, molibdena, kobalt, bakra i cinka. II. razred - povećana onečišćenost u pogledu sadržaja nikla, kroma i vanadija. III. razred – velika onečišćenost u pogledu arsena i barija. Potrebite količine i oblik organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjenje su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu organskim i mineralnim kalijevim i fosfornim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena organska mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotinski prostor uključen u ovaj elaborat biti će do kraja saniran, te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Također, trebalo bi provesti sakupljanje većih kamenja koje je ostalo na saniranom bušotinskom prostoru.

Bušotina Kloštar 146 tehnički je likvidirana na osnovu Projektnoga zadatka i Programa radova likvidacije bušotine Kloštar 146 izdanoga od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima, kao i policikličkim aromatskim ugljikovodicima nameće se zaključak da nije došlo do bitnih promjena u tlu do promatrane dubine od 60 centimetara uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. U pogledu teških metala svi uzorci tla u kojima je određen kadmij, živa, olovo, molibden, kobalt i bakar su svrstani u I razred (čisto tlo). Vanadij je na prijelazu između I i II razreda. Povećana onečišćenost (II razred) karakterizira sadržaj cinka, kroma i nikla, dok je u većini uzoraka tla utvrđena velika onečišćenost tla arsenom i barijem (III razred). Na prostoru bušotinskog radnoga prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog kalija. Biljci pristupačnog fosfora u bušotinskom krugu ima u dovoljnim količinama i nije ga potrebno dodavati. Potrebite količine i oblike organskih i kalijevih mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju vezanom uz rekultivaciju saniranog tla bušotinskog prostora.

Rudarski radovi koji će biti provedeni pri istražnim radovima na bušotini Bunjani 1 jug duboka trebaju se odvijati u skladu s Zakonom o rudarstvu (NN 75/09), Zakonom o zaštiti na radu 59/96 ; 94/96 ; 114/03 ; 86/08, 75/09), Zakonom o zaštiti od požara (NN 92/10), Zakonom o vodama (NN 153/09), Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07), Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13) i drugim važećim zakonima, pravilnicima, konvencijama, protokolima, normama, odredbama, uredbama, elaboratima i ekspertizama iz područja nužnih za provedbu istraživanja. U slučaju akcidenta ili izvanrednog zagađenja, izlijevanja opasnih i štetnih tvari na površinu tla, u prijemnik, kanalizacijski sustav, vodne tokove, postupa se u skladu s programom za sanaciju prema operativnom planu za provođenje interventnih mjera u slučaju izvanrednoga zagađenja voda i okoliša. U tehnološkom procesu rada, tijekom radova na izgradnji tehnoloških objekata i postrojenja za proizvodnju, pripremu i transport plina i kondenzata i u toku kasnijih redovnih rudarskih radova na proizvodnji, koji sjedinjuje niz operacija i uređaja međusobno povezanih u tehnološke cjeline, prisutne su slijedeće opasnosti koji proizlaze iz specifičnosti rada: - Opasnosti koje nastaju kod rukovanja s bušotinskim fluidima (nafta, slana voda) - Opasnost od električne struje - Opasnosti od statičkog elektriciteta i atmosferskog pražnjenja - Opasnosti od visokih tlakova kod energetskih instalacija i uređaja (cjevovodi, armature, agregati, bušotinski uređaji, posude pod tlakom itd) - Opasnosti od rada sa štetnim materijalima i tvarima - Opasnost od rada na visini Radi učinkovite zaštite okoliša Sektor istraživanja i proizvodnje nafte i plina, kao krajnji korisnik i vlasnik zemljišta na kojem se radovi obavljaju, osigurava i propisuje način rada kojim se onečišćenje svodi na minimum kao i mjesto i uvjete pod kojima se mora zbrinjavati nastale otpadne tekućine i krute materijale. Cijeli tehnološki sustav tijekom proizvodnje i pripreme nafte na bušotinskom radnom prostoru kao i tijekom remontnih radova na bušotini Iva 2 duboka mora biti pod nadzorom i u normalnim okolnostima ne postoji mogućnost zagađenja okoliša. Do zagađenja okoliša može doći isključivo u okolnostima incidenta uzrokovanoga erupcijom bušotine ili havarijom postrojenja ili opreme te ljudskim faktorom. Kemikalije koje se koriste u tehnološkom procesu predstavljaju opasnost kao zagađivači samo u slučaju akcidenta, na pretakalištima ili u transportu, stoga je njima potrebno rukovati sukladno uputama za manipulaciju, koje izdaju njihovi proizvođači a propisano je u sigurnosno- tehničkim listovima koje je obavezno posjedovati na lokaciji. Opasni otpadni fluidi ne smiju se nekontrolirano ispuštati u okoliš, već prihvaćati u zatvorene spremnike, pripremiti za odvoz, odvoziti i neutralizirati prije prihvata u Centralnu otpadnu jamu za prikupljanje i regeneraciju opasnih otpadnih materijala Pogona Žutica ili predati ovlaštenoj tvrtki ili osobi koja obavlja djelatnost skupljanja, prijevoza i zbrinjavanja predmetne vrste otpada. U slučaju potrebe likvidacije bušotine objekata i postrojenja nakon završetka eksploatacije, mora biti donesena odluka o završetku eksploatacije. Temeljem postojeće tehničke dokumentacije za svaku pojedinu bušotinu i stanja opreme u bušotini i na površini ušća bušotine treba izraditi poseban pojednostavljeni rudarski projekt s prikazom konkretne tehnologije likvidacije bušotine i bušotinskog radnog prostora, a u skladu s Dopunskim rudarskim projektom remontnih radova na naftnom polju i Glavnom tipskom rudarskom projektu „Sanacija isplačnih jama u INA Naftaplinu“. Kako bi se lokacija mogla dovesti u što bliže prvobitnom stanju, potrebno je likvidirati bušotinu na siguran način tj. postaviti cementne čepove za odvajanje slojeva, demontirati ušće bušotine obrnutim redoslijedom od montaže, odrezati zaštitne cijevi najmanje 1, 5 metara ispod razine okolnog zemljišta i na to zavariti pokrovnu (slijepu) prirubnicu. Nakon završenih rudarskih radova pri trajnom napuštanju kanala bušotine, objekata ili postrojenja pristupa se uređenju radnoga prostora. Potrebno je ukloniti svu nadzemnu opremu, a podzemne cjevovode inertizirati te ih kao i električne kablove mehanički zaštiti od mogućih akcidenata. Nakon završetka radova, investitor saziva stručni tim za pregled radova i o istim daje ocjenu. Ako ocjena nije pozitivna pristupa se korektivnim radnjama do konačnoga pozitivnoga rješenja. Po završetku svih radova na sanaciji bušotinskog kruga, potrebno je obaviti agroekološku ekspertizu tla i izraditi studiju stanja tla s prijedlogom za rekultivaciju tla. Nakon završene sanacije obavlja se komisijski pregled obavljenih radova prema internom propisniku „Postupak napuštanja rudarskih objekata i postrojenja u SD Naftaplin“, te sačiniti zapisnik. Navedeni zapisnik s pregleda s popratnom dokumentacijom dostavlja se Državnom inspektoratu i Inspekciji zaštite okoliša, prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN, 110/07. – članak 20) odnosno Pravilniku o mjerama otklanjanja šteta u okolišu i sanacijskim programom (NN, 145/08, poglavlje III: članak 6 i 7) te Zakonu o rudarstvu (NN 75/09), poglavlje V: Eksploatacija mineralnih sirovina, članak 71. i 72.

Održiva poljoprivreda podrazumijeva uspješno gospodarenje poljoprivrednim resursima kako bi se udovoljilo sve većim ljudskim potrebama za hranom, vlaknima i energijom, ali uz istodobno održavanje kvalitete okoliša i zaštitu prirodnih resursa. Središnje mjesto u zaštiti pripada upravo tlu kao važnom segmentu poljoprivrednog ekosustava. Ukupna količina ugljika u tlu na globalnoj razini gotovo je tri puta veća od one u nadzemnoj biomasi. Terestička sekvestracija ugljika proces je kojim agronomska i šumarska praksa mogu utjecati na uklanjanje ugljika iz atmosfere. Sekvestracija usporava brzinu klimatskih promjena povećanjem količine uskladištenog ugljika u biljnom materijalu i tlu, održavanjem postojećih količina ugljika u biljnom materijalu i tlu, i smanjenjem emisija stakleničkih plinova: ugljikovog (IV) oksida, metana i dušikovog (I) oksida iz tla. Pravilnim gospodarenjem poljoprivrednim tlom (obrada, gnojidba, navodnjavanje, …) može se presudno utjecati na emisiju CO2 iz tla. U RH najveći doprinos u emisiji stakleničkih plinova prema sektorima imaju energetika i poljoprivreda. Tako npr. prema Izvješću o stanju okoliša RH (2007) i podacima Agencije za zaštitu okoliša, poljoprivreda kao sektor doprinijela je sa 12, 1 % u emisiji stakleničkih plinova u 2004. g. što nije zanemarivo. Zbog nedostatka istraživanja i vlastitih nacionalnih podataka, a vezanih za tematiku disanja tla (CO2 emisiju ili fluks) u realnim agroklimatskim uvjetima provodi se istraživanje u Zapadnoj Panonskoj poljoprivrednoj podregiji RH, na rubu granice s Parkom prirode Lonjsko polje. U vegetacijskoj 2012. g. utvrđen je utjecaj mineralne gnojidbe (N+P+K) na emisiju CO2 iz tla tijekom uzgoja ozime pšenice (sjetva/žetva=05.11.11./11.07.12.). Pokus je postavljen još 1996. g. s ciljem utvrđivanja utjecaja gnojidbe dušikom na prinos ratarskih kultura, te kvalitetu podzemne i površinske vode (prvenstveno NO3-). Istraživanje je 2011. g. prošireno i na praćenje utjecaja na atmosferu (emisija CO2). Pokus se sastoji od 10 tretmana (svaki u 4 ponavljanja) koji se razlikuju u primijenjenim dozama dušika (od 0 do 300 kg/ha), ukupna veličina pokusa je gotovo 4, 5 ha, tip tla je drenirani Pseudoglej ravničarski distrični, dok prosječna nadmorska visina pokusa iznosi 97, 2 m. Područje je karakteristično za umjerenu kontinentalnu klimu sa srednjom godišnjom temperaturom od 10, 7 °C i srednjom godišnjom količinom oborine od 865 mm. Od listopada 2011. do studenog 2012. provedeno je 10 mjerenja. Srednje godišnje vrijednosti CO2-C fluksa kretale su se od 9, 8 kg/ha×dan određenih na varijanti br. X (crni ugar-obrada bez sjetve) do 31, 4 kg/ha×dan zabilježenih na varijanti br. V sa primijenjenih 200 kg N/ha.

Rudarski radovi koji će biti provedeni pri istražnim radovima na bušotini Iva 2 duboka trebaju se odvijati u skladu s Zakonom o rudarstvu (NN 75/09), Zakonom o zaštiti na radu 59/96 ; 94/96 ; 114/03 ; 86/08, 75/09), Zakonom o zaštiti od požara (NN 92/10), Zakonom o vodama (NN 153/09), Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07), Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13) i drugim važećim zakonima, pravilnicima, konvencijama, protokolima, normama, odredbama, uredbama, elaboratima i ekspertizama iz područja nužnih za provedbu istraživanja. U slučaju akcidenta ili izvanrednog zagađenja, izlijevanja opasnih i štetnih tvari na površinu tla, u prijemnik, kanalizacijski sustav, vodne tokove, postupa se u skladu s programom za sanaciju prema operativnom planu za provođenje interventnih mjera u slučaju izvanrednoga zagađenja voda i okoliša. U tehnološkom procesu rada, tijekom radova na izgradnji tehnoloških objekata i postrojenja za proizvodnju, pripremu i transport plina i kondenzata i u toku kasnijih redovnih rudarskih radova na proizvodnji, koji sjedinjuje niz operacija i uređaja međusobno povezanih u tehnološke cjeline, prisutne su slijedeće opasnosti koji proizlaze iz specifičnosti rada: - Opasnosti koje nastaju kod rukovanja s bušotinskim fluidima (nafta, slana voda) - Opasnost od električne struje - Opasnosti od statičkog elektriciteta i atmosferskog pražnjenja - Opasnosti od visokih tlakova kod energetskih instalacija i uređaja (cjevovodi, armature, agregati, bušotinski uređaji, posude pod tlakom itd) - Opasnosti od rada sa štetnim materijalima i tvarima - Opasnost od rada na visini Radi učinkovite zaštite okoliša Sektor istraživanja i proizvodnje nafte i plina, kao krajnji korisnik i vlasnik zemljišta na kojem se radovi obavljaju, osigurava i propisuje način rada kojim se onečišćenje svodi na minimum kao i mjesto i uvjete pod kojima se mora zbrinjavati nastale otpadne tekućine i krute materijale. Cijeli tehnološki sustav tijekom proizvodnje i pripreme nafte na bušotinskom radnom prostoru kao i tijekom remontnih radova na bušotini Iva 2 duboka mora biti pod nadzorom i u normalnim okolnostima ne postoji mogućnost zagađenja okoliša. Do zagađenja okoliša može doći isključivo u okolnostima incidenta uzrokovanoga erupcijom bušotine ili havarijom postrojenja ili opreme te ljudskim faktorom. Kemikalije koje se koriste u tehnološkom procesu predstavljaju opasnost kao zagađivači samo u slučaju akcidenta, na pretakalištima ili u transportu, stoga je njima potrebno rukovati sukladno uputama za manipulaciju, koje izdaju njihovi proizvođači a propisano je u sigurnosno- tehničkim listovima koje je obavezno posjedovati na lokaciji. Opasni otpadni fluidi ne smiju se nekontrolirano ispuštati u okoliš, već prihvaćati u zatvorene spremnike, pripremiti za odvoz, odvoziti i neutralizirati prije prihvata u Centralnu otpadnu jamu za prikupljanje i regeneraciju opasnih otpadnih materijala Pogona Žutica ili predati ovlaštenoj tvrtki ili osobi koja obavlja djelatnost skupljanja, prijevoza i zbrinjavanja predmetne vrste otpada. U slučaju potrebe likvidacije bušotine objekata i postrojenja nakon završetka eksploatacije, mora biti donesena odluka o završetku eksploatacije. Temeljem postojeće tehničke dokumentacije za svaku pojedinu bušotinu i stanja opreme u bušotini i na površini ušća bušotine treba izraditi poseban pojednostavljeni rudarski projekt s prikazom konkretne tehnologije likvidacije bušotine i bušotinskog radnog prostora, a u skladu s Dopunskim rudarskim projektom remontnih radova na naftnom polju i Glavnom tipskom rudarskom projektu „Sanacija isplačnih jama u INA Naftaplinu“. Kako bi se lokacija mogla dovesti u što bliže prvobitnom stanju, potrebno je likvidirati bušotinu na siguran način tj. postaviti cementne čepove za odvajanje slojeva, demontirati ušće bušotine obrnutim redoslijedom od montaže, odrezati zaštitne cijevi najmanje 1, 5 metara ispod razine okolnog zemljišta i na to zavariti pokrovnu (slijepu) prirubnicu. Nakon završenih rudarskih radova pri trajnom napuštanju kanala bušotine, objekata ili postrojenja pristupa se uređenju radnoga prostora. Potrebno je ukloniti svu nadzemnu opremu, a podzemne cjevovode inertizirati te ih kao i električne kablove mehanički zaštiti od mogućih akcidenata. Nakon završetka radova, investitor saziva stručni tim za pregled radova i o istim daje ocjenu. Ako ocjena nije pozitivna pristupa se korektivnim radnjama do konačnoga pozitivnoga rješenja. Po završetku svih radova na sanaciji bušotinskog kruga, potrebno je obaviti agroekološku ekspertizu tla i izraditi studiju stanja tla s prijedlogom za rekultivaciju tla. Nakon završene sanacije obavlja se komisijski pregled obavljenih radova prema internom propisniku „Postupak napuštanja rudarskih objekata i postrojenja u SD Naftaplin“, te sačiniti zapisnik. Navedeni zapisnik s pregleda s popratnom dokumentacijom dostavlja se Državnom inspektoratu i Inspekciji zaštite okoliša, prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN, 110/07. – članak 20) odnosno Pravilniku o mjerama otklanjanja šteta u okolišu i sanacijskim programom (NN, 145/08, poglavlje III: članak 6 i 7) te Zakonu o rudarstvu (NN 75/09), poglavlje V: Eksploatacija mineralnih sirovina, članak 71. i 72.

• Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi nulto stanje kvalitete tla prije početka bilo kakvih rudarskih radova na istražnoj bušotini Selec 1. • Prethodnim geofizičkim istraživanjima na području eksploatacijskog polja Šumećani došlo se do saznanja o mogućem ležištu ugljikovodika u ovom području. Kako bi se navedena otkrića i potvrdila, potrebno je izvesti razradnu horizontalnu bušotinu. Ako bi se ova istražna bušotina pokazala isplativom na njoj bi se pristupilo crpljenju ugljikovodika. Sve navedeno zahtjeva izgradnju pristupne ceste, bušotinskog kruga odnosno radnoga prostora na kojem će se odvijati tehnološki proces bušenja. Završetkom crpljenja ugljikovodika, poslije 20, 30 ili 40 godina temeljem ovih analiza utvrditi će se promjene koje su se desile kao posljedica više desetljetnog crpljenja ugljikovodika. • Uzorkovanje tla u prostoru istražne bušotine Selec 1 provedeno je 26. listopada 2012. godine. Prilikom terenske opservacije izvršeno je sondiranje terena, s ciljem identifikacije pedosistematske pripadnosti tla i stanja tala na području istražne bušotine. Pri terenskim istraživanjima sudjelovali su Prof.sr.sc. Ivica Kisić i Igor Bogunović, dipl.ing.agr. sa Agronomskog fakulteta te kolega Neven Lisec, stručni suradnik iz pogona Ivanić Grad. • Prikazani rezultati temeljnih kemijskih značajki tla pokazuju određenu heterogenost promatranih značajki tla na području istražne bušotine. Reakcija tla je jako kisela u okolnom dijelu bušotine, dok je u bušotinskom dijelu jako kisela do slabo alkalna. Slična je situacija i s humusom u tlu (varira od dosta humoznog u okolnom tlu slabo humoznog u bušotinskom dijelu). Biljci pristupačan fosfor se kreće u granicama veoma slabe u bušotinskom dijelu do dobre opskrbljenosti u okolnom tlu. U pogledu biljci pristupačnog kalija vrijednosti se kreću u granicama slabe do vrlo bogate opskrbljenosti. U pogledu odnosa ugljika i dušika u svim uzorkovanjima determinirane vrijednosti su povoljne. Sadržaj sumpora bio je manje-više identičan na svim mjestima gdje je provedeno uzorkovanje. • Sadržaj 15 istraživanih PAH-ova na svim mjestima uzorkovanja ukazuje na granice početnoga opterećenja tla. • Također sadržaj ukupnih i mineralnih ulja ukazuje na početnu opterećenost tla mineralnim uljima. • U pogledu anorganskih onečišćenja – teških metala skoro niti u jednom slučaju (izuzev arsena i kroma) sadržaj teških metala ne prelazi maksimalno dozvoljene vrijednosti (NN, 32/10 i NN 15/92). Uzimajući u obzir stupanj onečišćenosti (postotak sadržaja pojedinoga teškoga metala u tlu u odnosu na graničnu vrijednost) kadmij, živa, olovo, molibden i kobalt spadaju u klasu potpuno čistih tala (I razred). Bakar i vanadij u bušotinskom prostoru bušotine Selec 1 spadaju u klasu povećane onečišćenosti (II razred) dok je u okolišu riječ o čistim tlima. Povećana onečišćenost (II razred) karakterizira sadržaj cinka u svim uzorkovanjima. Sadržaj nikla, kroma i barija u okolišu karakterizira povećana onečišćenost (II razred) a u bušotinskom prostoru bušotine ovi elementi spadaju u klasu velike onečišćenosti (III razred). • Provedena ekspertiza ukazuje da je riječ o tlu u kome su registrirane određene promjene u pogledu anorganskih onečišćenja. Povećan sadržaj nikla, kroma i barija u prostoru bušotinskog kruga je utvrđen. Kakve će se promjene dešavati u budućnosti pokazati će buduće analize tla.

Within Bilateral Project between Hungarian and Croatian scientists “Impact of tillage and fertilization on probable climate threats in Hungary and Croatia, soil vulnerability and protection” carbon storage were determined in different soil types in agroecological conditions of Pannonian plain and in Mediterranean region. Total carbon content and CN ratio in different natural (grasslands, meadows, forests) and agro ecosystems (vineyards, gardens and crop fields) were determined. Soil samples were taken during the spring and summer 2010 at different locations. Sampling depths varied from 0-3 cm, 3-10 cm, 0-30 cm, 30-60 cm and 60-90 cm depending on the location, region, soil type and type of ecosystem. At 16 different locations, 6 in Pannonian plain and 10 in Mediterranean region following results are recorded: CN ratio varied from 11 up to 39 determined in Mediterranean vineyard on Cambisol calcaric ; carbon content observed in this study varied from 3.3 g C/kg measured in Szentgal at agricultural crop field on Eutric Cambisol in deeper layers (< 60 cm) up to 107.2 g C/kg measured at Mediterranean grassland in surface layer (0-3 cm).

• Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi nulto stanje kvalitete tla prije početka bilo kakvih rudarskih radova na istražnoj bušotini Obod 50. • Kako bi se na širem području oko mjesta Lacići u Osječko-baranjskoj županiji istražila potencijalna ležišta ugljikovodika, potrebno je izraditi navedenu bušotinu. Lokacije bušotina odabiru se na mjestima koja, prema izrađenom geološkom modelu podzemlja, imaju najveći potencijal nailaska na ležišta ugljikovodika. Kao prva bušotina na ovom području odabrana je lokacija Obod 50, koja se nalazi jugozapadno od naselja Lacići, oko 1100 metara od najbližih kuća. Na ovom mjestu potrebno je izgraditi bušotinski radni prostor na kojemu će se smjestiti pokretno bušaće postrojenje National 402 sa svom potrebnom opremom. Ako bi se ova istražna bušotina pokazala isplativom na njoj bi se pristupilo crpljenju ugljikovodika. Sve navedeno zahtjeva izgradnju pristupne ceste, bušotinskog kruga odnosno radnoga prostora na kojem će se odvijati tehnološki proces bušenja. Završetkom crpljenja ugljikovodika, poslije 20, 30 ili 40 godina temeljem ovih analiza utvrditi će se promjene koje su se desile kao posljedica više desetljetnog crpljenja ugljikovodika. • Uzorkovanje tla u prostoru istražne bušotine Obod 50 provedeno je 23. listopada 2012. godine. Prilikom terenske opservacije izvršeno je sondiranje terena, s ciljem identifikacije pedosistematske pripadnosti tla i stanja tala na području istražne bušotine. Pri terenskim istraživanjima sudjelovali su Prof.sr.sc. Ivica Kisić, Igor Bogunović, dipl.ing.agr. sa Agronomskog fakulteta te kolega Tomislav Pleše s pogona Beničanci. • Prikazani rezultati temeljnih kemijskih značajki tla pokazuju određenu heterogenost promatranih značajki tla na području istražne bušotine. Reakcija tla je jako kisela, neutralna do slabo alkalna. Tlo je relativno dobro opskrbljeno kalijem, te ukupnim ugljikom i dušikom. U pogledu humusa sve uzorke karakterizira jako slaba i slaba humoznost. Biljci pristupačan fosfor kreće se u granicama veoma slabe do umjerene opskrbljenosti. Sadržaj sumpora bio je manje-više identičan na svim mjestima gdje je provedeno uzorkovanje. • Sadržaj 15 istraživanih PAH-ova na svim mjestima uzorkovanja ukazuje na granice početnoga opterećenja tla. • Također sadržaj mineralnih ulja ukazuje na početnu opterećenost tla mineralnim uljima. Skoro identična situacija je zabilježena u pogledu teško hlapljivih lipofilnih tvari (ukupna ulja i masti). • U pogledu sadržaja 12 teških metala vidljivo je da skoro niti u jednom slučaju sadržaj teških metala ne prelazi maksimalno dozvoljene vrijednosti (NN, 32/10 i NN 15/92). Uzimajući u obzir stupanj onečišćenosti (postotak sadržaja pojedinoga teškoga metala u tlu u odnosu na graničnu vrijednost) bakar, olovo, kadmij, živa i molibden spadaju u klasu potpuno čistih tala (I razred). Također i kobalt skoro u svim uzorkovanjima je svrstan u ovaj razred, dok je samo u jednom uzorkovanju za ovaj metal utvrđena povećana onečišćenost (II razred). Na granici I i II razreda je i vanadij. Nikal i barij su na granici II i III razreda dok je samo arsen dominantno u III razredu, što znači da ovaj element karakterizira velika onečišćenost. • Provedena agroekološka analiza ukazuje da je riječ o tlu na kome nisu registrirane bilo kakve promjene uzrokovane dosadašnjom ljudskom aktivnošću.

• Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi nulto stanje kvalitete tla prije početka bilo kakvih rudarskih radova na istražnoj bušotini Hrastilnica 3. • Prethodnim geofizičkim istraživanjima na području eksploatacijskog polja Žutica došlo se do saznanja o mogućem ležištu ugljikovodika na području općine Križ u mjestu Velika Hrastilnica. Izvedena je istražna bušotina do dubine cca 2 200 metara. Kako se u međuvremenu bušotina pokazala pozitivnom pristupiti će se crpljenju ugljikovodika. Sve navedeno zahtijevalo je izgradnju pristupne ceste, bušotinskog kruga odnosno radnoga prostora na kojem će se odvijati tehnološki proces bušenja. Završetkom crpljenja ugljikovodika, poslije 20, 30 ili 40 godina temeljem ovih analiza utvrditi će se promjene koje su se desile kao posljedica više desetljetnog crpljenja ugljikovodika. • Uzorkovanje tla u prostoru istražne bušotine Hrastilnica 3 provedeno je 26. listopada 2012. godine. Prilikom terenske opservacije izvršeno je sondiranje terena, s ciljem identifikacije pedosistematske pripadnosti tla i stanja tala na području istražne bušotine. Pri terenskim istraživanjima sudjelovali su Prof.sr.sc. Ivica Kisić i Igor Bogunović, dipl.ing.agr. sa Agronomskog fakulteta te kolega Neven Lisec iz INA Naftaplina, Zagreb, SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina. • Prikazani rezultati temeljnih kemijskih značajki tla pokazuju slabu heterogenost promatranih značajki tla na području istražne bušotine. Manje- više reakcija tla je slabo kisela do slabo alkalna. Slična je situacija i s humusom u tlu, te ukupnim ugljikom, dušikom, vodikom i sumporom u tlu. Biljci pristupačan fosfor se kreće u granicama vrlo slabe opskrbljenosti u bušotinskom krugu do umjerene opskrbljenosti u okolnom dijelu. U pogledu biljci pristupačnog kalija vrijednosti se kreću u granicama slabe do dobre opskrbljenosti. U pogledu odnosa ugljika i dušika u svim uzorkovanjima determinirane vrijednosti su povoljne. • Sadržaj 15 pojedinačni PAH-ova ukazuje na vrijednosti u granicama početnoga opterećenja tla. • Sadržaj mineralnih i teško hlapljivih lipofilnih tvari (ukupna ulja i masti) ukazuje na početne opterećenosti tla. • U pogledu teških metala jasno je vidljivo da niti u jednom slučaju u bilo kom uzorkovanju sadržaj teških metala ne prelazi maksimalno dozvoljene vrijednosti (NN, 32/10 i NN 15/92). Uzimajući u obzir stupanj onečišćenosti (postotak sadržaja pojedinoga teškoga metala u tlu u odnosu na graničnu vrijednost) olovo, kadmij, kobalt, živa i molibden spadaju u klasu potpuno čistih tala (I razred), dok se sadržaj kroma, bakra i vanadija nalazi na granici I i II razreda. Cink spada u klasu povećane onečišćenosti (II razred), dok se nikal, arsen i barij nalaze na granici II i III razreda (velika onečišćenost tla). • Utvrđene vrijednosti istraživanih parametara su bile očekivane. No, na kraju crpljenja ugljikovodika s ove bušotine neke generacije koje dolaze za nama utvrditi će promjene koje su se desile u tlu. Točnije rečeno, koliki je bio utjecaj (pritisak na tlo) bušotine Hrastilnica 3.

Carbon dioxide (CO2) is the primary greenhouse gas (GHG) emitted throughout human activities which are responsible for the increase of carbon dioxide in the atmosphere since the industrial revolution and thereby causes the global warming. Soil carbon dioxide flux is very important flux within the global carbon cycle. To reduce the global temperature, Kyoto Protocol has been adopted in Kyoto in 1997, and Republic of Croatia has become the Kyoto Protocol Annex I country in 2007 by which has made a commitment to reduce the GHG emissions by 5% in the period between 2008 and 2012 compared to the base year (1990). One of the six sectors under the Kyoto Protocol, from which each country has to report their GHG emissions every year, is agricultural sector. Due to the lack of research on long term carbon dioxide emissions in tillage induced agroecosystem in the Republic of Croatia, the aim of our study is to determine the influence of different tillage treatments on soil carbon dioxide flux. Field experiment with six different tillage treatments common to this area was set up on Stagnic Luvisols in Daruvar (N 45º33´937´´, E 17º02´056´´), Central Croatia in 1994 with investigation goal on determination of soil degradation by water erosion and later, in 2011, expanded to the research on soil CO2 fluxes. Field experiment is characterised by continental climate. Tillage treatments differed in tools that were used, depth and direction of tillage. Tillage treatments were: check plot (black fallow) - BF, ploughing up/down the slope to 30 cm - PUDS, no-tillage - NT, ploughing across the slope to 30 cm - PAS, ploughing to 50 cm across the slope – VDPAS and subsoiling to 60 cm plus ploughing across the slope - SSPAS. Field measurements were conducted during one vegetation year (n=8), from May till October 2012, when cover crop was corn (Zea mays L.), the main arable crop in Croatia. Average precipitations at the experimental field in 2012 were 789 mm and average temperature was 11, 8oC. In situ measurements of accumulated carbon dioxide in closed static chambers were conducted with portable infrared carbon dioxide detector (GasAlertMicro5 IR, 2011). In this paper the results of field measurements of carbon dioxide fluxes during one vegetation year of corn are presented. The treatment with lowest measured fluxes of carbon dioxide was black fallow (treatment without cover crop - BF) where range of carbon dioxide flux varied from 17, 1 kg CO2/ha/day to 82, 8 kg CO2/ha/day and the average carbon dioxide flux at BF treatment was 38, 0 kg CO2/ha/day. Between the treatments with the corn, minimal average carbon dioxide flux was measured at ploughing up/down the slope to 30cm treatment (PUDS) where average CO2 flux was 70, 1 kg CO2/ha/day while maximal average carbon dioxide flux was measured at no-tillage treatment (NT) where mentioned average was 118, 8 kg CO2/ha/day. The smallest range of CO2 flux was measured at BF treatment but among the treatments with corn, smallest range has PUDS and the largest one NT treatment. The range of average carbon dioxide flux at PUDS treatment varied from 25, 7 kg CO2/ha/day to 128, 4 kg CO2/ha/day and the average carbon dioxide flux at NT treatment varied from 37, 1 kg CO2/ha/day to 241, 1 kg CO2/ha/day. After all mentioned, we can say that in these agroecosystem conditions, best tillage practice in terms of lowest carbon dioxide flux is ploughing up and down the slope to 30 cm although the lowest carbon dioxide flux was measured at treatment without any cover crop but further research is recommended.

Stevia (Stevia rebaudiana Bertoni) belongs to the family Asteracae and the intensive sweet taste of its leaves provided the name „new age sugar“. Stevia is cultivated for the sweet taste leaves, which are, after drying and grinding, used as a substitute for artificial sweeteners. The Stevia products are widespread as food additives and a natural calorie free sweetener. An intensive sweetness originates from glycosides, i.e. termostable chemical compounds well tolerated the low pH values. The subject of the whole interdisciplinary study was to determine the effect of fertilizer doses and the soil type (pH) on the fresh leaves yield. Furthermore, content of glycosides (stevioside and steviol) and mineral composition of Stevia leaves were determined. Plants were grown in a 5 L pots on the two types of acid soil (pH 4.0 and 5.0), which were different according to their supply with major nutrients. Five doses (from 0 up to 1.6 g per plant) of Multi-Comp Base mineral fertilizer 14:13:20+2MgO+ME were applied. After harvest, leaves were dried at 70°C for 72 h, ground, sieved and homogenized. The concentrations of 7 anions (F-, Cl-, NO2-, Br-, NO3-, SO42-, H2PO4-) and 6 cations (Li+, Na+, NH4+, K+, Ca2+, Mg2+) was simultaneously determined by suppressed ion chromatography (two Dionex 1000 systems) using an IonPac AS 17 and IonPac CS 16 separation columns fitted with an IonPac AG 17 and IonPac CG 16 guard columns, the eluent solutions were KOH and MSA, respectively. Detection was done after 2h hot (at 90°C) ultra-pure water extraction at 1:1000 (w/v) ratio. Simultaneous analysis was enabled by a splitter, installed on autosamplerAS40, which split the sample in two pipelines, one for anion and other for cation system. Slightly overshadowed by all other nutrient, sodium and chlorine, as mineral components, play the very important role in Stevia. In this paper content of Na+ and Cl- as essential micronutrients in Stevia is shown and discussed.

Soils are the largest carbon reservoir of the terrestrial carbon cycle. The quantity of C stored in soils is highly significant ; soils contain about three times more C than vegetation and twice as much as that which is present in the atmosphere. In this study we are analyzing carbon storage in different soil types in Carpathian basin and possible influence of agricultural management practices on soil organic carbon (SOC) content. Beside nitrogen fertilization, soil tillage and crop rotation also significantly contribute to the soil organic carbon balance. Based on different agricultural management practices it is possible to maintain, to increase or to reduce SOC content in soils. The content of soil organic carbon is universal soil quality indicator with significant influence on soil properties. Soil organic carbon today is in the centre of interest because of international conventions on climate change (UNFCC), biodiversity (CBD) and desertification (UNCCD). Therefore, it is very important to understand the processes that influence changes in soil organic carbon particularly in Carpathian basin.

The importance of nitrate (NO3-) in the internal nitrogen cycle of arable soils has been widely recognized, especially because of accumulation of nitrate-nitrogen in the soil profile and its implications for the environment. In order to determine vertical and horizontal nitrate-nitrogen distribution, soil samples were collected from a long term experimental field located in central part of Croatia (Popovaca). Soil sampling was conducted during vegetation of maize (June, 2007) on four fertilization treatments (0, 100, 200, 300 kg N ha-1) and at 8 depths (up to 2 m). Spatial variability was mapped using ArcView geographic information system (GIS). Ordinary kriging was used as interpolation method. To characterize spatial variability, spherical (with logarithmic transformation) model were fitted to calculate semivariograms. Also, results indicate that the content of nitrate-nitrogen significantly varied depending on the depth and treatment.

Rudarski radovi koji će biti provedeni pri istražnim radovima na bušotini Čepelovac 1 sjever duboka trebaju se odvijati u skladu s Zakonom o rudarstvu (NN 75/09), Zakonom o zaštiti na radu 59/96 ; 94/96 ; 114/03 ; 86/08, 75/09), Zakonom o zaštiti od požara (NN 92/10), Zakonom o vodama (NN 153/09), Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07), Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13) i drugim važećim zakonima, pravilnicima, konvencijama, protokolima, normama, odredbama, uredbama, elaboratima i ekspertizama iz područja nužnih za provedbu istraživanja. U slučaju akcidenta ili izvanrednog zagađenja, izlijevanja opasnih i štetnih tvari na površinu tla, u prijemnik, kanalizacijski sustav, vodne tokove, postupa se u skladu s programom za sanaciju prema operativnom planu za provođenje interventnih mjera u slučaju izvanrednoga zagađenja voda i okoliša. U tehnološkom procesu rada, tijekom radova na izgradnji tehnoloških objekata i postrojenja za proizvodnju, pripremu i transport plina i kondenzata i u toku kasnijih redovnih rudarskih radova na proizvodnji, koji sjedinjuje niz operacija i uređaja međusobno povezanih u tehnološke cjeline, prisutne su slijedeće opasnosti koji proizlaze iz specifičnosti rada: - Opasnosti koje nastaju kod rukovanja s bušotinskim fluidima (nafta, slana voda) - Opasnost od električne struje - Opasnosti od statičkog elektriciteta i atmosferskog pražnjenja - Opasnosti od visokih tlakova kod energetskih instalacija i uređaja (cjevovodi, armature, agregati, bušotinski uređaji, posude pod tlakom itd) - Opasnosti od rada sa štetnim materijalima i tvarima - Opasnost od rada na visini Radi učinkovite zaštite okoliša Sektor istraživanja i proizvodnje nafte i plina, kao krajnji korisnik i vlasnik zemljišta na kojem se radovi obavljaju, osigurava i propisuje način rada kojim se onečišćenje svodi na minimum kao i mjesto i uvjete pod kojima se mora zbrinjavati nastale otpadne tekućine i krute materijale. Cijeli tehnološki sustav tijekom proizvodnje i pripreme nafte na bušotinskom radnom prostoru kao i tijekom remontnih radova na bušotini Iva 2 duboka mora biti pod nadzorom i u normalnim okolnostima ne postoji mogućnost zagađenja okoliša. Do zagađenja okoliša može doći isključivo u okolnostima incidenta uzrokovanoga erupcijom bušotine ili havarijom postrojenja ili opreme te ljudskim faktorom. Kemikalije koje se koriste u tehnološkom procesu predstavljaju opasnost kao zagađivači samo u slučaju akcidenta, na pretakalištima ili u transportu, stoga je njima potrebno rukovati sukladno uputama za manipulaciju, koje izdaju njihovi proizvođači a propisano je u sigurnosno- tehničkim listovima koje je obavezno posjedovati na lokaciji. Opasni otpadni fluidi ne smiju se nekontrolirano ispuštati u okoliš, već prihvaćati u zatvorene spremnike, pripremiti za odvoz, odvoziti i neutralizirati prije prihvata u Centralnu otpadnu jamu za prikupljanje i regeneraciju opasnih otpadnih materijala Pogona Žutica ili predati ovlaštenoj tvrtki ili osobi koja obavlja djelatnost skupljanja, prijevoza i zbrinjavanja predmetne vrste otpada. U slučaju potrebe likvidacije bušotine objekata i postrojenja nakon završetka eksploatacije, mora biti donesena odluka o završetku eksploatacije. Temeljem postojeće tehničke dokumentacije za svaku pojedinu bušotinu i stanja opreme u bušotini i na površini ušća bušotine treba izraditi poseban pojednostavljeni rudarski projekt s prikazom konkretne tehnologije likvidacije bušotine i bušotinskog radnog prostora, a u skladu s Dopunskim rudarskim projektom remontnih radova na naftnom polju i Glavnom tipskom rudarskom projektu „Sanacija isplačnih jama u INA Naftaplinu“. Kako bi se lokacija mogla dovesti u što bliže prvobitnom stanju, potrebno je likvidirati bušotinu na siguran način tj. postaviti cementne čepove za odvajanje slojeva, demontirati ušće bušotine obrnutim redoslijedom od montaže, odrezati zaštitne cijevi najmanje 1, 5 metara ispod razine okolnog zemljišta i na to zavariti pokrovnu (slijepu) prirubnicu. Nakon završenih rudarskih radova pri trajnom napuštanju kanala bušotine, objekata ili postrojenja pristupa se uređenju radnoga prostora. Potrebno je ukloniti svu nadzemnu opremu, a podzemne cjevovode inertizirati te ih kao i električne kablove mehanički zaštiti od mogućih akcidenata. Nakon završetka radova, investitor saziva stručni tim za pregled radova i o istim daje ocjenu. Ako ocjena nije pozitivna pristupa se korektivnim radnjama do konačnoga pozitivnoga rješenja. Po završetku svih radova na sanaciji bušotinskog kruga, potrebno je obaviti agroekološku ekspertizu tla i izraditi studiju stanja tla s prijedlogom za rekultivaciju tla. Nakon završene sanacije obavlja se komisijski pregled obavljenih radova prema internom propisniku „Postupak napuštanja rudarskih objekata i postrojenja u SD Naftaplin“, te sačiniti zapisnik. Navedeni zapisnik s pregleda s popratnom dokumentacijom dostavlja se Državnom inspektoratu i Inspekciji zaštite okoliša, prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN, 110/07. – članak 20) odnosno Pravilniku o mjerama otklanjanja šteta u okolišu i sanacijskim programom (NN, 145/08, poglavlje III: članak 6 i 7) te Zakonu o rudarstvu (NN 75/09), poglavlje V: Eksploatacija mineralnih sirovina, članak 71. i 72.

• Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi nulto stanje kvalitete tla prije početka bilo kakvih rudarskih radova na istražnoj bušotini Krunoslavlje 2. • Kako bi se na širem području oko mjesta Krunoslavlje u Osječko-baranjskoj županiji istražila potencijalna ležišta ugljikovodika, potrebno je izraditi navedenu bušotinu. Lokacije bušotina odabiru se na mjestima koja, prema izrađenom geološkom modelu podzemlja, imaju najveći potencijal nailaska na ležišta ugljikovodika. Kao prva bušotina na ovom području odabrana je lokacija Krunoslavlje 2, koja se nalazi sjeverozapadno od naselja Golinci, oko 1600 metara od najbližih kuća, odnosno 2100 metara sjeveroistočno od naselja Krunoslavlje. Na ovom mjestu potrebno je izgraditi bušotinski radni prostor na kojemu će se smjestiti pokretno bušaće postrojenje National 402 sa svom potrebnom opremom. Ako bi se ova istražna bušotina pokazala isplativom na njoj bi se pristupilo crpljenju ugljikovodika. Sve navedeno zahtjeva izgradnju pristupne ceste, bušotinskog kruga odnosno radnoga prostora na kojem će se odvijati tehnološki proces bušenja. Završetkom crpljenja ugljikovodika, poslije 20, 30 ili 40 godina temeljem ovih analiza utvrditi će se promjene koje su se desile kao posljedica više desetljetnog crpljenja ugljikovodika. • Uzorkovanje tla u prostoru istražne bušotine Krunoslavlje provedeno je 23. listopada 2012. godine. Prilikom terenske opservacije izvršeno je sondiranje terena, s ciljem identifikacije pedosistematske pripadnosti tla i stanja tala na području istražne bušotine. Pri terenskim istraživanjima sudjelovali su Prof.sr.sc. Ivica Kisić, Igor Bogunović, dipl.ing.agr. sa Agronomskog fakulteta te kolega Tomislav Pleše s pogona Beničanci. • Prikazani rezultati temeljnih kemijskih značajki tla pokazuju određenu heterogenost promatranih značajki tla na području istražne bušotine. Manje- više reakcija tla je kisela do slabo alkalna. Tlo je slabije opskrbljeno humusom, te relativno dobro ukupnim ugljikom i dušikom. U pogledu odnosa ugljika i dušika u svim uzorkovanjima determinirane vrijednosti su povoljne. Biljci pristupačan fosfor se kreće u granicama vrlo bogate opskrbljenosti na površini bušotinskog kruga do veoma slabe opskrbljenosti dubljih dijelova tla bušotinskog prostora, dok je okolno tlo dobro opskrbljeno fosforom. U pogledu biljci pristupačnog kalija vrijednosti se kreću u granicama dobre do umjerene opskrbljenosti. Sadržaj sumpora bio je manje-više identičan na svim mjestima gdje je provedeno uzorkovanje. • Sadržaj 15 istraživanih PAH-ova na svim mjestima uzorkovanja ukazuje na granice početnoga opterećenja tla. • Također sadržaj mineralnih ulja ukazuje na početnu opterećenost tla mineralnim uljima. Skoro identična situacija je zabilježena u pogledu teško hlapljivih lipofilnih tvari (ukupna ulja i masti). • Uzimajući u obzir stupanj onečišćenosti (postotak sadržaja pojedinoga teškoga metala u tlu u odnosu na graničnu vrijednost) olovo, kadmij, kobalt, živa i molibden spadaju u klasu potpuno čistih tala (I razred), dok se sadržaj cinka nalazi na granici I i II razreda. Bakar i vanadij spadaju u klasu povećane onečišćenosti (II razred), dok krom, nikal i barij spadaju u III razred - velike onečišćenosti. Arsen se nalazi na granici III i IV razreda (onečišćeno tlo). U pogledu sadržaja navedenih 12 teških metala vidljivo je da skoro niti u jednom slučaju (izuzev kroma i djelimično arsena) sadržaj teških metala ne prelazi maksimalno dozvoljene vrijednosti (NN, 32/10 i NN 15/92). • Provedena agroekološka ekspertiza ukazuje da je riječ o tlu na kome nisu registrirane bilo kakve promjene uzrokovane dosadašnjom ljudskom aktivnošću. Povećan sadržaj kroma i arsena može se više povezati sa geološkim porijeklom matične stijene na kojoj su formirani utvrđeni tipovi tala na ovoj istražnoj bušotini a manje sa ljudskom djelatnošću.

Ključni objekt plinsko-energetskog sustava Podravina je Središnja plinska postaja (CPS) Molve, koja prikuplja „sirovi“ zemni plin iz plinskih bušotina, iz njega odvaja različite primjese, u kojima po zastupljenosti dominira CO2 i različiti onečišćivači ; živa i reducirani spojevi sumpora ; H2S i merkaptani, no živa je objektivno najvažniji i najopasniji onečišćivač. Rafinirani plin se zatim isporučuje u plinsku distribucijsku mrežu. U vrijeme malog kapaciteta nalazišta sve primjese koje prate prirodni plin, uključujući i onečišćenja ispuštane su u atmosferu. Povećanjem kapaciteta zbog priključenja novih bušotina u sustav neprijeporna potreba je postala prilagodba tehnologije sve zahtjevnijim i strožim (našim i europskim) standardima zaštite okoliša. Imajući to u vidu, izlazeći u susret sve jasnije artikuliranim zahtjevima javnosti, instalirani su onodobno suvremeni, i potrebama najprimjereniji sustavi čišćenja plina. Istodobno je proizvodnja plina objedinjena u jedinstven sustav. Sve promjene, od prvog bušenja i eksploatacije plina pratila je, i danas prati manje-više opravdana i lako razumljiva bojazan, različitim natpisima u tisku senzibilizirane stručne (agronomi, liječnici, veterinari, nevladine udruge - ekološki pokreti) i šire javnosti, a na prvom mjestu poljoprivrednika, da bi emisija onečišćenja u okoliš mogla prouzročiti ozbiljnije poremećaje prirodnih (terestričkih i akvatičnih) ekosustava, i čovjekom izmijenjenih agroekosustava ovog dijela Podravine. Izlazeći u susret odredbama zakona i zahtjevima javnosti, INA-Naftaplin je izgradila i instalirala postrojenje za tzv. LO-CAT postupak, koje H2S odvaja kao elementarni sumpor. Zatim je 2005. g. puštena u pogon tzv. RTO jedinica (Regenerative Thermal Oxidiser Unit) koja H2S i druge reducirane spojeve sumpora (merkaptane -RSH) oksidira do SO2. Živa se odstranjuje posebnim adsorberima pomoću aktivnog ugljena impregniranog sumporom. Rješenja su primjerena potrebama, no danas se otvara pitanje zbrinjavanja CO2, sukladno odredbama Kyoto protokola i Bonnske Konvencije. U skladu s “Pravilnikom o izradi studija o utjecaju na okolinu” (NN 31/84) prije početka izgradnje objekta za oplemenjivanje prirodnog plina - CPS Molve III izrađena je “Studija o utjecaju na okolinu”. Za pogone koji koriste postrojenja ove naravi, Pravilnik obvezuje na utvrđivanje “nultog stanja” okoliša prije puštanja u rad, a u toku rada trajno motrenje (monitoring) okoliša. Od 1991. god. monitoring obavlja više nadležnih ustanova, koje je godinama usklađivao Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, da bi od 2000. godine tu ulogu preuzeo Zavod za javno zdravstvo Koprivničko – križevačke županije. Motrenje tla i agroekosustava od studije nultog stanja, 1991. god. do danas obavlja Zavod za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta. Ova studija predstavlja rezultate motrenja za listopad 2013. – listopad 2014. god (Ugovorena 2 uzorkovanja proljeće i jesen 2014., Zavod za Opću proizvodnju bilja uzorkovao i analizirao i uzorke u jesen 2013. o osobnom trošku, te ih nesebično pridružuje ovom Izvješću). Javno predstavljanje rezultata uvijek smo držali dobrom praksom, za koju u izmijenjenim vlasničkim odnosima vidimo još snažnije razloge. Predajući izvješće ugodna mi je dužnost toplo se zahvaliti ; najprije ravnateljici Zavoda za javno zdravstvo dr. Draženki Vadla i gđi Mariji Borovac, dipl.ing. za vješto usklađivanje i vođenje programa, a stručnim djelatnicama «Naftaplina» posebno gđi. L. Jaković, dipl.ing., za koordinaciju i skrb o ekipi tijekom terenskog rada.

Analizirano je 20 dodatnih prosječnih uzoraka tla na lokacijama Prudinec. Lokacije smo grupirali prema načinu korištenja tla i to: poljoprivredno obradivo tlo (13 lokacija: J3-J15), livada (2 lokacije: J1 i J2), livada u inundaciji rijeke Save (3 lokacije: J18-J20), i pokrovno tlo - livada na saniranom dijelu odlagališta otpada (2 lokacije: J16 i J17). Dodatno smo zbog interpretacije rezultata analiziranih uzoraka tla, podijelili ispitivane obradive poljoprivredne površine na dvije plohe P1 (lokacije od J3-J8 + S1-S4) približne površine 18 ha i P2 (lokacije J9-J15) približne površine od 13 ha (slika 5). Temeljem prostorne usporedbe onečišćenih lokacija izdvojili smo dvije prostorno povezane cjeline od kojih je prva (C1) označena uzorcima: S1, S2, S3, J6, S4 i J7 (okvirne površine 12 ha) i druga (C2) označena uzorcima: J9 i J10 (okvirne površine 7 ha) u kojima je u prvoj prekoračena MDK vrijednost za Hg i Pb, a u drugoj za Pb (slika 5a). Površina C1 nalazi se unutar plohe P1, te analogno tome C2 unutar plohe P2. Ploha P1 uključuje i uzorke S1-S4 iz Elaborata (Mesić, M. i sur., 2013).

Cilj ovog elaborata analiza je stanja poljoprivrednog tla u okolici odlagališta Jakuševec. Tlo i poljoprivredna proizvodnja analizirani su na području oko odlagališta Jakuševec. Za korektno vrednovanje tla kao prirodnog resursa za poljoprivrednu proizvodnju, izvršeno je rekognosciranje stanja obrađivanih poljoprivrednih tala na 4 lokacije na udaljenosti do 300 m oko prostora odlagališta. Posebno za zonu utjecaja od približno 2 km od odlagališta izrađena je karta načina korištenja zemljišta. Izrađena je i karta točaka uzorkovanja tla, korištenjem ArcGIS programske aplikacije. U okviru analize načina korištenja zemljišta, u radijusu obuhvata od oko 2 km, na osnovu fotointerpretacije, a uz pomoć klasifikacije Corine Land Cover 2000, klasificirano je 13 klasa ukupne površine od 3749, 7 ha. Trinaest klasa smo s obzirom na način korištenja zemljišta tematski grupirali u 4 veće skupine, i u zoni utjecaja od približno 2 km oko odlagališta izračunali da: voda zauzima 4, 97 %, šuma 1, 59 %, poljoprivredno zemljište 48, 27 % i grad 45, 17 %. Ono što je važno naglasiti, a što govore i podaci jest da je poljoprivreda kao grana na ovom urbanom području itekako od velike važnosti, bez obzira na blizinu odlagališta otpada. Na poljoprivredno zemljište otpada čak 48, 3 % od ukupne promatrane površine, što čini 1810, 1 ha u radijusu od oko 2 km od odlagališta komunalnog otpada Jakuševec. Prema pedološkoj karti (OPK 1:50 000) na području okolice odlagališta otpada Jakuševec, utvrđeno je javljanje dviju pedosistematskih jedinica tla: Aluvijalna karbonatna pjeskovito ilovasta tla i Aluvijalna karbonatna, ponegdje slabo oglejena ilovasta tla. To su nerazvijena, hidromorfna tla, nastala plavljenjem rijeke Save, taloženjem nanesenog materijala, te su formirana kao duboke aluvijalne naslage prve-holocenske savske terase. Iako je 1964. godine izgrađen nasip za obranu od poplava rijeke Save, nakon čega više ne dolazi do plavljenja toga područja, ova tla i danas nose jak pečat aluvijalne sedimentacije. U okviru vrednovanja tla za poljoprivrednu proizvodnju (plodnost tla), vrijednosti kemijskih značajki na svim lokacijama uzorkovanja ukazuju de se vrijednosti reakcije tla, kreću u vrlo uskom rasponu od 7, 52 do 7, 55 i da je reakcija tla slabo alkalna. Vrijednosti sadržaja humusa u tlu također se kreću u vrlo uskom rasponu od 0, 4 % do 0, 7 % i tlo je jako slabo humozno. U pogledu biljci pristupačnog fosfora i kalija, u svim analiziranim uzorcima tlo je vrlo bogato opskrbljeno ovim hranjivima. Razina biljci pristupačnoga fosfora se uzima kao parametar koji ukazuje na intenzivnost načina korištenja tla, stoga izmjerene količine biljci pristupačnih hranjiva povezujemo s načinom korištenja tla s kojega su uzeti uzorci za analizu. Analizirano tlo se koristi u biljnoj proizvodnji i zbog toga je znatno bolje opskrbljeno biljci pristupačnim fosforom i kalijem. Analizirano tlo je srednje karbonatno s vrlo uskim rasponom vrijednosti od 18, 7 % CaCO3 do 21, 4 % CaCO3 i nezaslanjeno s vrijednostima električne provodljivosti ispod 2 dS/m. Tlo s obradivih površina (sva 4 uzorka) ima širok C:N odnos (39 - 52) što je u prvom redu posljedica primjene konvencionalne poljoprivrede na mjestu uzorkovanja, a što u stvari govore i analizirani parametri tj. tlo je dobro opskrbljeno dušikom, ali je i istodobno i jako slabo humozno. Na uzorkovanim obradivim tlima sadržaj sumpora u svim analiziranim uzorcima tla manji je od 0, 05 %. Određen je i sadržaj vodotopivih iona tla. Sadržaj bromida i litija bio je ispod granice detekcije u svim ispitivanim uzorcima tla. Vodena otopina tla obiluje svim ionima, sadržaj fluorida kretao se od 0, 78 - 1, 91 mg/kg, klorida od 10, 2 - 26, 0 mg/kg, nitrita od 12, 3 mg/kg - 16, 7 mg/kg, nitrata od 60, 4 - 213 mg/kg, sulfata od 14, 1 do 22, 6 mg/kg, fosfata od 20, 2 - 63, 8 mg/kg, natrija od 3, 57 - 13, 5 mg/kg, amonija od 1, 86 - 4, 73 mg/kg, kalija od 52, 1 - 120 mg/kg, magnezija od 25, 7 - 37, 5 mg/kg i kalcija od 251 - 276 mg/kg. S obzirom na mogućnost onečišćenja tla anorganskim onečišćenjima: teškim metalima i potencijalno toksičnim elementima, utvrđene su i vrijednosti navedenih ekološki rizičnih tvari u tlu. Vrijednosti 10 (7+3) teških metala u poljoprivrednim tlima oko odlagališta interpretirani su u odnosu na maksimalno dopuštenu količinu/koncentraciju (MDK) i to za teške metale: Cu, Zn, Cr, Ni, Pb, Cd i Hg prema Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 32/10), dok je interpretacija vrijednosti za arsen, kobalt i molibden u tlu napravljena prema maksimalno prihvatljivom sadržaju (MPS) prema starom Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima (NN 15/92). Rezultati pokazuju razmjerno širok raspon onečišćenosti tala teškim metalima. Sadržaj metala kreće se u granicama od I do V razreda onečišćenosti. Ako promotrimo sve analizirane uzorke tla u okolici odlagališta, utvrđujemo da je prema Pravilnicima o onečišćenju poljoprivrednog tla (NN 32/10 i NN 15/92) obradivo tlo (najmanje jedan od analiziranih uzoraka) u okolici odlagališta Jakuševec zagađeno - V. razred živom, onečišćeno (IV. razred) olovom i cinkom, velike onečišćenosti (III. razred) niklom, kromom i kadmijem, povećane onečišćenosti (II. razred) bakrom, arsenom i molibdenom i čistim tlom (I. razred) u pogledu kobalta. Za ispitivano područje može se na temelju izmjerenih koncentracija, statističke obrade podataka, razmatranja geološke građe terena (matičnog supstrata), pedoloških karakteristika te geokemijskog ponašanja elemenata u sekundarnom okolišu zaključiti da su vrijednosti koncentracija većine razmatranih teških metala ispod MDK vrijednosti (NN 32/10), te da su povećane vrijednost (veće od MDK) registrirane na nekim istraživanim lokacijama za živu, olovo, nikal i cink. Od ova 4 elementa za koje smo utvrdili vrijednosti veće od MDK vrijednosti, jako zabrinjavajući su Hg i Pb. Cink i nikal esencijalni su elementi i za biljke i za životinje i za ljude, dok Hg i Pb nisu, oni su isključivo toksični elementi za cijelu biosferu. Analizirane vrijednosti Ni u poljoprivrednom tlu u okolici odlagališta kreću se od 29 – 31 mg/kg, a Zn od 97-104 mg/kg. Prema Geokemijskom atlasu RH srednja vrijednost cinka u RH iznosi 99 mg/kg, a MDK vrijednost je 60 mg/kg, a srednja vrijednost nikla u RH iznosi 55 mg/kg dok je MDK vrijednost 30 mg/kg. Drugim riječima, želimo reći da su povišene vrijednosti (veće od MDK) i za nikal i za cink vjerojatno geogenog podrijetla, međutim mislimo da ih svakako treba redovito nadzirati i pratiti. Stoga svakako preporučamo kontinuirani nadzor koncentracije Ni (i Zn) u poljoprivrednim tlima, ali i u biljnom materijalu, nadasve zbog činjenice da je Ni vrlo jako mobilan i u tlu i u biljkama. Definitivno smo utvrdili povećan sadržaj žive i olova u ispitivanim obradivim tlima u odnosu na prirodne koncentracije, i trend smanjenja koncentracije Pb i Hg s udaljenošću od odlagališta. Za sadržaj žive, ali i olova potrebna su dodatna detaljnija istraživanja i mjerenja in situ, te nužno postavljenje sustava za trajni monitoring tla, ali i biljnog materijala, te hitno isključivanje površina iz bilo kakve biljne proizvodnje namijenjene ishrani ljudi i stoke. Ukoliko se zemljište nadalje misli koristiti kao poljoprivredno potrebno je provesti detaljno utvrđivanje prostornog rasporeda kontaminacije tla, osmisliti program monitoringa, a po potrebi i sanacije i prenamjene tla. Prema čl. 16, stavku 2, Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07) javnost ima pravo na pravodobno obavješćivanje o onečišćavanju okoliša, uključujući informacije o opasnim tvarima i djelatnostima, informacije o poduzetim mjerama i s tim u svezi pristup podacima o stanju okoliša. Smatramo da istraživanja kemijskih parametara u tlu treba proširiti kako na dodatnu dubinu uzorkovanja (30-60 cm), tako i na veći broj lokacija (planski raspoređenih u prostoru) tj. poljoprivrednih ploha (na različitim udaljenostima) u okolici odlagališta otpada (sjeveroistočno i jugoistočno, s obje strane obale rijeke Save), ali i na uzgajane biljke (monitoring biljnog materijala) putem kojih se teški metali iz tla mogu uključiti u lanac animalne i humane ishrane. Na taj način dobio bi se uvid u horizontalnu i vertikalnu distribuciju onečišćenja kao i intenzitetu onečišćenja, te potencijalnoj količini unosa u hranidbeni lanac.

Temeljem provedenih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), sadržaja teških metala te opterećenosti tla ukupnim uljima i PAH-ovima nameće se zaključak da je došlo do određenih promjena u tlu do promatrane dubine od 0, 6 metara. Tlo sa bušotinskog prostora u pogledu onečišćenosti pripada narednim razredima: I. razred - čisto tlo, u pogledu sadržaja kadmija, žive, olova i kobalta. U pogledu onečišćenosti bakrom i vanadijem jedan uzorak spada u ovaj razred, dok drugi karakterizira povećana onečišćenost (II razred). Vrlo je zanimljiva i ekstremna vrijednost u pogledu molibdena. Jedan uzorak pripada ovom razredu a drugi u V razred tj. potpuno zagađeno tlo molibdenom. II. razred - povećana onečišćenost u pogledu sadržaja cinka. III. razred – velika onečišćenost kromom. U jednom uzorku utvrđena je velika onečišćenost niklom a u drugom uzorku tlo je zagađeno (V. razred) niklom odnosno onečišćeno (IV razred) barijem. IV. razred – onečišćeno tlo arsenom. Tlo izvan bušotinskog prostora u pogledu onečišćenosti pripada narednim razredima: I. razred - čisto tlo, u pogledu sadržaja kadmija, žive, olova, kobalta i bakra. II. razred - povećana onečišćenost u pogledu sadržaja cinka i vanadija. III. razred – velika onečišćenost kromom i barijem. IV. razred – onečišćeno tlo molibdenom i arsenom. V. razred – zagađeno tlo niklom. Kako nisu utvrđene nikakve razlike u pogledu reakcije tla, sadržaju biljci pristupačnog fosfora i kalija ne preporučamo nikakve zahvate rekultivacije vezane uz ove parametre. U skladu s navedenim vrijednostima u poglavlju o rekultivaciji trebalo bi provesti dodavanje krutog stajskog gnoja na saniranu površinu. Zreli stajski gnoj bi trebalo u tlo unijeti sa zahvatom osnovne obrade (oranje). Kada se provede navedeni zahvat dodavanja organskih gnojiva (kruti stajski gnoj), smatramo da se sanirana površina može vratiti bivšim vlasnicima na korištenje.

• Temeljni cilj ove agroekološke analize je utvrditi nulto stanje kvalitete tla prije početka bilo kakvih rudarskih radova na istražnoj bušotini Antunovac 1. • Kako bi se na širem području oko mjesta Antunovac u Osječko-baranjskoj županiji istražila potencijalna ležišta ugljikovodika, potrebno je izraditi navedenu bušotinu. Lokacije bušotina odabiru se na mjestima koja, prema izrađenom geološkom modelu podzemlja, imaju najveći potencijal nailaska na ležišta ugljikovodika. Kao prva bušotina na ovom području odabrana je lokacija Antunovac 1, koja se nalazi jugozapadno od naselja Tenja, oko 150 metara od najbližih kuća. Na ovom mjestu potrebno je izgraditi bušotinski radni prostor na kojemu će se smjestiti pokretno bušaće postrojenje National 402 sa svom potrebnom opremom. Ako bi se ova istražna bušotina pokazala isplativom na njoj bi se pristupilo crpljenju ugljikovodika. Sve navedeno zahtjeva izgradnju pristupne ceste, bušotinskog kruga odnosno radnoga prostora na kojem će se odvijati tehnološki proces bušenja. Završetkom crpljenja ugljikovodika, poslije 20, 30 ili 40 godina temeljem ovih analiza utvrditi će se promjene koje su se desile kao posljedica više desetljetnog crpljenja ugljikovodika. • Uzorkovanje tla u prostoru istražne bušotine Antunovac 1 provedeno je 19. lipnja 2012. godine. Prilikom terenske opservacije izvršeno je sondiranje terena, s ciljem identifikacije pedosistematske pripadnosti tla i stanja tala na području istražne bušotine. Pri terenskim istraživanjima sudjelovali su Prof.sr.sc. Ivica Kisić, dr.sc. Aleksandra Jurišić, dipl.ing.kem., i Igor Bogunović, dipl.ing.agr. sa Agronomskog fakulteta te kolega Darko Majder, dipl.ing.rud., iz INA Naftaplina, Zagreb, SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina. • Prikazani rezultati temeljnih kemijskih značajki tla pokazuju određenu heterogenost promatranih značajki tla na području istražne bušotine. Manje-više reakcija tla je kisela, slabo kisela do neutralna. Tlo je relativno dobro opskrbljeno humusom, te ukupnim ugljikom i dušikom. U pogledu odnosa ugljika i dušika u svim uzorkovanjima determinirane vrijednosti su povoljne. Biljci pristupačan fosfor se kreće u granicama vrlo dobre opskrbljenosti (izuzev jednoga uzorka u okolišu). U pogledu biljci pristupačnog kalija vrijednosti se kreću u granicama vrlo dobre opskrbljenosti. Sadržaj sumpora bio je manje-više identičan na svim mjestima gdje je provedeno uzorkovanje. • Sadržaj 15 istraživanih PAH-ova na svim mjestima uzorkovanja ukazuje na granice početnoga opterećenja tla. • Također sadržaj mineralnih ulja ukazuje na početnu opterećenost tla mineralnim uljima. Skoro identična situacija je zabilježena u pogledu teško hlapljivih lipofilnih tvari (ukupna ulja i masti). • U pogledu sadržaja 12 teških metala vidljivo je da skoro niti u jednom slučaju (izuzev nikla, barija i vanadija) sadržaj teških metala ne prelazi maksimalno dozvoljene vrijednosti (NN, 32/10 i NN 15/92). • Provedena agroekološka analiza ukazuje da je riječ o tlu na kome nisu registrirane bilo kakve promjene uzrokovane ljudskom aktivnošću.

Kao "mlada" znanost, svoj razvoj tloznanstvo zahvaljuje kemiji tla. Rado vjerujemo izvorima koji kazuju kako vrijedi i obrnuto, jer, kemija kao znanost svoje ime ima zahvaliti tlu. Ishodište mu je u staroegipatskoj kulturi koja naziv "khemi" i "al-quimya" (al-kīmīā الكيمياء), koristi za nanos Nila, plodno tlo crne boje, koje za Egipat znači život. Stare kulture u crnom vide simbol za nešto što se može promijeniti, pa je alkemija bila znanost o promjenama ili procesima pomoću kojih se odvijaju sve transformacije u svemiru. Kao „medij interakcije“ svih sfera tlo (pedosfera) ima brojne uloge usko vezane za njegove kemijske značajke, među kojima je najviše pozornosti u dosadašnjem razvoju znanosti o tlu posvećeno proizvodnoj ulozi (primarna proizvodnja organske tvari – hrane za biosferu na Zemlji). Danas, a naša su očekivanja da će to potrajati, sve više pozornosti novih metoda kemijskih analiza plijene brojne ekološko–regulacijske uloge ključne za sve terestričke i akvatične ekosustave ; tlo kao izvor emisije plinova staklenika i čimbenik klimatskih promjena, kao medij razgradnje biljnih i drugih životnih ostataka – receptor, akumulator i transformator tvari i energije, detoksikator, filter za vodu, i snažan prirodni pufer sustav.

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), sadržaja teških metala te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima i PAH-ovima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 6 metara) uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti se relativno razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s prostora bušotinskog kruga i isplačne jame i u uzorcima tla uzetim u neposrednom okolišu ali koji nisu bili zahvaćeni rudarskim radovima). Sadržaj teških metala, mineralnih ulja i PAH-ova do dubine od 0, 6 metara na radnom prostoru bušotinskog kruga CREMUŠINA 1 ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno i šumsko tlo. Temeljem izloženog nameće se zaključak da su u pogledu onečišćenja kadmijem, živom, olovom, molibdenom i kobaltom svi uzorci bez obzira na mjesto uzorkovanja uvršteni u I razred, tj. čisto tlo u pogledu sadržaja navedenih metala. U pogledu sadržaja cinka i bakra svi uzorci su u granicama I i II razreda. U pogledu sadržaja arsena, nikla i vanadija utvrđena je identična heterogenost i u tlu s prostora bušotine i u okolnom tlu koje nije bilo zahvaćeno rudarskim radovima. Navedeno ukazuje da je riječ manje više o geološkom (prirodnom) sastavu svih istraživanih metala (izuzev barija) čiji se povećani sadržaj može povezati sa crpljenjem ugljikovodika. Kako nisu utvrđene nikakve razlike u pogledu reakcije tla, te biljci pristupačnoga fosfora i kalija ne preporučamo nikakve zahvate rekultivacije vezane uz ove parametre. Navedenu količinu organskog gnojiva prema mjerama navedenim u poglavlju o rekultivaciji trebali bi dodati tijekom proljeća ili jeseni naredne godine. Sve navedeno ukazuje da rad bušotine Cremušina 1 nije uzrokovala nikakve promjene u tlu koje je bilo unutar bušotinskoga radnoga prostora.