Search

Gastrointestinal stromal tumors (GISTs) are the most common mesenchymal tumors of the gastrointestinal tract. The epidemiology of these tumors in Osijek-Baranja County is not known. The aim of this study is to determine the incidence of gastrointestinal stromal tumors (GIST) and anatomic localizations in Osijek Baranja County patients. In this study, we show the incidence of gastrointestinal stromal tumors (GISTs) in Osijek-Baranja County. We studied 65 cases of GIST diagnosed in Osijek-Baranja County in the period from January 1, 2004 to December 31, 2017. In this period, we registered 65 cases of GIST from which 29 females (44.6%) and 36 males (55.4%). The mean age at diagnosis was 66.9 years ranging from 37 to 86. Only 1.5% of tumors occurred before the age of 40 years. The crude incidence rate of GISTs was 1.47/100, 000 (1.26/100, 000 for females and 1.70/100, 000 for males). The age-standardized incidence rate was 0.76/100, 000 (0.60/100, 000 for females and 0.98/100, 000 for males). The annual European age-standardized incidence rate was 1.10/100, 000 (0.86/100, 000 for females and 1.44/100, 000 for males). GISTs were mostly localized in the stomach (33 cases) and small intestine (20 cases), followed by peritoneum and omentum (8 cases), two in the pancreas, 1 in the rectum and 1 in other locations. Gastrointestinal stromal tumors are rare, but more common in the older population. The incidence rate was higher among men. These results will serve as reference for studying the patterns of descriptive epidemiology of GISTs in Osijek-Baranja County and the surrounding region.

Health is the main focus of studies on quality of life. Cancer can lead to changes in quality of life in post-mastectomy women. The aim of this study was to examine the relation among sociodemographic factors and to assess the quality of life of women with breast cancer a year from their surgery.

Cilj istraživanja. Utvrditi povezanost razine stresa i percepcije boli kod traumatoloških bolesnika. Nacrt studije. Istraživanje putem presjeka provedeno na Kliničkom odjelu traumatologije, KBC Osijek. Ispitanici i metode. U ispitivanje je bilo uključeno 114 operiranih bolesnika, 65% muškaraca i 35% žena. Korištena je ljestvica percipiranog stresa–PSS i numerička ljestvica boli–NRS. Rezultati. Intenzitet boli prilikom prijema iznosio je NRS 7 (4-10), najmanja percipirana bol bila je NRS 2 (1-3), najjača bol iznosila je NRS 5 (4-7) tijekom hospitalizacije. Žene i bolesnici primljeni hitno percipiraju jaču postoperativnu bol, iskustvo prijašnjih operativnih zahvata ne utječe na percepciju boli. Bol je povremeno osjećalo 86% ispitanika, a 2% je osjećalo bol stalno, blagu bol percipiralo je 11, 4% bolesnika, 57% umjerenu i 31, 6% jaku najjaču bol tijekom hospitalizacije. Liječenjem boli zadovoljno je 94, 7% bolesnika. Za procjenu boli nije bilo potano 32, 5% bolesnika, 40, 4% pitano je povremeno. Oni ispitanici koji su percipirali jaku bol značajnije su više dali odgovor da ih bolničko osoblje nije pitalo da procijene bol u odnosu na ostale. Srednja ocjena PSS ljestvice je 17 bodova (interkvartilnog raspona 12–22 boda). Značajno više vrijednosti (veći stres) imaju žene, zatim ispitanici koji su rastavljeni ili udovci/udovice i nezaposleni. Što su ispitanici više bili izloženi stresu, to im je intenzitet boli bio veći. Zaključak. Stres, ženski spol, hitan prijem i predoperativna bol su značajni prediktori percepcije veće postoperativne boli. Dobra komunikacija, procjena i evaluacija boli značajni su u liječenju boli, a medicinske sestre su ključna karika.

Aim:Is to affirm how many time in a week, pronouncedly in hours, nurses read professional literature, taking in consideration their professional acquirement. Methods:In the researche participated 157 employed nurses / techinicians, within 91 nurses with middle professional acquirement, 48 with firstgrade and 18 nurses with erolled or finished diploma study.As an instrument in analyzing we used a questionary about reading professional literature that we independently constructed. Results: Nurses with higher education spend more time weekly reading professional literature than nurses with middle professional acquirement. There is no difference in time spended reading professional literature among nurses with middle professinal acquirement or firstgraded. They spend 2 hours weekly reading. Nurses in a Diploma study weekly spend 8.5 hours reading. The most used source in reading is internet, in all of three groups. Nurses in a Diploma study most often used Internet bases of scientific papers. Motivation factors the highest graded in all of three groups is eagerness to know and learn more about problems of the patients, to be in progress with nurses practice and to be in a rating with colleagues. As demotivating factors, the highest graded are lack of time, family obligations and tiredness. Conclusion: We considere that, in the future, necessary is to secure working conditions, also devote more attention to organisations support trough better acces to a library with more proffesional literature, possibility of using a computers and acces to internet on place of work. With all that, the goal is to encourage the enthusiasm and eagerness to learn, read and improve their practice. Key words: reading, nurse, proffesional literature

Cilj Utvrditi doživljaj akutnog stresnog događaja i strategije suočavanja sa stresom kod traumatoloških bolesnika, kako bi medicinska sestra/tehničar, u daljnjem radu, svojim zalaganjem pomogla prevladati navedeni doživljaj i intenzitet stresnog događaja. Kao instrument je korištena Skala utjecaja trenutnih stresnih događaja (IES-R), te sociodemografski upitnik. Ispitivanje je provedeno na 100 ispitanika koji su bili hospitalizirani na Kliničkom odjelu traumatologije Kliničkog bolničkog centra Osijek, tijekom perioda od 14. 06. do 28. 08. 2011. godine. Koristili smo deskriptivnu statistiku, a razlike među kategoričkim varijablama testirali smo Kruskall Walisovim testom. Ispitanici su najviše koristili izbjegavanje kao prvu crtu obrane u prvih nekoliko dana iza nesreće. Središnja vrijednost podskale iznosila je 14, 5. Vrijednost konačnog rezultata IES-R-a varirala je od 0–88. Središnja vrijednost je iznosila 33 (interkvartilni raspon od 21 do 49 bodova). Akutna stresna reakcija zabilježena je u sedam (7%) ispitanika, a 26 (26%) ispitanika imalo je klinički značajne simptome. Statističku značajnost u razlikama percepcije akutnog stresnog doživljaja dobili smo u području spola ispitanika (p=.001), dok se u kategorijama dobi, vrste nesreće, bračnog statusa, obrazovanja, te socioekonomskog standarda života, nije pokazala značajnost u razlikama percepcije stresa. Zaključak Doživljaj akutnog stresa bio je prisutan kod gotovo svih bolesnika nakon doživljene traume. Istraživanje je pokazalo kako žene doživljavaju događaj više stresnim od muškaraca, te više koriste strategiju izbjegavanja, nametanja, kao i pojačane pobuđenosti u suočavanju sa stresnim događajem.

Boravak u bolnici, posebno ako je nastupio iznenada, nakon prometne nesreće, padova i većih ozljeda stresno je i zastrašujuće iskustvo svakome te predstavlja izvor dodatnih poteškoća za bolesnika. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi doživljaj akutnog stresnog događaja i strategije suočavanja sa stresom kod traumatoloških bolesnika, kako bi medicinska sestra/tehničar, u daljnjem radu, svojim zalaganjem pomogla prevladati navedeni doživljaj i intenzitet stresnog događaja. Za ispitivanje je upotrebljena skala utjecaja trenutnih stresnih događaja (IES-R). Ispitivanje je provedeno na ukupno 100 ispitanika, koji su bili hospitalizirani na Kliničkom odjelu traumatologije, s teškim tjelesnim ozljedama. Analiza dobivenih podataka provedena je postupcima deskriptivne statistike. Rezultati pojedinih podskala IES-R-a pokazuju da ispitanici izbjegavanje koriste kao prvu crtu obrane u prvih nekoliko dana iza nesreće, središnja vrijednost podskale iznosi 14.50. Uz izbjegavanje javljaju im se i nametajuće misli, središnja vrijednost podskale nametanja iznosi 12, te središnja vrijednost podskale pojačane pobuđenosti iznosi 8. Vrijednost konačnog rezultata IES-R-a u ovom istraživanju varira od 0 - 88 te središnja vrijednost iznosi 33 (interkvartilni raspon od 21 do 49 bodova). Visoka vrijednost konačnog rezultata IES-R-a u ovom istraživanju rezultat je neočekivane nesreće i ozljede, a hospitalizacija, bol i liječenje još pridonose visokoj vrijednosti. Pod akutnom stresnom reakcijom je 7% ispitanika, a 26% ispitanika ima klinički značajne simptome što nije zanemarivo. Stoga je za medicinsku sestru važno pri provođenju zdravstvene njege uključiti i one kompetencije kojima ona može pomoći prevladati navedeni doživljaj. Na taj način bolesnici će se lakše suočiti sa svojom ozljedom, bolešću i intenzitetom stresne reakcije, a ujedno i umanjiti posljedice koje nesreća može ostaviti kasnije na psihičko zdravlje bolesnika.