Search

Karakteristika rada u jedinici intenzivnog liječenja danas je vezana uz najveće medicinske resurse, najvišu razinu pružanja medicinske skrbi bolesniku te visok stupanj multidisciplinarnog pristupa dostupan u svakom trenutku. Skrb medicinske sestre/tehničara za kronično kritično oboljelog bolesnika počinje prije prijema u jedinicu intenzivnog liječenja. Organizacija osoblja, prostora i okoline za prijem bolesnika kao i pribora potrebnog za početno zbrinjavanje vežu se direktno uz početak skrbi iako bolesnik još fizički nije tu. Transport bolesnika, smještaj i inicijalne intervencije uz uvid u njegovo zdravstveno stanje ono je što slijedi. Medicinska sestra/tehničar svakodnevno i trajno bolesniku pristupa holistički, zadovoljavajući sve njegove potrebe. Mora poznavati brojne protokole rada u jedinici intenzivnog liječenja, sve aparate kojima se susreće u svakodnevnom radu te o svim aktualnim promjenama izvještavati vodeće liječnike. Uz provođenje zdravstvene njege, aseptične pristupe ubodnim mjestima i aktualnim ranama, prevenira tjelesna oštećenja nastala dugotrajnim ležanjem. Uloga u skrbi također se veže uz nadzore u funkcioniranju tjelesnih sustava (respiratorni, kardiovaskularni, metabolički, gastrointestinalni, urinarni, središnji živčani sustav) te neposrednom pružanju psihološke potpore bolesniku i obitelji.

Prikazom podataka za rodilište Opće bolnice Knina razdoblje od 1995-1999. godine dani su perinatalni, fetalni i rani neonatalni pomor, zatim novorođenčad po tjelesnoj težini, učestalosti carskih rezova, eklampsija i vakumskih ekstrakcija te antenatalna zaštita i opremljenost rodilišta. perinatalni mortalitet iznosio je 1977. godine 7, 7%, a ostalih godina nije bilo umrle djece. Maternalnog mortaliteta nema. Prema težini bilo je 2, 7% djece lakše od 2500 g, a 85, 3% s 2500-3999 g, dok je novorođenčadi s 4000 g i više bilo 12, 1%.Razmotre li se podaci težina po godinama, ne utvrđuje se bitnija razlika, izuzevši1995. godinu, što je posljedica analize malog broja poroda te uvjetovanosti antenatalnim transportom u središtu s pojačanom opstetričkom i neonatalnom skrbi. Eklampsije su bile 2, što je oko 2, 1%. Broj antenatalnih pregleda trudnica raste tijekom svih godina tako da 1999. godine nema trudnice bez pregleda, 19, 8% ih je s 1-2, a s više od 8 pregleda je 23, 9%. U 1995. godini 20, 2% trudnica nije ultrazvučno pregledano, dok ih u 1999. nema bez pregleda. U promatranom periodu povećava se broj trudnica s 2 i 3 pregleda, a s 4 i više je 2, 2-6-7%. Postotak carskih rezova se povećava od 2, 6% u 1996 na 5, 8% u 1999. godini, s ukupnom učestalošću u 5 godina od 4, 9%. Učestalost vakumskih ekstrakcija je najviša 1997. godine i iznosi 0, 8%. Za perinatalni mortalitet valja istaknuti da je u periodu 1995.-1999. godine na razini 2, 08%. Po broju učinjenih vakumskih ekstrakcija ovo se rodilište svrstava u grupu rodilišta gdje broj vakumskih ekstrakcija ispod 1%. Kardiotokografski nadzor obavlja se svih godina više od 90% rodilja.