Search

Vino je oduvijek okupljalo ljude, uz vino se ljudi druže, o vinu se uvijek može razgovarati, vino u ljudima pobuđuje razne emocije. Tako je i ova knjiga nastala kao rezultat dugogodišnje suradnje kolega znanstvenika, a započela je jednim doktoratom. Tijekom tog su doktorskog istraživanja doktorandica, njezine mentorice, članovi povjerenstva i drugi kolege počeli o vinu i vinskom sektoru neobavezno razgovarati u raznim formalnim i neformalnim prigodama. Vinske su rasprave najprije dovele do nekoliko zajedno napisanih i objavljenih znanstvenih radova, dvaju sveučilišnih znanstvenih projekata, a potom i do uviđanja potrebe i želje za zajedničkim radom na knjizi. Urednici su tada pozvali autore da se zajedno upuste u pisanje znanstvene knjige posvećene vinu i vinarstvu. U radu na ovoj knjizi u konačnici je sudjelovalo 15 autora koji su se kroz tri glavna dijela knjige dotakli nekih od prepoznatih izazova vinskog sektora. Iako su vinogradarstvo i vinarstvo poljoprivredna i gospodarska aktivnost prisutna tisućljećima, tek im je u posljednjih nekoliko desetljeća posvećena značajnija istraživačka pozornost iz ekonomske perspektive. Rezultat rada vinogradara i vinara proizvodno je specifičan te podložan emocionalnim i kvalitativnim procjenama, ali je s ciljem dugotrajnog i uspješnog poslovanja potrebno dobro razumjeti i njegovu ekonomsku dimenziju. Promjene u svim sektorima gospodarstva, a posebno u poljoprivredi, koje su rezultat globalizacije, klimatskih i okolišnih promjena, tehničkog napretka, promjena u logističkim i opskrbnim lancima i posljedično kretanjima dobara u globalnoj trgovini, razvoja informacijsko komunikacijske tehnologije, promjena u strukturi i dostupnosti radne snage, značajno i ubrzano utječu na sektor čije je osnovno obilježje dugotrajan proizvodni proces. Tako je i u Republici Hrvatskoj gdje se vinogradarstvo i vinarstvo uspješno razvijaju te su važan dio lokalne tradicije, ali su posljednjih godina pod sve snažnijim pritiskom konkurenata, klimatskih promjena, promjena potrošačkih navika i drugih ekonomskih izazova. U knjizi su kroz ukupno 12 poglavlja sistematizirani i prikazani rezultati istraživanja autora iz različitih područja teorijske i poslovne ekonomije i ekonomske agronomije. Zahvaljujući značajnom trudu autora i ostvarenim istraživačkim doprinosima, ova knjiga je, prema zaključcima recenzenata, zaslužila kategorizaciju znanstvenog uredničkog djela. Autori su, kroz svoja druženja, rasprave, zajednički trud i rad identificirali i analizirali neke od ključnih izazova s kojima se vinski sektor susreće te su, pišući poglavlja u knjizi, predložili potencijalna rješenja.

Cilj ovog istraživanja je bio utvrditi sadržaj ukupnih fenola i flavonoida, antioksidacijsku aktivnost te mineralni sastav dviju najviše uzgajanih sorata lijeske u Hrvatskoj 'Rimski i 'Istarski duguljasti' . U plodovima sorata 'Rimski' i 'Istarski duguljasti' utvrđene su sljedeće vrijednosti bioaktivnih tvari: ukupni fenoli 1, 572 ± 0, 12 i 1, 912 ± 0, 21 mg GAE g-1 uzorka, ukupni flavonoidi 5, 9 ± 0, 57 i 5, 9 ± 0, 03 mg ekvivalenti kvercetina g-1 uzorka te antioksidacijska aktivnost 3, 25 ± 0, 08 i 4, 43 ± 0, 24 mM Trolox g-1 uzorka (respektivno). Kod plodova sorte 'Istarski duguljasti' utvrđen je veći sadržaj fenola kao i antiooksidacijska aktivnost u odnosu na plodove sorte 'Rimski'. Najviši sadržaj ukupnih flavonoida utvrđen je kod ekstrakcije maceracijom u trajanju od 24 h. Plodovi obje sorte imali su sadržaj kalcija, magnezija, željeza, bakra i cinka srazmjeran sadržaju navedenih minerala utvrđenih i u drugim znanstvenim publikacijama za druge sorte lijeske. Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da su plodovi sorata 'Rimski' i 'Istarski duguljasti' uzgajani u agroekološkim uvjetima zapadne Slavonije vrijedan izvor bioaktivnih komponenata.

Šljiva je jedna od najraširenijih voćnih vrsta u svijetu, a podrijetlo vuče sa Srednjeg istoka. Danas u svijetu postoji više vrsta šljive koje se uzgajaju na svim kontinentima i na različitim nadmorskim visinama. Svježi plod šljive sadrži vodu, ugljikohidrate, biljna vlakna, bjelančevine, beta-karoten, koji se u organizmu transformira u provitamin A, vitamin C, vitamin E, Vitamin B6, folnu kiselinu, vitamin B3, odnosno niacin i niz minerala: kalija, fosfora, kalcija, magnezija, natrija, željeza i bakra. Plod šljive koristi se kao izuzetno kvalitetno voće i sirovina za industrijsku preradu. Svježi plod sadrži oko 75 % vode, te 25 % suhe tvari. Za skladan okus ploda šljive zaslužan je harmoničan odnos šećera i kiseline, plod sadrži uglavnom glukozu i saharozu, kao jednostavni šećeri, te jabučnu i limunsku kiselinu od organskih kiselina. Odnos šećera i kiselina, čak i kod istih sorta, u velikom ovisi o uzgojnom području. Osim navedenog, svježi plod šljive sadrži i do 0, 69 % pektina te oko 0, 5 % mineralnih tvari, osobito kalija, fosfora, natrija, željeza, bakra i magnezija. Potrebno je naglasiti da plod šljive sadrži sorbitol, šećerni alkohol koji se koristi kao zamjena za šećer u proizvodnji dijetetskih proizvoda namijenjenih prehrani osoba koje smiju konzumirati ograničene količine šećera. Tradicionalno se šljiva uzgaja na cijelom prostoru Republike Hrvatske, a najviše u području Like, Gorskog kotara, Banije, Slavonije i Podravine. Današnja proizvodnja šljive u Republici Hrvatskoj ne zadovoljava domaće potrebe za ovim voćem te se značajna količina šljive svake godine uvozi. Najveći dio proizvodnje plasira se na tržište kao svježi plod, sušeni plod ili prerađena, bilo u rakiju (destilacija u alkohol), bilo u džemove, sokove ili voćne sirupe. Unutrašnjost Dalmacije ima dugu tradiciju u uzgoju voćaka, iako se voćke uzgaja na manjim površinama i zauzima neznatne poljoprivredne površine. Jedno od važnijih voćarskih područja područje je okolice grada Sinj i općina Hrvace, gdje je šljiva dominantna voćna kultura. U tom se prostoru posebno ističe naselje Lučane, s dugom tradicijom uzgoja šljive i to sorte koja je poznata pod imenom „Lučanska šljiva“. Ova je šljiva tradicionalno poznata na sinjskom području i veoma cijenjena kao sirovina za proizvodnju rakije i džemova. Županija splitsko-dalmatinska i Grad Sinj prepoznali su potrebu istraživanja proizvodnog i tržišnog potencijala Lučanske šljive te su tijekom 2018. godine financirali projekt pod nazivom „Istraživanje proizvodnog i tržišnog potencijala Lučanske šljive“ a koji se provodio na Sveučilištu u Splitu i to na Sveučilišnom odjelu za studije mora. Cilj projekta bio je utvrditi proizvodni potencijal Lučanske šljive, istražiti morfološki i kemijski profil i najbolje načine prerade te održati edukativne radionice za učenike osnovnih škola na području grada Sinja i radionice za proizvođače šljive s ciljnog područja. Tijekom projekta analizirano je zdravstveno stanje uzoraka šljive iz deset istraživanih nasada u Lučanima i Hrvacama. Osim toga uzorci šljive morfološki su identificirani a provedena je i molekularna analiza uporabom AFLP (Amplified Fragment Lenght Polymorphism) molekularnih biljega. Za ovu analizu osim uzoraka šljive iz područja Lučane i Hrvaca uzeti su uzorci s područja Rame i Tomislavgrada u Bosni i Hercegovini te uzorci referentnih sorta u matičnom nasadu rasadnika VVVV Blajić, Sinj Turjaci i uzorci sorta iz Nacionalne kolekcije sorta šljive u Svetom Ivanu Zelini, koji je u vlasništvu Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu iz Osijeka. Osim analiza, plemke Lučanske šljive odneseni su u rasadnik Prud u Metkoviću da bi se proizvele sadnice koje će biti podijeljene zainteresiranim poljoprivrednim proizvođačima s područja Lučana i Sinja.

Cilj rada bio je utvrditi prikladnost za uzgoj sorata ‘Topfirst’, ‘Topfive’, ‘Top 2000’ i ‘Jojo’ cijepljenih na podlozi WaxWa određivanjem pomoloških značajki plodova. Sorte su zasađene u voćnjaku pokušališta Jazbina Agronomskog fakulteta u Zagrebu (lok. 45°51.320’ SGŠ, 16°00.217’ IGD) bez sustava za navodnjavanje i zaštitnih mreža. Na temelju provedenog istraživanja sorta ‘Top 2000’ imala je najsitnije, najbrojnije plodove i najmanju košticu, no pokazala je najveću osjetljivost utvrđenu najvećim brojem oštećenih plodova. Sorta ‘Topfirst’ imala je najkrupnije plodove, dok je randman plodova bio najveći kod sorata ‘Top 2000’ i ‘Topfive’. Sorte ‘Jojo’ i ‘Topfive’ su imale najveću količinu suhe tvari.

Ekosustavni pristup prepoznat je kao značajan način ocjene stanja ribolovnih resursa kao i stanja morskog okoliša u cjelini. Jasno je da su svi morski organizmi neodvojivi dio ekosustava i snažno ovisni o stanju populacija u hranidbenom lancu kao i o faktorima koji vladaju u okolišu. Dugoročno održivo upravljanje ribarstvom trebalo bi se bazirati na ekosustavnom pristupu što u praksi nije slučaj te se u većini područja zasniva na procjeni stanja pojedinačnih vrsta što se često pokazalo neučinkovitim. Slična je praksa i u Jadranskom bazenu, ali inicijativa Interreg Italija-Hrvatska u sklopu projekta FAIRSEA (Fisheries in the Adriatic Region - a Shared Ecosystem Approach) mogla bi biti prekretnica u upravljanju ribarstvom na ovom području. Projekt okuplja 12 partnerskih institucija i široku bazu dionika. Glavni cilj projekta je razvoj integrirane platforme za ekosustavni pristup ribarstvu sa svim raspoloživim informacijama koje će se koristiti za testiranje, modeliranje i planiranje održive ribarstvene prakse. Platforma obuhvaća elemente poput cirkulacije vodenih masa, planktonske produkcije, rasprostranjenosti glavnih resursa, ulove i kapacitete flota, prostornu raspodjelu napora, preferentno modeliranje, dinamiku hranidbenih mreža, socio- ekonomske utjecaje te inpute dionika. Nadamo se da će ovaj prvi korak postepeno dovesti do šireg razumijevanja značaja ekosustavnog pristupa kao i promjene perspektive o kvalitetnom upravljanju ribarstvom u Jadranskome moru.

Permakultura je svjesno oblikovanje i održavanje poljoprivredno produktivnih ekosustava te zauzima svoje mjesto i značajna je u suvremenoj poljoprivredi i tranziciji prema samoodrživosti. Obzirom na poljoprivrednu proizvodnju, permakultura se trudi dati praktična rješenja u proizvodnji hrane koja su vezana uz ekološku održivost promjenom socijalno - ekonomske slike svijeta uz promjenu kulture, pristupa tehnologiji i promjenu ekonomije. Kroz načela permakulture dolazi do integracije ljudi i krajolika, koji na održivi način osiguravaju hranu, energiju, sklonište i ostale materijalne i nematerijalne potrebe. Posao voćara se uvelike mijenja ako preuzme permakulturni svjetonazor od načina tehnologije uzgoja do plasmana proizvoda na tržište gdje se pored voća plasiraju i različiti drugi proizvodi. Koristi ostvarene ovakvim sustavima gospodarenja ne mogu se mjeriti s onima ostvarenima intenzivnim načinom uzgoja., Permaculture is the conscious design and maintenance of agriculturally productive ecosystems. It takes its place and is significant in modern agriculture and in the transition to self-sustainability. With regards to agricultural production, permaculture strives to provide practical solutions in food production that are related to environmental sustainability by changing the socio - economic picture of the world. It acts by changes in culture, access to technologies and changes in the economy. Through the principles of permaculture, there is an integration of people and landscapes, which is a sustainable way that provides food, energy, shelter, and other tangible and intangible needs. The job of a fruit grower changes greatly if he takes a permaculture worldview from the mode of cultivation technology to the arrival of the product on the market where in addition to fruit it comes with different products. The benefits achieved by such systems cannot be measured with those achieved by intensive modern orchards.

Croatian Busha is among the world's smallest cattle breeds and belongs to the group of so called short-horns cattle (Bos brachyeros europeus). Croatian Busha is one of the three autochthonous cattle in Croatia. The number of Busha is constantly decreasing, and one of the possibilities for rescuing the breed is the supply of milk, meat and processed products through agrotourism. The aim of this research is to identify the opinions and attitudes of the respondents about the introduction of Busha's meat and dairy products into the offer of agrotourism. For the research purposes, an on-line survey was conducted on 508 randomly selected respondents. The Busha is relatively unknown to the respondents (59.8%), but has great potential for agrotourism. Most of the respondents (70.5%) agree with the idea of branding Busha’s products to increase their popularity and create additional value to the farm. Potential consumers support Busha as an autochthonous breed with value-added that endorses tradition and support its appearance in Croatian agrotouristic offer.

najnovije spoznaje o mediteranskoj prehrani i uopće stilu života ukazuju na važnost prehrane u prevenciji srčanožilnih bolesti, šećerne bolesti i očuvanja zdravlja uopće. Pozitivan učinak mediteranske prehrane se djelomično može objasniti smanjenjem inzulinske rezistencije, snižavanjem koncentracije triglicerida, povećanjem koncentracije HDL kolesterola, snižavanjem koncentracije upalnih parametara, poboljšanjem endotelne funkcije itd. Veliki udio povrća, voća, leguminoza, orašastih plodova, ribe, žitarica i maslinovog ulja zajedno sa umjerenim unosom crnog vina rezultira visokim unosom dijetnih vlakana, antioksidansa, magnezija i nezasićenih masnih kiselina, što dodatno doprinosi pozitivnom učinku mediteranske prehrane na prevenciju i tijek kroničnih nezaraznih bolesti. Ipak pored benefita mediteranska prehrana nosi i određene rizike naročito pri konzumaciji sirove ribe i i proizvoda ribarstva. Hrana iz mora se nalazi visoko na popisu izvora bolesti koje se prenose hranom i izvor je fizičkih, bioloških i kemijskih opasnosti, koje se ipak primjenom postupaka samokontrole u proizvodnji mogu pravodobno prevenirati.

Područje Zabiokovlja je prostor između planinskih masiva Zavelim i Čvrsnica na sjeveru i Biokovo na jugu. Prema klimatskim i pedološkim pokazateljima područje je pogodno za uzgoj voća i masline.

Pored masline i vinove loze bajam je jedna od glavnih voćnih kultura u uzgoju u obalnom i otočnom prostoru Hrvatske. Uzgoj bajama ima dugu tradiciju, a glavni centri uzgoja su područje Ravnih Kotara, okolica Marine, otok Brač, poluotok Pelješac i otok Korčula. Bajam se uglavnom uzgaja u konsocijaciji sa drugim poljoprivrednim kulturama kao što su vinova loza, maslina, smokva pa čak i žitarice kao što su ječam i pšenica u području Marinskog zaleđa. Kroz povijest uzgoj bajama je imao svoje uspone i padove. Do 2013. godine uzgoj bajama je bio u stalnoj stagnaciji. Razlozi ove pojave su mnogobrojni, a između ostalih potrebno je spomenuti promjene strukture poljoprivredne proizvodnje, nepovoljne sociodemografske procese u ruralnom području, rastući turizam, zastarjeli sortiment i pomanjkanje suvremenih tehnoloških rješenja u proizvodnji. U postojećim nasadima bajama praktički se nisu provodile nikakve agrotehničke ni pomotehničke mjere uzgoja, a posebno je izostajala odgovarajuća zaštita bajama od štetočinja što je uzrokovalo gubitke u prinosu pa čak i propadanje nasada. Jedan od najznačajnijih razloga sušenja mladih stabala bajama u novopodignutim nasadima je neadekvatna priprema i čišćenje terena od biljnih ostataka. Posljedično navedenom dolazi do pojave truleži korijena koju uzrokuje parazitska gljiva Armillaria mellea Vahl. i sušenja mladih stabala. Od 2013. do danas površine pod bajamom u Republici Hrvatskoj su se udvostručile. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj se bajam uzgaja na površini od oko 430 ha s ukupno oko 150.000 stabala i godišnjom proizvodnjom od oko 100 t jezgre. Proizvodnja varira iz godine u godinu, a što upućuje na ekstenzivan uzgoj bajama. U uzgoju su zastupljene autohtone sorte Čarski kasni, Knez Črnomir, Princeza Korčulanska te uvezene sorte Ferragnes, Ferraduel, Tuono, Troito i Texas i druge manje zastupljene. Zahvaljujući aktualnim trendovima u proizvodnji bajama u svijetu u posljednjih nekoliko godina raste interes za sadnjom bajama u našem području. Kako bi pomogli razvoju i unaprjeđenju uzgoja ove voćne vrste potrebno je intenzivirati rad na uvođenju novih tehnoloških rješenja, uvoditi novi sortiment u proizvodnju, intenzivirati rad na oplemenjivanju domaćih sorta i genotipova bajama, uvođenju novih perspektivnih podloga za bajam ta omogućiti potencijalnim proizvođačima lakše dobivanje državnog poljoprivrednog zemljišta za podizanje nasada bajama.

U radu se sustavno prikazuje oporezivanje djelatnosti poljoprivrede i opisuje porezni aspekt poslovanja poljoprivrednih gospodarstava. U ovom dijelu rada detaljno se razlažu porez na dobit i porez na dodanu vrijednost od poljoprivrede.

Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivredno- prehrambenih proizvoda ovisi o domaćoj proizvodnji, razvijenosti prehrambene industrije, stvarnoj i potencijalnoj domaćoj potražnji, promjenama na domaćem i svjetskom tržištu i sl. Hrvatska je pristupanjem u međunarodne organizacije kao što su WTO, CEFTA, EFTA te na kraju i EU, liberalizirala tržište poljoprivrednoprehrambenih proizvoda. U radu se istražuje vanjskotrgovinska razmjena s državama članicama EFTA-e, CEFTA-e i OPEC-a u razdoblju od 2010. do 2017. godine ukupno te za pojedine proizvode i to goveđe i svinjsko meso, pšenica, ječam, zob, kukuruz, raž, riža, prirodni med, jaja peradi, mlijeko, šećer te čokolada. Iako tijekom analiziranog razdoblja postoje kolebanja, u prosjeku Hrvatska u razmjeni s CEFTA-om ostvaruje suficit dok s OPEC-om i EFTA-om ostvaruje deficit. U ukupnom izvozu vrijednost triju robnih sektora koji se odnose na poljoprivredno-prehrambene proizvode (hrana i žive životinje, pića i duhan te životinjska i biljna ulja i masti) činili su oko 25% u ukupnom izvozu u CEFTA-u, odnosno 3 i 10% u EFTA-u i OPEC te 20% ukupnog izvoza iz CEFTA-e odnosno 4 i 20% ukupnog izvoza u EFTA-u i OPEC. Najveći suficit u razmjeni s CEFTA-om je kod pšenice te manje kod kukuruza.

U Austriji je do 1670 godine bilo dozvoljeno saditi i uvoziti duhan uz neznatnu pristojbu, dok od 1701 godine je Car Josip II. odredio točna monopolska pravila za sadnju i proizvodnju duhana, a Dalmacija čim je potpala pod Austriju je počela primjenjivati ta pravila. Od 1798 do 1886 godine, carska Austrija je uvela zabranu slobodnog uzgajanja duhana u Dalmaciji, a od ove zabrane jedno je bila izuzeta Poljička Republika. Nakon 1886 ondašnje Ministarstvo financija, tadašnja vrhovna vlast, ponovno dozvolila sadnju duhana u Dalmaciji. Duhan se sadio u Imotskim općinama: Poljica, Vrgorac, Slivno, Runović, Podbablje, Vinjani, Imotski, Glavina, Postranje, Ričice, Lokvičići, te u dijelu Stona, Dubrovnika i Cavtata. Svaki proizvođač duhana morao je zasaditi najmanje 2.000 strukova duhana. Obzirom da je uzgoj duhana u to doba uzimao sve više maha, počeo se uzgajati i gdje su za duhan bili nepovoljni agro-klimatski čimbenici, a to se održavalo na kvalitetu proizvedenog duhana. Obzirom na takve okolnosti, dozvole za sadnju su se počele ograničavati. Paralelno s dozvolom sadnje duhana i povećanjem površina pod duhanom, osnivane su i stanice za otkup duhana. Tako su prve otkupne stanice bile u Vrgorcu, Imotskom, Drnišu, Biogradu, Sinju, Splitu, Trogiru, Zadvarju, Metkoviću i Gružu, uz dvije ispostave u Vrlici i Kotoru. Od 1909 godine do 1927 godine u Dalmaciji se proizvodilo od 30 do 364 vagona duhana za tržište. Prema dostupnim podacima iz toga razdoblja, 1895 godine duhan je uzgajalo 13.080 gospodarstava, zasadivši otprilike 36 milijuna sadnica. U razdoblju od 1909 do 1913 godine broj sadnica duhana se popeo na oko 70-80 milijuna sadnica koji se uzgajao na oko 1.400 ha. S propasti Austro-Ugarskog carstva i pripojenjem Dalmacije u kraljevinu SHS (Srba- Hrvata-Slovenaca), na Dalmaciju su se počeli odnositi monopolski državni propisi, što je dovelo do propadanja i zatvaranja otkupnih stanica u Biogradu, Drnišu, Splitu, Zadvarju i Dubrovniku. Nakon završetka drugog svjetskog rata proizvodnja duha se zadržala u području Unutrašnjosti Dalmacije i to posebno u okolici Drniša, Sinja, Imotskog i Vrgorca gdje je predstavljala značajan izvor prihoda za mnogobrojna poljoprivredna gospodarstva. Zbog maćehinskog odnosa države prema proizvođačima te favoriziranjem duhana iz Makedonije proizvodnja se u ovom području smanjivala da bi konačno nestala sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Vodice su jedinica lokalne samouprave u području Šibensko kninske županije. Područje grada Vodica može se podijeliti u tri zasebne cjeline (otočna, obalna i zaobalna ili zaleđe grada). Poljoprivreda je osnovna gospodarska djelatnost stanovništva cijelog područja, a maslinarstvo doživljava svoj procvat u posljednjih dvadesetak godina. Posebno je zapažen brz razvoj maslinarstva u zaobalnom dijelu grada Vodica. Prije Domovinskog rata u području vodičkog zaleđa vodeće poljoprivredne grane bile su vinogradarstvo, ratarstvo i stočarstvo, Zahvaljujući nizu mjera i aktivnosti poduzetih od strane države i lokalne zajednice u proteklih dvadesetak godina došlo je do značajne promjene strukture poljoprivredne proizvodnje na način da su maslinarstvo i vinogradarstvo postale vodeće poljoprivredne grane u ovom području. Upotrebom kartografskih podloga, podataka iz Arkod upisnika, drugih dostupnih podataka i terenskim istraživanjima utvrđeno je stanje maslinarstva na istraživanom području. Unatoč dobrim rezultatima na razvoju maslinarstva postojeće stanje nije zadovoljavajuće te se može zajedničkim aktivnostima i mjerama različitih dionika u lancu vrijednosti značajno unaprijediti. Danas postoje dobre perspektive razvoja maslinarstva i proizvodnje vrlo kvalitetnih maslinovih ulja u ovom području. Posebno je potrebno poraditi na plasmanu maslinovog ulja koji se velikim dijelom može odvijati kroz turizam.

The Marasca cherry (Prunus cerasus L. var. Marasca) is known as a fruit variety since the 16th century when it was cultivated and produced its main product - liqueur Maraschino. The cultivation of Marasca is limited to the area of Northern and Central Dalmatia, more precisely from Zadar to Makarska. The aim of the paper was to determine the economic efficiency of plantation and cultivation of 141 ha of Marasca cherry in Zadar County, Croatia, production, and development capacity of the selected area in 25 year period. Calculation determined Costs and revenues were the basis for calculating the relevant economic size and indicators of cherry production, as well as business operations in general. The total cost of soil preparation and plantation of Marasca cherry is 2.030.430, 50 €. The value of investment in equipment, mechanization, and facilities are 962.651, 39 €. Costs of soil preparation and plantation represent Total costs of plantation and cultivation for 23 years period are 12.538.710, 72 €. Regular total costs of production on 141 ha of Marasca cherry production are highest in the 7th year from the plantation and are around 798.645, 17 €. Total revenues in 23 years period are 19.403.391, 66 €. Highest revenues are from 8th to 23rd year of the orchard. Values of economic indicators ; productivity, economic efficiency, and profitability show that investment in business during the 23 year period is economically efficient.

U radu se istražuju stavovi studenata diplomskih studija Agronomskog fakulteta o mogućnostima i ograničenjima zapošljavanja nakon završetka studija. Istraživanje je provedeno sredinom 2015. godine na uzorku od 89 ispitanika. Veliki dio (93, 3%) ispitanika izjavio je da često razmišlja o zaposlenju nakon studija, dok ih istovremeno samo nešto više od petine i ima jasnu viziju o svojoj budućoj poslovnoj karijeri. Ispitanici su suglasni kako usvajanje znanja utječe na povećanje samopouzdanja i samouvjerenosti (86, 5%)te kako pronalazak posla najviše ovisi o vlastitim sposobnostima (68, 5%). Više od polovice ispitanika (59, 6%) nakon završenog studija htjelo bi raditi u javnom sektoru i to najviše u Ministarstvu poljoprivrede (12, 4%) te različitim poljoprivrednim agencijama (12, 4%). Razlog tome je još uvijek u Hrvatskoj veća stabilnost radnog mjesta i percepcija sigurnijeg prihoda u javnom nego u privatnom sektoru. Oko 78% ispitanika želi ostati živjeti i raditi u Hrvatskoj ali su spremni su zbog posla promijeniti mjesto življenja unutar Hrvatske (18%). Najveći dio ih očekuje da će se zaposliti unutar godine dana nakon završetka studija (60, 7%), a neki (5, 6%) imaju već osiguran posao nakon studija.

Volatile compounds of dry leaves from cca. 1500 years old olive tree were investigated.

Poljoprivredna mehanizacija je imala veliki utjecaj na povećanje produktivnosti u poljoprivredi i predstavlja jedno od najvažnijih inženjerskih dostignuća dvadesetog stoljeća. Poljoprivredna mehanizacija nadomjestila je „manjak“ radne snage u poljoprivredi ali istovremeno i „oslobodila“ dio radne snage koji je mogao, izravno ili posredno, napustiti poljoprivredu. Ona je sve sofisticiranija te zahtijeva nova znanja i stalno usavršavanje korisnika-poljoprivrednika. U radu se daju rezultati istraživanja o poznavanju poljoprivredne mehanizacije studenata Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Cilj rada je usporednom analizom rezultata istraživanja iz 2013. i 2015. godine istražiti poznavanje poljoprivredne mehanizacije studenata prve godine izabranih preddiplomskih studija te utvrditi nastale promjene. U radu se pošlo od pretpostavke da je u razdoblju 2015./2013. došlo do promjene u razini znanja studenata prve godine Agronomskog fakulteta o poljoprivrednoj mehanizaciji, ali da je znanje u prosjeku skromno. Za potrebe rada korišten je istovjetan anketni upitnik, a rezultati dobiveni istraživanjem obrađeni su pomoću SPSS-a. U istraživanju je sudjelovao ukupno 361 ispitanik studenata prve godine preddiplomskih studija koji slušaju modul Osnove agroekonomike“ (141 u 2013. i 220 u 2015. godini). Iako je najveći dio ispitanika žena (64, 58%) njihov udio se smanjio sa 68, 8 na 61, 8%. Porastao je udjel ispitanika koji su iz urbanih sredina (sa 68, 1 na 70, 9%) te koji su završili gimnaziju (sa 62, 4 na 68, 2%).Neznatno se povećao dio onih koji su završili srednju poljoprivrednu školu (sa 5, 7 na 6, 4%). Studij agronomije je sve manje atraktivan za mlade i smanjuje se udjel ispitanika kojima je ona bila prvi izbor kod upisa na Sveučilište (sa 41, 8 na 38, 6%). Istraživanje 2015. godine je pokazalo da čak 77, 3% ispitanih ne zna upravljati niti jednim poljoprivrednim strojem što je povećanje od 5, 7% u odnosu na 2013. Najveći dio ih zna upravljati traktorom, zatim motokultivatorom te frezom te niti jedan ne zna upravljati kombajnom. U 2015. godini nešto više od polovice (55%) ih zna da je rigolanje oranje na dubinu više od 50 cm, za što se koristi kombajn (78, 2%) te ih je nešto manje koji znaju da se rolo preša primjenjuje pri sakupljanju sijena (72, 3%). Ipak, studenti su upoznati s ulogom mehanizacije u poljoprivredi, ali i s važnošću ekonomičnog gospodarenja, naglašavajući pri tom potrebu poslovnog povezivanja poljoprivrednika zbog smanjenja troška mehanizacije u proizvodnji. Podijeljenog su mišljenja oko potrebe formalnog obrazovanja za upravljanje mehanizacijom. Istovjetno, kao i prethodno istraživanje rezultati su pokazali da veću razinu znanja o poljoprivrednoj mehanizaciji imaju muški ispitanici i oni odrasli na selu.

The research on the potential of aroma profiles/chemical biomarkers in unifloral honey characterisation: The case of Satureja spp. honey types was presented.

Alepski bor (Pinus halapensis L.) se koristio u pošumljavanju krša šibenske regije od sredine 19. stoljeća, zbog čega se često javlja u ranije zasnovanim parkovima. U zadnja dva desetljeća Alepski bor se znatno manje koristi u krajobraznom oblikovanju. U novije vrijeme u sustavu gradskog zelenila uglavnom ga je zamijenio bor pinija (Pinus pinea L.) koji uzgojno i kulturološki nije vezan za ovo područje. Alepski bor je simbol mediteranskog krajobraza, te ga je potrebno sustavno i pažljivo koristiti i u budućem oblikovanju parkova, vrtova i zelenih površina. Ima dekorativno deblo, listove i češere te interesantni oblik krošnje. Cijena odraslih sadnica nije velika, pa predstavlja važan čimbenik za odabir alepskog bora za primjenu u parkovnom uređenju. Upravo zbog poznatih dekorativnih karakteristika i kulturološke vrijednosti, istraživanje je imalo za cilj krajobraznu valorizaciju, inventarizaciju i predočenje estetske ocjene zelenih površina s alepskim borom. U tu svrhu provedena je taksonomska analiza zelenih površina s alepskim borom. Florističko i anketno istraživanje je provedeno tijekom 2013. godine na području grada Šibenika. Obzirom na tip habitusa, po Erhardtu i sur. (2002) dominiraju grmolike forme i alohtone dendrološke svojte. Prema geografskom podrijetlu najviše su zastupljene vrste azijskog podrijetla. Temeljem rezultata istraživanja vizualnog geštalta, putem anketnog ispitivanja, zaključuje se da ispitanici ugodno doživljavaju parkovne prostore s alepskim borom.

Floristic research was conducted in the settlement of Vrpolje near the town of Knin. An inventorization and valorisation of fruits in 42 private gardens was completed. Planting of fruit crops in home gardens is the traditional approach to decorating garden particularly in rural areas, making these gardens specific and contribute to the typical image of rurall and scape in the area of research. Considering the type of habitat (by Erhardtet al., 2002) dominate the trees (12 families ; 85, 71%) and climbing plants (2 families ; 14, 29%). Deciduous species. Allochthonous species (13 ; 92, 86%) were significantly more frequent than in digenous. Analysis dendroflora the geographical origin shows the highest representation of plants of Asian descent (8 ; 57, 14%), followed by the species from Europe and Asia (3 ; 21, 43%) and so on. Research has determined a larger proportion of informally decorated gardens, with out a defined style and garden composition, but typical for the field of research. This paper describes the importance and use of wild fruit trees in the landscape design of Knin.

Only greening island Visovac begins 1445 th year the arrival of the Franciscans in the island. The small island is located in lake Visovac, surface 15000 m2. Belongs to the Krka National Park. The monastery gardens are part of the Croatian cultural heritage and as such worthy of attention. The paper is inventoried garden dendroflora narrower part Visovac monastery in order to develop a database for further landscape and security operations. Inventory and valorisation of the park was carried out on several occasions during the second half of 2012. In the garden areas of the Franciscan monastery on the island Visovac most common are fruit and ornamental woody species (alien and exotic) from groups: angiosperms (Angyospermae) with 42 plant species and gymnosperms (Gymnospermae) with four plant species. Formatting garden area with plant species is derived amateur. Style features orchard and garden area representative meet. An interesting element is arboreal and boxwood "labyrinth" (Buxus sempervirens) hedge in the central part of the garden of the monastery.

The usage of house plants has its roots in the far history of humanity. Most house plants used in decorating interiors come from tropicaland sub- tropical areas, while a smaller number comes from moderate climates. When choosing plants for interior decoration, it is important to note that some species aren't always „fashionable“, and also that the populace has differing opinions regarding the choice. The goal of this paper is to determine the appropriate house plants for the interior of an institution of higher education and to examine the visual impression of the whole (visual „gestalt“) via a survey regarding specific chosenpotted plants intheinterior rooms of the Polytechnic of Marko Marulić in Knin. Survey research was conducted during November and December 2014 on a sample of 43 respondents (students and employees). Different palm trees and potted plants are best evaluated and accepted for use in the interior of the polytechnic.

Agroturizam je multifunkcionalna djelatnost ruralnog prostora. On pridonosi boljem korištenju proizvodnih i neproizvodnih resursa područja, potiče razvoj tržišta poljoprivrednih i ostalih proizvoda i usluga te približava urbanu populaciju prirodnom okruženju. Cilj rada je istražiti mogućnosti i ograničenja agroturističke ponude na području Grada Đurđevca. Za potrebe rada provedena je anketa na uzorku od 60 namjerno odabranih poljoprivrednika. Rezultati istraživanja su pokazali da bi se samo 3, 3 % ispitanika bavilo agroturizmom. Kao glavnu prepreku za pokretanje agroturizma navode nedostatak financijskih sredstava za potrebna dodatna ulaganja. Nasuprot tome, kao osnovni motiv ulaska u projekt agroturizma ističu mogućnosti boljeg iskorištenja raspoloživih resursa te i prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda i prerađevina što bi dovelo do većeg dohotka kućanstva. Također, agroturizam bi pridonio revitalizaciji ruralnog prostora Đurđevca i okolnih sela, smanjenju nezaposlenosti, a poljoprivredni proizvodi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava bi skratili hranidbeni lanac te na najbolji način promovirali onaj „sa polja do stola“.

Istra je regija s razvijenom turističkom ponudom u čemu značajno mjesto zauzima agroturizam kao selektivni oblik ruralnog turizma. Cilj je rada na temelju istraživanja odabranog agroturističkog gospodarstva – studij slučaja, utvrditi mogućnosti te osnovna ograničenja razvitka agroturizma na području Istre. Istraživanje je pokazalo da se poslovanje agroturističkog gospodarstva temelji na vlastitoj poljoprivrednoj proizvodnji, obiteljskoj radnoj snazi, znanju i edukaciji, suradnji s partnerima u okruženju, autohtonoj gastronomskoj ponudi uz razvijenu ponudu pratećih usluga te prikladan marketing. Osnovna ograničenja daljnjem razvoju prepoznaju se u administraciji i zakonskom okviru koji uređuje poslovanje te nedostatku povoljnih financijskih sredstava. Kao ograničenje prisutna je i nedovoljna educiranost pružatelja usluga u specifičnim znanjima (primjerice marketing) te (ne)dostupnost takvih tipova edukacije.

Urod masline 2014. godine je na većem području maslinarske regije Hrvatske zabilježen kao jedan od najlošijih s iznimkom podregije Istra. Bila je ovo godina s izraženim napadom maslinine muhe Bactrocera oleae Rossi, no svakako je važno istaknuti i ostale vrlo važne čimbenike koji su dodatan razlog izostanku uroda što je dodatno utjecalo na vrlo izražen napad maslinine muhe. Prije svega jesenska infekcija gljivicom Spilocea oleagina Cast. uzročnikom bolesti paunovo oko je tijekom proljeća uzrokovala značajnu defolijaciju na području cijele regije pa se iz cvjetnih resa nisu ni zametnuli plodovi. Drugi je razlog formiranje velikog postotka funkcionalno muških cvjetova na vodećim sortama uslijed nedovoljno sakupljene sume inaktivnih temperatura tijekom nadprosječno tople zime pa je izostalo zametanje plodova. Nakon značajno ranije cvatnje na području cijele regije, te iznadprosječno brzog razvoja mladih plodova, već u drugoj polovici lipnja došlo je do jakog napada maslinine muhe u podregijama Južna, Srednja i Sjeverna Dalmacija, a manje u podregijama Istra i Kvarner. Rezultati analize plodova koji su provedeni u Zavodu za zaštitu bilja su pokazali da je već sredinom srpnja došlo do pojave odraslih jedinki druge generacije maslinine muhe koja je ostvarila još veću zarazu plodova. Od druge polovice kolovoza došlo je do masovnog otpadanja plodova masline kao posljedica napada druge generacija maslininog moljca, Prays oleae bern. što je uzrokovalo da ionako velika populacija maslinine muhe ostvari kompletnu zarazu u uvjetima neprovođenja zaštite. Tijekom rujna i listopada su preostali malobrojni plodovi na stablima sadržavali tri do čak pet jedinki preimaginalnih stadija maslinine muhe. Izneseni podaci nedvojbeno potvrđuju izostanak pravovremenog provođenja mjera suzbijanja štetnih organizama i potrebu kontinuiranog educiranja maslinara.

Turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih grana Hrvatske. Osim „morskog“ turizma koji je najvećim dijelom odvija u nekoliko ljetnih mjeseci, posljednjih godina sve veći je posjet inozemnih i domaćih turista kontinentalnim destinacijama Države. Ruralni a posebice agroturizam privlači sve veći broj posjetitelja te je često ne samo dopunjujući segment turističke ponude nego i dominantan u dohotku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Na taj način on postaje pokretač i poljoprivrednog razvitka. U radu se istražuje postojeća i buduća agroturistička potražnja stanovnika grada Đurđevca na ruralnom prostoru Grada. U radu se pošlo od pretpostavke da su turistički resursi nedovoljno valorizirani te da je ukupna pa i agroturistička ponuda relativno skromna, a cilj rada je ustanoviti agroturističku potražnju stanovnika Grada Đurđevca i njihove stavove prema određenim elementima agroturističke ponude. Za potrebe rada provedena je anketa na slučajnom uzorku od 153 ispitanika s područja grada Đurđevca. Istraživanje je pokazalo da postoji značajan interes za odlazak na agroturističko gospodarstvo i to u proljeće i jesen. Anketirani smatraju da je za poboljšanje agroturističke ponude nužno povećati ukupnu turističku ponudu koju treba kvalitetnije promovirati, ali i povećati međusobnu suradnju županijskih i gradskih turističkih zajednica te zainteresiranih poljoprivrednih proizvođača.

Cilj rada bio je utvrditi stupanj samodostatnosti krumpira u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2008. do 2012. godine i predvidjeti njegovu tendenciju za razdoblje od 2013. do 2016. godine. Stupanj samodostatnosti krumpira u razdoblju od 2008. do 2012. godine varirao je od 81, 39% (2010.) do 90, 33% (2009.), a prosječna pokrivenost potrošnje domaćom proizvodnjom krumpira iznosila je 85%. Za razdoblje od 2013. do 2016. godine predviđa se kretanje stupnja samodostatnosti u rasponu od 83, 98% (2013.) do 89, 72% (2016.). U svim godinama analiziranog razdoblja domaća proizvodnja krumpira ne pokriva domaću potrošnju, s istom tendencijom i u budućem srednjoročnom razdoblju.

Cilj rada bio je deskriptivno analizirati stanje proizvodnje, potrošnje i tržišta gnojiva u Republici Hrvatskoj. S prosječnom godišnjom ostvarenom proizvodnjom od 1.201.000 t i prodajom od 1.149.000 t, tvornica Petrokemija d.d. iz Kutine je ključni gospodarski subjekt koji se bavi proizvodnjom i prodajom mineralnih gnojiva u Republici Hrvatskoj. Domaće tržište mineralnih gnojiva u recentnom razdoblju karakterizira smanjenje potražnje, značajno povećanje cijena i pozitivna vanjskotrgovinska bilanca. Proizvodnja i potrošnja gnojiva u Republici Hrvatskoj u budućem razdoblju treba respektirati zahtjeve za održivim razvojem poljoprivrede i zaštitom okoliša.

Using AHP method research compares organic and conventional production of agricultural products in Croatia based on level of fulfilment of the three criteria: (1) acceptable price premium, (2) cost competitivenesss, (3) resource demands. Average price premium that surveyed Croatian consumers are willing to pay for organic foods is insufficient to overcome the higher cost price and resource demands. Only organic extensive production of meat, due to its cost competitiveness, indicates more economic sustainability than related conventional production.

'Creska' sweet cherry is local variety of sweet cherry traditionally produced in the island of Cres, in the region of northern Adriatic. The variety is known by high quality and firm fruits, good aroma and size. It is preferred by farmers due to high price and high income that are among their first seasonal income, already in the first half of June. The fruits of 'Creska' are also preferred by consumers and, due to its uniqueness and ''local'' image, its marketing has a potential in an offer within touristic market, in the beginning of touristic season. However, there are few scientific data on this variety, and there were no evaluations of their quality and performance in comparison to other well-known varieties. Recently, the evaluation was done during two subsequent years. ‘Creska’ sweet cherry was evaluated in commercial orchard, where the plants were growing in completely randomized design, and compared with 'Bing', 'Sue', and 'Stella'. The rootstock used was Prunus mahaleb, vegetatively propagated and traditionally used in the system of production typical for this area. The goal of this research was to give a basic pomological description of 'Creska' sweet cherry, based on the following parameters: length, wideness and thickness of the cherry fruit, the length of its stem, its weight and randman. We are also giving some conclusions on ethno-agricultural facts and economic value of the production of ‘Creska’ in the island of Cres. Given results show that 'Creska' have excellent potential for production, and it is at least as good as standard varieties, including the heritage value important for local producers and touristic sector in north Adriatic region.

Honey aroma, one of the most typical features of honey, is very complex and involves many tens of volatiles compounds. One of the common honeys from Dalmation region of Croatia is Sage honey. Isolation of volatiles from two samples of Salvia officinalis L. unifloral honey using one methods ultrasonic solvent extraction (USE), followed by gas chromatography and mass spectrometry analyses (GC, GC-MS). The solvent used for USE was mixture of pentane and diethyl eter (1:2 v/v). Benzoic acid and phenylacetic acid where the major compounds of ultrasonic solvent extracts. The scavenging ability of the series of concentratios of the honey ultrasonic solvent extracts and the corresponding honey samples was tested by DPPH (1, 1-diphenyl-2-picrylhydrazyl) assay.

Cilj rada bio je ocijeniti ekonomsku opravdanost i financijsku izvodljivost investicije u proizvodnju i preradu lavande pri kombiniranim uvjetima financiranja. Na temelju tehnoloških i ekonomskih polazišta izrađen je tehnološko-ekonomski model koji se sastoji od podmodela podizanja nasada lavande i podmodela proizvodnje i prerade lavande. Modelnom kalkulacijom utvrđeni investicijski i proizvodni troškovi i prihodi predstavljaju ulazne parametre za financijski dio analize troškova i koristi. Analiza troškova i koristi pokazuje da je investicija u proizvodnju i preradu lavande ekonomski opravdana i financijski izvodljiva, a vrijednosti temeljnih mjerila poslovne uspješnosti pokazuju da je proizvodnja i prerada lavande u punom kapacitetu efikasna, pod pretpostavkom postizanja očekivanih proizvodnih rezultata i uspješne prodaje eteričnog ulja lavande.

The most important early season and soft fruit crops in Croatia are strawberries, and sweet and sour cherries. The strawberry is undoubtedly the most popular soft fruit, which is supported by significant increase of strawberry production and consumption during the last 15 years. Although the fruits of strawberries and cherries may be stored for one to three weeks, phytopathogenic fungi that develop on these fruits may cause decay. The most frequent pathogen on strawberry fruits is Botrytis cinerea (gray mould), Monilinia fructigena and Monilinia laxa (brown rot) on cherry fruits. There is also Glomerella cingulata (Colletotrichum spp.) which causes fruit anthracnose. Besides these fungal species, polyphagous species, such as Rhizopus stolonifer (soft rot), and species from the genus Mucor, Pencillium (e.g. P. expansum), Alternaria (e.g. A. alternata) and others may be present on the fruits of strawberries and cherries. The consequence of fungal decay may be the total loss of fruits after the harvest. These pathogen fungi are present on fruits during the growing season and before the harvest. Therefore, the implementation of appropriate protection measures is important in order to decrease losses. The magnitude of postharvest losses is largely influenced by the environmental conditions such as temperature and relative humidity in which they are kept after harvest. In strawberry production, farmers experience 2% loss in a good year and 5-10% in a bad year. Post-harvest treatment is important. Strawberries can lose quality within 2-3 h after harvest. There is a 5-7% loss during the first 2 h and after 2-3 h quality deteriorates exponentially if the fruit are not properly treated. This paper presents methods of postharvest management on economic results in early ripening soft fruit production. In the framework of risk management, it analyses production risk of fungal diseases in postharvest technology and strategies to cope with it.

Sažetak Cilj ovog rada je bio utvrditi u kojoj mjeri različita genetska osnova (osobito utjecaj duroka kao terminalne pasmine) utječe na kemijski sastav (sadržaji vode i suhe tvari, te bjelančevina, masti i NaCl) i druga svojstva pršuta (pH, kiselinski i peroksidni broj) značajna u smislu njegove kvalitete. Stoga je u tu svrhu zaklano 10 svinja genotipa (veliki jorkšir, ♀ x njemački landras, ♂) x durok, ♂ (VJxNJL) xD i 10 svinja genotipa švedski landras, ♀ x veliki jorkšir, ♂ (ŠLxVJ,), čiji su butovi prerađeni na tradicionalan istarski način, uz pretpostavku da će pršuti genotipa (VJxNJL)xD imati veći udio poželjne intramuskularne masti, što će u konačnici imati pozitivan učinak na ukupnu kvalitetu pršuta. Analizama je utvrđeno sljedeće: Veći udio suhe tvari (63,00% vs. 57,86%) i manji udio vode (37,00% vs. 42,14%) utvrđen je u pršutu genotipa (VJxNJL)xD u odnosu na genotip ŠLxVJ (P, The aim of this study was to determine how different genetic backgrounds (particularly effect of Duroc as a terminal carcass breed) affect chemical composition (water content, as well as dry matter, protein, fat, and NaCl content), as well as other properties of Istrian dry-cured ham (pH, acid number, peroxide number) that are significant in sense of its quality. For this purpose 10 pigs (Large White, ♀x German Landrace, ♂) x Duroc ♂ - (LWxGL)xD genotype and 10 pigs Swedish Landrace,♀x Large White, ♂ - (SLxLW,) genotype were slaughtered, and the hams were processed according to the Istrian manner, assuming that the hams of the (LWxGL)xD genotype will have a higher proportion of more desirable intramuscular fat, which will ultimately affect positively the overall quality of the dry-cured ham. The analyses showed the following: more dry matter (63.00% vs. 57.86%) and less water content (37.00% vs. 42.14%) were found in the hams of the (LWxGL)xD genotype related to the hams of the SLxLW genotype (P, Zusammenfassung Das Ziel dieser Arbeit war zu bestimmen, in welchem Maße unterschiedliche genetische Basis (besonders der Einfluss von Durok als Terminalrasse) einen Eifluss auf die chemische Zusammensetzung (Inhalt von Wasser und Trockenmasse, Eiweißstoffe, Fett und NaCl) und auf andere Eigenschaften des rohen geräucherten Schinkens (Istarski pršut) aus Istrien (pH, Säure- und Peroxidnummer) bedeutend für seine Qualität, hat. Zu diesem Zwecke wurden 10 Schweine von Genotyp (großer Yorkshire, ♀ x deutscher Landras, ♂) x Durok, ♂ (GYxDL)xD und 10 Schweine von Genotyp schwedischer Landras, ♀ x großer Yorkshire, ♂ (SchLxGY) geschlachtet, unter der Voraussetzung, dass der Schinken von Genotyp (GYxDL)xD einen größeren Anteil des gewünschten intramuskulären Fettes enthalten wird, was endlich einen positiven Einfluss auf die gesamte Schinkenqualität haben wird. Durch die Analyse wurde folgendes festgestellt: ein größerer Aneil der Trockensubstanz (63,00 % vs. 57,86 %) und ein kleinerer Anteil vom Wasser (37,00 % vs. 42,14 %) wurde beim Schinken des Genotyps (GYxDL)xD in Bezug auf Genotyp SchLxGY (P, Sommario L’obiettivo di questo lavoro era determinare in quale percentuale la diversità genetica (specialmente l’infulenza del durok come la razza terminale) influisce sulla composizione chimica (contenuto dell’acqua e della sostanza secca, delle proteine, grasii e il NaCl) e su altre caratteristiche del prosciutto (valore pH, numero di acidità, numero di perossidi) è importante nel senso della sua qualità. Perciò sono stati macellati 10 maiali del genotipo (grande yorkshire, ♀ x landrace tedesco, ♂) x durok, ♂ (GYxLT)xD e 10 maiali del genotipo landrace svedese, ♀ x grande yorkshire, ♂ (LSxGY), le cui cosce sono state preparate secondo la tradizione istriana, supponendo che i prosciutti del genotipo (GYxLT)xD avranno una percentuale maggiore dei grassi intramuscolari, che alla fin fine avrà un effetto positivo sulla qualità del prosciutto in totale. Le analisi hanno dimostrato come segue: una percentuale maggiore della sostanza secca (il 63,00% vs. il 57,86%) e una percentuale minore dell’acqua (il 37,00% vs. il 42,14%) è stato determinato nel prosciutto del genotipo (GYxLT)xD rispetto al genotipo LSxGY (P

Cilj rada bio je identificirati segmente potrošača maslinovog ulja na splitskom tržištu, te utvrditi razlike među njima s obzirom na važnost koju pridaju pojedinim obilježjima maslinovog ulja. Podaci su prikupljeni anketnim ispitivanjem 100 slučajno odabranih ispitanika na različitim prodajnim mjestima u Splitu. Anketirani potrošači najveću važnost pri kupnji maslinovog ulja pridaju okusu i kvaliteti, a najmanje važnima drže cijenu i pakiranje. Izdvojena su četiri potrošačka segmenta te je izdvojen segment potrošača posebno pogodan za domaće proizvođače maslinovog ulja.

Turizam i turističke kulturne manifestacije (TKM) su pozitivno okruženje stvaranja dodane vrijednosti dobara i usluga stanovništva područja u kojem se odvijaju. Kulturno umjetničke manifestacije pomažu i u očuvanju kulturnog naslijeđa te razvoju lokalne kulture. Grad Vinkovci već 40 godina podržava održavanje manifestacije Vinkovačke jeseni. Sama manifestacija nudi raznolik i bogat program za sve uzraste i osobe različitih socio-ekonomskih obilježja. Iako je po mnogim obilježjima „šireg lokalnog karaktera“, manifestacija ima znatan potencijal da postane poznata i šire te na taj način približi bogatstvo podneblja mnogim strancima i postane nezaobilazan datum povratka u Vinkovce. Posebno je bitan odnos mladih prema čuvanju i očuvanju tradicije određenog područja. Pomoću posebno dizajnirane ankete istražena su mišljenja i stavovi studenata Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prema kulturnim manifestacijama pa i o Vinkovačkim jesenima. Istraživanje je provedeno u lipnju 2012. godine na uzorku od 130 ispitanika, a podaci su obrađeni koristeći statistički program (SPSS). Više od polovice studenata u 2011./2012. godini nije posjetilo nijednu turističko kulturnu manifestaciju, a kao najvažniji razlog navode nedostatak vremena Također, veći dio (52, 3%) nije upoznat s pojmom i programom manifestacije Vinkovačke jeseni, te istu ne namjeravaju posjetiti tijekom studija. Stav ispitanih pokazao je da su im zabavni sadržaji takvim manifestacija najvažniji pri odluci o posjeti. Oni smatraju da TKM pridonose očuvanju tradicije, ali da je nužna bolja promocija u medijima o vremenu održavanja, programu, smještaju, načinu dolaska i sl.

Proizvodnja jagoda na zagrebačkom području počinje osamdesetih godina prošlog stoljeća. Vrlo brzo obiteljska gospodarstva postaju dominantna brojnošću, površinom i proizvodnjom. Većinom su to mali proizvođači sa malim pojedinačnim značenjem na tržištu. Zbog toga se u radu polazi od pretpostavke o nužnosti njihovog interesnog povezivanja s ciljem snižavanja ukupnih troškova proizvodnje, cijene koštanja, a time i prodajne cijene proizvoda te povećavanja konkurentnosti. Istraživanje je provedeno na području Zagreba na uzorku od 26 proizvođača jagoda. Najveći problem pri proizvodnji ispitanicima predstavljaju cijene sirovina i pomoćnog materijala, a kao najmanji navode dostupnost poslovnih informacija. Proizvođači ne očekuju veću korist od institucionalnih oblika interesnog povezivanja, posebno od Hrvatske poljoprivredne komore.