Search

Rad se bavi arheološkim tragovima grčke religije na prostoru srednjeg Jadrana, poglavito prostora od grada Zadra do Dubrovnika, s najvećom koncentracijom na području bivših grčkih kolonija kao što su Far, Issa, Tragurij, Epetij i Korčula zajedno sa svetištima na rtu Ploče i otoku Palagruži. Predstavljeni su do sad poznati arheološki nalazi poput skulpture i manjih figurina, žrtvenika, keramike te numizmatički nalazi. This paper represents archaeological traces of Greek religion in the middle Adriatic, especially the area from the city of Zadar to the city of Dubrovnik with the highest concentration of findings on the territory of the former Greek colonies like Pharos, Issa, Tragurium, Epetium and Korčula together with the sanctuaries on Cape Ploče and the island of Palagruža. So far known archaeological finds such as sculpture and small figurines, altars, pottery and numismatic finds are presented.

Istraživanje antičkih kultova na povijesnom prostoru otoka Brača predstavlja značajno poglavlje u proučavanju njegove prošlosti. Zadatak ovog rada je na temelju dostupne literature prikazati, obraditi i razjasniti kultove poznate iz drugih krajeva rimskog svijeta, a koji su na početku nove ere prevladali i na otoku Braču. Temelj za rekonstruiranje religijske slike na otoku čini arheološka građa, odnosno epigrafski spomenici, kultni reljefi te ostaci svetišne arhitekture. Najviše pozornosti pridaje se rimskom bogu Heraklu koji je kao zaštitnik kamenara olakšavao svakodnevni rad u kamenolomima i pridonosio uspjehu na tim teškim poslovima. Od ostalih božanstava izdvaja se Silvan čiji spomenici svjedoče o ukorijenosti kulta koji je preživio potpunu promjenu načina života dolaskom Rimljana. Tijekom 3. stoljeća na bračko tlo prodiru i orijentalni kultovi. U radu se naglašava važnost Škripa kao najvećeg i najznačajnijeg mjesta na otoku kroz četiri pretkršćanska stoljeća rimske vlasti. When studying the history of the island Brač, exploring antique cults on its historic area plays an important role. The aim of this work is to show, clarify and to interpret cults known from other parts of the Roman world which overcame the island of Brač in the beginning of a new era. The foundation to reconstruct the religious understanding of the island consists of archeologic structure of the island, respectively its epigraphic monuments, cult reliefs and remains of a sacred architecture. Most of the attention is dedicated to the Roman God Herakles who, as the protector of stonemasons, facilitated everyday job at the stonepit and brought portion of success to the hard work. Other deity important to mention is Silvan whose monuments testify the roots of the cult who, after Roman arrival, survived the absolute alteration of way of living. Other cults, such as oriental, infiltrated the soil of Brač during the 3rd century. The work highlighted the importance of the "Škrip" as the greatest and the most significant place of the island during the Roman Empire in the 4th century after Christ.

U završnome radu prikazuje se drugi dramski ciklus Marijana Matkovića pod naslovom I bogovi pate. Ciklus je nastao u doba hrvatske neomoderne pa se stoga prikazuje i analizira povezanost s političkom te društvenom situacijom ondašnjega vremena. Prikazana je usporedba djela koja su obuhvaćena ciklusom s helenskom mitologijom, odakle je utjecaj i preuzet. Posebno poglavlje posvećeno je intertekstualnosti i utjecaju s obzirom na navedeno. Shodno tomu istražuje se te prikazuje Matkovićeva interpretacija antičkoga mita. Želi se prikazati koliko nije bitan odabir mitološke tematike, već interpretacija iste. Prikazana su osnovna načela Aristotelove Poetike kako bi se zaključilo koliko ih Matković poštuje u neoklasičnome teatru. Zasebno su interpterirane drame Prometej, Heraklo te Ahilova baština s naglaskom na: obilježja dramskih tekstova, sadržaj/fabularne odnose, psihološku te sociološku komponentu, kao i motivsko-idejnu. This thesis shows the second dramatic cycle of I bogovi pate written by Marijan Matković. The cycle was created in the neomodernism era and it analyses the connection between the political and social situation of that era. A comparison of the works covered by the cycle with helenic mythology is presented, from which the influence is taken. Particularly dedicated to intertextuality and influence with regard to the above. Accordingly, it explores and shows Matković's interpretation of the antique myth. This work wants to show how important is the interpretation of the mythology instead of it's theme. The basic principles of Aristotle's Poetics are presented in order to conclude how much Matković respects them in the neoclassical theater. Prometej, Heraklo and Ahilova baština are the dramas that are interpreted separately with the emphasis on: the characteristics of dramatic texts, content / fabular relationships and the psychological, sociological and motivational component.

U uvodnom dijelu navode se fenomeni ambre u prirodi, trgovački pravci kretanja u antici, simbolika i zdravstvena svojstva skupocjene smole, te načini obrade, posebno u Akvileji. Jantarni prsten s prikazom životinje (lava) i mladolikog muškarca (Heraklo) iz rimske nekropole Burle u Medulinu (1.–2. st.), uz komparaciju s akvilejskim jantarnim nakitom, veličinom, bojom i značajem jedinstven je u ikonografskoj izražajnoj formi., The introduction deals with amber as a natural phenomenon, antique trade routes, the symbolic and healing properties of the precious resin and the methods of its processing, in particular in Aquileia. When compared to Aquileian amber jewellery, by its size, colour and significance, the amber ring bearing the representation of an animal (lion) and a young man (Heracles) from the Roman necropolis of Burle in Medulin (1st – 2nd century), is iconographically unique.

Ispripovijedana je priča o prvih šest Heraklovih poslova.

U radu se objavljuje novi Heraklov žrtvenik iz Trogira, otkriven tijekom iskopnih radova na južnim padinama brda sv. Ilije, u rimskom kamenolomu lokalno poznatijem kao Kučićeva kava. Iscrpno se analizira sadržaj natpisa i prikazi na bočnim stranicama: toljaga, koža nemejskog lava i grana s hesperidskim jabukama na lijevoj, te tronožac s peharom na desnoj stranici. Na temelju fragmenata amfore Dressel 2-4, stilskih karakteristika u klesarskom tretmanu te oblika i dekoracije prikazanog pehara (skifosa), izrada žrtvenika datira se u drugu ili treću četvrtinu 1. st. po Kr.

U radu se objavljuje novi Heraklov žrtvenik iz Trogira, otkriven tijekom iskopnih radova na južnim padinama brda sv. Ilije, u rimskom kamenolomu lokalno poznatijem kao Kučićeva kava. Iscrpno se analizira sadržaj natpisa i prikazi na bočnim stranicama: toljaga, koža nemejskog lava i grana s hesperidskim jabukama na lijevoj, te tronožac s peharom na desnoj stranici. Na temelju fragmenata amfore Dressel 2-4, stilskih karakteristika u klesarskom tretmanu te oblika i dekoracije prikazanog pehara (skifosa), izrada žrtvenika datira se u drugu ili treću četvrtinu 1. st. po Kr., The period of carving the altar can be determined with great precision, through a comprehensive analysis of the varied content and the formal and stylistic characteristics. From parallel analysis of the fragments of the Dressel 2-4 type amphora discovered near the altar, as well as the stylistic characteristics of the sculptural treatment, and particularly the analysis of the depicted skyphos, it is possible to conclude that the altar was carved during the second quarter or at latest the third quarter of the 1st century. The depicted goblet has all the characteristics of the relief skyphoi of Asia Minor: finger-shaped handles with platelets for thumbs, a garland motif, and ribbed rounding that was most probably inspired by spear-shaped leaves, behind which were the tops of tongue-shaped leaves. It can thus be hypothesized that this was the visualization of an actual form of skyphos that was in use at that time.

xxxx