This article analyzes the four books of Samuel R. Delany's Neveryon cycle: Tales of Neveryon (1979), Neveryona, or: The Tale of Signs and Cities (1983), Flight from Neveryon (1985) and Return to Neveryon (1987). Michel Foucault's concepts of heterotopia, genealogy, biopolitics and reverse discourse are used to show how a sign of slavery in the novels, the slave collar, is used to create a heterotopia in which dominant discourse is reversed. This thesis starts by taking Foucault's concepts heterotopia and biopolitics to show how they relate to discourse and illustrate that certain notions we see as inherent are anything but. It continues by putting them in context with Delany and his work in order to demonstrate their correlation to discourse and how these concepts are involved in shaping discourse itself. We outline the dominant sexual discourse of our time to better understand Delany's need for subverting such discourse and the revolutionary stance he takes in his work by reversing it in a Foucauldian manner. Reading their work together shows that the key step in creating a heterotopia in fiction is not so much distancing oneself from universal thought, but rather, embracing a universal multiplication of discourses, which must be done with caution so as not to fall into the trap of binary oppositions., Ovaj članak bavi se analizom četiriju knjiga Samuela R. Delanyja koje pripadaju njegovu Neveryon ciklusu, Tales of Neveryon (1979), Neveryona, or: The Tale of Signs and Cities (1983), Flight from Neveryon (1985) and Return to Neveryon (1987). Koristi se pojmovima Michela Foucaulta kao što su heterotopija, genealogija, biopolitika te obrnuti diskurs kako bi se pokazalo da se simbol robovlasništva, robovska ogrlica, može iskoristiti pri stvaranju heterotopije u kojoj dominantan diskurs mijenja pravac. Ovaj esej počinje s Foucaultovim konceptima heterotopije i genealogije kako bismo uputili na njihovu povezanost s diskursom i njihovom ulogom u njegovu stvaranju te kako bismo pokazali da su određena razmišljanja koja držimo prirođenima zapravo naučena. Zatim te pojmove kontekstualno povezujemo s Delanyjem i njegovim djelima radi isticanja njihovih dodirnih točaka s diskursom te na koji način ti pojmovi sudjeluju u stvaranju diskursa. Prikazujemo dominantni seksualni diskurs našeg doba da bismo bolje razumjeli Delanyevu težnju da ga 'svrgne' te revolucionarno stajalište koje zauzima u svojim djelima mijenjajući mu pravac u Foucaultovu stilu. Foucaltova i Delanyjeva djela pomogla su nam zaključiti kako je bitan korak u stvaranju heterotopije u književnosti ne samo odbacivanje jednoznačne misli već i prihvaćanje raznolikosti diskursa. Korak koji se ne smije olako shvatiti kako ne bismo ostali omeđeni binarnim opozicijama. Ovaj rad pokušava dokazati kako je to upravo ono što Delany u svojim književnim djelima postiže.