Search

Već prije osporavana tvrdnja Grge Novaka da je Petar Semitecolo sagradio hvarsko kazalište 1612. godine razmatra se iz dva aspekta: analizira se Novakov rad iz 1961. godine u kojem je iznio ovu tvrdnju i donose se ispisi iz raznih onovremenih spisa koji ocrtavaju stanje u Hvaru u to vrijeme. Na temelju toga pokazuje se da je tvrdnja o Semitecolu kao graditelju kazališta neistinita., Grga Novak, the prominent historian of the Island of Hvar, introduced a claim in Hvar historiography that duke Petar Semitecolo built the Historic theatre of Hvar on the first floor of the arsenal. The analysis of the key Novak’s paper from 1961 for this topic revealed that that claim is a mere thesis based on different writings from the beginning of the 17th century (letters of the Providors General in Dalmatia, the documents in the Episcopal archive, the travelogue by William Lithgow) and it outlines the hardships of that time in Hvar town. That imposes the question of probability of building a theatre in such circumstances. more...

Glazba kakva se njegovala u ranijoj prošlosti prvog europskog komunalnog kazališta, "Teotra forskega" – u vremenu od njegova osnutka 1612. do privremenog zatvaranja 1888. (radi obnove dovršene dvanaest godina kasnije) – do danas je ostala potpuno nepoznatim aspektom kulturne povijesti grada Hvara. Rasvjetljavanje ondašnje prakse i uloge javnog, svjetovnog muziciranja uvelike je otežano nedostatkom relevantnih arhivskih izvora, ponajprije notnih, koji bi eksplicite osvjedočili glazbeni, odnosno glazbeno- scenski repertoar, što su ga hvarskoj publici i posjetiteljima mogli predstavljati ponajprije gostujući talijanski glazbenici i operne družine, ali i lokalni glazbenici koji su se okupljali u vokalno- instrumentalne ansamble. Glazbenu praksu u krugu Hvarskoga kazališta posredno stoga sugeriraju do sada malobrojni, ali raznorodni (novo)otkriveni arhivski izvori, počevši od popisa danas izgubljenih notnih izdanja svjetovne (i crkvene) glazbe, dostupnih u Hvaru sredinom 17. stoljeća, preko zabilježbi pokojeg suvremenika o (glazbenim) priredbama u 18. stoljeću, pa do sačuvanih libreta, ponajprije talijanskih opera 19. stoljeća, što se danas čuvaju u Muzeju hvarske baštine. Na njihovu će se temelju u ovome radu ponuditi prvi pokušaj rekonstrukcije glazbene prakse i repertoara u hvarskom teatru unutar šireg vremenskog i društveno-političkog okvira, obilježenog u Hvaru najprije mletačkom, zatim kratkotrajnom francuskom, a potom i austrijskom vlašću, ponajviše kao poticaj za daljnja istraživanja ovog zanemarenog ali značajnog segmenta hvarske glazbene i uopće kulturne prošlosti. more...

U prvome dijelu analize dosadašnji znanstveni zaključci uspoređeni su s podatcima u izvornim dokumentima na uzorku Hvarskoga kazališta tijekom 18. st. te je uočeno njihovo nepodudaranje. Potom je provedena analiza nazivlja po autorskom i žanrovskom parametru te je utvrđeno stanje struke. U završnome dijelu analize izvodi se zaključak koji se po istim parametrima autorskoga i žanrovskoga dodatno kontekstizira prikazom različitih metoda, kojima su se u povijesti kazališta predstavljala stilskopovijesna razdoblja koja prethode i ona koja slijede nakon 18. stoljeća. Donosi se sumarni zaključak o načinu na koji se povijest književnosti i kazališta ophodi prema dometima izvedbenih umjetnosti u 18. stoljeću u periodizacijskim cjelinama hrvatskoga kazališta. U 18. st. autorstvo se kao vrijednost i kao podatak, koji se bilježi ili pamti, nalazi u krizi. Takav zaključak pomaže u razumijevanju kulturnoga i društvenoga položaja istih parametara u suvremenosti., Hitherto prevailing, science inferences are not always conforming with the original documents of the history of theatre. The sample for the science verification is the repertoire of the Hvar Theatre. This paper examines the parametres of authors and genres and gives the conclusions about the theatre activity and science field condition. By the same parametres, the conclusion is put in the context by the presentation of different methods of description of the history intervals before and after the period in the centre of interest. It holds to the conclusion about the rank and the scope of the art performances in the 18th century in the context of entirety of the division into periods of the Hvar theatre until the present time. The data of author in the 18th century was in crisis, as it is in the 21st century. That could help to explain the contemporary socio-cultural conditions. more...

Glazba kakva se njegovala u ranijoj prošlosti prvog europskog komunalnog kazališta, Teotra forskega – u vremenu od njegova osnutka 1612. do privremenog zatvaranja 1888. (radi obnove dovršene dvanaest godina poslije) – do danas je ostala potpuno nepoznatim aspektom kulturne povijesti grada Hvara. Rasvjetljavanje ondašnje prakse i uloge javnog, svjetovnog muziciranja uvelike je otežano nedostatkom relevantnih arhivskih izvora, ponajprije notnih, koji bi eksplicite osvjedočili glazbeni, odnosno glazbeno-scenski repertoar, što su ga hvarskoj publici i posjetiteljima mogli predstavljati ponajprije gostujući talijanski glazbenici i operne družine, ali i lokalni glazbenici koji su se okupljali u vokalno-instrumentalne ansamble. Glazbenu praksu u krugu Hvarskoga kazališta posredno stoga sugeriraju do sada malobrojni, ali raznorodni (novo)otkriveni arhivski izvori, počevši od popisa danas izgubljenih notnih izdanja svjetovne (i crkvene) glazbe, dostupnih u Hvaru sredinom 17. stoljeća, preko zabilježbi pokojeg suvremenika o (glazbenim) priredbama u 18. stoljeću, pa do sačuvanih libreta, ponajprije talijanskih opera 19. stoljeća, što se danas čuvaju u Muzeju hvarske baštine. Na njihovu će se temelju u ovome radu ponuditi prvi pokušaj rekonstrukcije glazbene prakse i repertoara u hvarskom teatru unutar šireg vremenskog i društveno-političkog okvira, obilježenog u Hvaru najprije mletačkom, zatim kratkotrajnom francuskom, a potom i austrijskom vlašću, ponajviše kao poticaj za daljnja istraživanja ovog zanemarenog ali značajnog segmenta hvarske glazbene i uopće kulturne prošlosti., The music nurtured in the earlier past of the first European community theatre, i.e. the Theatre of Hvar – from the time of its establishment in 1612 to its temporary closure in 1888 (due to renovation finished twelve years later) – until today, has remained an entirely unfamiliar aspect of cultural history of the town of Hvar. Illuminating its practice of the time and the role of the public, secular music-making has been severely hindered by the lack of relevant archival sources, primarily of sheet music which would explicitly testify the musical, i.e. music and stage repertoire, that might have been represented to the audience of Hvar and its visitors by the guest Italian musicians and opera companies, as well as the local musicians gathered into vocal and musical ensembles. The musical practice within the theatre of Hvar has so far been represented by merely few, but diverse (newly) discovered archival sources, starting from the list of today lost sheet music publications of secular (and church) music, available in Hvar in the mid-17th century through the annotations made by contemporaries on (music) events in the 18th century, as well as preserved librettos, primarily of 19th century Italian operas, today preserved at the Hvar Heritage Museum. They were used as a foundation for this paper, which is a first attempt at a reconstruction of the musical practice and repertoire of the Hvar theatre within a wider chronological and social and political frame, characterised by the Venetian at first, then briefly French, and finally Austrian rule, mostly as an incentive for further research of this neglected but significant segment of Hvar’s musical and cultural history. more...

Specifičnost otočne egzistencije hrvatske književnosti nastale na Hvaru povezuje se s nastankom po svemu avangardnoga hvarskoga kazališta. Hvarsko se kazalište uspoređuje s antičkim i talijanskim kazalištima, sa Shakespeareovim i s dubrovačkim kazalištem u arsenalu, nastalim 1682. Gradnja prvoga komunalnoga kazališta u Europi, i to u sklopu arsenala u Hvaru 1612. dovodi se u vezu s kazališnim i književnim putovanjima i sa stvarnim plovidbama Hvarana po cijelome svijetu. Budućnost obnovljena hvarskoga kazališta pronalazi se u spoju baštinske, (po)morske i virtualne plovidbe, u kreiranju pametne zgrade, pametnoga hvarskoga kazališta te u strukturiranju novoga humanističkoga kazališta s kazališnim akademijama, školama, radionicama i sa stalnim ansamblom u središtu, tj. u stvaranju naraštaja glumaca, umjetnika i gledatelja koji bi se školovali i svoje predstave prikazivali na temeljima i u srcu hvarskoga kazališta., The specificity of the island existence of Croatian literature originating from Hvar is associated with the emergence of avant-garde Hvar theater. The Hvar theater is compared to the ancient and Italian theaters, to Shakespeare’s and to the Dubrovnik theater in the arsenal, created in 1682. The construction of the first communal theater in Europe, as part of the arsenal in Hvar in 1612, is linked to the theatrical and literary voyages and the actual voyages of Hvar people around the world. The future of the reconstructed Hvar theater lies in the combination of heritage, sea/maritime and virtual navigation, in the creation of a smart building, a smart Hvar theater and in the structuring of a new humanistic theater with theater academies, schools, workshops and with a permanent ensemble in the center, in the creation generations of actors, artists and spectators who would be educated and present their performances on the foundations and in the heart of the Hvar theater. more...

Knjiga se bavi tematikom hrvatske kazališne historiografije koja je, za razliku od hrvatske književne historiografije, bila predmetom interesa tek manjeg broja studija koje su se obično bavile pojedinim kazališnopovijesnim radovima ili autorima, ne pokušavajući sagledati u cjelini načine na koji je dosada ispisivana hrvatska kazališna povijest, napose ne iz aspekta aktualnih teorijskih i metodoloških postavki suvremene kazališne historiografije i teatrologije uopće. Važan segment knjige čini i rad o problematici arhiviranja kazališne građe u Hrvatskoj. more...

Članak analizira obilježavanje 400 godina Hvarskoga kazališta iz aspekta njegove (misli se na obilježavanje) nazočnosti u medijima i u javnosti općenito te iz aspekta politike kulture. U središtu pozornosti je odredba vrijednosti prostora kazališta kao jednoga od povijesnih prostora kulture. Posebno su argumentirane mijene u repertoaru Hvarskoga kazališta, te je kazališna pozornica protumačena kao zrcalo ali i dalekozor društvenih mijena, stanja politike i stanja kulture. Hvarsko kazalište i znanstveno-stručni skup Dani Hvarskoga kazališta, u sprezi znanstvenih doprinosa istraživanju hrvatske književne baštine i žive književne riječi izgovorene na kazališnim i širim gradskim pozornicama, svojim kontinuitetom, sadržajima i inovacijama dokazuju vrijednost takvih institucija. Prostor samoga Hvarskoga kazališta i prostor popratnih znanstvenih skupova preduvjet su za daljnje raspolaganje toga hrvatskoga kulturnoga kapitala, mjerljivoga s dometima najopstojnijih europskih kulturnih i znanstvenih institucija., The paper marks the 400th anniversary of Hvar Theatre and analyses it in terms of its presence in the media and in the public in general, as well as in terms of cultural politics. The analysis is focused on determining the value of the theatre as one of the historical places of culture. Particular attention is paid to the changes of the Hvar Theatre repertoire, interpreting the theatrical stage both as a mirror and a foreshadower of social changes and the state of politics and culture. Through their continuity, content and innovativeness, Hvar Theatre and the scientific conference Hvar Theatre Days, which thus combine scientific investigation of Croatian literary heritage with live performances of literary texts on the theatre’s and other stages in the town of Hvar, testify to the value of such institutions. Hvar Theatre as a specific site, as well as the site reserved for the accompanying scientific conferences is a prerequisite for further exploitation of this segment of Croatian cultural capital, which is on a par with the achievements of the long-established European cultural and scientific institutions. more...

U radu se daje pregled kazališne aktivnosti u Hvaru, ponajviše o udjelu Hvarskog kazališta koje je sa svojim djelovanjem započeo 1612.

U radu se prikazuje zbornik Hvarsko kazalište – zbornik radova, pr. Nikša Petrić, Matica hrvatska, Hvar, Književni krug, Split 2005.