Search

Sibirska borovnica u Hrvatskoj je relativno nova i manje poznata voćna vrsta koja je tek zadnjih nekoliko godina intenzivnije ušla u uzgoj. Ima veliki uzgojni potencijal zbog odličnog podnošenja niskih temperatura i dobroj prilagodljivosti prema tipu tla te klimatskim čimbenicima. Vrlo je primamljiva voćna vrsta zbog ranog vremena dozrijevanja plodova koji dospijevaju već u svibnju prije drugih kultura. Velik uzgojni potencijal ima i zbog izrazito bogatog nutritivnog sastava. Plodovi obiluju fenolima, antocijanima, te mnogim vitaminima i mineralima, a posebno vitaminom C. Cilj ovog rada bio je utvrditi nutritivni sastav plodova sibirske borovnice u svježem te osušenom stanju. Također, utvrditi razlike u sadržaju bioaktivnih spojeva između plodova sušenih konvencionalnim postupkom i pomoću vakuuma. Najviši sadržaj vitamina C (1020, 47 mg/100 g svježe tvari) utvrđen je u uzorku predtretiranim ultrazvukom i sušenim vakuumom pri temperaturi od 60 °C. Od fenolnih spojeva, najviši sadržaj ukupnih fenola (1924, 85 mg GAE/100 g) i ukupnih antocijana (1837, 2 mg/kg) utvrđen je u uzorku predtretiranim ultrazvukom i sušenim vakuumom pri temperaturi od 40 °C. Iz praćenih postupaka sušenja i dobivenih rezultata može se zaključiti kako čimbenici poput temperature, vremena sušenja kao i načina sušenja različito utječu na sadržaj pojedinih bioaktivnih spojeva. Prilikom čega su najviše vrijednosti bioaktivnih spojeva (vitamina C, ukupnih fenola i antocijana) utvrđene u uzorcima sušenim vakuumom i predtretiranim ultrazvukom.