Search

Rad prezentira primjenu programski upravljanih mreža za dostavu ICT usluga u kontekstu projekta "Informacijska i komunikacijska tehnologija za generička i energetski učinkovita komunikacijska rješenja s primjenom u e-/m-zdravstvu" (skr. ICTGEN), sufinanciranoga iz Europskog fonda za regionalni razvoj, koji se provodi u suradnji zagrebačkoga Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) i poduzeća Ericsson Nikola Tesla d.d. Glavni je cilj projekta poboljšati kapacitet FER-a za transfer tehnologije i komercijalizaciju u istraživačkim područjima oblikovanja i razvoja složenih ICT usluga. U suradnji FER-a i Ericssona Nikole Tesle u okviru projekta ICTGEN istražuju se i prototipno razvijaju generičke programske komponente, kojima će se ostvariti buduće usluge elektroničkog zdravstva ("e-zdravstva") i zdravstva u pokretu (tzv. mobilnog ili "m-zdravstva"), dostavljene putem programski upravljane komunikacijske mreže, uz osiguranu energetsku učinkovitost te željenu kvalitetu usluge. Kroz istraživanje i razvoj u projektu ICTGEN omogućit će se referenciranje slikovnih medicinskih zapisa u sustavu elektroničkog zdravstvenog kartona te mrežni pristup istima. Kako bi se velike količine raznih podataka koje proizlaze iz inovativnih usluga e-zdravstva i m-zdravstva (uključujući slike, video, medicinske podatke i mjerenja, senzorske podatke iz okoline) učinkovito prenijele mrežom, unaprijedit će se procesi usmjeravanja prometnih tokova u mreži, vodeći se pri tome zahtjevima na kvalitetu usluge s motrišta korisnika, za što danas ne postoje gotova rješenja. Primjenom paradigme programski upravljane mreže osigurat će se nužna fleksibilnost i energetska učinkovitost, uz oblikovanje i razvoj dodatnih inovativnih upravljačkih programskih komponenata za potporu uslugama e-zdravstva i m-zdravstva. Integrirano laboratorijsko demo-okruženje objedinit će sve aspekte istraživanja.

S obzirom na prisutnost i značajan razvoj modela unajmljivanja ICT potpore i stalni razvoj novih modela kao što su u ovom trenutku računalstvo u oblaku i industrijalizacija ICT-a, u radu se analiziraju poznati modeli unajmljivanja i primjeri njihove primjene. Pažnja je dana i na analizu svih razloga neuspjeha također s primjerima. Kroz analizu stanja unajmljivanja ICT potpore u svijetu i analizu stanja u Hrvatskoj dokazano je kako Hrvatska do sada nije prepoznala i iskoristila svoje potencijale za unajmljivanje, odnosno iznajmljivanje ICT usluga. Korištenjem SWOT analize dan je pregled mogućnosti. Koliko je promjenjivo stanje unajmljivanja ICT usluga i podložno različitim utjecajima i rizicima je pokazano na primjeru odvajanja internog IT-a Plive u posebnu ICT kompaniju koja iznajmljuje usluge na tržištu. Pažljivom analizom procesa odlučivanja o unajmljivanju ICT usluga i svim utjecajima na odluku i kvalitetu unajmljene usluge, izrađen je prijedlog modela koji se temelji na višekriterijalnog odlučivanja - korištenjem metode potencijala.

U projektu u okviru Ugovora o suradnji na području poslovne inteligencije i elektroničkog poslovanja, Aneks 3 Ugovora između FER-ZTEL i KONCERNA AGROKOR predviđene su sljedeće aktivnosti u 2007./2008. godini: projekt izgradnje i izvedbene arhitekture nove mrežne infrastrukture Koncerna Agrokor ; konzultacije o izradi Web aplikacije u programskom jeziku Java ; upravljanje konfiguracijskim elementima – aplikacija za konsolidaciju klijentskih platformi ; dubinska analiza podataka – aplikacija "Proširena potrošačka košarica" ; ontologija za Web portal Konzum Internet prodavaonice ; Hascheck – hrvatski akademski spell checker. Sve predviđene aktivnosti u okviru projekta s obzirom na dostupne podatke i zahtjeve uspješno su obavljene.

CIlj ovog rada je izmjeriti veličinu i rast hrvatskog ICT sektora te njegov doprinos cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu. Međunarodno priznata definicija ICT sektora čini metodološku podlogu empirijskog dijela ovog rada. ICT sektor se sastoji od dva segmenta: ICT proizvodnog segmenta te ICT uslužnog sektora. Mjerenje je pokazalo da ICT sektor ima relativno mali udio u cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu. On ipak ima brži proizvodni rast u odnosu na cjelokupni rast ostalog poslovanja u hrvatskom gospodarstvu. ICT koeficijent produktivnosti ukazuje na stalan rast. Najveći doprinos ICT sektora gospodarstvu je vidljiv u njegovom udjelu u ukupnom dohotku. ICT uslužni segment najviše doprinosi hrvatskom gospodarstvu, te ima veći udio od ICT proizvodnog segmenta u ukupnom outputu, broju zaposlenika te u ukupnom dohotku. Gospodarski indikatori ICT industrije ukazuju na mogući značajan utjecaj ICT sektora na gospodarski rast i produktivnost hrvatskog gospodarstva., The goal of this paper is to measure size and growth of the Croatian ICT sector and its contribution to overall Croatian economy. Internationally accepted definition of ICT sector is the methodological basis of the empirical part of this paper. ICT sector consists of two segments: ICT manufacturing segment and ICT services sector. Measuring show that ICT sector has a relatively small share in overall Croatian economy. ICT sector has faster production growth in relation to total growth of all businesses in Croatian economy. ICT productivity coefficient indicates steady growth. ICT sector’s biggest contribution to economy can be seen in its share of total revenue. ICT services sub sector gives the biggest contribution to Croatian economy. ICT services have greater success than ICT manufacturing in total output, number of employees and in total revenue. Economic ICT industry indicators show a possibly significant ICT sector influence on economic growth and productivity in Croatian economy.

U projektu u okviru Ugovora o suradnji na području poslovne inteligencije i elektroničkog poslovanja, Aneks 2 Ugovora između FER-ZTEL i KONCERNA AGROKOR predviđene su sljedeće aktivnosti u 2006./2007. godini: pilot projekt implementacije aplikacija za elektroničko poslovanje na načelu tehnologije BPEL4WS i Web usluga kao efikasan koncept za rješavanje problema heterogenosti ; razrada koncepta efikasnog korištenja klijentskih platformi KONCERNA AGROKOR na temelju relevantnih podataka ; model korporacijske mreže KONCERNA AGROKOR ; analiza mogućnosti primjene dubinske analize podataka (data mining) u području poslovne inteligencije i elektroničkog poslovanja KONCERNA AGROKOR ; definiranje konceptualnog modela WEB sjedišta KONCERNA AGROKOR ; analiza globalnih trendova i inicijativa u elektroničkom poslovanju s posebnim naglaskom na uvođenje semantike u opis poslovnih procesa ; Sve predviđene aktivnosti u okviru projekta s obzirom na dostupne podatke i zahtjeve uspješno su obavljene.

Cilj ovog rada je izmjeriti veličinu i rast hrvatskog ICT sektora te njegov doprinos cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu. Međunarodno priznata definicija ICT sektora čini metodološku podlogu empirijskog dijela ovog rada. ICT sektor se sastoji od dva segmenta: ICT proizvodnog segmenta te ICT uslužnog sektora. Mjerenje je pokazalo da ICT sektor ima relativno mali udio u cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu. On ipak ima brži proizvodni rast u odnosu na cjelokupni rast ostalog poslovanja u hrvatskom gospodarstvu. ICT koeficijent produktivnosti ukazuje na stalan rast. Najveći doprinos ICT sektora gospodarstvu je vidljiv u njegovom udjelu u ukupnom dohotku. ICT uslužni segment najviše doprinosi hrvatskom gospodarstvu, te ima veći udio od ICT proizvodnog segmenta u ukupnom outputu, broju zaposlenika te u ukupnom dohotku. Gospodarski indikatori ICT industrije ukazuju na mogući značajan utjecaj ICT sektora na gospodarski rast i produktivnost hrvatskog gospodarstva.