Search

An outbreak of mushroom poisonings occurred in Croatia in the autumn of 2022. Published data on human mushroom poisonings in Croatia and surrounding countries are scarce. A retrospective review of sus pected mushroom poisonings during autumn of 2022 reported by telephone consultations with the Croatian Poison Control Centre (CPCC) was performed with the aim of identifying the most common poisonous mushrooms and gaining a better understand of the characteristics of mushroom ingestion cases. We received a total of 54 calls: 3.7% children (median age 11.5 years), 55.7% female. In autumn of 2021, there were only 5 cases of mushroom ingestions reported to the CPCC. The majority of exposures (81.4%) occurred in October 2022.

In recent years, tattooing has become popular in Western countries. Throughout Europe, there is an increasing trend in the frequency of tattoos, especially among the younger generations, with women more often tattooed than men. Depending on the country, there are 10% to 40% more tattooed women than tattooed men (ECHA, 2017).

In recent years, the number of different nutritional supplements available on the market has been increasing, and the percentage of their use by professional and recreational athletes is increasing. The results of research among Croatian athletes showed that 88% of professional and 77% of recreational athletes use nutritional supplements. The most frequently used groups of dietary supplements are protein preparations (23%), followed by vitamins (22%) and minerals (17%). The research found that athletes' knowledge about nutritional supplements is insufficient. Therefore, the aim of this article is to mention the most commonly used dietary supplements among athletes, to point out the benefits and risks of their use, and in which cases it is most recommended to use them. In general, food additives (supplements) are preparations with a nutritional effect, which help the normal functioning of the organism or enrich the usual diet in order to maintain health. An athlete's nutritional supplement is any active substance taken by athletes with the purpose of: enriching the diet, increasing muscle mass, strength, and endurance. Namely, athletes have a higher energy consumption and need more food, but also food richer in nutrients. The use of nutritional supplements is mostly not necessary if a proper diet plan is made that covers the intake of recommended daily needs for all nutrients. It is important to emphasize that athletes should be careful when choosing supplements and it is best not to take them without consulting a doctor, pharmacist or nutritionist.

The aim of this scoping review over two decades (January 1999 - November 2019) is to give a broad overview of the existing evidence on the association between work-related stress and depression/depressive symptoms. While some systematic reviews and metaanalyses on this association already exist, this scoping review has a broader focus with an explorative character: the goal is to explore the association of work-related stress in relation to depression/depressiveness in a more comprehensive approach, regarding the content (e.g., differences in the association between different occupational groups or geographical regions) and the methods (e.g. including different study designs or assessment methods). Furthermore, this scoping review intends to find out where the main research gaps in this research field exist.

Hairdressers and hairdressing apprentices (HA) are exposed to various chemicals while performing hair washing, dyeing, bleaching, curling, cutting, and styling. Beside irritant and allergic effects on skin, some hairdressing chemicals have respiratory effects, or suspected systemic effects. The aim of this study was to assess the frequency of glove use in 408 Croatian HAs while performing hairdressing tasks during practical training, in a cohort study with 3 follow-ups at the end of each school year. It was evident that majority of HAs wear gloves while dyeing hair, but glove use was not adequate while washing dyed or non-treated hair, neglecting dermal contact with harmful chemicals and irritative effects of wet work on skin. This indicates poor implementation of safety at work measures among HA and the need for additional education in this field.

It is known thata large number of hairdressers with hand dermatitis develop symptoms for the first time during schooling and consequently hand dermatitis is the primary reason for leaving the profession among hairdressers who develop dermatitis.Furthermore, somestudies havefound an increased risk of dermatitis in hairdressing apprentices (HA) compared to older hairdressers.Several published field studies investigated hand dermatitis development in HA, but thereare no data separating irritativeand allergic pathways of hand dermatitis development in HA during schooling.Thus, the main objective of this study was to assess the clinical characteristics of hand dermatitis, including contact sensitization, in HA during apprenticeship.

Tijekom 2021. godine u Centru za kontrolu otrovanja zabilježeno je 2751 poziva kojima su se tražile informacije o 2785 slučaja otrovanja. U 29 slučajeva radilo se o sumnji na prekomjernu izloženost štetnostima na radnom mjestu, odnosno sumnji na profesionalna otro vanja. Svi prijavljeni slučajevi odnosili su se na izloženost kemijskim štetnostima u krutom, teku ćem ili plinovitom obliku. Informacije povezane s očekivanim simptomima i terapijske smjernice tražili su većinom zdravstveni radnici, u 2 slučaja stručnjaci zaštite na radu, a u 7 slučajeva informa cije su tražili sami radnici, njihovi kolege s posla ili članovi njihove obitelji.

Pčelinji proizvodi koriste se u terapiji različitih kožnih bolesti, ali i u proizvodima za njegu kože i ostalim kozmetičkim pripravcima. Učinak pčelinjih proizvoda u liječenju kožnih bolesti dokazan je u brojnim istraživanjima, od čega je učinak na zacjeljivanje rana najviše istraživan, a time i najbolje dokazan. Prednost lijekova i kozmetike na bazi pčelinjih proizvoda njihova je dobra učinkovitost, a s minimalnim nuspojavama.

Cilj istraživanja bio je utvrditi povezanost konstitucijskih značajki pojedinca i čimbenika rizika radnoga okoliša koji utječu na pojavu i tijek profesionalnoga kontaktnoga dermatitisa (PKD) u frizerskih učenika. U istraživanje je uključeno 408 frizerskih učenika iz 25 gradova u Republici Hrvatskoj koji su ispitani na početku školovanja i praćeni u 3 faze na kraju svake školske godine. Protokol istraživanja uključivao je upitnike s pitanjima o samoprijavljenim simptomima dermatitisa šaka i atopije te radnim uvjetima, kliničku evaluaciju kožnih promjena pomoću Osnabrueck Hand Eczema Severity Index-a (OHSI), genotipizaciju polimorfizama gena za filagrin (FLG), mjerenje transepidermalnog gubitka vode (TEWL) i pH kože te epikutano testiranje učenika s kožnim promjenama koje su trajale 3 mjeseca ili dulje. Stopa incidencije PKD-a iznosila je 32,3/100 osoba po godini, dok je ukupna trogodišnja prevalencija PKD-a bila 50,3%. Samo jedna učenica imala je mutaciju gena za FLG te ove mutacije nisu utvrđene rizičnim čimbenikom nastanka PKD-a. Na početku školovanja 45,73% učenika prijavilo je postojanje atopijskih bolesti, a njih 7,38% atopijski dermatitis (AD). Kod 71,4% učenika s pozitivnom reakcijom na epikutanom testiranju utvrđena je kontaktna senzibilizacija na profesionalne alergene već tijekom školovanja za frizersko zanimanje. Dokazani čimbenici rizika za nastanak PKD-a na početku školovanja su: AD, postojanje kožnih promjena i viši pH kože nadlanica. Porast TEWL-a nadlanica veći od 5 g/m2/h mogao bi imati prediktivnu vrijednost za pojavu PKD-a tijekom školovanja. Uočeno je da učenici nedostatno koriste zaštitne rukavice prilikom obavljanja rizičnih frizerskih radnji. Sve navedeno ukazuje na potrebu za poboljšanjem preventivnih pregleda učenika te pojačanom edukacijom o pravilnoj zaštiti kože na radu., The aim of this study was to determine the relationship between the constitutional characteristics of the individual and occupational risk factors that affect the occurrence and course of occupational contact dermatitis (OCD) in hairdressing apprentices. The research included 408 hairdressing apprentices from 25 towns in the Republic of Croatia who were examined at the beginning of education and monitored in 3 phases at the end of each school year. The study protocol included questionnaires with questions on self-reported symptoms of hand dermatitis, atopy and working conditions, clinical evaluation of skin changes using the Osnabrueck Hand Eczema Severity Index (OHSI), genotyping of filaggrin (FLG) gene polymorphisms, transepidermal water loss (TEWL) and skin pH measurement and patch testing of students with skin changes lasting 3 months or longer. The OCD incidence rate was 32.3/100 persons per year, while the total three-year prevalence of OCD was 50.3%. Only one student had a mutation of the FLG gene, therefore these mutations were not identified as a risk factor for OCD. At the beginning of education, 45.73% of apprentices reported the existence of atopic diseases, and 7.38% of them atopic dermatitis (AD). In 71.4% of apprentices with a positive reaction to patch testing, contact allergy to occupational allergens was established already during training for the hairdressing profession. Proven risk factors for the development of OCD at the beginning of education were: AD, presence of skin changes and higher hand skin pH. An increase in hand TEWL greater than 5 g/m2/ h could have a predictive value for the occurrence of OCD during schooling. It was noticed that students did not use protective gloves often enough when performing risky hairdressing activities. All of the above indicates the need to improve preventive examinations of apprentices and education on proper skin protection at work.

Tijekom 2020. godine u Centru za kontrolu otrovanja zabilježeno je 2.575 poziva u kojima su se tražile informacije o 2.648 slučaja. U 39 slučajeva radilo se o sumnji na prekomjernu izloženost štetnostima na radnom mjestu, odnosno sumnji na profesionalna otrovanja. U 37 prijavljena slučaja radnici su bili izloženi kemijskim štetnostima u krutom, tekućem ili plinovitom obliku, u jednom slučaju radilo se o biološkoj štetnosti – cjepivu, a jedan je poziv bio informativan. Informacije povezane s očekivanim simptomima i terapijske smjernice tražili su većinom zdravstveni radnici, a u 15 slučajeva informacije su tražili sami radnici ili članovi njihove obitelji

Pčelinji proizvodi smatraju se obećavajućim prirodnim sredstvima koja mogu pomoći kod prevencije i kao dodatna pomoć pri liječenju COVID-19 bolesti. Naime, većina pčelinjih proizvoda kao što su med, proplis, matična mliječ, pčelinji otrov i cvjetni prah je već ranije pokazala značajnu antivirusnu aktivnost protiv patogenih mikroorganizama koji utječu na dišni sustav čovjeka, u što se ubrajaju i koronavirusi. Pokazalo se da su neki spojevi nađeni u medu i propolisu (fenetil ester kafeične kiseline [CAPE], galangin, krizin i kafeična kiselina) potencijalni inhibitori SARS-CoV-2. Antimikrobna aktivnost meda ovisi o njegovom kemijskom sastavu, koji varira ovisno o botaničkim izvorima, metabolizmu pčela i okolišnim, sezonskim i klimatskim uvjetima. Određeni spojevi u propolisu blokiraju ili smanjuju adheziju i ulazak virusa u stanice domaćina, a budući da se oni smatraju prvim koracima virusnog ciklusa, primjena propolisa je najprikladna za kemoprofilaksu virusnih respiratornih infekcija. Klinički dokazi pokazuju da kombinacija matične mliječi s drugim pčelinjim proizvodima sprječava infekciju gripom. Također, više spojeva prisutnih u sastavu cvjetnoga praha, posebice polifenoli, imaju obećavajuću aktivnost protiv koronavirusa, kao što su SARS-CoV i MERS. Zaključno, važno je provoditi randomizirana kontrolirana klinička ispitivanja za procjenu terapijskih potencijala pčelinjih proizvoda, a posebice propolisa i meda protiv bolesti COVID-19, od kojih su neka klinička ispitivanja i u tijeku.

Published data on human plant poisonings in Croatia are scarce. Therefore, a retrospective review of plant exposures during a ten-year period (from January 1, 2010 to December 31, 2019) from telephone consultations with the Croatian Poison Control Centre (CPCC) was performed with the aim of gaining a better understanding of the general characteristics of thepoisoned patients. We identified a total of 803 cases ; the median age was 2 years (2 months-83 years), 70.8 % being preschool children, 52.7 % male. Ingestion (90.9 %) and dermal exposure (3.86 %) accounted for most of the cases. As for plant origin, 35.2 % were house plants (mostly Alocasia odora, Dieffenbachia and Ficus sp.), 33.9 % garden plants (mostly Nerium oleander and Prunus laurocerasus) and 15.4 % wild plants (mostly Arum maculatum and Colchicum autumnale). In general, Alocasia odora (15.8 %) and Nerium oleander (10.1 %) were most commonly involved. In 19.5% of cases there was exposure to berries, seeds or fruits. The majority of exposures were unintentional (95.7 %), with an additional 13 suicide attempts (mostly Nerium oleander) and 15 abuse cases (mostly Hyoscyamus sp.). Mild symptoms developed in 39.3 % and severe symptoms developed in 3.2 % of patients. There were three fatal outcomes following ingestion of Colchicum autumnale. Cases were reported mostly during summer (39.2 %). In conclusion, plant exposures were typically unintentional ingestions of house or garden plants in preschool children, although serious morbidity occurred with exposure to wild plants. The need for education on how to prevent such unnecessary incidents is indicated.

Bell’s palsy is paralysis of facial nerve that causes temporary paralysis or weakness of the muscles of one side of the face. Acupuncture is used for the treatment of Bell’s palsy throughout the world, but not much in Croatia. The cause of Bell’s palsy is unknown, however, it is sometimes associated with diabetes mellitus, viral infections or different neurological disorders. Some studies suggest that recovery from Bell’s palsy in diabetic patients might be delayed and they are more likely to remain with sequelae. We present case study of 57-years old male patient diagnosed with type 2 diabetes and diabetic polyneuropathy that affected his feet and legs, hands and arms but also his face with tingling and burning sensations. Several years after onset of diabetes and diabetic polyneuropathy, the patient developed right-sided Bell’s palsy. Initially, he received corticosteroids, but the condition didn’t approve. Afterwards, the patient was treated with unilateral acupuncture applied to the affected side of the face, every day for consecutive 14 days with needle retention time 30 minutes. Additionally, the patient received electroacupuncture. After the acupuncture treatment, the patient fully recovered his facial nerve function. Even the diabetic polyneuropathy sensations in the area of his face reduced.

Propolis cream whose recipe, as well as the production process, is protected in the State Intellectual Property Office of the Republic of Croatia, is part of the Api-Aromatherapy cosmetic line. Ten years of practical use of propolis cream in various skin diseases has shown rapid skin recovery, wound healing, reduction of scars and hyperpigmentation, as well as reduced use of corticosteroid preparations in dermatitis, atopic dermatitis, and psoriasis.

The aim of this study was to investigate the characteristics of occupational poisonings referred to the Croatian Poison Control Centre (CPCC), in relation to current safety at work measures and prevention of adverse health effects. Data from the CPCC records for the period 2015- 2019 were analysed. There were 233 workplace incidents resulting in symptomatic or suspected poisonings during the studied period. The most common causes were toxic gases/fumes (64 cases, yearly average 27 %), followed by organic solvents (53 cases, 23 %) and corrosives (45 cases, 19 %), with a notable increase in the proportion of cases caused by gases/fumes from 14 % in 2017 to 32 % in 2019. The main route of exposure was inhalation (149 cases, yearly average 64 %). Overall, 183 workers had mild symptoms (gastrointestinal, skin or respiratory irritation, or headache ; yearly average 79 %), 23 were asymptomatic (10 %), while 27 had severe symptoms (12 %), mostly disturbances of the central nervous system and respiratory tract due to organic solvents or welding fumes exposure. The majority of cases involved men (67 % of total cases), with an additional declining trend of the percentage of females in the total number of occupational poisonings from 38 % in 2017 to 28 % in 2019. Although men prevailed in cases of occupational poisonings caused by all 3 groups of hazards, women were involved in a higher proportion of cases caused by corrosives than gases/fumes, and solvents (47 %, 17 %, and 21 % of total cases, respectively). Results indicate that safety policies at the workplace should focus on lowering inhalation exposure, improving respiratory protection measures and worker education.

Cvjetni prah (pelud) je skup peludnih zrnaca koje formiraju prašni-ci na cvjetovima biljaka. Zrnca cvjetnog praha dolaze u različitim veličinama, oblicima i bojama koje su karakteristične za određenu vrstu biljke. Većinom su peludna zrnca oko 0, 015 – 0, 050 mm u promjeru, a oblikom mogu biti jajasta, trouglasta, elipsasta, bodljikasta, brazdasta... Boja peludnih zrnaca varira od bjeličaste preko žute i tamnoljubičaste do tamnosmeđe (npr. pelud suncokreta je zlatnožuta, facelije ljubičasta, kestena crvena, lipe svijetlozelena itd.). U jednoj grudici peluda koju pčela napravi može biti od 100 000 do 4 000 000 peludnih zrnaca. Kemijski sastav cvjetnog praha toliko je bogat da se procjenjuje da se u njemu nalazi barem tristotinjak aktivnih supstanci što ga čini odličnim prirodnim dodatkom prehrani. U literaturi postoje različiti podaci o sastavu cvjetnoga praha, no približno, u sastavu suhog cvjetnog praha je 13-30 % aminokiselina, 20-40 % ugljikohidrata, 1–10 % masti, 3–7 % minerala, 8–10 % vode te vitamini, hormoni, fermenti i flavonoidi. Aminokiseline koje su zastupljene u cvjetnom prahu su: alanin, arginin, asparagin, asparaginska kiselina, cistein, fenilalanin, glicin, glutamin, glutaminska kiselina, histidin, izoleucin, leucin, lizin, metionin, prolin, serin, tirozin, treonin, triptofan, valin. Dakle, u sastavu cvjetnog praha nalaze se sve esencijalne i uvjetno esencijalne aminokiseline potrebne ljudskom organizmu te je upravo to jedna od najvećih kvaliteti cvjetno-ga praha. Istraživanja su pokazala da u samo 30 grama cvjetnog praha ima esencijalnih aminokiselina kao u otprilike 7 jaja ili pola kilograma mesa. Također je bogat i vitaminima te sadrži: vitamin B1, vitamin B2 (riboflavin), niacin (nikotinsku kiselinu), pantotensku kiselinu, vitamin B6, biotin, folnu kiselina, vitamin B12, vitamin A, vitamin E, vitamin D, vitamin K i vitamin C. Zanimljivo je da sadrži 6 puta više minerala nego med, te sadrži: kalij, natrij, kalcij, magnezij, željezo, bakar, jod, fosfor, srebro, mangan, molibden, krom, cink, selen i dr. U njegovom sastavu su i brojni enzimi: amilaza, dijastaza, fosfataza, katalaza, invertaza, perok-sidaza, ribonukleaza... Nadalje, u cvjetnom prahu se nalaze i više masne kiseline: arahidonska, laurinska, linolna, miristinska, oleinska, palmitinska, stearinska i druge.

Med i pčelinji proizvodi se od najstarijih vremena upotrebljavaju u prevenciji i liječenju različitih bolesti, što je dobro opisano u literaturi. Med se između ostaloga koristi za liječenje rana, bolesti gastrointestinalnog sustava, gljivičnih infekcija, liječenju bakterijskih i virusnih bolesti, kardiovaskularnih bolesti itd. Budući da je med viskozne strukture, od davne povijesti pa sve do današnjeg vremena, osobito je rasprostranjena njegova uporaba u obliku raznih alkoholnih i bezalkoholnih pića i pripravaka, zbog jednostavnog načina primjene te zanimljivog okusa. Međutim, upotreba alkoholnih ili bezalkoholnih medenih pića u medicinske svrhe nije sustavnije obrađivana, a posebice na području Republike Hrvatske. Najstarije takvo piće je medovina čija povijest seže više od 3 tisuće godina u prošlost te se vjerojatno radi o jednom od najstarijih alkoholnih pića koje je čovjek uopće pripravljao. Neka poznatija povijesna pića zasnovana na medu, poznata još od Rimskog carstva, jesu hidromel, oksimel, mulsum, posca, fusca i retsina. Na području Republike Hrvatske uz medovinu i njezinu inačicu gvirc, popularni su i rakija medovača te liker od meda - medica (medenica, mednica). U mnogobrojnim hrvatskim povijesnim pčelarskim knjigama i časopisima spominje se ljekovitost medenih pića. Primjerice, Hrvatske ljekaruše spominju ljekovitost meda otopljenog u magarećem ili kozjem mlijeku. Vezano uz upotrebu meda kao sladila koje zamjenjuje šećer, časopis Hrvatski pčelar je već godine 1942. preporučio za zajutrak uzimanje meda otopljenog u mlijeku, kavi, čaju ili kakau. Cilj ovog rada jest putem dokumentiranih primjera prikazati upotrebu različitih pića na bazi meda u liječenju pojedinih bolesti i tegoba, u povijesnom i suvremenom kontekstu. Za tu svrhu su pregledane dostupne starije i suvremenije pčelarske i druge relevantne knjige, arhive, časopisi i internetske stranice te je načinjen izbor primjera koji su se autorima činili naročito zanimljivim. Dokumentirana upotreba i ljekovitost medenih pića i pripravaka u medicinske svrhe ukazuje na to da ona trebaju biti neizostavan način primjene meda u apimedicini i apiterapiji.

Tijekom 2019. godine u Centru za kontrolu otrovanja zabilježen je 2.401 poziv u kojima su se tražile informacije o 2.467 slučajeva. U 47 slučajeva radilo se o sumnji na prekomjernu izloženost štetnostima na radnom mjestu, odnosno sumnji na profesionalna otrovanja. U prijavljenim slučajevima otrovanja radnici su bili izloženi kemijskim štetnostima u krutom, tekućem ili plinovitom obliku. Informacije povezane s očekivanim simptomima i terapijske smjernice tražili su većinom zdravstveni radnici, a u 9 slučajeva informacije su tražili sami radnici ili članovi njihove obitelji.

U Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu su 2015. i 2016. provedena istraživanja na učenicima završnog razreda strukovnih škola za frizere i kozmetičare u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ova zanimanja se smatraju rizičnim za pojavu kožnih bolesti povezanih s radom. Ukupno su ispitana 182 frizerska i 103 kozmetičarska učenika. Rezultati istraživanja ukazuju na prisutnost upalnih kožnih promjena na šakama i podlakticama kod 40% frizerskih, te u 35% kozmetičarskih učenika. Utvrđena je nedostatna primjena mjera zaštite na radu u učenika obje struke, te jasna povezanost poremećaja kože sa izloženosti kožnim iritansima i alergenima na praktičnoj nastavi. Kako bi pridonijeli unaprjeđenju edukacije o zdravstvenim rizicima i zaštiti na radu za frizere i kozmetičare na svim razinama (učitelja, mentora u salonima, učenika, specijalista medicine rada i školske medicine), izdali smo publikacije usklađene na razini Europske Unije. Kontinuirano provodimo edukacije učenika i nastavnika o zaštiti kože na radu kod rizičnih zanimanja, a ova tema je u školskoj godini 2019./2020. uključena u kurikulum škole za medicinske sestre u Zagrebu. Znanstvena istraživanja u ovom području širimo na druge obrazovne programe za rizična zanimanja. Zaključno, izloženost profesionalnim zdravstvenim rizicima prisutna je već tijekom praktične nastave u strukovnim školama, što može uzrokovati pojavu zdravstvenih poremećaja povezanih s radom u učenika, te uzrokovati prekid školovanja i potrebu odabira drugog obrazovnog programa. Stoga je prevenciju ovih poremećaja potrebno provoditi od početka školovanja za rizična zanimanja, usvajajući znanja o rizicima budućih radnih mjesta, posljedičnim zdravstvenim poremećajima i mjerama zaštite na radu.

Participants were parents of children attending kindergartens under the jurisdiction of City of Zagreb and in Zagreb vicinity. Parents in the intervention group (n = 336) underwent educational intervention during parent meetings which included an oral presentation by the Croatian Poison Control Centre (CPCC) and distribution of gift packages (including a sticker with the CPCC number). Parents in the control group (n = 191) had only a brief explanation about CPCC functions and epidemiology of poisoning in children. At the baseline, 5 parents in the intervention group (1%) and 6 controls (3%) reported keeping the CPCC number by the telephone or in a list of important numbers. Afterwards, 157 parents in the intervention group (64%) started keeping the CPCC number ; but only 17 parents reported the same in the control group (12%). Effect was significant even after the adjustment for parents’ characteristics as possible confounders (sex, educational level, working status and number of children) by a multiple logistic regression model: intervention versus control OR = 13.06, 95% CI = 7.48-24.03, p < 0.001 (P model

Irititativni kontaktni dermatitis (IKD) je upala kože koja nastaje nakon kontakta kože s kožnim iritansima, a najčešće se pojavljuje na koži šaka i podlaktica. Kožni iritans je svaki čimbenik koji u dovoljnoj koncentraciji i korišten kroz dovoljno dugo vrijeme može izazvati iritaciju i oštećenja kože. Pandemija COVID-19 virusa zasigurno je doprinijela povećanoj učestalosti IKD uslijed provedbe osnovnih zaštitnih mjera koje imaju iritativni učinak na kožu šaka, a to su učestalo pranje ruku, korištenje antiseptika i dezinficijensa te češto i dugotrajno nošenje gumenih rukavica. Posebno izloženi riziku razvoja IKD na radnom mjestu (profesionalni IKD) su prvenstveno zdravstveni djelatnici, zatim svi ostali radnici koji u svojem svakodnevnom radu zbog povećanog rizika zaraze COVID-19 imaju obavezu stalne upotrebe mjera prevencije (npr. policija, vatrogasci, radnici u trgovini, prijevozu, uslužnim djelatnostima).

Suvremeni način života te porast svijesti o očuvanju vlastitog zdravlja u posljednje vrijeme sve češće promovira uporabu proizvoda s prirodnim sastojcima. Značajno mjesto na tom polju zauzima i kozmetika na bazi pčelinjih proizvoda popularnog naziva „Apikozmetika“. Pčelinji proizvodi imaju širok spektar djelovanja kako u prevenciji i očuvanju zdravlja, tako i u održavanju ljepote kože. Na tržištu se nalazi sve veći broj kozmetike na bazi pčelinjih proizvoda čiji sastav bogat biološki aktivnim tvarima daje višestruke mogućnosti primjene kod njege kože. Apikozmetika kao i konvencionalna kozmetika mora prije stavljanja na tržište zadovoljiti zahtjeve zdravstvene ispravnosti i sigurnosti koji su propisani Uredbom o kozmetičkim proizvodima. Uredba se odnosi isključivo na kozmetičke proizvode, a ne i na lijekove, medicinske i biocidne proizvode. Razgraničenje navedenih kategorija proizvoda (kozmetika, lijek, medicinski proizvod ili biocid) obavlja se obzirom na njihovo područje primjene, sadržaj aktivnih tvari i na namjenu, ponekad od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir sva obilježja proizvoda u skladu sa definicijom kozmetičkog proizvoda. Na tržište se smije staviti samo siguran kozmetički proizvod glede senzoričkih svojstava, vrste i sadržaja štetnih tvari, sastava i mikrobiološke ispravnosti te koji ne može prouzročiti štetni učinak na zdravlje ljudi i okoliš kada se koristi u uobičajenim ili razumno predvidljivim uvjetima uporabe. U ovom poglavlju priručnika obrađeni su zahtjevi i postupci koje je potrebno provesti kod proizvodnje i stavljanja na tržište apikozmetičkog proizvoda u skladu s zakonodavnim okvirima.

The aim of this study was to assess constitutional factors with the impact on development and course of irritative and allergic contact dermatitis present in hairdressing apprentices at the beginning of vocational education. In a screening phase of a prospective cohort study, from September to December 2017, we recruted 352 hairdressing apprentices attending vocational schools in 24 Croatian towns at the beginning of their education.

Data on skin health are presented for 352 hairdressing apprentices attending vocational schools in 24 Croatian towns at the beginning of their education, in a screening phase of a prospective cohort study.

Cilj istraživanja bio je ispitati karakteristike spavanja učenica frizerskih škola u Hrvatskoj te ispitati odnos između njihovih karakteristika spavanja, alergijskih simptoma i specifičnih aspekata kvalitete života povezane sa zdravljem (HRQoL). Analizirani su rezultati 226 učenica (M = 15, 20 godina) iz prvog vala prospektivne kohortne studije. Karakteristike spavanja ispitane pitanjima iz hrvatske adaptacije School Sleep Habits Survey, posebno za tjedan s jutarnjom nastavom, tjedan s poslijepodnevnom nastavom i vikend. Alergijski simptomi su ispitani pomoću hrvatskog prijevoda Nordic Occupational Skin Questionnaire te International Study on Asthma and Allergy in Children Questionnaire. Za procjenu kvalitete života povezane sa zdravljem korišten je hrvatski prijevod Duke Health Profile, a rezultati su izraženi u pet domena: Tjelesno zdravlje, Mentalno zdravlje, Socijalno zdravlje, Samopoštovanje, Anksioznost i Depresija. Vrijeme odlaska na spavanje i vrijeme buđenja bilo je progresivno sve kasnije kako su se povećavale mogućnosti (od jutarnje smjene, preko poslijepodnevne smjene do vikenda). U školskom tjednu s jutarnjom nastavom trajanje spavanja bilo je nedovoljno, pri čemu je 73% učenica spavalo kraće od minimalno preporučenih 8 sati na noć. S druge strane, u školskom tjednu s poslijepodnevnom nastavom svega 7, 5% učenica je spavalo manje od 8 sati na noć. Kasnije vrijeme odlaska na spavanje u sve tri situacije bilo je povezano s nižim rezultatom u domeni Samopoštovanja i višim rezultatom u domeni Anksioznosti i Depresije. Kraće trajanje spavanja u sve tri situacije bilo je povezano s nižim rezultatom u domeni Samopoštovanja, dok je kraće trajanje spavanja u školskom tjednu s jutarnjom nastavom bilo povezano također i s nižim rezultatima u domenama Mentalnog zdravlja, Anksioznosti i Depresivnosti. Nismo našli razlike u karakteristikama spavanja između učenica koje su prijavljivale alergijske simptome i onih koje nisu. Učenice koje su prijavljivale simptome atopije ili ekcem na šakama/zapešću imale su niže rezultate u domenama Tjelesnog zdravlja, Mentalnog zdravlja, Anksioznosti i Depresije. Samporijavljeni simptomi ekcema na šakama/zapešću također su bili povezani s nižim rezultatom u domeni Samopoštovanja. Veća iregularnost vremena odlaska na spavanje i vremena buđenja, kraće trajanje spavanja i prisutnost alergijskih simptoma predstavljaju dodatne faktore vulnerabilnosti za daljnje oslabljivanje kvalitete života povezane sa zdravljem u učenica na početku obrazovanja i osposobljavanja za visoko rizičnu profesiju.

Data from the records of telephone consultations with CPCC for cases of occupational poisonings in the period 2009-2018 were analysed with regard to poisoning frequencies, causes, symptoms and route of exposure. In the period 2009-2018 the CPCC was consulted for the total of 18 655 cases, 428 of these were workplace incidents leading to poisonings or cases of suspected harmful exposures at a workplace (43 cases yearly on average, 2-3% of the total number of cases per year). Men were most frequently involved (303 cases in total, 71%). The most common causes were gases and fumes (135 cases in total, yearly average 32%), followed by organic solvents (93 cases, 22%) and corrosive substances (79 cases, 18%). The main route of exposure was inhalation (290 cases, average yearly 68%). The most often repeated scenarios of exposure were inhalation of welding fumes, irritative gases or organic solvents during prolonged work in confined spaces without proper ventilation and personal protection equipment. Overall, at the time of the telephone consultation, 335 workers had only mild symptoms (such as gastrointestinal, skin or respiratory irritation, or headache ; yearly average 79 %), 42 were asymptomatic (10%) and 44 had severe symptoms (10%) including severe respiratory distress and loss of consciousness due to hypoxia and inhalation of welding fumes and organic solvents, and corrosive injuries of skin or gastrointestinal tract due to contact with corrosive products (often kept in non- original packaging). Frequency of cases with regard to the patient’s sex, cause of poisoning, exposure route and clinical effects fluctuated over the years without a consistent trend. Conclusion: Future preventive strategies should be focused at the improvement of safety at work measures for respiratory system, including adequate technical measures, personal protection and proper workers’ behavior. This is particularly important for welders (UV radiation from welding and welding fumes were recently categorized as Group 1 carcinogens by International Agency for Research on Cancer).

Objective: Cleaning agents are the leading source of poisoning in preschool children based on the experience of the Croatian Poison Control Centre (CPCC) telephone information service [1]. Methods: During February-June 2018 CPCC conducted a pilot study with parents of preschool children attending kindergartens in the capital, Zagreb, which included a questionnaire on safekeeping of common sources of poisoning. Possible answers to the question about storing cleaning products were: in child-proof compartments (i.e. locked with a key or secured by child-proof lock) ; out of reach of children, or in any other place. They were also asked whether or not they sometimes store cleaning agents, products for personal hygiene, cosmetics and medications out of the original packaging. Results: There were 138 participants in total. Median age of parents was 38 years (IQR 34-40, range 24-55 years). Most of them were women (73%), highly educated (83% with post-secondary education) and currently employed (93%). They most commonly had one (42%) or two children (44%), and rarely three or more (14%). Storing substances out of reach of children was by far the most prevalent way of safekeeping cleaning agents at home (reported by 72% of the parents). The safest storage method (in child-proof compartments) was reported by the minority of parents (11%), while 17% reported keeping cleaning agents in other places that may be accessible to children. Almost one third (29%) of the parents stated they sometimes store household products including cleaning agents out of the original packaging. Women were twice as likely to men to report this habit (34 women which was 34% of all participating women versus 6 men which was 16% of all men, chi-square test, p ¼ 0.045). Conclusion: Only 11% of parents interviewed store cleaning agents in child-proof compartments. Educational prevention action should be aimed at promoting this way of safekeeping as preferable to the currently used method of keeping products “out of reach of children” which is open to interpretation by each parent. Additionally, parents (especially women given their frequent use of cleaning products) need to be warned that storing products out of the original packaging (especially in food or beverage containers) could easily lead to poisoning.

Različite vrste meda dobivaju naziv prema medonosnim biljkama s kojih pčele sabiru nektar ili slatke sokove. Prema vrsti medonosnog bilja od kojeg potječe, med se razlikuje po sastavu, fizikalno-kemijskim svojstvima, okusu, boji i mirisu. Botaničko podrijetlo je prema tome jedno od glavnih komponenti za određivanje kvalitete meda. S obzirom na izvor slatkog soka razlikuju se nektarni, medljikovac i miješani med. Nektarni med dobiven je od nektara cvijeća, dok je medljikovac dobiven od izlučevina kukaca ili od sokova biljaka. Ovisno o vrsti meda, odnosno sastavu meda, različita će biti i biološka aktivnost pojedine vrste meda nakon primjene.

Najvažnije otrovne životinje na svijetu svrstavaju se u red opnokrilaca (Hymenoptera). Razlozi su višestruki ; opnokrilci su rasprostranjeni u svim dijelovima svijeta, mnogobrojni su te su česti slučajevi njihovih uboda. Također, ljudi su često osjetljivi na njihov otrov. Među opnokrilce ubrajaju se pčela (Apis mellifera), osa (Vespa vulgaris), bumbar (Bombus terrestris) i stršljen (Vespa crabro). Posebno mjesto u patologiji nastanka alergijskih reakcija ima pčela, budući da ljudi s pčelama često dolaze u kontakt te je pčela i svojevrsna „domaća životinja“. Otrovni aparat sličan je kod svih opnokrilaca te služi za lučenje, čuvanje i ubrizgavanje otrova. Stvaranje otrova počinje s početkom života pčele. Količina otrova ovisi o godišnjem dobu i kakvoći paše. Reakcije na ubod pčele mogu biti lokalne i sistemske.

Tijekom 2017. godine u Centru za kontrolu otrovanja zabilježeno je 2.149 poziva u kojima su se tražile informacije o 2.195 slučaja. U 42 slučaja radilo se o sumnji na prekomjernu izloženost štetnostima na radnom mjestu, odnosno sumnji na profesionalna otrovanja. U svim prijavljenim slučajevima radnici su bili izloženi kemijskim štetnostima u krutom, tekućem ili plinovitom obliku. Informacije povezane s očekivanim simptomima i terapijske smjernice tražili su većinom zdravstveni radnici, a u 12 slučajeva informacije su tražili sami radnici ili članovi njihovih obitelji.

Apiterapija je sve popularnija metoda komplementarne medicine zbog jednostavnog načina primjene meda i ostalih pčelinjih proizvoda te zbog blagotvornog djelovanja bez nuspojava, ukoliko se primjenjuje pravilno i pod nadzorom liječnika ili apiterapeuta. Bolesti probavnog sustava jedno su od najprimjenjivanijih područja upotrebe apiterapije zbog nekomplicirane primjene apiterapijskih pripravaka na usta. Brojne su bolesti probavnog sustava kod kojih apiterapija nalazi svoju primjenu i kod kojih je dobro djelovanje na poboljšanje zdravlja dokazano i mnogim pretkliničkim i kliničkim znanstvenim istraživanjima. Apiterapija ima učinka kod liječenja i prevencije aftoznog stomatitisa, gingivitisa i paradontoze, gastroezofagealne refluksne bolesti, gastritisa, peptičkog ulkusa, gastroenteritisa i bolesti jetre. Također, pčelinji proizvodi mogu imati pozitivan utjecaj na crijevnu mikrofloru.

According to the World Health Organization, risk communication in public health includes strategies for encouraging informed decision making, positive behavior change and maintenance of trust with the aim to protect health. Adequate communication of occupational risk has a significant impact on the prevention of work-related diseases and preservation of workforce fitness. Risk communication is considered successful when the same specific risk is adequately per ceived by both experts and the public, and communicated information is trustworthy.

Posljednjih godina u Hrvatskoj raste interes za branjem samoniklog jestivog i ljekovitog biljka. No, tanka je granica između lijeka i otrova, a prosječna osoba je nedovoljno obrazovana po pitanju prepoznavanja biljnih vrsta. Čak i vrsni znalci u tome ponekad znaju pogriješiti. U Hrvatskoj raste više od 500 biljnih vrsta s potencijalno otrovnim djelovanjem na ljudski organizam. Većina njih će nakon konzumacije izazvati blaže simptome otrovanja probavnog sustava, no čak stotinjak vrsta svrstava se u red onih koje mogu imati jači toksični učinak. Zadnjih godina Centar za kontrolu otrovanja, IMI, godišnje zaprimi 80 do 90 poziva vezanih uz otrovanja biljkama.

Ove jeseni zamijećen je povećan broj poziva zbog sumnje na otrovanje gljivama u Centru za kontrolu otrovanja (CKO). Otrovanja gljivama dijelimo prema vremenu koje je potrebno da se pojave simptomi otrovanja nakon konzumacije gljiva te razlikujemo otrovanja s brzom pojavom simptoma (od 20 minuta do 6 sati nakon konzumacije) te otrovanja s kasnom pojavom simptoma (6 sati do nekoliko dana nakon konzumacije). Otrovanja s kasnijom pojavom simptoma su obično teža. Najvažniji savjet prilikom branja gljiva jest: berite samo one koje dobro poznajete i koje odgovaraju opisu po karakteristikama, veličini, sezoni branja i staništu.