Search

Radom se teorijski razrađuju informacijski sustavi i razvoj informacijskih sustava s fokusom na agilne metode. Pronalaze se zajedničke karakteristike agilnih metoda kroz tablične prikaze kako bi se kroz istraživanje utvrdila mogućnost izvršenja komparativne analize s ciljem omogućavanja odabira metode razvoja. Upućuje se na prednosti i nedostatke te statističke pokazatelje o uspješnosti primjene metoda radi ukazivanja na potencijalna očekivanja ishoda primjene odabrane/odabranih metoda. The thesis is a theoretical consideration of the field of information systems and information systems development with focus on agile methods. It presents agile methods' common properties and features through data tables research in order to establish the possibility of conducting a comparative analysis aimed at facilitating the selection of a development method. It points out the distinctive individual method advantages and disadvantages and statistical indicators of method application success in order to establish the potential outcome expectation of chosen method application.

Cilj istraživanja realizovanih u ovom radu, bio je je da se formalno opišu mogući pristupi transformacijama različitih opisa baza podataka iz jednog modela podataka u drugi i praktično provere kroz njihovu implementaciju u okviru jednog CASE alata, namenjenog projektovanju informacionih sistema i baza podataka. U skladu sa postavljenim ciljem definisan je metodološki pristup i softversko okruženje IIS*Ree koje omogućava visok nivo automatizacije procesa reinženjeringa informacionih sistema. Okruženje IIS*Ree, zasnovano na MDSD principima, kao krajnji rezultat generiše šemu baze podataka u izabranom ciljnom, konceptualnom ili implementacionom modelu podataka, kao i prototip aplikacije. The goal of the research presented in this paper is to formally specify approaches to transformation of database specifications between different data models. The transformations are then to be implemented and tested using a CASE tool for modelling information systems and databases. Following this goal, a methodological approach is defined together with a software named IIS*Ree that provides a high level of automation of the information system reengineering process. The IIS*Ree software, developed in accordance to MDSD principles, generates database schemas specified in a target, conceptual or implementation data model, as well as application prototypes.

Razvoj softvera složen je posao koji se sastoji od velikog broja koraka, počevši od početnog zahtjeva korisnika, preko analize i izgradnje, pa do implementacije i korištenja. Razvoj softvera podrazumijeva korištenje većeg broja različitih tehnologija i tehnika. Postoje zakonitosti, pravila i redoslijed u korištenju tehnologija i tehnika, pa nije moguće razviti dobar, koristan i pouzdan softver, ako se njegovom razvoju pristupa ad-hoc. Da bi se osigurala pouzdanost i kvaliteta softvera potrebno je koristiti metodike u njegovom razvoju. Metodike propisuju vrijeme i mjesto korištenja metoda. Radom će se pokazati neke metodike razvoja softvera. Da bi se osigurala brzina, učinkovitost i točnost razvoja softvera, te jednostavnost održavanja, potrebno je u razvoju softvera koristiti CASE tehnologije. Radom će se analizirati značajke CASE tehnologija. CASE tehnologije omogućuju standardizaciju u razvoju softvera i primjenu normi. Dat će se osvrt na neke standarde i norme koji se primjenjuju u razvoju softvera. U radu će se analizirati podaci Hrvatske gospodarske komore o broju tvrtki i broju zaposlenih u Republici Hrvatskoj za djelatnost računalno programiranje. Iz istog izvora koristit će se podaci o adresama elektroničke pošte radi provedbe anketnog upitnika o upotrebi metoda i standarda u razvoju softvera. Cilj istraživanja je pokazati kvantitetu i kvalitetu (opisnost, pokrivenost faza razvoja softvera) najčešće korištenih tehnika, metoda i standarda., Software development is a complex process which consists of many steps, starting from the initial user requirements, through analysis and development to the implementation and distribution. Software development involves the use of a number of different technologies and techniques. There are laws, rules and order in the use of technology and techniques, so if software development approach is ad-hoc it is not possible to develop good, useful and reliable software. It is necessary to use methodology in software development in order to ensure the reliability and quality of software. Methodologies determine the time and place of the use of methods. This article will show some of those methods used for software development. The use of CASE technologies is necessary to ensure speed, accuracy, efficiency of software development and the ease of maintenance. This article will analyze features of some CASE technologies. CASE technologies also provide standardization in software development and the application of standards. The article will give a review of some of the standards and norms that apply to software development. This article will analyze the data using the Croatian Chamber of Economy Internet site as a source for the number of companies and the number of employees in the Republic of Croatia engaged in computer programming. The same source will be used to get e-mail addresses for a questionnaire on the use of methods and standards in software development. The goal of the research is to show the quantity and the quality (descriptions, coverage of stages in software development) of the most frequently used techniques, methods and standards.

Modeliranje poslovnih podataka i generiranje baze podataka nekog poslovnog sustava, koja će sadržavati sve poslovne podatke važne za funkcioniranje poslovnog sustava mora biti integralan i cjelovit postupak. Na temelju podataka donose se odluke u poslovanju i zbog toga je važno da svi potrebni podaci budu obuhvaćeni u bazi podataka, a odnosi koji postoje u realnom svijetu moraju na isti način biti zabilježeni i u logici povezivanja njenih objekata. Izrada logičkog relacijskog modela podataka i automatsko generiranje relacijske baze podataka provode se pomoću suvremenih CASE alata. Ti alati omogućavaju izdvajanje detaljnog logičkog relacijskog modela podataka kao neovisnog « ; ; ; ; proizvoda» ; ; ; ; , što poslovnom sustavu otvara mogućnost kontrole razvoja i implementacije poslovnih aplikacija. U radu će biti dan kratak pregled nekoliko CASE alata sa aspekta mogućnosti izrade logičkog i fizičkog modela podataka, te automatskog generiranja fizičke baze podataka iz razvijenog modela.

Brzina kojom se razvijaju i usavršavaju računalne tehnologije i razvojni alati omogućavaju realizaciju brzih i elastičnih rješenja u vrlo kratkim vremenskim intervalima. Primjena dostignuća s područja informacijskih tehnologija u poslovanju poduzeća je postala vrlo osjetljivo područje s izrazitim rizicima. Razvoj softvera je, također, vrlo zahtjevno područje poslovanja koja iziskuje stalnu izobrazbu i sposobnost kadrova za brzo prilagođavanje promjenama. U takvom poslovnom okruženju, izbor tehnologije i alata kojim će se razvijati software je važna, ako ne i najvažnija aktivnost. Kako pripremiti buduće informatičke kadrove za takve situacije ? U procesu stručne visokoškolske izobrazbe nužno je voditi računa o cjelovitosti izobrazbe. Drugi važan faktor je određivanje mjerila za izbor alata i nivo detaljizacije u njihovoj primjeni. Ostali važniji faktori su: izobrazba nastavnog kadra, mogućnost prilagodbe nastavnog programa promjena i dostignućima, usklađivanje nastavnog programa s potrebama tržišta, osiguranje nezavisnosti pri izboru alata te njihova dostupnost za obrazovne potrebe ( otvorenost i dostupnost ili u suprotnom primjerenost cijene). Nastavna područja u kojima se primjenjuju alati određuju i izbor alata. Baze podataka: MySQL ili MS SQL Server, Oracle. Programiranje: Jdeveloper 10g, MS Visual Studio .NET, .NET. Projektiranje informacijskih sustava: MS Visio, Aris. Web: ASP .NET, HTML, DHTML, JavaScript, PHP, Openshop, simulacijski jezici.

Computer Aided Software Engineering (CASE) tehnologija su alati koji osiguravaju automatiziranu podršku za razvoj softvera. CASE alati su postali važan dio informacijske tehnologije i aktivnosti razvoja softvera. Proizvođači često tvrde da su koristi od CASE tehnologije povećanje produktivnosti i kvalitete. Najbolji postupci u razvoju softvera su prihvaćeni i prilagođeni u softverskim organizacijama radi unaprjeđenja razvoja. Danas CASE tehnologija nudi brojne optimizacije procesa i povećava načine, kako i gdje, unaprjeđenja mogu biti načinjena. Međutim, troškovi CASE alata su veliki zbog njihovog izuzetno dugotrajnog procesa učenja. Vrlo je bliska veza između većine sadašnjih CASE alata i strukturnih metoda. Obje tehnologije nude prednosti projektantima i programerima, ali još uvijek se ne upotrebljavaju koliko bi mogli. Rad opisuje razvoj i dvojbe pri upotrebi strukturnih metoda, CASE alata i repozitorija. Također iznosi razloge čestog neuspjeha uvođenja CASE alata u organizacije, ukazuje na prednosti i nedostatke, i predviđa smjer njihovog daljnjeg razvoja. Computer Aided Software Engineering (CASE) technology comprises tools that provide automated support for software development. CASE tools have become an important part of information technology and software development activities. Vendors often claim that productivity and quality improvements are benefits of CASE technology. Best software practices are adopted and adapted by software organizations to support improvement goals. Today’s CASE technology offers improved process optimisation and increases options relating to how and where improvements can be made. However, CASE tool expenses are typically high due to their lengthened learning process. There is a close association between most current CASE tools and structured methods. Both technologies offer benefits to developers, but they are not as widely used as they could be. This thesis offers a review of developments and dilemmas in the usage of structured methods, CASE tools and repositories. It also provides reasons for often unsuccessful adoptions of CASE tools in organizations, points out their benefits and weakness, and predicts the direction of their further development.

U radu je prikazan postupak projektovanja i realizacije informacionog podsistema za planiranje zadataka. Projektovanje informacionog podsistema za planiranje zadataka izvedeno je modeliranjem procesa i modeliranjem podataka. Modeliranje procesa izvedeno je korišćenjem standarda IDEFO, tj. CASE alata BPwin, a modeliranje podataka korišćenjem standarda IDEF1X odnosno, korišćenjem CASE alata ERwin. CASE alati BPwin i ERwin su softverski proizvodi nastali na osnovu standarda IDEFO i IDEF1X. Realizacija projektovane aplikacije, tj. dizajn baze podataka, izveden je u ACCESS-u., This paper contains the procedure of design and realization of an information subsystem for task planning. The design of the task planning information subsystem was accomplished by process modeling and data modeling. The process modeling was performed in the IDEFO standard, in the CASE tool BPwin, and the data modeling in the IDEF1X standard, in the CASE tool ERwin. The BPwin and ERwin CASE tools are software suites based on IDEFO and IDEF1X standards. The database was implemented in ACCESS RDBMS.

U radu se razmatra vrednovanje i izbor alata za razvoj programske podrške koji podržavaju procese programskog inženjerstva (CASE Tools), ali i procese vođenja projekta razvoja i postavljanja programske podrške, kao i procese izgradnje konceptualnog modela budućeg programskog proizvoda koji prethode razvoju programske podrške primjenom CASE alata. Pri izboru alata za razvoj programskog proizvoda potrebno je osigurati kompatibilnost s alatima i metodama razvoja i zapisivanja konceptualnog modela, kako bi se zahtjevi korisnika, specifirani u konceptualnom modelu, mogli prenijeti na sam programski prozvod, bez gubljenja informacija prilikom njegove transformacije iz konceptualnog u računalski model.

Opisan je princip rada zajednički svim predikcijskim regulatorima i izveden algoritam poopćenog predikcijskog regulatora (GPC) prilagođen praktičnoj realizaciji. Prikazan je način adaptacije algoritma na promjene parametara procesa korištenjem samoudešavajuće izvedbe algoritma. Izveden je algoritam identifikacije parametara matematičkog modela procesa otežanom proširenom rekurzivnom metodom najmanjih kvadrata, te dan algoritam prilagođen praktičnoj realizaciji. Svojstva algoritma ispitana su simulacijom na računalu. Opisano je laboratorijsko postrojenje cijevnog toplinskog izmjenjivača, te posebno regulacijska staza na kojoj su ispitana svojstva poopćenog predikcijskog regulatora. Načinjen je simulacijski model regulacijske staze, te opisan postupak implementacije algoritama upravljanja postrojenjem toplinskog izmjenjivača. Svojstva samoudešavajućeg GPC regulatora ispitana su simulacijom na računalu, te na laboratorijskom postrojenju cijevnog toplinskog izmjenjivača. Karakteristike samoudešavajućeg GPC regulatora uspoređene su s karakteristikama PI regulatora, GPC regulatora s vremenski konstantnim parametrima modela procesa i samoudešavajućeg regulatora s postavljanjem polova. Dane su neke praktične smjernice za primjenu GPC regulatora u industrijskom okruženju.

Paralelan i nezavisan rad više projektanata na različitim modulima (podsistemima) nekog informacionog sistema, identifikovanim saglasno početnoj funkcionalnoj dekompoziciji realnog sistema, nužno dovodi do međusobno nekonzistentnih rešenja šema modula baze podataka. Rad se bavi pitanjima identifikacije i razrešavanja problema, vezanih za automatsko otkrivanje kolizija, koje nastaju pri paralelnom projektovanju različitih šema modula i problema vezanih za integraciju šema modula u jedinstvenu šemu baze podataka informacionog sistema.Identifikovani su mogući tipovi kolizija šema modula, formulisan je i dokazan potreban i dovoljan uslov stroge i intenzionalne kompatibilnosti šema modula, što je omogućilo da se, u formi algoritama, prikažu postupci za ispitivanjestroge i intenzionalne kompatibilnosti šema modula. Formalizovan je i postupak integracije kompatibilnih šema u jedinstvenu (strogo pokrivajuću) šemu baze podataka. Dat je, takođe, prikaz metodologije primene algoritama za testiranje kompatibilnosti i integraciju šema modula u jedinstvenu šemu baze podataka informacionog sistema., Parallel and independent work of a number of designers on different information system modules (i.e. subsystems), identified by the initial real system functional decomposition, necessarily leads to mutually inconsistent database (db) module schemas. The thesis considers the problems concerning automatic detection of collisions, that can appear during the simultaneous design of different db module schemas, and integration of db module schemas into the unique information system db schema.All possible types of db module schema collisions have been identified. Necessary and sufficient condition of strong and intensional db module schema compatibility has been formu-lated and proved. It has enabled to formalize the process ofdb module schema strong and intensional compatibility checking and to construct the appropriate algorithms. The integration process of the unique (strong covering) db schema, on the basis of compatible db module schemas, is formalized, as well. The methodology of applying the algorithms for compatibility checking and unique db schema integration is also presented.