Search

U diplomskom radu prikazana je mogućnost proizvodnje električne energije iz hibridnog sustava ''Hidroelektrana-solarna fotonaponska elektrana" na primjeru akumulacije "Varaždinsko jezero". Kako bi se dokazao potencijal ovakvog hibridnog sustava, izračunate su snage solarnog fotonaponskog sustava te količina proizvedene električne energije i potencijalne plutajuće solarne fotonaponske elektrane na akumulaciji Varaždinsko jezero. Količina proizvedene energije iz solarne elektrane proračunala se uz pomoć programa pod nazivom PVGIS. Iskazana je okvirna cijena izvedbe ovog projekta te prihodi koje bi isti donosio uslijed prodaje proizvedene električne energije. Detaljni opis pozicioniranja, veličine, vrste solarnih panela i učinkovitosti solarne fotonaponske elektrane te njene kombinacije s Hidroelektranom Varaždin prikazani su u radu. The graduate thesis shows the possibility of producing electricity from the hybrid system ''hydroelectric power plant-solar photovoltaic power plant'' on the example of "Lake Varazdin". To prove the potential of such a hybrid system, the power of the solar photovoltaic system, as well as the amount of electricity produced from the potential floating solar photovoltaic power plants located on the accumulation of Lake Varazdin, were calculated. The amount of energy produced by the solar power plant was calculated by using an application called PVGIS. The framework price of this project was expressed as revenues would be made due to the sale of electricity produced. A detailed description of positioning, sizes, types of solar panels, and efficiency of solar photovoltaic power plants and their combinations with the hydroelectric power plant Varazdin is shown in the graduate thesis.

Hidroelektrana Lešće prva je hidroelektrana izgrađena u samostalnoj Hrvatskoj državi, a od samog početka realizacije ovog projekta postoje rasprave o pozitivnim i negativnim utjecajima ove hidroelektrane na rijeku Dobru te turizam i gospodarstvo okolnog prostora. To je bio poticaj za detaljniju analizu utjecaja koje hidroelektrana Lešće ima na rijeku Dobru. U radu je provedena analiza hidroloških podataka te geomorfoloških obilježja rijeke Dobre te su na temelju dobivenih rezultata doneseni određeni zaključci. Analize su pokazale kako hidroelektrana tijekom svog rada ostvaruje utjecaj na hidrološka obilježja rijeke Dobre što se primarno manifestira kroz pojave velikih vodnih valova. Analize su također pokazale kako izmijenjena hidrološka obilježja utječu na geomorfološka obilježja rijeke Dobre kroz pojačano širenje korita rijeke. Lešće hydroelectric power plant is the first hydroelectric power plant constructed in the independent Croatian state and from the very beginning of this project there are discussions about the positive and negative impacts of this hydroelectric power plant on the Dobra River and tourism and economy of the surrounding area. This was the incentive for a more detailed analysis of the impacts that the Lešće hydroelectric power plant has on the Dobra River. The paper analyzes the hydrological data and geomorphological characteristics of the Dobra River and based on the obtained results, certain conclusions are reached. Analyzes have shown that the hydropower plant has an impact on the hydrological characteristics of the Dobra river during its operation, which is primarily manifested through the occurrence of large water waves. Analyzes also showed that the changed hydrological characteristics affect the geomorphological characteristics of the Dobra River through the increased expansion of the riverbed.

Predmet elaborata podešenja zaštita za HE Vinodol (3 x 35 MVA) je istražiti značajke kvarova i poremećaja u Elektrani, na sučelju Elektrane s mrežom i u mreži bitne za podešenje i djelovanje zaštite. Na osnovu toga definiraju se postavke zaštitnih uređaja.

U ovom diplomskom radu prikazati će se potencijal za gradnju hidroelektrana na rijeci Gornjoj Dobri. Pri tome se podrazumijevaju hidroelektrane koje koriste potencijalnu i kinetičku energiju krške rijeke Gornje Dobre. U diplomskom radu će se proračunati snage i količina proizvedene električne energije iz obje vrste turbina te dati smjernice vezane uz navedeno. Analiza će se napraviti za dvije mjerne hidrološke postaje, Luke i Turkoviće, budući da su za njih ustupljeni podaci od strane Državnog Hidrometeorološkog Zavoda (DHMZ-a). Također, diplomski rad daje uvid u hidrološke, geološke i hidrogeološke karakteristike analiziranog područja, uz prikaz postojećih, već izgrađenih hidroelektrana. Uz navedeno, prikazati će se postojeća saznanja i tehnologije proizvodnje električne energije iz hidroelektrana. This graduate thesis will present the potential for the construction of hydropower plants on the river Gornja Dobra. This includes hydropower plants that use the potential and kinetic energy of the karst river Gornja Dobra. The diploma thesis will calculate the power and amount of electricity produced from both types of turbines and give guidelines related to the above. The analysis will be made for two measuring hydrological stations, Luka and Turkovici, since the data for them have been provided by the Croatian Meteorological and Hydrometeorological Service (CMHS). Also, the graduate thesis provides an insight into the hydrological, geological and hydrogeological characteristics of the analyzed area, with an overview of existing, already built hydropower plants. In addition, the existing knowledge and technologies for the production of electricity from hydropower plants will be presented.

U specijalistikom radu su uvodno obrađena i opisana elektroenergetska postrojenja u sastavu Glavne hidroelektrane Vinodol (HE Vinodol, HE Rijeka i HE Gorski kotar) gdje su ugrađeni transformatori te njihova ulogu u sustavu. Nadalje, u radu je obrađen proces održavanja energetskih transformatora u pogonima koji su u sastavu Glavne hidroelektrane Vinodol. Dat je osvrt na zakone i pravilnike koji definiraju opseg, način i dijagnostiku na transformatorima, a iz kojeg proizlazi proces održavanja transformatora koji se primjenjuje. Obrađeni su i opisani postupci ispitivnja energetskih transformatora koji se primjenjuju na transformatore unutar pogona Glavne hidroelektrane Vinodol. Na kraju rada izdvojeno je nekoliko slučajeva kvarova na transformatorima i pripadajućoj opremi s analizom kvarova na način da su istraženi i obrađeni dostupni tehnički podatci, ispitni izvještaji i postupci na koji način su kvarovi riješeni. The paper introduces and describes the power plants within the Main Hydro Power Plant Vinodol (HPP Vinodol, HPP Rijeka and HPP Gorski kotar) where transformers are installed and their role in the system. Furthermore, the paper deals with the process of maintenance of power transformers in the plants that are part of the Main Hydro Power Plant Vinodol. A review is given of the laws and regulations that define the scope, manner and diagnostics of transformers, and from which the process of maintenance of the transformer is applied. Test procedures for power transformers applied to transformers within the Vinodol Main Hydro Power Plant have been processed and described. At the end of the paper, several cases of failures on transformers and related equipment with fault analysis were singled out in such a way that the available technical data, test reports and procedures for how the faults were resolved were researched and processed.

Važna godina za obnovljive izvore energije u Hrvatskoj je 2007. kada je donesen prvi zakon o poticanju obnovljivih izvora energije. Od tada kreće njihov rast i u 2019. udio proizvodnje električne energije iz izvora obnovljive energije, bez velikih hidroelektrana, je iznosio 19,7%. U Hrvatskoj postoji dobar potencijal za sve oblike obnovljivih izvora energije, a najviše prostora za napredak imaju solarne elektrane. Uglavnom poticajne cijene premašuju nivelirani trošak električne energije što omogućava da budu elektrane na obnovljive izvore energije budu isplative. Kako bi stekli poticajne cijene, nositelji projekta moraju prijaviti postrojenja da budu povlašteni proizvođači. Hrvatska je izdala strategiju energetskog sektora do 2050. u kojoj obnovljivi izvori energije proizvode više od 80% električne energije od svih elektrana u svim scenarijima. Important year for renewable energy sources in Croatia is 2007. when the first law for incentives of renewable energy sources was passed. From then on their growth starts and in 2019. their share of electricity production, excluding large hydropower plants, was 19,7%. There is good potential for all renewable energy sources in Croatia and solar power plants have most room for improvement. Incentive prices mostly exceed levelized cost of electricity which allows renewable energy power plants to be cost-effective. In order to receive incentives, power plants need to apply for privileged pruduction status. Croatia has issued a strategy for energy sector until 2050. where renewable energy sources are producing more than 80% of electricity from all power plants in all scenarios.

Ovim završnim radom opisane su hidroelektrane, čemu služe, na koji način rade, čemu pomažu, a čemu odmažu, na koji se način grade te kakvu funkciju imaju u životima ljudi, ali i ostalim živim bićima. Također, u ovom završnom radu razrađeni su svi dijelovi hidroelektrana te njihove funkcije u radu kompletnog postrojenja kao i podjele hidroelektrana prema raznim čimbenicima to jest načinima rada, pozicijama i slično. U završnom radu je opisan kompletan rad hidroelektrane od akumuliranja vode do prihvaćanja iste, dovod vode, prolaz vode kroz turbine i strojarnicu, proizvodnje električne energije preko generatora te distribucija iste preko transformatora te odvod vode u daljnji prirodni tok. Na kraju završnog rada detaljno je opisana hidroelektrana Jaruga, službeno najstarija hidroelektrana u Europi te druga u svijetu, svi njezini dijelovi te način rada kao i sanacija njezinih vanjskih, vidljivih i nekih, dugotrajno skrivenih dijelova, potkrijepljeno slikama prije i poslije sanacije. Većina sanacije odnosi se na estetsku prirodu jer se sama hidroelektrana nalazi podno najljepšeg skupa slapova rijeke Krke te se često nađe na razglednicama nacionalnoga parka dok se ostatak sanacije odnosi na poboljšani rad same hidroelektrane.

Hidroelektrana (HE) Đale pri normalnom radu u funkciji ima dva agregata A i B pojedinačne snage 20,4 MW. U ovom radu je prikazan kapitalni remont agregata B koji se vršio u hidroelektrani Đale. Uz sami remont kroz rad se spominju tehnički detalji HE Đale te uloga u elektroenergetskom sustavu. Remont se vrši svakih 15 do 20 godina. S obzirom na dotrajalost pojedinih dijelova rastavljaju se generator i turbina. Trajanje remonta je oko 9 mjeseci te se nakon obavljenih radova agregat B ponovno vraća u pogon. Hydroelectric power plant (HPP) Đale in normal work has two machines A and B with an individual capacity of 20,4 MW. This paper presents the capital reconstruction of machine B that was preformed in the hydroelectric power plant Đale. Except of reconstruction, the tehnical details of HPP Đale and the role in the power system are mentioned in this paper. Reconstruction are done every 15 to 20 years. Due to the dilapidation of individual parts, the generator and the turbine are disassembled. The duration of the reconstruction is about 9 months and after the work is completed, the machine B is put back into work.

Rijeka Cetina u središnjoj Dalmaciji, zajedno s podzemnim vodama zapadnog dijela Bosne i Hercegovine tvori veliko porječje i tako čine jedan važan hidrološki sustav. Prostor karakteriziraju dvije vrste stijena, nepropusne koje zadržavaju vodu na površini i propusne koje propuštaju vodu u podzemlje. Vodno bogatstvo rijeke povećava se s povećanjem količine oborina, koje ovise o temperaturi zraka i utjecaju s Jadrana i okolnih planina. Stoga, povoljni prirodno-geografski uvjeti i hidroenergetski potencijal bili su temelj za izgradnju hidroelektrana. Danas na rijeci Cetini, u dvije države (Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini), postoji šest hidroelektrana koje koriste snagu Cetine za stvaranje električne energije. Osim tih šest, planira se izgradnja dvanaest novih postrojenja koje će dodatno poboljšati proizvodnju. Izgradnjom će se poboljšati vodoopskrba, te riješiti problem poplava i navodnjavanja. The Cetina River in central Dalmatia, together with the groundwater of the western part of Bosnia and Herzegovina, forms a large river basin and thus forms an important hydrological system. The area is characterized by two types of rocks, impermeable that retain water on the surface and permeable that permeate water underground. The water richness of the river increases with the increase in precipitation, which depends on the temperature of the air and the impact from the Adriatic sea and the surrounding mountains. Therefore, favorable natural-geographical conditions and hydropower potential were the basis for the construction of hydropower plants. Today on the Cetina River, in two countries (the Republic of Croatia and Bosnia and Herzegovina), there are six hydropower plants that use Cetina's power to generate electricity. In addition to these six, twelve new plants are planned to be built to further improve production. The construction will improve water supply and solve the problem of floods and irrigation.

U radu je opisan projekt male hidroelektrane s Arhimedovom turbinom na rijeci Jadro. Opisani su svi dijelovi hidroelektrane, uključujući građevinski, strojarski i elektrotehnički dio. Dat je izbor lokacije kojom su određeni i glavni parametri cijele hidroelektrane. Instalirani protok hidroelektrane je 290l/s, bruto pad je 2, 2m, a nazivna snaga generatora 5, 5kW. Arhimedova turbina predviđena je za ugradnju u postojeće izljevno korito za ispust vode iz obližnjeg ribogojilišta. Projektom je predviđena zajednička rotacija žlijeba i zavojne plohe Arhimedove turbine koja će preko multiplikatora pokretati generator. Generator će biti spojen na mrežu preko pretvarača frekvencije, te će se moći upravljati brzinom vrtnje turbine što će omogućiti optimizaciju korištenja energije toka vode. Pokraj izljevnog korita postavit će se montažna zgrada za potrebe upravljačke elektronike. U njoj će se vršiti pohrana i obrada podataka o radu hidroelektrane, te će se studentima i svima zainteresiranima moći prezentirati i objasniti rad hidroelektrane u praksi. To bi bila prva hidroelektrana s Arhimedovom turbinom u Hrvatskoj, ako se izuzme mala laboratorijska Arhimedova turbina na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje.

Svrha ovoga rada je da se konstruira prototip crossflow turbine kojoj je rotor širine 100 mm u svrhu ispitivanja. Rad opisuje postupak konstrukcije crossflow turbine kao i sve pojmove uz to. Rad se sastoji od tri dijela koji su međusobno povezani. Prvi dio rada obuhvaća programske pakete koji su korišteni u konstrukciji i vizualizaciji modela. Opisuje vrste, važnost kao u njihovu uporabu kroz povijest računalne 3D konstrukcije Drugi dio rada bazira se na pojmu hidroelektrana. Opisuju se vrste hidroelektrana, princip rada, tehničke specifikacije i primjena različitih hidroelektrana. U trećem dijelu objašnjava se pojam cossflow turbine, naćin rada kao i primjena iste. Opisuje se svaka komponenta turbine i radi se proračun vratila i ležajeva.

U radu je dan opis laboratorijske mikromreže koja je u fazi obnove i nadogradnje.Laboratorij prvenstveno služi studentima za izvođenje laboratorijskih vježbi i širenja znanja naučenih na predavanju.U radu je napravljen model hidroelektrane u MATLAB Simulinku.Hidroelektrane su složeni dinamički sustavi te je dan opis glavnih komponenti hidroelektrane.Prilikom modeliranja hidroelektrane potrebno je odabrati i pronaći zadovoljavajuće parametre te postaviti diferencijalne jednadžbe.U simlinku je napravljen model regulatora,turbine,cjevovoda i servo sustav pozicioniranja igle Peltonove turbine.Na kraju je napravljena simulacija modela za par slučajeva i prikazani su dobiveni rezultati koji pokazuju izlaznu mehaničku snagu turbine i ponašanje otvora turbine. In this paper laboratory microgrid, which is under renovation and upgrading, was presented.The laboratory is mostly used by students to preform laboratory excersises and to determine the knowledge learned in lectures.A model of the hydroelectric power plant was developed in MATLAB Simulink.Hydropower plants are complex dynamic systems and the main parts of hydropower plant are presented.When modeling the hydropower plant it is necessary to select and find right parameters for setting the differential equations.The model of regulator,turbine,pipeline and needle positioning of Pelton turbine were created in Simulink.Model simulation was made for some cases and the results were presented.Results show the output of the turbine mechanical power and the needle positioning.

U Geodetskom elaboratu za izvlaštenje zemljišta za CHE Vrilo obavljena je detaljna analiza prava služnosti na širem području obuhvata CHE Vrilo, izrađene situacije mjerila 1:1000 te pripremljena stručna osnova za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i daljnji nastavak istraživanja i ishođenja potrebnih dozvola za CHE Vrilo.

Hidroelektrana Pirot, koja je izgrađena 1990 godine, je akumulaciona elektrana derivacionog tipa, koja se sastoji od dva nadzemna vertikalna agregata sa Francis turbinama nominalne snage 41,5 MW, proizvedene u Češkoj Republici, tunela i ukopanog cevovoda ukupne dužine 2030 m i prečnika od O 3000 mm do O 3500 mm. Cevovod debljine lima 22 mm je izrađen od čelika kvaliteta S275J2G3 (stara oznaka Č.0462). Maksimalni pritisak u njemu ispred turbinskog zatvarača je 2,5 MP. Na cevovodu se u kontinuitetu od završetka izgradnje i puštanja u rad sprovode geodetska merenja kada je cevovod prazan i neopterećen hidrostatičkim pritiskom i kada je cevovod pun. Pregledom i analizom dobijenih podataka o pomeranjima duž trase cevovoda utvrđeno je da od 2003-2004 godine postoje znatno veće razlike u pomeranjima za pun i prazan cevovod, nego u prethodnom periodu. U radu je izvršena analiza trenutnog stanja i ocena čvrstoče cevovoda kao celine na osnovu rezultata ispitivanja sučeonih zavarenih spojeva i ukrsnih masta metodama bez razaranja u zoni preloma na stacionaži - dužini cevovoda 1+263m (vizuelno ispitivanje, ispitivanje magnetnim česticama, ispitivanje penetrantima, ispitivanje ultrazvukom, radiografsko ispitivanje, metalografsko ispitivanje metodom replika). Hydro power plant Pirot, which was built in 1990, is an accumulation-derivative power plant, which consists of 2 above-ground vertical hydroelectric generating sets that contain Francis turbines with nominal power of 41,5 MW, manufactured in Czech Republic, a tunnel and a sunken pipeline with overall length of 2.030 m and diameter that ranges from 3.000 to 3.500 m. Pipes have been made of S275J2G3 steel. Pipe wall is 22 mm thick. Maximum pressure of 2.5 MPa occurs in front of the turbine cover. Geodetic measurements have been conducted permanently from the day the assembly was finished and pipeline was put into service, both when pipeline is empty and unloaded by hydrostatic pressure and when it is full. Analysis of obtained data regarding the movements along the pipeline route showed that from year 2003 there are significantly higher differences in movements comparing the situations when the pipeline is full and when it is empty in comparison with the previous period. This paper contains the analysis of current state and strength evaluation of the pipeline as a whole on the basis of results of non-destructive tests performed on the vital butt - welded joint in the curvature area at chainage 1+263 m (visual testing, magnetic particle testing, penetrant testing, ultrasonic testing, radiographic testing, metallographic replication testing).

U diplomskom radu opisani su u kratkim crtama počeci stvaranja hidroelektrana te potreba za proizvodnjom hidroenergije. Iako u literaturi postoje brojne podjele hidroelektrana navedene su podjele koje se najčešće spominju te je opisan normalan pogon hidroenergije. Dalje u tekstu predstavljen je pojam vodnih turbina te njezine vrste, a opisani su i utjecaji na različite vrste vodnih turbina. Osim utjecaja na vodne turbine opisan je utjecaj generatora i regulatora tlaka. Predstavljen je i fizikalni model tlačnog vala pri zatvaranju zasuna te je opisano zaustavljanje toka vode na kraju tlačnog voda koji dovodi do samog vodnog udara. Na kraju samog diplomskog rada predstavljen je rad male protočne hidroelektrane koja je smještena na rijeci Krupa. This graduation thesis briefly describes the beginnings of hydro power generation and needs for hydropower production. Although in literature exist many classification of hydropower, in this thesis are listed the most commonly mentioned classificaton and it is described a normal hydro power plant. Further in the text has been described the term "water turbines" and their types, and influences on different types of water turbines. Apart from the influence on water turbines, in the text is described the influence of generators and pressure regulators. It is presented the physical model of the pressure wave at the closing of the latch and it is described the stopping of the water flow at the end of the pressure water which leads to a water strike. At the end of this graduate thesis is introduced the work of a small hydro power plant located on the river Krupa

Hidroelektrana je postrojenje u kojem se potencijalna energija vode pretvara u kinetičku energiju njenog strujanja, potom u mehaničku energiju vrtnje vratila turbine te konačno u električnu energiju u sinkronom generatoru. Sinkroni generator pretvara mehaničku energiju turbine u električnu energiju. Pogonska stanja sinkronog generatora su prazni hod, opterećenje, kratki spoj, te krajnja stanja otočni rad (rad na vlastitoj mreţi, napajanje samo vlastitih trošila), i paralelni rad (više paralelno spojenih generatora koji imaju konstantan napon i frekvenciju). Da bi napon i frekvencija bili konstanti potrebno je regulirati uzbudnu struju i brzinu vrtnje turbine. Za paralelno priključivanje sinkronog generatora na mreţu potrebno je provesti postupak sinkronizacije za koji je potrebno zadovoljiti sljedeće uvjete: redoslijed faza generatora i mreţe mora biti jednak, iznosi napona, frekvencije i fazni kutovi napona generatora i mreţe moraju biti jednaki. Energetske karakteristike hidroelektrane su: instalirana snaga, maksimalna snaga, raspoloţiva snaga, stupanj djelovanja turbine i generatora, moguća godišnja proizvodnja itd. Te karakteristike se razmatraju da bi se odredila optimalna raspodjela opterećenja meĎu agregatima. The hydroelectric power plant is a plant in which the potential water energy converts into the kinetic energy of its current, then into the mechanical energy of the turbine shaft rotation and ultimately into the electric energy in the synchronous generator. A synchronous generator converts the mechanical energy of the turbine into the electric energy. The synchronous generator operating state is an idle state, load, short circuit, and final operating states are island mode (operation on its own network, stand-alone generators), and parallel mode (parallel generators with constant voltage and frequency). To keep the voltage and frequency constant, it is necessary to regulate the excitation current and turbine speed. For parallel connection of the synchronous generator on a network, it is necessary to perform the synchronization process for which the following conditions have to be met: the order of the generator and network phase must be equal, the voltage levels, the frequency and phase angles of the generator voltage and the network must be equal. The hydroelectric power features are: installed power, maximum power, available power, turbine and generator efficiency, possible annual production, etc. These characteristics are considered to determine optimal load distribution among aggregates

U ovom radu implementirale su se hidroelektrane u model elektroenergetskog sustava napravljenog u programu energyPLAN od strane nekoliko studenata s modula Elektroenergetike. Rad sadrži analizu utjecaja hidroelektrana u EES Republike Hrvatske te su napravljena tri potencijalna scenarija. Korištena je tržišno ekonomska analiza zato što tehnička simulacija daje krive rezultate budući da je fokusirana na proizvodnju iz vlastitih jedinica, a Hrvatska je ovisna o uvozu energije. In this undergraduate paper, hydropower plants were implemented in the model of the power system made in the energyPLAN program by several students from the Power engineering module. The paper contains an analysis of the impact of hydroelectric power plants in the EES of the Republic of Croatia and three potential scenarios were made. The market economy analysis was used because the technical simulation gives the wrong results as it is focused on production from its own units, and Croatia is dependent on energy imports

U tijeku je uspostava Centra proizvodnje Zapad (CPZ) iz kojeg će se provoditi daljinski nadzor i upravljanje svim objektima i postrojenjima u sklopu Proizvodnog područja HE Zapad te optimizacija njihovog rada. Centar će sadržavati sljedeće podsustave: SCADA, automatizirana regulacija proizvodnje, sekundarna regulacija napona i jalove snage, kratkoročno hidrološko prognoziranje, izrada voznog reda i kratkoročna optimizacija, simulacija tečenja u vodotocima, obračunska mjerenja električne energije, skladište podataka, sustav baza podataka te web portal. Paralelno se obavlja uvođenje i prilagodba za nadzor i upravljanje automatiziranih pogona i funkcija u svakoj HE, posredstvom procesnog komunikacijskog čvora u HE te automatizacija meteoroloških, hidroloških i piezometarskih postaja u zasebni SCADA sustav u CPZ, koji će biti integriran u CPZ SCADA sustav.

Hidroelektrana Pirot, koja je izgrađena 1990 godine, je akumulaciona elektrana derivacionog tipa, koja se sastoji od dva nadzemna vertikalna agregata sa Francis turbinama nominalne snage 41,5 MW, proizvedene u Češkoj Republici, tunela i ukopanog cevovoda ukupne dužine 2030 m i prečnika od Ø 3000 mm do Ø 3500 mm. Cevovod debljine lima 22 mm je izrađen od čelika kvaliteta S275J2G3 (stara oznaka Č.0462). Maksimalni pritisak u njemu ispred turbinskog zatvarača je 2,5 MP. Cevovod je projektovan i izgrađen bez ankernih blokova na prelomima, što pretstavlja retkost u svetu. Na cevovodu se u kontinuitetu od završetka izgradnje i puštanja u rad sprovode geodetska merenja kada je cevovod prazan i neopterećen hidrostatickim pritiskom i kada je cevovod pun. Pregledom i analizom dobijenih podataka o pomeranjima duz trase cevovoda utvrđeno je da od 2003-2004 godine postoje znatno veće razlike u pomeranjima za pun i prazan cevovod, nego u prethodnom periodu. Te razlike se prvenstveno odnose na tangencijalna pomeranja za temena oznake 6, 7 i 8, koja se u odnosu na period do 2002 godine kreću od 3 mm za teme 8 do 5 mm za teme 6. Pored geodetskih merenja u kontinuitetu se, sa unutrašnje strane cevovoda, sprovode i merenja promena horizontalnih i vertikalnih prečnika. Iz tih podataka se moze videti da u periodu 2003-2004 godine postoji i značajan trend povečanja horizontalnih, kao i manje izraženo smanjenje vertikalnih prečnika. U radu je izvršena analiza trenutnog stanja i ocena integriteta cevovoda kao celine na osnovu rezultata ispitivanja vitalnog sučeonog zavarenog spoja metodama bez razaranja u zoni preloma na stacionaži - dužini cevovoda 1+263 m (vizuelno ispitivanje, ispitivanje magnetnim česticama, ispitivanje penetrantima, ispitivanje ultrazvukom, radiografsko ispitivanje, metalografsko ispitivanje metodom replika). Hydro power plant Pirot, which was built in 1990, is an accumulation-derivative power plant, which consists of 2 above-ground vertical hydroelectric generating sets that contain Francis turbines with nominal power of 41,5 MW, manufactured in Czech Republic, a tunnel and a sunken pipeline with overall length of 2.030 m and diameter that ranges from 3.000 to 3.500 m. Pipes have been made of S275J2G3 steel. Pipe wall is 22 mm thick. Maximum pressure of 2.5 MPa occurs in front of the turbine cover. Pipeline has been designed and built without anchor blocks at curvatures, which is a rarity elsewhere. Geodetic measurements have been conducted permanently from the day the assembly was finished and pipeline was put into service, both when pipeline is empty and unloaded by hydrostatic pressure and when it is full. Analysis of obtained data regarding the movements along the pipeline route showed that from year 2003 there are significantly higher differences in movements comparing the situations when the pipeline is full and when it is empty in comparison with the previous period. Those differences primarily refer to tangential movements of vertices marked with numbers 6, 7 and 8, which, compared to the period until year 2002, are in the range from 3 mm for vertex 8 to 5 mm for vertex 6. Apart from geodetic measurements, the measurement of pipe diameter in 2 directions is also being carried out permanently. Those data show that from year 2003 the diameter in horizontal direction started to increase significantly, while at the same time the diameter in vertical direction started to decrease less significantly. This paper contains the analysis of current state and integrity evaluation of the pipeline as a whole on the basis of results of non-destructive tests performed on the vital butt-welded joint in the curvature area at chainage 1+263 m (visual testing, magnetic particle testing, penetrant testing, ultrasonic testing, radiographic testing, metallographic replication testing.

U elaboratu je dan pregled arheoloških nalazišta na području CHE Vrilo. Detaljno su opisani rezultati rekognosciranja arheoloških lokaliteta na širem području obuhvata CHE Vrilo. Definirane su mjere zaštite kulturno-povijesne baštine.

U ovome završnom radu opisane su hidroelektrane, te poseban uvid dat je u pumpno-akumulacijske hidroelektrane. Opisane su hidroelektrane od povijesti pa do danas, vrste hidroelektrana, uvjeti koji se moraju zadovoljiti prilikom izgradnje hidroelektrane, računski postupci za izračunavanje snage hidroelektrane, sinkronog stroja, turbine i dat je osvrt na značenje hidroelektrana u svijetu. Nakon upoznavanja s hidroelektranama, poseban uvid u pumpno-akumulacijske hidroelektrane je dat kroz primjer RHE Velebit, kao najveće hidroelektrane u Hrvatskoj. Primjer RHE Velebit je detaljno razrađen potkrepljen slikama, shemama, proračunima. Na kraju rada dat je osvrt na moderna dostignuća pumpno-akumulacijskih hidroelektrana. In this final article were described hydro power plants, and special insight is given in pumped storage power plants. It describes the history of hydroelectric power and hydroelectric power today, types of hydro power plants, the conditions that must be met during the construction of hydroelectric power plants, calculation procedures for hydroelectric power calculations, synchronous machine, turbine and includes a review of the significance of hydropower in the world. Following review of the hydroelectric power plants, a special insight into the pumped hydro storage is provided through example RHE Velebit, the largest hydro power plant in Croatia. Example RHE Velebit is worked out in details supported by pictures, diagrams, calculations. At the end of the paper is a review of the achievements of modern pumped-storage hydro plants.

U završnom radu hidroelektrana je opisana kao jedan veliki pogon koji se sastoji od više dijelova, opisani su ciklusi kroz koje energija prolazi, njezine pretvorbe iz potencijalne i kinetičke energije u mehaničku, a potom u električnu. Ukratko su opisani osnovni dijelovi hidroelektrane, njezine prednosti i nedostaci, na koji se način i zašto se vrši regulacija frekvencije, napona, djelatne i jalove snage. Dani su osnovni proračuni snaga koji su bitni za hidroelektranu. Na kraju su opisani moderni načini pretvorbe energije vode u hidroelektranama na plimu i oseku i hidroelektranama na valove koje se još uvijek razvijaju pa nisu toliko raširene The final thesis describes hydroelectric power plant like a big drive which consists of more parts, here were described cycles through which energy passes, conversion from the potential and kinetic energy into mechanical and then into electrical energy. The final thesis briefly describes the basic parts of hydroelectric power, advantages and disadvantages, how to and why to regulate frequency, voltage, active and reactive power. There are basic calculations that are essential for understanding hydropower plant. At the end, the final thesis describes modern ways of converting energy of water in tidal plants and wave power stations that are still under development and not so widespread

U ovom je radu napravljena analiza koordiniranog rada u stvarnom vremenu vjetrene i hidroelektrane. Opisan je dio hrvatskog EES-a koji zasebno predstavlja hidro-vjetreni elektroenergetski sustav. Osim toga, dani su stvarni podatci o jedinicama koje čine strukturu tog sustava, a navedeni su i općeniti problemi koji su specifični za takav tip izvora energije. Uz to, napravljen je model hidro-vjetrenog elektroenergetskog sustava u programskom alatu MATLAB/Simulink, te je opisan postupak izrade modela kao i njegovi sastavni dijelovi. Nakon provedene simulacije, analizirani su dobiveni rezultati (kutna brzina rotacije, te radna i jalova snaga VE, naponi, kutna brzina rotacije, odstupanje kutne brzine rotacije, izlazna radna snaga generatora, te trofazna struja generatora HE) iz kojih se mogu uočiti karakteristike koordiniranog rada u stvarnom vremenu vjetrene i hidroelektrane. This study gives a review of coordinate operation in real time of the wind and hydro power plant. It is described one part of Croatian Power System which separately represents wind–hydropower system. Furthermore, given data are real and describe units which make the power system and also there are given general problems which are specific for that type of energy sources. Also, wind-hydropower generation system is modeled with MATLAB/Simulink and also it is described the procedure of modeling and model components. Obtained results, rotor speed, an active and reactive power of wind power plant, voltages, rotor speed, rotor speed deviation, output active power and stator current of a hydroelectric generator, are analyzed. The characteristics of coordinate operation in real time of the wind and hydro power plant are discussed.

Elektroenergetski sustav je okosnica današnjeg gospodarstva koji se oslanja na stabilnu, neprekidnu opskrbu električnom energijom koja je potrebna i u industriji i u našim privatnim životima. Informatizacijom hidroelektrane u ideju „inteligentne hidroelektrane“ implementacijom visoko-inteligentnih sustava upravljanja, nadziranja veličina, pohranjivanja podataka i komunikacija te njihovim povezivanjem u jednu smisaonu cjelinu može se dobiti uvid u prošlo i trenutno stanje, kao i predviđati neka buduća stanja hidroelektrane te ostvariti obostrana komunikacija i hijerarhijsko vođenje cijelog elektroenergetskog sustava. Kao primjer takve hidroelektrane opisan je model rada hidroelektrane Lešće. Electric power system is the very basis of today’s economy, which relays on stabile, continuous electric power supply necessary for both industry and our private lives. Through implementation of highly intelligent control systems, volume monitoring, data storage and communication, and their interconnection into a coherent unit, informatization of hydroelectric power plants, creating the idea of “smart hydroelectric power plants”, provides an insight into past and current status of a hydroelectric power plant, as well as a prediction of future hydroelectric power plant statuses, and enables communication and hierarchical management of the entire electric power system. This thesis provides a description of the work model of the hydroelectric power plant Lešće, which is an example of one such power plant.

Tema diplomskog rada je određivanje trajanja snage i godišnje proizvodnje energije hidroelektrane, grafički prikazi iskorištenosti rijeke i izgradnje, izračun potrebne akumulacije za dnevno izravnanje dotoka te instalirane snage dopunskih hidroelektrana u danu s najmanjom protokom za slučaj da hidroelektrana radi vršno i za slučaj da radi temeljno. U radu su objašnjeni osnovni podaci vezani za hidroelektrane kao što su njeni osnovni dijelovi i pojmovi koji se koriste u opisu rada. Također je dana i podjela te karakteristike hidroelektrana, a na kraju teoretskog dijela opisane su neke hrvatske i svjetske hidroelektrane. Na kraju rada nalazi se zadatak koji se odnosi na pribransku protočnu hidroelektranu., The subject of this final thesis are determinig the strength and duration of annual energy production of a hydropower plant, graphing the extent of usage of the river and construction, calculating the necessary accumulation for the daily peaking flow, as well as determining the needed installed capacity of the supplementary power plants in case the power plant operates at peak efficiency and in case it operates at base efficiency. The thesis goes through the basic terms used when discussing hydroelectric power plants, such as their basic components and the concepts used in the operation of hydropower plant. The classifications and features of hydroelectric power plants are also included, as well as descriptions of some of Croatia's and the world's hydroelectric power plants. At the end of the thesis is a practical problem concerning a run of the river hydropower plant.

Dinamički poremećaji u elektroenergetskom sustavu odražavaju se na rad generatora i uzrokuju niz poremećaja od kojih je značajno njihanje snage, koje može dovesti do prorada zaštita, ispada generatora iz pogona i odvajanja od mreže. Dosadašnja primjena sinkroniziranih mjerenja u području njihanja snage uglavnom se odnosila na prijenosni sustav te gubitak sinkronizma na dalekovodu. U ovom radu prikazano je izvorno rješenje za nadzor njihanja snage u hidroelektrani u stvarnom vremenu zasnovano na sinkroniziranim mjerenjima i Prony analizi, koja je osnova za ublažavanje poremećaja. Prony analiza je korištena za analizu frekvencije, prigušenja ili raspirivanja i amplitudu njihanja snage na osnovu sinkroniziranih mjerenih vrijednosti fazora napona. Uvođenjem sinkroniziranih mjerenja u nadzor njihanja snage omogućava se detekcija i nadzor njihanja snage u stvarnom vremenu, što klasičnim metodama nije bilo moguće. Zaključno, u radu su prikazani rezultati implementiranog nadzora njihanja snage u stvarnom vremenu na primjeru stvarne hidroelektrane., Dynamic disturbances in the electric power system exert influence on the operation of generators and cause several other disturbances, such as a power swing, resulting in the activation of protections, the stalling of generators and their disconnection from the grid. The application of synchronized measurements in the field of power swing has mainly been focused on a transmission power system and on the loss of synchronism on power lines. In this paper the original solution for real time power swing monitoring in a hydro power plant based on synchronized phasor measurements and Prony analysis is proposed, which is a basis for mitigation of disturbances. Prony analysis is used for the analysis of frequency, decreasing or increasing amplitude of oscillations based on the synchronized measurements of voltage phasors. Using the synchronized phasors measurements for power swing monitoring allows detection and monitoring of power swings in real time, which was not possible with classical methods. To conclude with, the results of the implemented real time monitoring system in the real hydro power plant are given in the paper.

U sklopu revitalizacije Centra proizvodnje Sjever (CPS) nadograđeni su procesni sustavi u hidroelektranama (HE) koje su pod nadzorom i upravljanjem centra. To su HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava. U sve tri HE su napravljene sklopovske i programske nadogradnje procesnih sustava s ciljem poboljšanja funkcija daljinskog nadzora i upravljanja. Na svim elektranama su nadređene procesne stanice (NPS) koje, osim za druge (procesne) funkcije, služe za komunikaciju s centrom, zamijenjene novima. Napravljen je reizbor i proširena je lista signala koja se šalju u CPS. U sklopu revitalizacije su nadograđeni postojeći programi u procesnim stanicama na HE, a po potrebi su napravljeni i testirani novi programi. Poboljšana je aproksimacija protoka agregata na sve tri HE promjenom aproksimacijskih polinoma i novom identifikacijom njihovih parametara. Dodatno su u sklopu revitalizacije u SCADA sustav uvedeni i signali lokalnog procesnog sustava CPS, jer se iz SCADA sustava obavlja i njegov nadzor.

Proizvodno područje (PP) HE Sjever dio je sustava HEP Proizvodnje d.o.o.. Sastoji se od 3 hidroelektrane na rijeci Dravi: HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava te centra daljinskog nadzora i upravljanja Centra proizvodnje Sjever (CPS), smještenog u upravi PP u Varaždinu. Spomenute hidroelektrane koriste vodni potencijal rijeke Drave za proizvodnju električne energije, dok se iz CP Sjever provodi daljinski nadzor i upravljanje te optimizacija njihovog rada. Radi praćenja ponašanja elektroenergetskog (EE) sustava i analize kvara potrebno je sve uređaje koji sudjeluju u signalizaciji stanja EE sustava dovesti u referentnu točku mjerenja vremena, odnosno vremenski sinkronizirati. Pri tome je bitno osigurati maksimalnu neovisnost dijelova sustava tako da u slučaju prekida komunikacije s nadzornim sustavom jedinstveni vremenski okvir ostane sačuvan. Projektom revitalizacije CPS ukazala se potreba za jedinstvenim i cjelovitim suvremenim sustavom sinkronizacije vremena na PP HE Sjever koji bi riješio sve nedostatke te na suvremen i jedinstven način vršio sinkronizaciju vremena svih bitnih procesnih sustava PP HE Sjever, kao i satova za pokazivanje vremena. Sustav je koncipiran kao distribuirani sustav s jednim prijemnikom točnog vremena u CPS i po jednim prijemnikom točnog vremena u strojarnicama i branama HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava koji međusobno mogu komunicirati preko procesne mreže.

Velikom revolucijom koja se dogodila u svijetu elektrotehnike u 19. stoljeću, posebno na području višefaznih sustava, pokrenuta je velika promjena u načinu prijenosa električne energije na veće udaljenosti. Jedan od prvih takvih sustava napravljen je u Šibeniku 1985. godine, zahvaljujući Anti Šupuku i Vjekoslavu Meichsneru, gdje je električna energija iz HE Krka na Skradinskom buku, prenesena do 11 km udaljenog Šibenika u svrhu rasvjete grada. Početna snaga HE Krka bila je 240 kW, a kasnije je udvostručena u svrhu napajanja Tvornice karbida. Hidroelektrana je radila do 1914. godine kada je, zbog strateških i ratnih razloga, demontirana oprema iz strojarnice. Dok je HE Krka još bila u pogonu, 1901. godine, u suradnji sa dvije Talijanske tvrtke dogovorena je izgradnja nove hidroelektrane. HE Jaruga puštena je u pogon 1904. godine, kao dvofazni sustav sa instaliranom snagom od 6000 kVA. Kasnije, 1916. godine, prebačena je na trofazni sustav te je 1936. godine obavljena rekonstrukcija kompletnog postrojenja. Nakon te rekonstrukcije instalirana snaga iznosi 5, 6 MW i ta snaga zadržava se do danas. Danas HE Jaruga napaja obližnje mjesto Lozovac i pumpe šibenskog vodovoda. Prosječna godišnja proizvodnja HE Jaruga iznosi 35 GWh.

Svrha ovog diplomskog rada je napraviti sustav turbinske regulacije za hidroelektranu Golubić koja se nalazi na rijeci Butišnici, pritoci rijeke Krke. Simulacijski model je napravljen u programskom okruženju Labview te je prebačen na National Instruments cRIO platformu koja provodi zadane algoritme i izmjenjuje podatke s okolinom u stvarnom vremenu. Regulator je napravljen na PLC-u te se sastoji od tri regulatora, PI regulatora otvora privodnog kola te PID regulatora brzine vrtnje spojenog u paralelu s PI regulatorom snage. Testiranja su provedena u hardware-in-the-loop načinu testiranja te je napravljeni regulator spreman za uporabu u hidroelektrani uz potrebu finog podešavanja na samoj hidroelektrani. The purpose of this master thesis is to make a turbine control system for hydroelectric power plant Golubić, which is located on the river Butišnica, a tributary of the river Krka. The simulation model was made in the programming environment Labview and was afterwards transferred to the National Instruments cRIO platform that implements the default algorithms and exchanges data with the environment in real time. The controller is designed on PLC and consists of three controllers, PI wicket gate controller and PID speed controller that are connected in parallel with the PI controller. The tests are performed in hardware-in-the-loop testing mode and the designed controller just needs to be fine-tuned and is then ready to use on the hydroelectric power plant.

U radu se tumače rezultati istraživanja stavova lokalnog stanovništva o različitim dimenzijama projekta HE Kosinj. Provedena su kvalitativna i kvantitatativna istraživanja na reperezentativnom uzorku stanovnika naselja obuhvaćenih razvojem projekta HE Kosinj.

U skladu s pravilima i normativima struke te zakonskim propisima potrebno je razmotriti rješenja kroz studije alternativa, definirati moguće varijante te višekriterijalnom analizom definirati odabranu najpovoljniju varijantu izgradnje, uvažavajući njenu višenamjensku korisnost. Imajući u vidu prethodno navedeno, u radu su opisani zahtjevi za izradu studija izvodljivosti hidroelektrana i malih hidroelektrana.

U ovom diplomskom radu dan je uvid i objašnjenje načina rada agregata u elektranama, podjelu elektrana, te pripadajućih generatora i turbina. Detaljno su obrađene hidroelektrane i termoelektrane, te je dan uvid u njihove karakteristike. Model dijela elektroenergetskog sustava je rađen u programskom paketu DIgSILENT 14.1. Snimane su karakteristike generatora za različite slučajeve kratkog spoja u mreži i naglih promjena opterećenja. Grafički su prikazane karakteristike promjena faznih napona, faznih struja, izlaznih snaga, brzine i kuta rotora, te frekvencije u odnosu na navedena nepovoljna pogonska stanja. This paper gives insight and explanation of the operation units in power plants, power plant classification, the associated generators and turbines. Hydroelectric and thermal power plants are explained in detail, and insight into their characteristics is given. A model of the power system section was developed in programming software DIgSILENT 14.1. Generator characteristics are shown for different cases of short circuits in the grid and sudden changes in load. Characteristics of the change of phase voltage, phase current, output power, speed and angle of the rotor, and the frequency in relation to such unfavorable operating conditions are graphically shown.

Hidroelektrana je postrojenje u kojem se potencijalna energija vode najprije pretvara u kinetičku energiju njezinog strujanja, a potom u mehaničku energiju, te konačno u električnu energiju. Hidroelektrana se sastoji od objekata i dijelova koji služe za: 1. sakupljanje vode 2. odvođenje vode 3. pretvorbu energije položaja vode u mehaničku energiju Za izgradnju hidroelektrane potrebni su posebni uvjeti: 1. Idejno rješenje 2. Uvjeti uređenja prostora 3. Građevinska dozvola 4. Ugovor o najmu 5. Uporabna dozvola 6. Ugovor o isporuci električne energije U odnosu na izgradnju drugih izvora energije, male hidroelektrane imaju mnogobrojne prednosti[1]: • u odnosu na velike hidroelektrane, nema plavljenja širokih područja i narušavanja lokalnog ekološkog sistema • mogu omogućiti navodnjavanje zemljišta, kao i snabdijevanje vodom okolnih naselja, izgradnju ribnjaka i zaštitu od poplava • smanjuju ulaganja za elektrifikaciju udaljenih mjesta od opće električne mreže • radni vijek je dug, praktički neograničen, prosječan vijek je 30 godina, premda ima mini hidroelektrana koje rade već 80 godina Azija, osobito Kina postala je predvodnik u proizvodnji hidroelektrične energije. Današnji razvoj u Australiji i Novom Zelandu fokusira se uglavnom na male hidroelektrane. Kanada, zemlja sa dugom tradicijom korištenja hidroenergije, razvija male hidroelektrane kao zamjenu za dizel elektrane u udaljenim sredinama bez razvedene električne mreže. Europa je druga u svjetskom doprinosu iz malih hidroelektrana, odmah iza Azije. Postojeća metodologija planiranja izgradnje malih hidroelektrana u Republici Hrvatskoj pokazalo se neosjetljivom na suvremene zahtjeve za zaštitom prirode, okoliša i kulturne baštine.

Ovim radom pokazuje se utjecaj vodne komore na rad hidroelektrane, odnosno cilj izgradnje i dimenzioniranja vodne komore. Cilj je pokazati da izgradnjom ovog dijela hidroelektrane dolazi do smanjenja neželjenog djelovanja tromosti vode i izbjegavanja vodnog udara. Rad je koncipiran u nekoliko cjelina. U samom uvodu objašnjena je definicija vodne komore kao i njena funkcija i razlog zbog kojeg se gradi. Druga cjelina govori o hidroelektranama općenito, njezinim dijelovima te su objašnjeni su dovodni i odvodni cjevovod koji su važni za samo dimenzioniranje vodne komore. U trećoj cjelini objašnjava se detaljnije vodna komora te njene vrste. Četvrta cjelina je upoznavanje s vodnom komorom HE Rijeka čiji se ulazni podaci koriste u proračunu. Dimenzioniranje vodne komore i određivanje amplitude kritičnih oscilacija nam slijedi u petoj cjelini, a na kraju se nalazi osvrt na diplomski rad u cjelini., This study shows the influence of the surge tank to the work of hydroelectric power plants, and the goal of building and sizing surge tank. The aim of this study is to show that the construction of this part of hydropower leads to a reduction of unwanted effects of inertia of the water and to avoid water hammer. This study is divided into several sections. The introduction explains the definition of surge tank and its function, and the reason for its construction. The second part talks about hydroelectric power plants in general, and its parts and then are explained a headrace tunnel and the inclined penstock which are important for the sizing of surge tank. The third part explains in more details surge tank and its types. The fourth part is to introduce the surge tanks HPP Rijeka whose input data were used in the calculation. Sizing surge tank and determining the amplitude of critical oscillations follows in fifth part and at the end, there is a final review of the thesis in general.

Hidroelektrane su postrojenja koja hidroenergiju pretvaraju u električnu. Na početku ću dati jedan kratki pregled povijest upotrebe hidroenergije, podjelu hidroelektrana te izračun potencijala i iskorištenosti hidroenergije općenito. Potom slijedi drugo poglavlje koje obrađuje posebno male hidroelektrane kao vrstu hidroelektrana. Ukazuje se na njihove prednosti i nedostatke. Dan je pregled dijelova kao i podjela hidroelektrana. Zadnje poglavlje predstavlja pregled potencijala i realizacije malih hidroelektrane u RH. Dan je kratak pregled strategija i zakona kojima se uređuje izgradnja malih hidroelektrana i njihov utjecaj na okoliš. Također su navedeni primjeri i načini kako se ti negativni utjecaji mogu smanjiti ili ako je moguće izbjeći. Na kraju je dan pregled metodologije i načina na koji se vrši procjena lokacije za izgradnju malih hidroelektrana.

U članku su opisani osnovni razlozi za revitalizacije hidroelektrana te najčešći radovi prilikom revitalizacija. U članku je posebna pažnja posvećena procesu revitalizacije elektroopreme poglavito generatora, sustava uzbude te ugradnji suvremenog sustava monitoringa. Članak govori o nekim od metoda procjena životnog vijeka generatora i stanja generatora kao i mogućnosti povećanja snage i korisnosti revitaliziranih generatora. U članku su opisane mogućnosti zamjene starih istosmjernih rotirajućih sustava uzbude s novim statičkim ili brushless sustavima uzbude s digitalnim regulatorima napona. Također su opisane mogućnosti primjene novih suvremenih sustava monitoringa na revitaliziranim i obnovljenim generatorima. Opisane su glavne dobrobiti ostvarene revitalizacijom.

Pri određivanju nazivnog napona odvodnika prenapona posebnu pažnju treba obratiti na energetsko opterećenje odvodnika kako pri privremenim, tako i pri atmosferskim te sklopnim prenaponima. Poznato je da visokonaponski odvodnici prenapona nižeg nazivnog napona pružaju bolju zaštitu i efikasnije štite opremu u rasklopnom postrojenju. S druge strane, odvodnici prenapona mogu biti energetski preopterećeni ukoliko je njihov nazivni napon prenizak. U ovom radu analizirana je prenaponska zaštita 110 kV postrojenja u hidroelektrani. Na osnovi provedenih simulacija i rezultata proračuna prenapona, predložena je optimalna prenaponska zaštita odvodnicima prenapona u postrojenju. Pri tome je posebna pažnja posvećena odabiru nazivnog napona odvodnika s ciljem efikasne zaštite komponenti visokonaponskog postrojenja. Analizirana je efikasnost zaštite postojećim odvodnicima prenapona i predložena su poboljšanja koja uključuju i mogućnost ugradnje odvodnika prenapona na dalekovodu.

Svrha elaborata je ukazati na optimalne mogućnosti evakuacije električne energije proizvedene u razamtranoj elektrani do centara potrošnje, pritom vodeći računa o sigurnosti elektroenergetske mreže, ali i ekonomskim pokazateljima. Time će se definirati osnovno rješenje priključka na elektroenergetsku mrežu. Elaborat određuje način priključenja, troškovnik i detaljno definira tehničke zahvate prilikom stvaranja priključka.

Porastom broja stanovnika kao i potrošnje električne energije, a smanjenjem zaliha konvencionalnih izvora energije te povećanim zagađenjem atmosfere, prisiljeni smo sve više koristiti tzv. obnovljive izvore energije. Jedan od tih „zelenih“ izvora je i energija vjetra koja se vjetrenim elektranama pretvara u električnu. Vjetrene elektrane zvuče kao idealan izvor električne energije zbog minimalnih operativnih troškova, neznatnog utjecaja na okoliš i sl. Međutim, imaju i veliki nedostatak, a to je nepredvidivost. Naime, energija vjetra poprilično je varijabilna te je gotovo nemoguće točno predvidjeti količinu energije koju će vjetrene elektrane proizvesti u bližoj budućnosti (npr. sljedeći dan). Zbog toga je poželjno vjetrene elektrane koordinirati elektranama koje su u mogućnosti brzo se aktivirati u svrhu pokrivanja neravnoteže između stvarne i predviđene proizvodnje električne energije iz vjetrenih elektrana. U ovom radu prikazana je takva koordinacija jedne vjetroelektrane hidroelektranom. As the number of inhabitants grows as well as power consumption grows, and the conventional energy sources increases as well as the atmosphere pollution is higher, we are forced to make greater use of so-called. renewable energy sources. One of those "green" sources is energy of the wind that wind power plants converte into electricity. Its an ideal alternative energy source due to the low operating costs and minimal impact on the environment. It does not destroy the environment or release toxic gases However, they have one major drawback, its their unpredictability. The wind energy is quite variable and is almost impossible to accurately predict the amount of energy that wind power plant will produce in the near future (eg next day). Therefore, it is desirable to coordinate wind power plants with those power plants that are able to quickly activate and to cover the imbalance between actual and projected production of electricity produced by wind power plants. This paper presents such coordination of one wind farm power station and hydro power plant.

Diplomski rad je napisan s ciljem predstavljanja hidroenergije kao održivog rješenja u vrijeme porasta potreba za električnom energijom i porasta ekološke svijesti. Predstavljene su osnove hidroenergije i životni ciklus hidroelektrane. Financiranje projekata u hidroenergetskom sektoru i administrativne i pravne procedure istaknuti su kao glavni izazovi. Kompleksnost procjena i nepouzdanost podataka korištenih u ranoj razvojnoj fazi projekta i ekonomska analiza prikazani su na primjeru projekta. This Master Thesis is written to introduce hydropower as sustainable solution in time of growing energy demand worldwide and emerging ecological awareness. Basics of hydropower are presented as well as the hydro power plant life-cycle. Project financing and administrative and legal procedures are highlighted as main challenges when engaging projects in hydro sector. The complexity and uncertainty of early stage estimations and economic analysis are presented through Case Study.

INTELIGENTNA HIDROELEKTRANA Svaka hidroelektrana u okviru pogona elektroenergetskog sustava treba biti opremljena s odgovarajućim sustavima mjerenja, regulacije i upravljanja. Sustav nadzora hidroelektrana složen je proces koji obuhvaća nadziranje većeg broja parametara elektroenergetske opreme kojima možemo dobiti jasniju sliku elektrane i postaviti dijagnostiku kvarova. Zato se koristi moderan sustav nadziranja kojime se predočavaju vrijednosti parametara koji trebaju ostati unutar određenih granica. Sustav pravovremeno upozorava korisnika na smetnje ili kvar koji se dogodio u postrojenju, a postoji i opcija da ih sustav automatski ukloni ako je u mogućnosti. INTELLIGENT HYDRO POWER PLANT Each hydro power plant within the electric power system shoul be equipped with appropriate systems of measurement, regulation and control. Hydro power plant monitoring system is a complex process which includes monitoring various parameters of electric power equipment that can be used to get a clearer picture of the plant and set fault diagnosis. Therefore, modern monitoring system is used which displays the values of the parameters that must be kept within certain limits. The system alerts user on time for interference or malfunction that occured at the plant and there is an option where system can automatically remove them if it is able.

U radu je iscrpno tretirana problematika optimalne prenaponske zaštite novih 110 kV kabela u HE Senj kojima je blok transformator priključen na vanjsko rasklopno postrojenje. Analizirani su pritom očekivani: (a) privremeni prenaponi (usljed nastupa kvarova sa zemljom i njihove eliminacije, usljed pojava naglog rasterećenja generatora i pri naglim ispadima tereta u postrojenju) ; (b) sklopni prenaponi i (c) atmosferski prenaponi. Proveden je postupak izbora metal-oksidnih odvodnika prenapona, te numerička simulacija njihova rada usljed nastupa očekivanih nepovoljnih prenaponskih situacija. Sve numeričke simulacije provedene su u programskom paketu EMTP-ATP s detaljno razrađenim modelima svih komponenti promatranog sustava. Provedena je i koordinacija izolacije s odabranim odvodnicima prenapona. Konačno, dana je i preporuka za optimalan tretman ekrana novog kabelskog voda 110 kV, posebno s obzirom da je riječ o kabelu smještenom u tunelu kojim je blok transformator priključen na vanjsko rasklopno postrojenje.

HIDROELEKTRANA - DUBROVNIK II Faza Izgradnje U radu je opisan projekt izgradnje II faze. Da bi se istražila utemeljenost izgradnje izrađen je matematički model hidrauličkog i elektro-strojarskog sustava. Primjenom stvarnih podataka o dotocima provedeni su simulacijski proračuni moguće proizvodnje energije. kojeg su kou radu je opsan po

U radu „Hidroelektrana Dubrava“ navodimo važnost dobivanja električne energije iz obnovljivog izvora energije, vode. Opisujemo kako, zbog hidroloških procesa na Zemlji, voda dobiva gravitacijsku potencijalnu energiju i kinetičku energiju koju zatim u hidroelektranama možemo iskoristiti u proizvodnji električne energije. Nadalje, opisujemo i klasificiramo hidroelektrane i njezine osnovne dijelove te navodimo njihove energetske značajke. Detaljno opisujemo energetske prilike u njima i izvodimo matematičke formule kojima možemo odrediti njihovu snagu i ukupnu količinu proizvedene energije. Posljednje poglavlje opisuje HE Dubrava sa svim njezinim dijelovima i osnovnim tehničkim karakteristikama, sadrži izračun maksimalne moguće proizvedene energije u HE Dubrava, a rezultate uspoređujemo s mogućom prosječnom godišnjom proizvodnjom i prosječnom petogodišnjom ostvarenom proizvodnjom energije.

U radu je opisan projekt obnove HE Dubrovnik. Dat je kratki opis pojedinih sustava i opisan je postupak obnove. Provedena je usporedna analiza postojeće proizvodnje i proizvodnje koja će se ostvariti obnovljenom opremom