Search

Pri učenju matematike, posebno je važno razumjeti koji sve činitelji utječu na reorganizaciju znanja prilikom usvajanja novih koncepata. Uz kognitivne faktore, u stjecanju znanja važnu ulogu imaju i afektivni, motivacijski i socijalni faktori. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi u kolikoj mjeri motivacijska uvjerenja učenika utječu na kvalitetu obrazovnih ishoda pri učenju određenih matematičkih sadržaja. U prvom dijelu istraživanja željeli smo utvrditi povezanost situacijskog i osobnog interesa za učenje matematike s usvajanjem koncepta hiperbole. U ovom dijelu istraživanja sudjelovala su 72 učenika trećih razreda opće gimnazije koji su ispunili upitnik kojim je ispitan interes učenika za matematiku općenito, analitičku geometriju i temu hiperbole te rješavali ispit sa zadacima vezanim uz temu hiperbole. Osim toga, prikupljeni su i podaci o njihovoj prethodnoj uspješnosti u matematici i podaci o očekivanoj ocjeni iz ispita kojim su obuhvaćeni zadaci vezani uz hiperbolu. U drugom dijelu istraživanja ispitali smo povezanost konceptualne promjene pri usvajanju koncepata vezanih uz prizme s motivacijskim uvjerenjima vezanim uz matematiku općenito, kao i uz koncept prizme. U ispitivanju je sudjelovao 81 učenik drugog razreda prirodoslovno-matematičke gimnazije. Istraživanje je provedeno u dvije točke mjerenja – prije i poslije obrade nastavne cjeline Poliedri i rotacijska tijela. U prvoj točki mjerenja ispitano je učeničko predznanje pomoću kratkog testa te njihova motivacijska uvjerenja (samoefikasnost i subjektivna vrijednosti matematike) vezana uz matematiku općenito. U drugoj točki mjerenja također je kratkim testom ispitano znanje učenika o prizmama, a upitnikom su ispitana motivacijska uvjerenja učenika o nastavnom sadržaju vezanom uz prizme (samoefikasnost i subjektivna vrijednost nastavnog sadržaja koji se odnosi na prizme). Osim toga, prikupljeni su podaci o prethodnoj uspješnosti u matematici. Rezultati obaju dijelova istraživanja upućuju da su motivacijska uvjerenja (kako ona vezana uz pojedine nastavne sadržaje, tako i ona vezana uz matematiku općenito) značajno povezana s učeničkim uratkom samo na nekim zadacima i to onima koji od učenika traže intenzivniju kognitivnu uključenost. Istovremeno, motivacijska uvjerenja značajno su povezana s učeničkim ocjenama iz matematike. Na temelju toga možemo pretpostaviti da motivacijska uvjerenja nemaju izravan doprinos konceptualnom razumijevanju, već podržavaju procese samoregulacije pri učenju matematike koji imaju važnu ulogu kod izvršavanja zadataka koji od učenika zahtijevaju dugotrajnije ulaganje truda da bi došli do rješenja, kao i u održavanju kontinuiranog zalaganja učenika koje se očituje u njihovim ocjenama.

Matematika je nastavni predmet koji se ubraja među teže nastavne predmete jer zahtjeva neprekidan i konstantan rad, trud te zahtjeva puno uloženog vremena. Kako bi učenička postignuća bila što veća i bogatija potrebno je nešto što će ih potakniti na učenje, a to je motivacija. Spoznaje i odgovore vezane za motivaciju u procesu učenja, pružit će nam teorija razvijena u okviru socijalno-kognitivnog pristupa, a to je teorija očekivanja i vrijednosti Eccles i suradnika. Prema teorija očekivanja i vrijednosti pretpostavlja se da na kvalitetu obrazovnih ishoda u značajnoj mjeri utječu motivacijska uvjerenja učenika i to posebno uvjerenje o kompetentnosti te subjektivna vrijednost koju učenik pridaje učenju određenog sadržaja. Cilj diplomskog rada bio je utvrditi ulogu motivacijskih uvjerenja pri usvajanju koncepata iz matematike, preciznije pri usvajanju koncepata vezanih uz prizme. Htjeli smo provjeriti učeničku predodžbu prizme kao geometrijskog tijela, sposobnost prepoznavanja prizme, poznavanje njezinih elemenata i sposobnost opisa, odnosno definiranja prizme te ispitati motivacijska uvjerenja o učenju nastavnog sadržaja vezanog uz koncept prizme, te o učenju matematike općenito te utvrditi povezanost motivacijskih uvjerenja s postignutom konceptualnom promjenom u razumijevanju koncepta prizme. Rezultati pokazuju kako su učenici postigli bolje rezultate u posttestu nego u predtestu, čime smo potvrdili očekivanja da će učenici imati veće znanje nakon obrade gradiva. Ipak, uz vidljiv napredak, rezultati na posttestu ukazuju na činjenicu da kod učenika još uvijek postoji prostor za napredak u količini usvojenog gradiva. Isto tako, rezultati su pokazali da učenici koji su sebe smatrali samoefikasnijima te koji su pridavali veću vrijednost kako matematici općenito, tako i prizmama, postigli bolji uspjeh na posttestu, ali samo u zadatku čije rješavanje je zahtijevalo višu razinu kognitivne uključenosti učenika. Maths is a school subject considered to belong to more difficult subjects because it requires continuous and constant hard work and a lot of invested time. To make the students achieve better results, we need something to incite them to learn and that something is motivation. The findings and the answers about the motivation in the learning process is given to us by the theory developed in the framework of the social-cognitive approach, and that is the expectancy-value theory by Eccles and associates. According to the expectancy-value theory it is assumed that motivational beliefs of students significantly influence the quality of the educational outcomes, especially the belief about competence, as well as the subjective value that the student adds to the studied content. The goal of this thesis was to establish the role of motivational beliefs while studying concepts of maths, especially while learning about the concepts of a prism. We wanted to test the students' notion of a prism as a geometrical body, their ability to recognise it and its elements and their ability to describe it, i.e. to define it. We also wanted to test the motivational beliefs behind the study of the teaching material related to the concept of a prism and of the study of maths in general as well as to establish the connection between the motivational beliefs and the achieved conceptual change in the understanding of the concept of a prism. The results showed that the students achieved better results in the post-test than in the preliminary test, which confirmed our expectations that the students would have better results after the teaching material was covered. However, despite the noticeable progress, the results on the post-test indicated that there was still room for the enhancement of the quantity of the material learnt. Also, the results showed that the students who considered themselves to be more self-efficient and who added more value to the maths in general, as well as to the prisms, achieved better results in the post-test, but only in the task whose answer demanded a higher level of the students' cognitive involvement.

Knjigu čini izbor od 18 radova što ih je prvi autor sa svojim nekadašnjim diplomantima objavio u stručno-znanstvenoj periodici. Teme su iz povijestimedicine i etnomedicine iz svih krajeva Hrvatske.