Search

CD podastire duhovnu glazbu trogirskih autora.

Dalmatinska klapska pjesma je reprezentativni i najrašireniji te i najpopularniji oblik glazbovanja na području priobalne i otočke južne Hrvatske. Termin klapske pjesme dolazi od toga što te pjesme izvode skupine pjevača, klape. Svjedočeći o sebi praktičnom ulogom u društvenoj sveukupnosti dalmatinske klape iznjedrile su repertoar prepoznatljiv u karakterističnom zvučnom očitovanju.Različiti su izvori utjecali na oblikovanje dalmatinske klapske pjesme. Sudimo da je klapska pjesma i klapa, integralna glazbeno- sociološka pojava u kojoj se odražavaju faze razvoja glazbene kulture dijela jednog naroda u ovisnosti s njegovim autohtonim geografskim i psihološkoih značajkama.

Organizirano amatersko bavljenje u Narodnoj glazbi nije se moglo događati, rađati, živjeti, pa najposlije i umirati, izvan društvenog konteksta. Slijedom navedenog Narodna glazba rasla je u tkivu društvenih kretanja, usko povezana kroz sve pore života grada i komune. Podastirujući relevantne činjenice glede navedenog knjiga drži da je glazbovanje u limenom puhačkom orkestru važno u životu, a posebice mediteranskog gradića i da je ono u mogućnosti djelovati na ukupnu urbanu fizionomiju, što se posredno manifestira, bez obzira na trenutne estetske domašaje i na glazbene i izvanglazbene ciljeve oslobađajući kreativne impulse koji se realiziraju u nepredvidljivim sferama ljdskog ponašanja.

U Predgovoru se naglašava kako grad ne tvore samo materijalne činjenice već i njegova duhovna obilježja koja stvaraju ljudi. U tom smislu se upozorava na značaj liturgijske i paraliturgijske prakse stanovnika grada Kaštela.

"Suvremena istraživanja su ukazala na koegzistenciju(naročito u naše vrijeme) različitih stilova i tradicija, oblika i sadržaja od kojih je sazdana glazbena kultura nekog podneblja.U različitim okolnostima, gdje ih zapljuskuju različiti glazbeni izvori, ljudi grade svoj glazbeni identitet. Taj identitet je veoma kompleksan i rastezljiv, što nipošto ne priziva negativne konotacije. On samo naglašenije ističe širinu problematike koju smatramo jednom od istinskih izazova znanstvenika". Prethodna misao je autorovo polazište koje konzekventno razvija. U prvom dijelu knjige autor se bavi teorijskim pitanjima glede kulturne preobrazbe, glazbe, kulture, glazbene kulture i etnomuzikologije. U drugom dijelu knjige, koji argumentira autorova teorijska nagnuća, uranja se u međuljudske odnose, socijalnu sredinu i kulturne (ne)prilike, te se time situira posvemašnja glazbena kultura u razveden socijalni kontekst. Sve se to čini stručnom i znanstvenom analizom glazbene kulture stanovnika južne Hrvatske putem slijedećih poglavlja: Dalmatisnka klapska pjesma kao inokaz glazbene kulture..., Je li tambura "hrvatskije" glazbalo od mandoline, Kakvu glazbenu kulturu promicati u crkvama otočne i priobalne Dalmacije?, Turizam i glazbeni folklor...

Grad ne tvore samo građevine, odnosno materijalne činjenice. Karakter grada oblikuju u njegova živa duhovna obilježja. Duh grada stvaraju ljudi koji u njemu žive i rade ; o tome svjedoči i njihov glazbeni svijet.

Knjiga sadrži 155 etida namijenjenih kontinuiranom, edukativnom procesu ovladavanja širokim spektrom problema u nastavi solfeggia, a na početku svega se pretpostavlja poprilično vladanje materijom. Bez obzira na svojevrsnu shematiziranost u melodijskoj strukturi etida, one nisu eksplicite usmjerene prema nekom jednosmjernom obrascu. To je rezultat autorove namjere da izbjegne ukalupljenost u korištenju sredstava, odnosno postupaka pri rješavanju problema.

Da Klapasingenist eine reprasentative, am meistenverbreitete sowie die beruhmteste Art des Musikmachens in Dalmatien. Es macht den grossten Teil der musikalischen Kultur der Menchen auf dem Gebict des Mediterranteiles Kroatiens aus. Der Klapa-Gesang ist das mehrstimmige Lied, der Einklang, welcher durch die Abstimmung der Details aufeinader erreicht wird.

Kronološki popis skladbi, diskografija kao i literatura o poznatom hrvatskom skladatelju podastrta je po izboru R. Radice

Nema područja ljudske djelatnosti među katoličkim narodima na kojemu katolicizam nije pokazao snažan utjecaj. Štoviše, taj proces nije dovršen. Poglavito je zamjetan u glazbenoj kulturi ljudi svih slojeva društva. Mo. Vladan Vuletin svojim glazbenim marom i darom prometejski unosi svjetlo u tamu koju nam maćehinski podvaljuje glazba zabavnog karaktera, sve višeprotežirana u našim crkvama.

Klapa je komorno tijelo. Pjeva svoje napjeve izazvana određenim trenutkom, raspoloženjem okoline i karakterrnim osobinama pojedinaca kao dijela skupine. Klapska pjesma živi, sama posebi, načinom vlastitim svakom živom organizmu.

Dalla meta del secolo scorso risulta sempre piu evidente un accentuato interesse di vari musicologi, folcloristi e appassionati di musica verso la vivace e spontanea arte musicale degli abitanti dei centri urbani della Dalmazia. Tra i primi ad aver manifestato nelle loro tali interessi furono Giuseppe Bozzotti, che in questa occasione per la prima voltavengono presentati compiutamente al mondo culturale. Le loro annotazioni di viva prassi musicale di Trau (Trogir) indicato come gran parte della musica folcloristica di questa antica e piccola cittadina appaia strutturata da elementi musicali caratteristici di una ben piu ampia area europeo-mediterranea, ossia dell'Europa occidentale. In tal modo i secolo passati hanno lasciato un'impronta in tutti i settori della vita che, come tale - bisogna ammetterlo - , ha contribuito allo sviluppo culturale cittadino. Tali opere riportano pure un conciso resoconto della misura in cui la struttura del materiale musicale melografico di Giuseppe sia presente nel mondo musicale dei traurini odierni ossia quanto influisca nell'impostazione della cultura musicale della citta di trau vista nel suo complesso.

Klapska pjesma kao samosvojna glazbena pojava podasrta je svima koji su je voljni prezentirati. Tako su je prigrlile i ženske vokalne skupine. U novije vrijeme takve pjevačke skupine sve učestalije nazvane su ženske klape (sic!).

In the centre of interest of Nikola Buble's article, Supplement of getting to know the culture of music in the church community of Split, are the musical repertoires of the parish churches. The latter could be, as the author affirms, displayers of various elements, interesting cause / consequence relations that direct to the process of forming momentary cultures of music of the con~regation in the church community of Split. In the sense of manifesting qualities in the article, repertoires of 25 parish church choirs are classified, based an analysis in 6 groups that are by judgment about the characteristics of the compositions that make them proclaimed as: 1) Excellent, 2) Good, 3) Satisfactory, 4) Fair, 5) Fair / unsatisfactory, 6) Unsatisfactory. The author submits the main non-musical and musical features of every group. In the conclusion, there are many valuable facts that are enclosed that ( depending if they would be treated with importance) can result in positive shifts regarding all the musical culture in the community of churches in Split. The author remarks that a little special sensibility is needed in understanding cultural differences between individuals and groups of people.

Južnohrvatski etnomuzikološki godišnjak Bašćinski glasi realiziran je u okviru projekta Glazbena kultura stanovnika južne hrvatske (0215002). Znanstvena pažnja usmjerena je na glazbenu kulturu južne Hrvatske kao i svekolike glazbene kulture u Hrvata koja je na bilo koji način sudjelovala u ustrojstvu glazbenog identiteta ljudi s područja otoka, priobalja i zaleđa mediteranskog dijela Hrvatske.