Search

Soil degradation in Croatia is a worrisome phenomenon on agricultural land, and in addition to the reduction in SOM content, there is also a significant potential reduction in the content of plant available phosphorus. Therefore, 1, 000 composite soil samples on a depth of 0-30 cm in eastern Croatia were collected initally in 2005 or 2006, and then again from the same locations after 15 years. In total, 2, 000 samples from 1, 000 different production plots were collected and this paper presents an analysis of changes in available phosphorus budget on arable land and permanent plantations. The average of available phosphorus on 4, 858.3 ha of arable land and 477.4 ha of orchards and vineyard was 18.55 mg/100 g and 15 years later it was slightly increased to 19.88 mg/100 g. But, these averages hide the existence of negative trends and the degradation of significant areas by reducing the availability of phosphorus, especially on arable land. There are very significant differences among arable lands and permanent plantations considering changes in available phosphorus budget during 15 years. A significant unjustified and unacceptable phosphorus decreasing was on 37.8% of analyzed arable lands which were already poor or just medium supplied with plant available phosphorus. On the other hand, on 35.7% of arable land phosphorus increasing was determined. The situation is significantly better on permanent plantation, since only on 17.2% of analyzed area unjustified and unacceptable decreasing of phosphorus budget happened, but on 60.3 % phosphorus budget was increased. Considering the changes in the content of phosphorus, potassium and SOM on arable land and permanent plantations of different initial levels of fertility, we can conclude the following: 1) fertilization is not carried out in accordance with soil fertility and nutrient needs, nor on almost 40% of orchards and vineyards, nor on more than half of arable land ; 2) very significant degradation of the soil due to phosphorus impoverishment was determined on almost 38% of arable land and 17% of permanent plantations ; 3) the degradation of SOM content is the most intense, followed by phosphorus, and the degradation of available potassium is the least ; 4) it is certain that organic fertilizers and soil fertility conservation measures are rarely and/or ineffectively used on arable land ; 5) the management of available soil nutrients and SOM was much more successful on permanent plantations than on arable land, we assume in large part due to the more efficient use of organic fertilizers.

The success and profitability of growing crops depends significantly on the fertility of the soil, i.e. the amount of required fertilizers. On the other hand, the reduction of humus content is among the most significant indicators of soil degradation in Croatia. For this reason, 1, 000 composite soil samples on a depth of 0-30 cm in eastern Croatia were collected firstly in 2005 and 2006 (500 samples each year), and then again from the same locations after 15 years, i.e. in 2020 and 2021. In total, 2, 000 samples from 1, 000 different production plots were collected and this paper presents an analysis of changes in soil organic matter content on 780 plots under crops production. In the initial set of samples (2005 and 2006), an average of 2.25% soil organic matter (SOM) was determined, and after 15 years, an average of 1.99% SOM was determined, i.e. 9.89% less SOM. The decrease in SOM was determined on three quarters of analyzed arable soils in Croatia which indicates a very serious degradation of soil fertility. An average of 21.7 t/ha of SOM was lost (9.9% of initial SOM content) in these soils over a period of 15 years (1.45 t/ha per year), which represents a significant loss of nitrogen pool of 1.086 kg/ha, i.e. an annual loss of 72.43 kg/ha. The decrease in humus content results in a decrease of the mineralization potential by an average of 18.7%, but in 43% of the soils the mineralization potential is reduced by more than 20%. The determined reduction of the N pool over 15 years indicates that more than 1% of the initial amount of nitrogen has been mineralized per year, and therefore models that predict mineralization of more than 1.5% of nitrogen in the conditions of continental Croatia should be used. The result of humus degradation is also reflected in the fact that more than 195 kg/ha of N is needed for corn fertilization on more than three quarters of the analyzed soils, and 15 years ago this was needed on half of the soils. The losses of the nitrogen pool and the consequent higher need for fertilization show how important it is to stop the degradation of the humus content in soils, even if only the direct reduction of the N content is taken into account.

Stajska gnojiva su organski nusproizvod stočarske proizvodnje, sadrže za biljke neophodna hraniva, imaju produžno djelovanje te utječu na povećanje biogenosti i sadržaj organske tvari tla. Za potrebe uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama (IAKS Mjera 10.1.17.), analizirano je 610 uzoraka stajskih gnojiva s ciljem optimizacije gnojidbe na oraničnim površinama. Očekivano je najveći udio goveđih stajskih gnojiva (83, 3 %), zatim svinjskih (11, 2 %), ovčjih i kozjih (3, 1 %), a najmanje peradarskih (1, 3 %) i konjskih gnojiva (1, 1 %). Planirana je gnojidba analiziranim gnojivima na ukupno 22.121 ha za što je analizirano 4.266 uzoraka tala. Pravilnikom su propisane prosječne vrijednosti sadržaja N u različitim vrstama stajskih gnojiva (npr. 5 kg/t N u goveđem stajskom gnojivu). Međutim, te vrijednosti nije dobro koristiti kao referentne za donošenje odluke o količini stajskih gnojiva za gnojidbu sa 70-170 kg/ha N jer su analizama utvrđene velike varijabilnosti i značajno različite koncentracije od navedenih prosječnih vrijednosti. Tako je u krutom goveđem stajskom gnojivu utvrđeno 2, 2-26, 8 kg/t N (prosjek 7, 2), u svinjskom gnojivu 4, 4-10 (prosječno 6, 95), u brojlerskom 12, 5-23, 8 (prosjek 19, 9), ovčjem 3, 1-14, 8 (prosjek 7, 66) i u goveđoj gnojovki 1, 5- 9, 6 (prosjek 4, 8). Također, velika je varijabilnost utvrđena i u koncentracijama fosfora i kalija, a zajednička su karakteristika značajno veće prosječne koncentracije od vrijednosti navedenih u Pravilniku. Koncentracije fosfora su 1, 4 (ovčji) do 3, 8 (svinjski), a kalija 1, 6 (brojlerski) do 3, 0 (kozji) puta veće od navedenih u Pravilniku. Upotreba navedenih stajskih gnojiva već u 1. godini smanjit će potrebu za gnojidbom mineralnim dušikom u osnovnoj gnojidbi za 35 kg ha-1 (tj. 76 kg/ha ureje manje) i u prihrani za 14 kg/ha (53 kg/ha KAN-a manje). Kumulativni učinak gnojidbe stajskim gnojivima tijekom 5 godina rezultirat će manjom gnojidbom mineralnim oblicima N, P i K. Gnojidba mineralnim gnojivima u 5. godini bit će smanjena na prosječno 26 % količina ureje u odnosu na mineralnu gnojidbu bez upotrebe stajskih gnojiva, 40 % količina N gnojiva u prihrani (npr. KAN), 35 % fosfornih gnojiva, a kalijeva će gnojiva biti potrebna samo na jako siromašnim tlima.

Intensive agricultural production with insufficient organic fertilization, as expected, results in a decrease of organic matter content in the soil. Analyses of soil fertility in the Republic of Croatia over two years (2019 and 2020) showed that there is less than 2% SOM in 52.1% of analyzed soils (10, 283 samples), with the average humus content in these soils being only 1.61%. Also, less than 3% humus was found in as many as 87.9% of soil samples (17, 339 samples) with an average humus content of 1.92%. At the same time, as part of the research on the impact of land use on changes in soil properties after a 15-year period, a decrease in the content of organic matter in the soil was determined on arable land. The consequence of low humus content, along with insufficient mineralization potential, is a decreasing of soil elasticity, i.e. the inability of the soil to adapt to the negative impacts of climate change, primarily the increasing amplitudes of soil temperature and humidity. The increasing importance of organic fertilization and manure is also emphasized by the multiple increase in the price of mineral fertilizers, 2.2 to 4.1 times (2022 compared to 2018). Therefore, it is necessary to optimize organic fertilization, both because of the need for fertilization and for the environment protection. With the aim of optimizing fertilization in Croatia, in 2021, 610 manure samples were analyzed for 22, 121 ha of arable land planned to be fertilized (4, 266 soil samples analyzed, average 2.26% humus, 42.9% soil with 100 kg/ha P2O5 or K2O) in phosphorus fertilization at 56% and potassium at 34.1% of the soil, but about 1/5 of these soils are already rich in phosphorus (20.6 %) or potassium (17.5 %) and a positive balance is not required. Organo-mineral fertilization will result in a negative five-year balance of phosphorus at 20.4% and potassium at 38.4% of the soils, but 88.1% of these soils are already rich in phosphorus and 48.0% rich in potassium and the balance could be negative. The cumulative effect of organo-mineral fertilization over 5 years will result in a lower need for mineral forms of N, P and K and mineral fertilization could be reduced to an average of 26% of the amount of urea compared to mineral fertilization without the use of manure, on 40% of the amount of N in the topdressing (e.g. CAN), on 35% of phosphorus fertilizers, and on 23% of potassium fertilizers.

U radu se iznose rezultati istraživanja dinamike: dušika, fosfora, kalija, kalcija i magnezija u listu i plodu tijekom perioda vegetacije u sorti Golden Delicious i Fuji, uzgojenih u gustom sklopu na podlozi M 9. Voćnjak je podignut na lesiviranom pseudogleju. Tlo je kisele reakcije, relativno slabo humozno, umjereno opskrbljeno fosforom i kalijem, a vrlo bogato magnezijem. Ravnoteža u hranidbi praćena je analizom omjera: N/K, N/Ca, K/Ca, ravnoteže i sume kationa u fazama: diobe stanica, izduživanja stanica i bubrenja stanica ploda. Na kraju velikog vala rasta mladica i mase plodova od 60 do 80 g ocjenjen je biljno hranidbeni kapacitet tla metodom folijarne dijagnoze i prognozirana mogućnost pojave fizioloških bolesti plodova na osnovi utvrđenog omjera N/K, N/Ca, K/Ca, i ravnoteže kationa u listu i plodu. Najviše: dušika, fosfora, kalija, kalcija i magnezija sadržavalo je lišće i plodovi na početku vegetacija. U lišću se smanjivala koncentracija: dušika, fosfora, kalija i magnezija, a povećava kalcija do kraja vegetacije. Značajno veću koncentraciju dušika sadrži lišće sorte Fuji od sorte Golden Delicious. Lišće sorte Golden Delicious sadržavalo je značajno veću koncentraciju kalija i kalcija od lišća sorte Fuji. Pod utjecajem sorte nisu utvrđene signifikantne razlike u koncentraciji fosfora i magnezija. U plodovima se do berbe smanjivala koncentracija: dušika, fosfora, kalija, kalcija i magnezija. U vrijeme kada su plodovi imali masu 60 do 80 g bila je koncentracija: makrobiogenih elemenata u granicama normalne opskrbljenosti. Koncentracija je bila u granici normale i u vrijeme berbe, osim za kalij koji je bio malo ispod granice. Pod utjecajem sorte nisu utvrđene statistički opravdane razlike. Utvrđena je statistički opravdana razlika između sorti za omjer K/Ca., The paper presents the results of multi-year research on the dynamics of: nitrogen, phosphorus, potassium, calcium and magnesium in the leaf and fruit during the growing season in the varieties Golden Delicious and Fuji, grown in high density planting on rootstock M 9. The orchard was raised on the pesudogley luvic soil. The soil is acidic, relatively weak in humus, moderately supplied with phosphorus and potassium, and very rich in magnesium. Nutritional balance is monitored by analyzing the ratios: K/Ca, N/K, N/Ca, balance and sum of cations in the phases of the growth of fruit: cell division, cell elongation and cell swelling. At the end of the big wave of vegetative growth of saplings and fruits weighing from 60 to 80 grams, the plant nutrition capacity of the soil was evaluated using the foliar diagnosis method and the possibility of the occurrence of physiological fruit diseases was predicted based on the determined ratio of K/Ca in the leaf and fruit. The genetic specificities of the mineral nutrition of the varieties were determined. The concentration of nitrogen and potassium gradually decreases from the beginning to the end of the growing season, while the concentration of phosphorus and magnesium is the same during the growing season. The leaves of the Fuji variety contain a significantly higher concentration of nitrogen than the Golden Delicious variety. The leaves of the Golden Delicious variety contained a significantly higher concentration of potassium and calcium than the leaves of the Fuji variety. Under the influence of the variety, no significant differences were found in the concentration of phosphorus and magnesium. The concentration of nitrogen, phosphorus, potassium, calcium and magnesium decreased in the fruits until harvest. At the time when the fruits had a mass of 60 to 80 g, the concentration of: macrobiogenic elements was within the range of normal supply. The concentration was within the normal range at the time of harvest, except for potassium, which was slightly below the limit. Under the influence of the variety, no statistically justified differences were found. A statistically justified difference between varieties was found for the K/Ca ratio.

Maintaining a certain content of soil organic matter (SOM) is a big challenge in modern agricultural production, especially in conditions of significant climate change. The assumption is that the type of soil use significantly affects changes in soil properties, including the content of SOM. Therefore, a study was conducted comparing the changes in soil properties on arable land and in perennial plantations (orchards and vineyards) over a 15-year period. The 1, 000 average soil samples (depth of 0-30 cm) were selected and sampled in 2020 or 2021 based on the spatial distribution in eastern Croatia from the same coordinates as 15 years earlier (2005 or 2006) on arable land (778 samples) or permanent plants (222 samples). The soils sampled in 2005 and 2006 were strongly acidic to alkaline (pHKCl 3.54-8.33 ; pHH2O 4.14-8.56) with SOM content 0.98-5.48% (average 2.21%). The range of SOM content in arable land was 1, 06-5, 48% and in orchard samples 0, 98-4, 30%. In the same soils 15 years after SOM content decreased on average from 2.21% to 2.08% (3.75% decreasing of SOM). But, there were significant differences between permanent plantations and arable lands. However, in vineyards and orchard soils, an increase in SOM content was found from an initial average of 2.09% to 2.32% after 15 years (an increase of 13.8%). On the other side, after 15 years of crops growing on arable land, the average SOM content decreased from the initial 2.24% to 2.01% (SOM content 8.78% lower). Comparing the soil classes according to SOM content, the greatest decrease in SOM (3.07 vs. 3.57%) was found on arable land with the highest initial SOM content (> 3% SOM), and the highest increase (2.03 vs. 1.68) was on permanent plantations with the lowest initial SOM content (< 2% SOM). The results lead to the conclusion that growing crops on arable land resulted in a decrease in SOM, while in permanent plantations the SOM content was most often increased.

Gnojidba organskim gnojivima neophodna je u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji zbog održavanja plodnosti tala uz smanjenu upotrebu mineralnih gnojiva. Pri tome je veliki značaj organskih gnojiva, ne samo zbog njihovog zbrinjavanja i održavanja humoznosti tala, već i zbog prilagodbe klimatskim promjenama, kontrole opterećenja okoliša i redukcije upotrebe mineralnih gnojiva. Cilj istraživanja bio je utvrditi utecaj različitih gnojidbenih tretmana s mineralnim i organskim gnojivima na prinos zrna suncokreta i iznošenje dušika. Pokus s pet gnojidbenih tretmana u uzgoju suncokreta proveden je na pokušalištu Tenja Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek 2021. godine. Istraživanje je provedeno na umjereno humoznom tlu (2, 34 % humusa), prosječne izmjenjive kiselosti 6, 58, slabo opskrbljeno fosforom (10, 87 mg P2O5 100 g-1 tla) i dobro opskrbljeno kalijem (24, 80 mg K2O 100 g-1 tla) uz gnojidbene tretmane: 1) kontrola bez primjene gnojidbe, 2) mineralna gnojidba, 3) gnojidba goveđim stajski gnojem (34 t/ha), 4) gnojidba kompostom (17 t/ha) i 5) kombinacija mineralne gnojidbe + gnojidba goveđim stajski gnojem (17 t/ha). Utvrđen je najmanji prinos zrna suncokreta na kontrolnom tretmanu (2, 92 t/ha), dok su ostali tretmani rezultirali podjednakim prinosima od 3, 94 t/ha (mineralna gnojidba), 4, 01 (kompost), 4, 16 (goveđi stajski gnoj) do 4, 17 t/ha (kombinacija mineralne gnojidbe + goveđi stajski gnoj). Najmanja koncentracija N u zrnu suncokreta utvrđena je uz gnojidbu kompostom (2, 46 %), tek malo veća na kontrolnom tretmanu (2, 53 %), a značajno veće na ostalim tretmanima (2, 82 – 2, 91 %). Iznošenje N zrnom bilo je od 73, 7 kg/ha na kontrolnom tretmanu do 118, 9 kg/ha uz kombinacija mineralne gnojidbe s goveđim stajski gnojem. Istraživanjima je utvrđeno da se na tlima umjerene plodnosti goveđe stajsko gnojivo ili kompost mogu učinkovito koristiti u uzgoju suncokreta kao alternativa mineralnoj gnojidbi.

Sukladno važećem Pravilniku o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta, 5 ovlaštenih laboratorija u RH referentnom laboratoriju za ispitivanje plodnosti tla dostavljaju izvješća što za 2019. godinu uključuje rezultate analiza 10.825 uzoraka tla provedenih u referentnom ili ovlaštenim laboratorijima. Analizom 9.868 uzoraka oraničnog sloja tla utvrđeno je da je 59 % uzoraka kisele supstitucijske reakcije, od čega 21, 7 % jako kiselih, 22, 8 % kiselih i 14, 5 % slabo kiselih tala. Alkalnih je tala 26, 9 %, a neutralnih samo 14, 1 %. i hidrolitska kiselost ukazuje na značajnu zastupljenost kiselih tala jer je kalcizacija neophodna za 25, 3 % analiziranih tala (Hy > 4 cmol kg-1), a bila bi korisna za još 21, 3 % tala. Humoznost analiziranih tala je vrlo niska jer 90 % tala ima < 3 % humusa, a čak je u 55, 4 % tala sadržaj humusa < 2 % (klase A, B i C). Iako je prosječan sadržaj humusa u svim analiziranim uzorcima 2, 12 % uz median 1, 93 %, prosječan sadržaj humusa u slabohumoznim tlima (55, 4 % tala) je samo 1, 63 %, a prosječan sadržaj humusa u tlima s do 3 % humusa (90 % analiziranih tala) je samo 1, 91 %. Raspoloživost fosfora nedostatna je u 37, 3 % analiziranih tala (klase A i B vrlo slabo i slabo opskrbljenih tala), dobro je opskrbljeno 30, 1 % tala (klasa C), a bogato 32, 6 % tala (klase D i E bogatih i vrlo bogatih tala). Raspoloživim kalijem je dobro opskrbljeno 55, 4 % tala (klasa C), slabo je opskrbljeno 19, 3 %, a bogato je 25, 4 % tala. Rezultati kemijskih analiza tala nedvojbeno ukazuju da je najveći problem humoznost tala i da je najvažnija strateška agrotehnička mjera organska gnojidba i gospodarenje organskom tvari, čiji značaj dodatno naglašava 25-47 % prekiselih i 37, 3 % fosforom siromašnih tala.

Suvremena poljoprivredna proizvodnja značajno ovisi o upotrebi mineralnih gnojiva koja značajno utječu na kvalitetu i kvantitetu poljoprivrednih proizvoda. Na području istočne Hrvatske u promatranom periodu od 2016. do 2019. u HAPIH - Centar za tlo uzorkovano je i analizirano 9.661 uzorak tla na dubini od 0 do 30 cm. Zastupljenost broja prosječnih uzoraka tla prema županijama: 1. Osječko-baranjska županija uzorkovano je 59 % (5.713) uzorka tla, 2. Vukovarsko-srijemskoj županiji uzorkovano je 38 % (3.630) uzoraka tla, 3. Virovitičko-podravskoj županiji uzorkovano je 1, 5 % (161) uzoraka tla, 4. Brodsko posavskoj županiji uzorkovano je 1 % (106) uzoraka tla, 5. Požeško-slavonskoj županiji uzorkovano je 0, 5 % (51) uzorak tla. Minimalna vrijednost supstitucijske kiselosti tla iznosila je pH-KCl 3, 55, dok je maksimalna vrijednost iznosila pH-KCl 8, 54. Vrijednosti sadržaja humusa kretala se od 0, 55 % do 7, 82 %. Sadržaj fiziološki aktivnog fosfora iznosilo je od 1 mg P2O5/100 g tla do 43 mg P2O5/100 g tla. Dok se vrijednost sadržaja fiziološki aktivnog kalija kretala od 5 mg K2O/100 g tla do 60 mg K2O/100 g tla. Od toga u klasi 1 - vrlo dobre plodnosti tla nalazi se 49 % uzorkovanih površina, zatim u klasi 2 - umjerene plodnosti tla nalazi se 35 % analiziranih površina, slijedi klasa 3 - ograničene plodnosti tla gdje se nalazi 14 % analiziranih površina, dok u klasi 4 - vrlo ograničena plodnosti nalazi se 2 % analiziranih površina. Najviše analiziranih površina nalazi se u klasama vrlo dobre do umjerene plodnosti tla što ukazuje da su tla relativno pogodna za većinu uzgajanih kultura na području Istočne Hrvatske. Na temelju prikupljenih i obrađenih podataka kroz GIS alate izrađene su karte plodnosti tla.

Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19.) propisane su ovlasti jedinica lokalne samouprave u pogledu uređenja i održavanja poljoprivrednih površina. Na temelju zakona donesen je Pravilnik o agrotehničkim mjerama (NN 22/19). Pravilnik o agrotehničkim mjerama propisuje agrotehničke mjere koje moraju provoditi vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta prilikom obrade poljoprivrednog zemljišta kako se ne bi umanjila njegova bonitetna vrijednost. Izvješće o primjeni propisanih mjera za 2019. godinu od 556 jedinica lokalne samouprave Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu – Centru za tlo dostavilo je 106 jedinice lokalne samouprave (19, 1 %). Prema dostavljenim podacima praćenje provedbe propisanih agrotehničkih mjera provedeno je na ukupno 403 502 ha. Najviše nadzora i postupanja vezano je za primjenu slijedećih agrotehničkih mjera: minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta povoljnim za uzgoj biljaka, sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, suzbijanje biljnih bolesti i štetnika. Najmanje nadzora i postupanja vezano je za primjenu agrotehničkih mjera: postupanje s biljnim ostatcima, održavanje organske tvari i humusa u tlu, održavanje povoljne strukture tla te mjera gnojidba mineralnim i organskim gnojivima, odvodnja i navodnjavanje. Najčešći problemi u provedbi agrotehničkih mjera su neriješeni imovinskopravni odnosi, iseljavanje domicilnog stanovništva i zapuštenost njihovih posjeda, staračka domaćinstva koja ne mogu održavati zemljište, neusklađenost podataka katastra i gruntovnice i dr. Na kraju pregleda provedbe agrotehničkih mjera želimo naglasiti važnost njihove primjene na području Republike Hrvatske. Kontinuirana skrb jedinica lokalne samouprave i gradova o provođenju agrotehničkih mjera na svom području ključan je subjekt kvalitetne i prosperitetne poljoprivredne proizvodnje te zdravog, čistog i urednog okoliša za sve nas.

Željezo (Fe) je esencijalni mikroelement čija raspoloživost u tlu značajno ovisi o ukupnoj koncentraciji Fe u tlu, pH vrijednosti tla i teksturi, a može limitirati proizvodnju na siromašnim, posebice karbonatnim tlima. Cilj ovog rada je utvrditi mogućnost korištenja dostupnih podataka za predviđanje raspoloživosti Fe regresijskim modelima. Regresijski model kreiran je setom podataka s rezultatima analize koncentracije Fe u 229 uzoraka tla (ukupni Fe ekstrahiran zlatotopkom u rasponu 20, 21 - 38, 88 g/kg i raspoloživi Fe ekstrahiran otopinom EDTA u rasponu 17, 39 - 4.478, 00 mg/kg). Navedeni je model korišten za predviđanje raspoloživog Fe na temelju dostupnih rezultata analiza (pHH2O, pHKCl, sadržaj humusa) 22.616 uzoraka tala istočnohrvatskih županija. Ukupna je analizirana proizvodna površina 88.714, 46 ha. U setu 229 uzoraka tla utvrđena je prosječna koncentracija raspoloživog Fe ekstrahiranog s EDTA 615, 65 mg/kg, pri čemu je u 3 % uzoraka utvrđena vrlo niska (< 50 mg/kg) i u 8, 3 % uzoraka niska koncentracija (50-100 mg/kg) Fe, dok je u 40, 2 % uzoraka utvrđeno > 500 mg/kg raspoloživog Fe. Modeliranjem raspoloživog Fe u velikom setu s 22.616 uzoraka predviđeno je da će vrlo niska koncentracija raspoloživog Fe biti na samo 1, 35 % analiziranih površina, što je ipak značajnih 1.199, 3 ha. Niska raspoloživost Fe predviđena je na 1.280 ha (1, 44 % površina), a srednja na 7.443 ha (8, 39 % površina). Visoka raspoloživost Fe predviđena je na 47, 37 % površina, tj. na 42.027, 7 ha.

Obvezne agrokemijske analize poljoprivrednih tala obuhvaćaju analize pH vrijednosti tla, sadržaja organske tvari i koncentracije raspoloživih fosfora i kalija, ali ne uključuju analize ukupnih koncentracija i raspoloživih frakcija esencijalnih mikroelemenata mangana (Mn) i bakra (Cu). Međutim, raspoložive koncentracije Mn i Cu u oraničnim tlima značajno ovise o pH vrijednosti tla, teksturi i sadržaju organske tvari pa postoji mogućnost predviđanja raspoloživih frakcija Mn i Cu na temelju dostupnih podataka o tlu. Cilj ovog rada je utvrditi točnost regresijskih modela predviđanja raspoloživih frakcija Mn i Cu na temelju dostupnih osnovnih svojstava tla. Regresijski model kreiran je setom podataka s rezultatima analize koncentracije ukupnih i raspoloživih frakcija Mn i Cu u 229 uzoraka tla (ukupni Mn ekstrahiran zlatotopkom u rasponu 228, 4-1.024, 0 mg/kg ; raspoloživi Mn ekstrahiran otopinom EDTA u rasponu 5, 38-131, 40 mg/kg ; ukupni Cu 10, 24-39, 45 mg/kg i raspoloživi Cu 1, 91-13, 93 mg/kg). Navedeni je model validiran novim setom od 30 uzoraka tla (raspoloživi Mn 5, 38-131, 40 mg/kg i Cu 1, 49- 6, 03 mg/kg). Utvrđena je pouzdanost modela u predviđanju raspoloživosti Mn samo 64, 12 % i raspoloživosti Cu 76, 28 %. Predviđanjem raspoloživosti Mn i Cu na temelju dostupnih rezultata analiza (pHH2O, pHKCl, sadržaj humusa) 22.616 uzoraka tala istočnohrvatskih županija utvrđena je prosječna raspoloživost Mn 37, 44 mg/kg, što je u rangu srednje opskrbljenosti tla (30-40 mg/kg) i Cu 4, 76 mg/kg, što je u rangu visoke opskrbljenosti (>3 mg/kg). Predviđena je nedovoljna raspoloživost Mn (< 30 mg/kg) u 4.735 uzoraka s 20.035, 40 ha (22, 6 % analiziranih površina), srednja raspoloživost Mn u 8.819 uzoraka s 34.073, 19 ha (38, 41 % površina) i visoka raspoloživost (>40 mg/kg) u 9.063 uzoraka s 34.605, 88 ha (39, 01 % površina). Nije predviđena nedovoljna raspoloživost Cu niti u jednom uzorku, a visoka raspoloživost Cu modelom je predviđena u čak 21.924 uzorka (97 % uzoraka). Provedeno modeliranje može rezultirati vrlo korisnim podacima predviđene raspoloživosti Mn pošto je modelirana potencijalno nedovoljna raspoloživost na jednoj četvrtini površina. Istovremeno, nema indikacija nedovoljne raspoloživosti Cu. Potrebno je povećati točnost modela, posebice za tla ekstremnih vrijednosti analiziranih svojstava.

Iron (Fe), zinc (Zn) and manganese (Mn) are essential microelements with plant available fraction in soil, depending significantly on soil pH and soil organic matter (SOM), which is important for crop growth. The aim of this paper is to present the potential of mathematical models in order to predict the availability of microelements (Fe, Zn, Mn) in acidic and alkaline soils of eastern Croatia. The fundamental database for availability prediction contains results of 22, 616 soil samples from eastern Croatia representing an area of 88, 714.46 ha of arable land. The mandatory results include soil pH, SOM, available P and K, hydrolytic acidity, and carbonate content. Additional data sets, including supplementary results of total (extracted by aqua regia, AR) and available (extracted by ethylenediaminetetraacetate, EDTA) micronutrient fraction, were used for modelling of micronutrient availability and for final model validation. The modelling micronutrient available fraction was created in 3 steps: (1) regression models of total (AR) and available (EDTA) micronutrients (Fe, Zn, Mn) concentration based on analytical results of soil pH, SOM, AR and EDTA micronutrients fractions ; (2) prediction of the available micronutrients fraction (EDTA) based on the soil pH and SOM ; (3) model validation using new data set with analytical results of soil pH, SOM, AR and EDTA. The model predicts that moderate micronutrients availability could be expected on 48.45 % (42, 972.25 out of 88, 714.46 ha) of arable land on average for Fe, Zn and Mn. A high availability could be on 29.32 % (25, 982 ha) of arable land on average, but a very significant difference was found among Fe (47.37 %), Mn (39.01 %) and Zn (1.57 %) arable land with high availability. The most important prediction is the one that claims insufficient availability of micronutrient could be expected on 19, 579.87 ha in average, what is 22.26 % of arable land. But low Fe availability was predicted on only 2.79 % (2, 479.3 ha), significantly more land (22.60 %, 20, 035.40 ha) with low Mn availability and the highest percentage (41.4 %) of soil with insufficient Zn availability (36, 764.91 out of 88, 714.46 ha). The validation shows the highest model accuracy for Zn and the lowest for Fe availability prediction.

Nazive autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda moguće je u Europskoj uniji zaštititi jednom od oznaka kvalitete: zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI), zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (ZOZP) ili oznakom zajamčeno tradicionalnog specijaliteta (TGS). Republika Hrvatska trenutačno ima 23 poljoprivredna i prehrambena proizvoda čiji su nazivi zaštićeni jednom od oznaka na razini EU (još 10 naziva proizvoda je u postupku). Među navedena 23 proizvoda nalaze se i Varaždinsko zelje i Ogulinski kiseli kupus/ogulinsko kiselo zelje. Pored navedenih, postoje i druge tradicionalne sorte kupusa po kojima se prepoznaju pojedine regije i koje, zahvaljujući svojim svojstvima imaju sve veću primjenu u uzgoju. Takva je i sorta Čepinski kupus koja se od davnina uzgaja na relativno malom području oko Čepina. Za Čepin i njegove stanovnike vezane su brojne priče i anegdote koje povezuju upravo ovo mjesto s proizvodnjom kupusa kao i koristi koju su stanovnici ovoga mjesta imali od ove kulture. Osim toga, i uvjeti života i aktivnosti ljudi, kao i njihove prehrambene potrebe su takvi da Čepinski kupus ima svoju primjenu u kulinarstvu kao svjež, termički obrađen ili fermentiran, što je posebno značajno, jer je jedna od najpogodnijih sorti za pripravu tradicionalnih jela koja su na ovom području posebno prisutna kao posljedica miješanja različitih kultura i utjecaja različitih kuhinja. Kako bi Čepinski kupus dobio zasluženo mjesto, očuvala i unaprijedila njegova proizvodnja, a potrošači bili sigurni da dobivaju ono što žele pokrenut je postupak zaštite naziva zaštićenom oznakom izvornosti.

Oko 40 % svjetskih obradivih poljoprivrednih površina limitirane je plodnosti zbog prekomjerne kiselosti tla koju neutraliziramo kalcizacijom Potreban intenzitet kalcizacije izračunavamo na temelju različitih svojstava tla, a u grupi najznačajnijih je hidrolitička kiselost tla. Cilj ovog rada je utvrditi preciznost i pogodnost lineranih modela predviđanja hidrolitičke kiselosti tla na temelju raspoloživih podataka o tlima. Korišteni su regresijski modeli kreirani 2013. godine koji su validirani novim setom rezultata analiza (pHH2O, pHKCl, sadržaj humusa, hidrolitička kiselost i teksturna klasa) 10.654 uzorka tla iz 5 istočnohrvatskih županija (površina analiziranih tala 41.426, 30 ha). Linerani regresijski modeli kreirani su na 4 načina: (1) model(A) na temelju podatka o aktualnoj kiselosti tla (pHH2O) ; (2) model(S) na temelju podatka o supstitucijskoj kiselosti tla (pHKCl) ; (3) modela(AS) na temelju oba podatka o kiselosti tla (pHH2O i pHKCl) ; (4) model(ASH) na temelju pHH2O, pHKCl i sadržaja humusa. Bez obzira na navedeni način, svaki je model kreiran kao univerzalni model za sve raspoložive uzorke i kao skup segmentiranih modela po određenim klasama prema svojstvima tla (npr. 6 teksturnih klasa, 3 klase humoznosti, 3 klase pH). Validacijom jednostavnog regresijskog modela(ASH) iz 2013. godine s novih 10.654 uzoraka potvrđena je preciznost modela s prosječnom greškom 15, 8 %. Novi linearni regresijski model(ASH) kalibriran novim setom uzoraka rezultirao je znatno manjom prosječnom greškom (12, 39 %) za sva 10.654 uzorka, što je smanjenje greške za 21, 6 % u odnosu na prethodni model (12, 39 vs. 15, 80 %). Dodatno segmentiranje modela(ASH) prema teksturnim klasama (6 klasa) rezultiralo je smanjenjem greške na prosječnih 12, 05 % uz najmanju prosječnu grešku na tlima najviše teksturne klase od samo 0, 37 cmol(+)kg-1, tj. 9, 73 %. Preciznost modela ne svim setovima podataka povećavala se dodavanjem novih podataka o tlu, počevši od najmanje preciznosti modela(A) (r2 = 0, 517-0, 765) i modela(S) (r2 = 0, 527-0, 793), uz povećanje preciznosti modela(AS) temeljenog na oba podatka o kiselosti tla (r2 = 0, 551-0, 851) sve do najveće preciznosti modela(ASH) (raspon r2 0, 767-0, 878). Najmanja prosječna greška modela(ASH) (11, 97 %) ostvarena je segmentiranjem modela(ASH) prema teksturnim klasama i sadržaju humusa u tlu. Linerani modeli predviđanja hidrolitičke kiselosti tla mogu se koristiti uz prosječnu preciznost za sva tla 85-88 %, a preciznost se može znatno povećati (do 93 %) segmentiranjem modela prema pH, sadržaju humusa i/ili teksturnoj klasi.

Cink (Zn) je esencijalni mikroelement čija biljkama raspoloživa frakcija u tlu značajno ovisi o ukupnoj koncentraciji Zn u tlu, pH vrijednosti tla, teksturi i humoznosti, a značajna je za planiranje fertilizacije na siromašnim tlima. Cilj ovog rada je utvrditi pogodnost korištenja lineranih regresijskih modela predviđanja raspoloživosti Zn na temelju raspoloživih podataka. Korišteni su regresijski modeli kreirani 2010. godine, validirani su novim setovima podataka s rezultatima analize koncentracije Zn u 229 i 342 uzorka tla (ukupni Zn ekstrahiran zlatotopkom u rasponu 40, 83- 114, 90 mg/kg i raspoloživi Zn ekstrahiran otopinom EDTA u rasponu 0, 48-7, 97 mg/kg) te rezultatima analiza (pHH2O, pHKCl, sadržaj humusa) 22.616 uzorka tala istočnohrvatskih županija s analiziranom površinom 88.714, 46 ha. Pri tome je na 40, 62 % analiziranih površina utvrđen pHH2O>7, 0, a na 44, 61 % površina pHKCl>6, 0. Linerani model kreiran je u 3 koraka: (1) predviđanje ukupne koncentracije Zn (ZnT) na temelju ZnT, pHH2O, pHKCl i sadržaja humusa (set 342 uzorka tla) ; (2) predviđanje raspoložive frakcije Zn (ZnEDTA) na temelju podataka o ukupnoj (ZnT) i raspoloživoj (ZnEDTA) koncentraciji Zn, kiselosti tla i sadržaju humusa (set 229 uzoraka tla) ; (3) predviđanje ukupne (ZnT) i raspoložive frakcije Zn (ZnEDTA) na temelju pHH2O, pHKCl i sadržaja humusa (set 22.616 uzoraka tla). Validacijom regresijskog modela iz 2010. godine s novih 229 uzoraka utvrđena je prosječna greška modela 0, 80 mg/kg ZnEDTA u rasponu ZnEDTA 0, 48-7, 97 mg/kg. Novi linearni regresijski model (r2 = 0, 800) rezultirao je manjom prosječnom greškom (0, 60 mg/kg) za isti raspon ZnEDTA, što je smanjenje greške za 25 %. Prema rezultatima analize 229 analiziranih tala istočne Hrvatske, raspoloživost Zn je niska (< 1, 5 mg/kg) u čak 56 % uzoraka, srednja (1, 5-3 mg/kg) u 37 % uzoraka, a visoka (>3 mg/kg) u samo 7 % uzoraka. Upotrebom novog lineranog modela, predviđene su prosječne koncentracije ukupnog ZnT 61, 46 mg/kg (raspon 35, 77-211, 08) i raspoloživog ZnEDTA 1, 71 mg/kg (raspon 0, 45- 9, 79 mg/kg). Prema modelu nisku raspoloživost Zn možemo očekivati na 41, 4 % površina (36.764, 91 od 88.714, 46 ha), srednju raspoloživost na 57, 1 % površina (50.636, 10 ha) i visoku raspoloživst na 1, 5 % površina (1.313, 45 ha). Veliki udio površina s očekivanom niskom raspoloživosti Zn vjerojatno je posljedica velikog udjela analiziranih alkalnih površina s pHH2O>7. Linerani modeli predviđanja raspoloživosti Zn mogu se koristiti za predviđanje potreba u fertilizaciji, ali je potrebna validacija s analiziranim koncentracijama ukupnog i raspoloživog Zn u većem broju uzoraka različitih tala.

Tijekom 2014/2015. godine obavljeno je istraživanje o visini prinosa i ekonomskoj isplativosti proizvodnje merkantilne pšenice sorte Kraljica sjetvom dvije varijante certificirano i farmerovo sjeme u tri repeticije. Pokus je postavljen po split-plot shemi u HCPHS - Zavodu za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijeku (N 45°31´, E 18°40´) uz primjenu standardne agrotehnike za pšenicu. Uzimajući u obzir agrotehničke mjere koje se koriste, uz pomoć tablica i grafikona dana je analiza čimbenika i usporedba isplativosti proizvodnje merkantilne pšenice sjetvom certificiranog i farmerovog sjemena u Hrvatskoj po hektaru, kako bi se odredila najpogodnija odnosno najisplativija varijanta za proizvodnju merkantilne pšenice.

Kupus se u Hrvatskoj koristio kao povrtna kultura od davnina te ima veliki značaj kao namirnica, prvenstveno zbog svoje široke mogućnosti primjene i prerade te posjeduje ljekovita svojstva. Cilj ovoga rada je bio procijeniti i utvrditi razlike u prinosu kod lokalnih sorata Ogulinski, Varaždinski, Čepinski i Futoški. Pokus s četiri sorte kupusa je postavljen po slučajnom bloknom rasporedu u dva ponavljanja na lokaciji Osijek (N 45°31’, E 18°40’) tijekom 2015. godine. Sjetva je obavljena u polistirenske plitice, a presadnice su presađene u polje ispod polistirenske folije. Razmak unutar reda bio je 50 cm, a između redova 70 cm (28.600 biljaka ha-1). Vegetacija je trajala ukupno 174 do 188 dana ovisno o sorti. Berba kupusa je počela 5. te završila 19. rujna 2015. godine. Dobiveni rezultati pokazali su statistički značajne razlike u visini prinosa između istraživanih lokalnih sorata, a rezultati ukazuju na mogućnost povećanja prinosa pravilnim odabirom lokalne sorte. Prema dobivenim podatcima ovog istraživanja za lokaciju Osijek može se preporučiti proizvodnja sorata Ogulinski i Čepinski.

Tijekom 2014./2015. godine obavljeno je istraživanje o visini prinosa i ekonomskoj isplativosti proizvodnje merkantilne pšenice sorte Kraljica sjetvom dvije varijante certificirano i farmerovo sjeme u tri repeticije. Pokus je postavljen po potpuno slučajnom blok rasporedu u HCPHS - Zavodu za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijeku (N 45°31´, E 18°40´) uz primjenu standardne agrotehnike za pšenicu. Na temelju dobivenih rezultata utvrđene su statistički opravdane razlike (P

Sažetak U strukturi sjetve strnih žitarica ozima pšenica u Hrvatskoj zauzima najveći udio. Zbog visokih nutritivnih vrijednosti koristi se u prehrani ljudi i ishrani stoke. Globalne klimatske promjene ukazuju na potrebu odabira roka sjetve u svrhu ostvarivanja visokih prinosa ozime pšenice. Pokus je postavljen po blok metodi sa slučajnim rasporedom (RCBD) na lokaciji Čepin (N 45°31’, E 18°34’) tijekom vegetacijske godine 2012./2013. s četiri kultivara ozime pšenice (Anđelika, Bc Lorena, Katarina i Renan), u tri roka sjetve (rani, srednji i kasni). Utvrđene su statistički opravdane razlike u visini prinosa, između ispitivanih kultivara, rokova sjetve i njihove interakcije. Najviši prosječni prinosi ostvareni su u ranom roku sjetve, a najniži u kasnom kod svih ispitivanih kultivara. Kultivar Bc Lorena ostvario je najveći prosječni prinos u srednjem i kasnom roku sjetve. Dobiveni rezultati ukazuju na mogućnost povećanja prinosa pravilnim odabirom kultivara i ranijih rokova sjetve.