Search

The overall average level of budget transparency in Croatian counties, cities and municipalities – expressed as the number of key budget documents published on their respective websites, stands at 4.5 (out of a maximum 5). All counties published all five requested budget documents, cities published 4.7 documents on average, while municipalities scored an average score of 4.4. However, 19 cities and 92 municipalities still fail to publish the three documents required by law, while 14 cities and 124 municipalities fail to publish the two documents whose publication was recommended by the Ministry of Finance. Two municipalities failed to publish a single budget document. The mere publication of key budget documents can only be considered the first, but nevertheless crucial step toward higher levels of budget transparency and public participation and the necessary prerequisite for getting the citizens acquainted with local budgeting processes. A summary of results for all counties, cities and municipalities is provided in the text below, while more detail is available in the form of an interactive map and an Excel table.

The purpose of this paper is to find out whether budget transparency (BT) allows for better control over public finances, especially in pre-election periods. Thus we investigate the impact of BT, i.e., the digital availability of five key budget documents, on the budget balances and expenditures of all 556 Croatian local governments (LGs) over the 2014-2019 period. The dynamic panel data analysis with several control variables shows that higher BT tends to increase expenditures and the probability of achieving deficits, especially in poorer LGs. Improved BT increases electorates’ confidence, making public goods and services more interesting to voters, ultimately increasing public expenditures. However, we found that BT limits political budget cycles (PBCs), i.e., ‘opportunistic’ expenditures and deficits in the pre-election period.

Balanced gender representation in local political life has been a subject of increasing interest to researchers. This paper, based on a unique database, analyses the representation of women in local representative and executive bodies and its impact on budget transparency (BT) in Croatian local governments. The panel analysis shows that a greater representation of women in local councils has a positive effect on the level of local government digital budgetary reporting. This is in line with gender literature settings and theories that explain BT, suggesting that the greater representation of women helps reduce information asymmetry, increase transparency, and promote government legitimacy. We do not find significant results in regard to women’s representation in local executive functions. A particularly indicative policy implication suggests the aim of increasing the gender balance in local political spheres, especially when deciding on good governance practices and fiscal disclosure requirements.

Cilj ovog osvrta je osvijestiti javnost i donositelje odluka o nedostatcima u postupku provjere i kažnjavanju nepravilnosti u imovinskim karticama te ponuditi rješenja za njihove učinkovitije provjere ne bi li se povećala odgovornost institucija i ojačala vladavina zakona.

The aim of the present Note is to raise awareness of the public and decision makers about the loopholes in the procedures for verifying asset declarations and penalising irregularities in them and offer solutions for more efficient verifications in order to increase the liability of institutions and enhance the rule of law.

Public procurement processes are prone to some form of corruptive activities. The most common form of irregularity recorded in Southeast Europe (SEE) countries is preferential treatment of companies due to political connections of their owners. For instance, in Croatia, around half of the total contract value is won by bidders which are not private entities, but companies partially or fully owned by the state, which makes it typical breeding ground for certain abuses. For this reason, transparent governance of state-owned enterprises is extremely important, especially of those in the energy sector, as they are faced with numerous challenges, particularly with regard to governance deficits in public procurement. Resolving these challenges would contribute to a better socio-political environment which would prevent irresponsible financial management of state-owned enterprises and the implementation of inefficient or damaging investment decisions.

Prosječna proračunska transparentnost svih hrvatskih županija, gradova i općina – izražena brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim mrežnim stranicama – iznosi 4, 5 od mogućih 5. Sve županije objavile su svih 5 traženih dokumenata, prosjek gradova je 4, 7, a općina 4, 4. No, još uvijek 19 gradova i 92 općine ne objavljuju ni sva tri dokumenta koje su po zakonu obvezni objavljivati, dok 14 gradova i 124 općine ne objavljuju dva dokumenta koje im je Ministarstvo financija preporučilo objavljivati. Dvije općine nisu objavile nijedan proračunski dokument. Naravno, sama objava ključnih proračunskih dokumenata može se smatrati tek prvim, ali temeljnim korakom prema potpunijoj transparentnosti i participaciji građana, odnosno neophodnim preduvjetom za educiranje građana i njihovo uključivanje u lokalne proračunske procese. Slijedi sažetak rezultata za sve županije, gradove i općine, a detalji su dostupni na interaktivnoj karti i u Excel tablici.

The overall average level of budget transparency in Croatian local government units2 , expressed as the number of budget documents published on their respective official websites, stands at 4.1 (out of a maximum 5). The average value for counties stands at 4.9, for cities 4.5 and 4 for municipalities. Even though the average results keep improving year after year, around 20% of the local government units still fail to publish all three legally required documents, while 41% do not follow the recommendation of the Ministry of Finance for publishing two additional documents. Although the publishing of documents does not, in itself, guarantee absolute transparency, it is considered the initial step toward higher transparency levels necessary for citizens’ participation in the budgetary process and control over the collection and spending of public funds. In these exceptional times of crisis brought about by the coronavirus (plus the earthquake in the case of Zagreb and its surroundings), when revenues are lower and expenditures higher, such control is necessary even more. Exceptional circumstances should not act as an excuse for non-transparent activities that could affect, in both the short and the long term, efficiency and justness, the economic, social and political circumstances as well as the well-being of citizens. More detailed results for all counties, cities and municipalities are provided in the text below and are also available in the form of an interactive map and an Excel table.

Prosjecna proracunska transparentnost hrvatskih lokalnih jedinica – izražena brojem proracunskih dokumenata objavljenih na njihovim mrežnim stranicama – od mogucih 5, iznosi 4,1. Prosjek županija je 4,9, gradova 4,5, a opcina 4. Premda su prosjecni rezultati iz godine u godinu sve bolji, jos uvijek se njih oko 20% ne pridržava cak ni zakonom propisane objave sva tri dokumenata, a 41% ne slijedi preporuku Ministarstva financija i ne objavljuje oba dva dodatna dokumenta. Naravno, sama objava dokumenata, ne znaci apsolutnu transparentnost, no smatra se prvim korakom k visim razinama transparentnosti neophodnim za sudjelovanje građana u proracunskom procesu i kontroli prikupljanja i trosenja javnih sredstava. Osobito u doba krize – kad se zbog koronavirusa (u Zagrebu i okolici dodatno i zbog potresa), prihodi smanjuju, a rashodi rastu – ta je kontrola potrebnija nego ikada. Izvanredne okolnosti ne smiju biti opravdanje za netransparentne radnje koje bi mogle – kratkorocno i dugorocno – utjecati na efikasnost i pravednost, na ekonomska, drustvena i politicka kretanja, te na blagostanje građana. Podrobniji rezultati za sve županije, gradove i opcine slijede u tekstu, a dostupni su i na interaktivnoj karti i u Excel tablici.

Taxpayers want to pay as little in taxes as possible to fund an adequate level of public goods and services in their local government, and so they need to keep their local incumbents accountable. Online local budget transparency (OLBT) facilitates this accountability, as it enables citizens to find information online about their local budgets that is timely, accurate, comprehensive and understandable. The aim of this article is to identify the most important determinants of OLBT for all 556 Croatian cities and municipalities from 2014 to 2017. Using a dynamic spatial lag Durbin model, the analysis explores the direct and indirect effects of potential determinants on OLBT. The main contribution is the pioneering use of a dynamic spatial lag Durbin model for researching local budget transparency determinants in a Central and Eastern European democracy. The results show that neighbours have an influence on OLBT but that direct effects dominate; that is, the major OLBT determinants come from within each city/municipality. Particularly important determinants are residents’ income, the local government’s wealth, the number of public employees in the city/municipality and the population size.

2020 events had a negative effect on the budgets of Croatian local government units (LGUs), resulting in a drop in average total revenues and growth in average deficits.1 The present note aims to provide a systematic overview of basic data on budget outturns of LGUs in Croatia, their revenues and expenditures as well as surpluses/deficits for 2020. The data has been collected through the Ministry of Finance’s database. The present analysis and the data additionally provided in Excel format enable the interested public to get an insight into the financial situation of their home municipalities, cities and counties and to make comparisons with the situation in previous years as well as with other municipalities, cities and counties.

Zbivanja u 2020. negativno su utjecala na proračune hrvatskih lokalnih jedinica te su rezultirala padom prosječnih ukupnih prihoda i rastom prosječnih deficita.1 U ovom osvrtu, na temelju baze podataka Ministarstva financija, sistematiziraju se i prikazuju osnovni podatci o ostvarenju proračuna lokalnih jedinica, njihovim prihodima i rashodima te suficitu/deficitu u 2020. Uz pomoć ove analize i podataka koji su dostupni u Excel formatu, zainteresirani se mogu vrlo lako upoznati s financijskim stanjem svojih općina, gradova i županija te ga uspoređivati sa stanjem u proteklim godinama, ali i sa stanjem u drugim općinama, gradovima i županijama.

Prosječna proračunska transparentnost svih hrvatskih lokalnih jedinica – izražena brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim mrežnim stranicama – iznosi 4, 5 od mogućih 5. Sve županije objavile su svih 5 traženih dokumenata, gradovi prosječno 4, 7 dokumenata, a općine prosječno 4, 4 dokumenta. No, usprkos odličnim prosjecima, još uvijek 8%, tj. 10 gradova i 16%, tj. 68 općina ne objavljuje sva tri dokumenta za koje postoji zakonska obveza objave, a čak 20% gradova i 31% općina ne objavljuje dva dokumenta koje im je Ministarstvo financija preporučilo objavljivati. Naravno, sama objava ključnih proračunskih dokumenata ne znači apsolutnu transparentnost, no smatra se prvim korakom k višim razinama transparentnosti neophodnim za konstruktivno sudjelovanje građana u proračunskom procesu i kontroli prikupljanja i trošenja javnih sredstava. Sažetak rezultata za sve županije, gradove i općine slijedi u tekstu, a detalji su dostupni na interaktivnoj karti i u Excel tablici.

Cilj ovoga rada je na što jednostavniji način, na temelju baze podataka Ministarstva financija, sistematizirati i prikazati osnovne podatke o ostvarenju proračuna svih hrvatskih lokalnih jedinica, njihovim prihodima i rashodima, te suficitu/deficitu za 2018. i 2019. godinu. Tako se uz pomoć ovog teksta i tabela koje se nude u Excel formatu zainteresirani mogu upoznati s financijskim stanjem svih općina, gradova i županija u te dvije godine te ih uspoređivati sa stanjem u proteklim godinama.

This paper aims to provide a simple and systematic overview of basic data on budget outturns of all local government units in Croatia , using the Ministry of Finance’s database. The presented data pertains to their revenues and expenditures as well as surpluses/deficits for 2018 and 2019. This analysis and the tables additionally provided in Excel format enable the interested public to get an insight into the financial condition of all Croatian municipalities, cities and counties in the two years concerned and to make comparisons with the condition in previous years .

This paper provides a review of empirical research on the factors determining the budget/fiscal transparency of subnational governments. It focuses on academic online databases by conducting keyword searches that take in papers published in the period 2000- 2017. Three important observations can be made: (1) there is a lack of a unique definition of budget/fiscal transparency ; (2) the different definitions lead to disharmonised budget/fiscal transparency measurements ; (3) there is a heterogeneity of the definition and measurement of some explanatory variables that can lead to apparent contradictions and inconsistencies in the results obtained. However, the paper provides a balanced account of core explanatory factors, emphasizing variables that, despite heterogeneity in definition and measurement, have a significant impact on the levels of subnational government budget/ fiscal transparency. Since the review involves mainly online disclosure, future studies might want to extend the observation period, or implement systematic reviews and meta- analyses to gain additional insights on this topic.

Cilj je rada sto jednostavnije, na temelju baze podataka Ministarstva financija, sistematizirati osnovne podatke o ostvarenju proracuna svih hrvatskih lokalnih jedinica za 2017., prihodima i rashodima te suficitu ili deficitu (po stanovniku i ukupno). Dodani su i posljednji dostupni podatci o broju stanovnika i proracunskoj transparentnosti lokalnih jedinica. Uz pomoc ovoga teksta i tabela koje se nude i u Excel formatu, zainteresirani se mogu upoznati s financijskim stanjem svih opcina, gradova i županija u 2017., te ih uspoređivati sa stanjem u prethodnim godinama.

Cilj je ovog rada pružiti osnovne podatke o pomoćima koje su županije, gradovi i općine primili kao nositelji ili partneri/suradnici provedbe programa i projekata (su)financiranih iz proračuna EU-a 2015. i 2016. Riječ je o sintezi podataka koji se zahvaljujući ponuđenoj bazi mogu i detaljnije analizirati i uspoređivati s prethodnim godinama. Ukazuje se gdje se ti podatci mogu naći, te se izdvajaju neke, već na prvi pogled uočene zanimljivosti. Županije, gradovi i općine su 2015. i 2016. primili gotovo milijardu kuna europskih pomoći, odnosno znatno veće iznose nego prethodnih godina. Pritom su gotovo polovicu iskoristile županije, oko trećinu gradovi, a općine manje od jedne petine. Međutim, gotovo polovica gradova i više od tri četvrtine općina nije u tom razdoblju iskoristila ni kune europskih pomoći.

Cilj je ovog rada na jednostavan način, na temelju baze podataka Ministarstva financija, sistematizirati osnovne podatke o ostvarenju proračuna svih hrvatskih lokalnih jedinica.2 Riječ je o podatcima o prihodima i rashodima3 te suficitu ili deficitu (po stanovniku i ukupno) za 2016. Dodani su i posljednji dostupni podatci o broju stanovnika i proračunskoj transparentnosti lokalnih jedinica. Ovim se tekstom i tabelama koje se nude i u Excel formatu zainteresirani mogu upoznati s financijskim stanjem svih hrvatskih lokalnih jedinica u 2016., te ih uspoređivati sa stanjem u prethodnim godinama.

The overall average level of budget transparency in Croatian local government units, measured by the number of budget documents published on their respective official websites, has improved year by year. In the current research cycle, it averages 3.1 (the maximum rank is 5), with counties already being very transparent (4.6 on average), cities fairly good (3.7 on average), but municipalities still inadequately transparent (2.8 on average). Despite the relatively solid averages, there are too many extremely non- transparent local government units. Four cities (Gospić, Imotski, Valpovo and Vrgorac) and as many as 39 municipalities have not published a single budget document that we were searching for, and another seven cities and 50 municipalities have published only one such document each. As in previous years, the most transparent local government units include very sparsely populated ones, such as Ribnik and Dekanovec, and local government units with low per capita income (e.g. Jarmina and Đelekovec). On the other hand, among the least transparent local government units there are units with very high total and per capita budget revenues (e.g. Sutivan, Šolta, Dugopolje and Bol). Detailed results for all counties, cities and municipalities are given later in the text and are also available on the interactive map and in the Excel table.

Prosječna proračunska transparentnost svih hrvatskih županija, gradova i općina – izražena brojem proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim službenim mrežnim stranicama – je 3, 9 od mogućih 5. Svake se godine objavljuje sve više proračunskih dokumenata, pa ovogodišnji prosjek županija iznosi 4, 9, gradova 4, 3, a općina 3, 8. Međutim, usprkos vrlo dobrim prosjecima i ohrabrujućim trendovima, još uvijek se samo sve županije u potpunosti pridržavaju zakona. Dosta je gradova i još više općina koje ne objavljuju čak ni one zakonom obvezne dokumente, a još je veći broj gradova i općina (čak i tri županije), koji ne slijede preporuke Ministarstva financija. Premda sama objava proračunskih dokumenata ne znači apsolutnu transparentnost, mora je se i propisivati i poticati kao inicijativu ka višim razinama transparentnosti, neophodnim za participaciju građana. Sve dok proračunska transparentnost ne bude zakonski adekvatno regulirana i dok nadležna ministarstva ne budu provodila primjerene kontrole, građani će uglavnom ovisiti o dobroj volji lokalnih vlasti, koje – kao što se vidi iz dosad postignutih poboljšanja proračunske transparentnosti – uistinu ima u brojnim lokalnim jedinicama. Valja se nadati da će nadležna ministarstva napokon adekvatnije regulirati i kontrolirati lokalne jedinice, da će se lokalne jedinice koje zasad zaostaju ugledati u one koje su već u tome daleko odmakle, a i da će građani, udruge, mediji, sindikati, političke stranke i nezavisni političari konačno početi koristiti brojne, već postojeće oblike proračunske transparentnosti i konstruktivno se uključivati u proračunske procese. Podrobniji rezultati za sve županije, gradove i općine slijede u tekstu, a dostupni su i na interaktivnoj karti i u Excel tabeli.

Ovaj rad je doprinos hrvatskoj literaturi dekompozicije Ginijevog koeficijenta nejednakosti, u kojem se ispituje primjerenost upotrebe Shapleyeve vrijednosti iz kooperativne teorije igara. Dekompozicija uključuje podjelu na različite grupe kućanstava (ovisno o stupnju urbanizacije prebivališta i broju hranitelja u kućanstvu) i dohodovne sastavnice, a temelji se na podatcima iz Ankete o dohotku stanovništva. Također se ispituje utjecaj fiskalnog sustava na smanjenje nejednakosti. Rezultati rada ukazuju da kućanstva u ruralnim područjima i jednohraniteljska kućanstva najviše doprinose dohodovnoj nejednakosti, dok je dekompozicija nejednakosti po dohodovnim sastavnicama uglavnom potvrdila prijašnja istraživanja o tome koji instrumenti fiskalnog sustava smanjuju nejednakost – porez na dohodak i doprinosi za socijalno osiguranje. Na temelju dobivenih rezultata, rad pruža i smjernice za kreatore javnih politika.

This article analyses the determinants of the voluntary online local budget transparency (OLBT) of Croatian local governments. Budget transparency is one of preconditions for enabling citizens’ participation and improving public sector outcomes; however, the previous empirical results are ambiguous and inconclusive, with particular gaps for ex-socialist, fiscally centralized countries. To contribute to the existing literature, this article uses the principal-agent and legitimacy theories and non-linear panel data models for the 2015-2017 period to analyse 128 cities and 428 municipalities in Croatia. The findings show that local governments with higher residents’ per capita income, population, Internet access, and administrative and fi scal capacity voluntarily publish more budget documents online. Policy recommendations point to the urge for the reform of the country’s territorial and fi scal organisation, the promotion of budget transparency in less developed cities/ municipalities and for education of citizens about budgets. The main study limitation is the absence of a qualitative analysis of observed documents., Rad analizira odrednice dobrovoljne transparentnosti proračuna lokalnih jedinica (OLBT) u Hrvatskoj. Premda proračunska transparentnost predstavlja preduvjet participaciji građana i poboljšavanja ishoda u javnom sektoru, rezultati istraživanja su nejasni i neuvjerljivi, gotovo nepostojeći za post-socijalističke, fiskalno centralizirane države. Doprinos rada je primjena modela agenta i principala te teorije legitimnosti na primjeru jedne takve zemlje. Primjenom nelinearne panel analize na uzorku od 128 gradova i 428 općina u razdoblju od 2015. do 2017. godine utvrđeno je da lokalne jedinice s većim dohotkom po stanovniku, brojem stanovnika, boljim pristupom internetu, većim administrativnim i fi skalnim kapacitetom dobrovoljno objavljuju više proračunskih dokumenata. Preporuke ukazuju na potrebu reforme teritorijalnog i fiskalnog ustroja države, promicanja dobrih praksi proračunske transparentnosti u manje razvijenim gradovima i općinama te educiranja građana o proračunu. Glavno o graničenje istraživanja jest odsustvo kvalitativne analize dokumenata.

As a part of the public governance, transparency started to come forward during the New Public Management reforms, mostly for the evaluation of public sector efficiency. This article focuses on online local budget transparency (OLBT) in two neighbouring countries – Croatia and Slovenia. The article is pioneering in a comparative study of the determinants of budget transparency in the Central and Eastern European (CEE) countries, based on a unique database and measure of transparency. The article tests the determinants of OLBT that reflect the accountability of local authorities and a cornerstone for public participation in the budget process. The following methodology was applied: using a data set of 768 Slovenian and Croatian local governments over the 2015–2017 period and testing it against several financial and socio-economic variables, and a random effects panel logistic regression, separately for Croatia, Slovenia, and a pooled sample. The results indicate that greater size of the population, higher administrative capacity and lower unemployment rate in individual local governments significantly contribute to higher levels of OLBT. This study demonstrates the possibility of developing a standardised measure of local budget transparency and using it to investigate the reasons for different levels of transparency in the two – and potentially other – CEE countries. The results of this and similar studies can serve as a basis for establishing cohesive local budget transparency policies for different countries and creating a combination of policy instruments to enhance transparency.

U radu se prikazuju rezultati analize proračunske transparentnosti lokalnih jedinica mjerene brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim službenim mrežnim stranicama od studenog 2015. do ožujka 2016. Riječ je o pet ključnih dokumenata: godišnjem izvršenju za 2014., polugodišnjem izvršenju za 2015., te prijedlogu proračuna, izglasanom proračunu i proračunu za građane za 2016. U obzir su uzeti samo dokumenti koji su bili dostupni u navedenom razdoblju i to na dan pretraživanja mrežne stranice, ali ne i naknadno objavljeni dokumenti. Takvim izračunom, razina proračunske transparentnosti može iznositi od 0 do 5. Prosječna transparentnost proračuna svih lokalnih jedinica je nezadovoljavajuća, ali se popravlja, s 1, 75 u prethodnom, na 2, 35 u ovom ciklusu istraživanja. Pritom su županije vrlo transparentne (prosjek 4, 3), gradovi zaostaju (prosjek 3, 05), a općine su izrazito netransparentne (prosjek 2, 04). Premda čak devet gradova i gotovo petina općina nisu objavili niti jedan dokument, ohrabruje što je gotovo polovica lokalnih jedinica objavila više proračunskih dokumenata nego u prethodnom ciklusu istraživanja ; što se među najtransparentnijim lokalnim jedinicama nalaze i one manje i siromašnije ; što neke od manjih i siromašnijih općina imaju vrlo kvalitetne i lako pretražive mrežne stranice. Rezultati analize za sve županije, gradove i općine slijede u tekstu, a detaljnije se mogu pretraživati i na interaktivnoj karti.

This paper aims to provide basic information on the grants received by Croatian counties, cities and municipalities as holders or partners in the implementation of the programs and projects (co)financed by the EU in the period 2011-14. Also available is a downloadable database in Excel for further, more detailed analysis by readers. Despite the growing use of EU grants, the amounts used are relatively modest and it is astonishing that as much as 85% of the municipalities and more than half of the cities have never used grants. There were, of course, some excellent examples of the use of EU grants, but the percentage of local units (counties, cities and municipalities) that were willing and able to use grants was very low. Hence, if no fiscal and territorial reorganisation of the state is planned in the near future, it is at least necessary to strengthen the local units' capacity and the central government's commitment for better use of EU funds, as well as to create the basic accounting prerequisites for timely and efficient tracking of their utilisation.

Cilj je ovog rada ponuditi osnovne informacije o pomoćima koje su županije, gradovi i općine primili kao nositelji ili partneri provedbe programa i projekata (su)financiranih iz proračuna EU-a od 2011.-14. Nudi se i baza u Excel formatu koju čitatelji mogu preuzeti na svoje računalo i sami detaljnije analizirati. Premda se korištenje pomoći EU-a povećava, i dalje je riječ o relativno skromnim iznosima i zapanjujućem podatku da ih čak 85% općina i više od polovice gradova nisu uopće koristili. Ima, naravno, i odličnih primjera, no vrlo je mali postotak lokalnih jedinica (županija, gradova i općina) bio voljan i kadar koristiti pomoći EU-a. Stoga je, ukoliko se u skorom roku ne namjerava teritorijalno i fiskalno reorganizirati državu, neophodno barem jačati kapacitete lokalnih jedinica i angažman središnje države za bolje korištenje europskih sredstava i osigurati osnovne računovodstvene preduvjete za pravovremeno i kvalitetno praćenje podataka o njihovom korištenju.

Globalna inicijativa za fiskalnu transparentnost (GIFT) objavila je Načela visoke razine fiskalne transparentnosti, sudjelovanja i odgovornosti (High-Level Principles on Fiscal Transparency, Participation and Accountability), koja je potvrdila Opća skupština Ujedinjenih naroda (UNGA Rezolucija 67/218). Načelima se želi ohrabriti države da pojačaju napore u poboljšanju transparentnosti, sudjelovanja i odgovornosti u fiskalnim politikama, uzimajući u obzir i navedena načela, te potaknuti rasprave, suradnju i razmjenu informacija između svih dionika kako bi se državama pomoglo u izgradnji kapaciteta i razmjeni iskustava. Institut za javne financije – kao član GIFT-a – u cijelosti podržava sadržaj ovih načela i njihovu primjenu u Hrvatskoj, te zato objavljuje ovaj prijevod.

Prosječna proračunska transparentnost – mjerena brojem proračunskih dokumenata objavljenih na službenim mrežnim stranicama svih županija, gradova i općina – od mogućih 5 iznosi 3, 52. Sve vrste lokalnih jedinica iz godine u godinu objavljuju sve više proračunskih dokumenata, pa ovogodišnji prosjek županija iznosi 4, 9, gradova 4 i općina 3, 3. Po prvi put nema grada bez objavljenog bar jednog proračunskog dokumenta, ni općine bez službene mrežne stranice. Ipak, usprkos sve boljim prosjecima i dalje su prisutne prevelike razlike, posebice među općinama, a brojni će gradovi i veliki dio općina morati još puno truda uložiti da zadovolje zakonske obveze i preporuke Ministarstva financija. Premda sama objava proračunskih dokumenata ne znači apsolutnu transparentnost, valja je i propisivati i poticati jer predstavlja početak puta ka višim razinama transparentnosti, neophodnim za participaciju građana u proračunskom procesu. Podrobniji rezultati za sve županije, gradove i općine slijede u tekstu, a dostupni su i na interaktivnoj karti i u Excel tabeli.

This article aims to provide a simple and systematic presentation of basic data on the budget outturns of all local government units in Croatia2 for 2017, using a Ministry of Finance database. Presented are data on revenues and expenditures3, as well as surpluses or deficits (per capita and in total). Also included are the latest available data on the local government units' populations and levels of budget transparency. This analysis and the tables additionally provided in the Excel format enable the interested public to get insights into the financial condition of all Croatian municipalities, cities and counties in 2017, and to make comparisons among them and with the situation in previous years.

Prosječna proračunska transparentnost hrvatskih lokalnih jedinica, mjerena brojem proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim službenim mrežnim stranicama, iz godine u godinu se popravlja. U ovome ciklusu iznosi prosječno 3, 1 (od mogućih 5), pri čemu su županije već vrlo transparentne (prosjek 4, 6), gradovi su dosta dobri (prosjek 3, 7), no općine još uvijek nisu dovoljno transparentne (prosjek 2, 8). Usprkos relativno dobro izgledajućim prosjecima, i dalje je, nažalost, preveliki broj izrazito netransparentnih lokalnih jedinica. Četiri grada (Gospić, Imotski, Valpovo i Vrgorac) i čak 39 općina nisu objavili ni jedan od traženih proračunskih dokumenata, a još sedam gradova i 50 općina su objavili tek po jedan. Kao i prethodnih godina, među najtransparentnijim lokalnim jedinicama ima i onih s malim brojem stanovnika (npr. Ribnik i Dekanovec) i s niskim prihodima po stanovniku (npr. Jarmina i Đelekovec), a među najnetransparentnijima ima i onih s vrlo visokim ukupnim prihodima i prihodima po stanovniku (npr. Sutivan, Šolta, Dugopolje i Bol). Detaljni rezultati za sve županije, gradove i općine slijede u tekstu, a dostupni su i na interaktivnoj karti i u Excel tabeli.

Globalna inicijativa za fiskalnu transparentnost (GIFT) objavila je Načela sudjelovanja javnosti u fiskalnoj politici (Principles of Public Participation in Fiscal Policy) kako bi potakla izvršna, zakonodavna i pravosudna tijela vlasti da građanima i drugim nedržavnim dionicima osiguraju mogućnost učinkovitog izravnog sudjelovanja u javnim raspravama koje se tiču izrade, provedbe i ocjene fiskalnih politika. Institut za javne financije – kao član GIFT-a – u cijelosti podržava sadržaj ovih načela i njihovu primjenu u Hrvatskoj, te zato objavljuje ovaj prijevod.

This paper presents the results of a budget transparency analysis for local government units in Croatia, measured by the number of key budget documents published on their respective official websites in the period November 2015- March 2016. The five key documents include: the 2014 year-end report, the 2015 mid-year report, as well as the 2016 budget proposal, enacted budget and citizens budget. The analysis takes into account only the documents available in the relevant period on the days of examining the official websites, while subsequently published documents are excluded. According to this methodology, the level of transparency can range between 0 and 5. Despite being unsatisfactory, the overall average level of budget transparency in local government units improved from 1.75 in the previous to 2.35 in the current research cycle. Counties are very transparent (4.3) on average, while cities are lagging behind (3.05) on average and municipalities are distinctly non-transparent (2.04 on average). Although as many as nine cities and almost a fifth of municipalities did not publish a single document, it is encouraging that: nearly half of all local government units published a larger number of budget documents than in the previous research cycle ; that the most transparent local units also include relatively small and poor ones ; and that some of the relatively small and poor municipalities have well designed and easily searchable websites. The analysis results for all counties, cities and municipalities are presented below and can also be further examined on the interactive map.

Cilj je ovoga rada što jednostavnije predočiti osnovne podatke o ostvarenju proračuna hrvatskih lokalnih jedinica u 2015. Riječ je o sintetiziranim tabelama koje se temelje na bazi podataka Ministarstva financija, a sadrže prihode i rashode te suficit ili deficit (po stanovniku i ukupno). Dodani su i podatci o broju stanovnika i razini proračunske transparentnosti svih lokalnih jedinica. Ovim se tekstom i tabelama koje se nude i u Excel formatu, zainteresirani mogu upoznati s financijskim stanjem svojih lokalnih jedinica u 2015., te ga usporediti sa stanjem u 2014.

This article aims to provide a simple presentation of basic data on the budget outturns of Croatian local government units in 2015. It includes synthesized tables based on the Ministry of Finance's database, showing revenues and expenditures, as well as surpluses or deficits (in per capita and total terms). Also presented are data on the populations and levels of budget transparency in all the local government units. This analysis and the tables additionally provided in the Excel format, allow all interested parties to get acquainted with the financial condition of their respective local government units in 2015 and make relevant comparisons with the situation in 2014.