Search

U radu je analizirana uloga ekoturizma na području Plitvičkih dolina, točnije važnost ekoturizma u Općini Rakovica koja je dio širega turističkoga konteksta Nacionalnoga parka. Plitvičke doline šire su područje koje gravitira obližnjemu Nacionalnomu parku Plitvička jezera. Opisan je povijesni razvoj turizma ove regije, definirani su oblici turizma, a naglasak je stavljen na izuzetno važan oblik turizma, na ekoturizam. Ta vrsta turizma na prvo mjesto stavlja očuvanje prirode i okoliša te je glavni pokretač turizma te regije. Sustavnim razvojem ponude usluga, atrakcija i aktivnosti cijelo se područje oko Nacionalnoga parka pretvorilo u jednu od privlačnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj pod imenom Plitvičke doline. Kako bi se analizirala ponuda i potražnja toga turističkoga tržišta te zadovoljstvo turista, kreiran je i proveden anketni upitnik među posjetiteljima (vrijeme skupljanja: ljeto 2023, broj ispitanika: 60). Rezultati uključuju analizu frekvencije posjeta te njihovu sezonalnost, ocjenu kvalitete prirodnih resursa, analizu utjecaja ljepote okoliša na zadovoljstvo posjetitelja, stavove posjetitelja o cijeni ulaznica i opću ocjenu nakon posjeta. Zaključak je da treba poraditi na ponudi i kvaliteti sadržaja izvan sezone kako bi se turizam tijekom ljeta rasporedio i na ostala godišnja doba barem donekle.

Motor-manual felling and wood processing is a high-risk work process where the chainsaw, in connection to other variables in the working environment, is a key and constant source of risk and danger for forest chainsaw operators. Pursuant to the foregoing, the purpose of this research is to investigate and compare detected musculoskeletal disorder (MSD) symptoms among the chainsaw workers in Croatia according to their employer (state company – Hrvatske šume Ltd. or private forestry contractor) and self-evaluated Workability Index. A combined three-stage research method was used: (a) defining a sample; (b) preparation and administration of questionnaire; and (c) data analysis and elaboration. The Standardized Nordic Questionnaire (SNQ) was used as a medium to detect musculoskeletal disorder symptoms in chainsaw operators and the Workability Index (WAI) questionnaire was used as a medium for workability self-evaluation. The field part of face-to-face data collection was conducted in the first quarter of 2022 with a total of 158 sampled workers interviewed directly at the forest worksite. Descriptive and inferential statistical methods were used to verify and analyze the data. The anatomical area with the highest 12-month period prevalence of MSD symptoms for all chainsaw operators is the low back (70.89%), followed by the shoulders (41.14%), neck (39.87%) and wrist/hands (36.71%). Research results, according to the employer, showed that workers employed by Hrvatske šume Ltd. have a higher prevalence of MSD symptoms in almost all anatomical locations compared to chainsaw operators employed by private forest contractors. Mean WAI Score among all respondents was 34.96 points (max. 49) falling into the rank »moderate«, while the current workability compared with the lifetime best was 7.33 (range 0–10). The results of MSD symptoms confirm the self-estimated higher values related to health problems caused by forestry work and lower WAI Score by workers employed in the state forestry sector compared to workers employed in private forestry sector. The prevalence of MSD symptoms, observed through WAI Score, showed a significantly lower percentage of affirmative responses for all anatomical regions except for shoulders in workers who need to maintain their workability. The obtained results show positive correlation with descriptive indicators, where younger workers with less chainsaw work experience have a lower prevalence of MSD symptoms and better WAI Score. In the discussion and conclusion part of the research in question, the need for development of possible solutions is emphasized. The proposed solutions can be included into educational programs or on-site training related to the MSD risks for professional chainsaw workers to change their behaviour that will reduce occupational risks.

Pridobivanje drva, posebice ručno-strojna sječa i izrada, visoko je rizičan radni proces gdje je motorna pila ključni izvor opasnosti. Slijedom navedenog, osnovni cilj istraživanja vezan je za utvrđivanje radnog potencijala za kvalitetnim i sigurnim radom radnika sjekača spram ostvarene prosječne ocjene radne tehnike. Drugi cilj vezan je za prepoznavanje manjkavosti i kritičnih elemenata u radnoj tehnici kao mjesta potrebnih korekcija i unapređenja, a samim time i unapređenja kulture sigurnosti u šumarstvu. Treći cilj istraživanja odnosi se na analizu i usporedbu odabranih sigurnosnih pokazatelja na razini poduzeća Hrvatske šume d.o.o., pripadajuće djelatnosti definirane prema nacionalnoj klasifikaciji i države Republike Hrvatske. Ukupno 10 253 ocjena za 11 elemenata radne tehnike dodijeljenih u razdoblju 2014.-2018. godine, te odabrani pokazatelji sigurnosti pri radu na razini poduzeća - djelatnosti - države za razdoblje 2014.-2020. godine, uneseni su u bazu podataka za daljnju obradu. Kod analize podataka primijenjene su tehnike deskriptivne i inferencijalne statistike. Prosječne ocjene po radnim elementima za petogodišnje razdoblje kreću se od 2,65 do 2,95, a razina radne tehnike izražena apsolutnom srednjom ocjenom iznosi 2,81, što čini 93,67 % ukupnog radnog potencijala (Pmax). Dva najbolje ocijenjena elementa odnose se na uporabu osobne zaštitne opreme (pripada C skupini elemenata) i kvalitetu kresanja (pripada B skupini elemenata), a kritični elementi radne tehnike sjekača utvrđeni su u A skupini kao npr. element izgleda prijelomnice i element utvrđivanja i provjere smjera rušenja stabla. Analizom varijance utvrđena je statistički značajna razlika između A i C skupine radnih elemenata. Kod analize pokazatelja sigurnosti u predmetnom razdoblju na razini poduzeća Hrvatske šume d.o.o. najveći broj nesreća (51,35% svih evidentiranih ozljeda na radnom mjestu) dogodio se kod radova sječe i izrade drva tj. tijekom ručno-strojnog rada. Analizirani trend učestalosti ozljeđivanja uzrokovanih radom u promatranom razdoblju na razini poduzeća ne pokazuje značajno poboljšanje, već stagnirajuće vrijednosti s manje značajnim oscilacijama između godina. S druge strane, broj priznatih ozljeda u poduzeću Hrvatske šume d.o.o. čini od 27,07 % do 39,96 % ukupnog broja priznatih ozljeda u djelatnosti Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo. Dodatno, promatrano kroz pokazatelj broja ozljeda na 1000 zaposlenih poduzeće Hrvatske šume d.o.o. bilježi u prosjeku duplo veću vrijednost istog pokazatelja u odnosu na razinu države (12,36 ozljeda na 1000 zaposlenih) i matične djelatnosti (14,30 ozljeda na 1000 zaposlenih). Vezano za broj priznatih profesionalnih bolesti u djelatnosti Poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatske šume d.o.o. sudjeluju u prosjeku s 84,77 % priznatih profesionalnih bolesti u promatranom razdoblju. U sklopu diskusije i zaključaka kao ključ daljnjeg unapređenja sustava upravljanja sigurnošću u Hrvatskom šumarskom sektoru naglašava se uvođenje i poboljšanje kulture sigurnosti na radnom mjestu kroz specijalizirane i cikličke programe osposobljavanja radnika s ciljem unapređenja radne tehnike, razvoj dobre dvosmjerne komunikacije, usvajanje sustava poticaja/nagrada za dobro sigurnosno ponašanje radnika i sl., Forest harvesting, especially motor-manual felling and processing is a high-risk work process where a chainsaw is a key source of danger. Consequently, the main goal of the research is to determine the work potential for quality and safe work of chainsaw workers compared to the achieved average score of work technique. The second goal is related to the recognition of shortcomings and critical elements in work technique as a place of necessary corrections and improvements, and thus the improvement of the safety culture in forestry. The third goal of the research refers to the analysis and comparison of selected safety indicators at the level of the company Hrvatske šume Ltd., the belonging economic activity defined according to the national classification and the state of the Republic of Croatia. A total of 10,253 grades for 11 elements of work technique (Table 2) allocated in the period 2014-2018, and selected indicators of safety at work at the level of company – economic activity – state for the period 2014-2020, were entered into the database for further processing. Descriptive and inferential statistics techniques were applied in data analysis. Average scores by working elements for the five-year period range from 2.65 to 2.95 (Figure 2), and the level of work technique expressed by the absolute average score is 2.81 (Table 3), which makes 94% of the total working potential (Pmax). The two best rated elements are the use of personal protective equipment (belongs to the C group of elements) and the pruning quality (belongs to the B group of elements), and critical elements of the chainsaw working technique are identified in Group A such as the look of safety zone (turning point) and establishing and checking of felling direction (Table 4). Analysis of variance revealed a statistically significant difference between the A and C groups of working elements (Figure 3). In the analysis of safety indicators in the period in question at the level of the company Hrvatske šume Ltd. the largest number of accidents (51.35% of all recorded injuries at the workplace) occurred during the forest harvesting phase, i.e., during motor-manual felling (Table 5). The analysed trend of the frequency of work-related injuries in the observed period at the enterprise level does not show a significant improvement, but stagnant values with less significant oscillations between years. On the other hand, the number of recognized injuries in the company Hrvatske šume Ltd. makes from 27.07% to 39.96% of the total number of recognized injuries in the economic activity Agriculture, Forestry and Fishery (Table 6). Additionally, observed through the indicator of the number of injuries per 1000 employees (Figure 4), the company Hrvatske šume Ltd. records on average twice the value of the same indicator in relation to the level of the state (12.36 injuries per 1000 employees) and the belonging economic activity (14.30 injuries per 1000 employees). Regarding the number of recognized occupational diseases in the field of Agriculture, Forestry and Fishery, Hrvatske šume Ltd. participate on average with 84.77% of recognized occupational diseases in the observed period (Figure 5). As part of the discussion and conclusions, the key to further improving the safety management system in the Croatian forestry sector is emphasized through the introduction and improvement of the safety culture at the workplace like, for example, specialized and cyclical training programs for workers with the aim of improving work technique, developing good two-way communication, adopting a system of incentives/rewards for good safety behaviour of workers, etc.

SažetakZaštićena područja imaju za cilj očuvanje bioraznolikosti, razvoj područja na kojemu se nalaze te kontinuirano financiranje javnih ustanova osnovanih za njihovo upravljanje. Održivo financiranje ima temelj u međunarodnim i nacionalnim financijskim mehanizmima, te u koncesijama i drugim naknadama koje čine vlastite prihode javnih ustanova. Financijsko poslovanje javnih ustanova, neovisno o kategoriji osnivača, propisano je zakonima i pravilnicima na nacionalnoj razini. Pregledom dostavljenih izvješća za poslovnu 2019. godinu uočavaju se obilježja financiranja pojedinih javnih ustanova te njihova usmjerenost prema izvorima novca za njihov razvoj.Polučeni rezultati strukture prihoda javnih ustanova na temelju razmatranja javno dostupnih financijskih obrazaca, ukazuju na potrebu privlačenja projektnih financijskih sredstava, posebice kod javnih ustanova na županijskoj/lokalnoj razini, kako bi se parkovni sustav intenzivno razvijao i unaprjeđivao. Drugi najzastupljeniji izvor prihoda u zaštićenim područjima predstavljaju sredstva iz proračuna države ili županije u ovisnosti o osnivaču, te su dostatna za osnovno funkcioniranje javne ustanove i plaće zaposlenika., SummaryIntroduction describes basic principles of existence of the park system, characteristics of national classification and number of public institutions per founder. Basic legal framework for functioning of park system in Republic of Croatia is also stated. The chapter on materials and methods presents a detailed elaboration of legislative framework in protected areas. The audit reports on which the elaboration of form is used for processing in results of work is also given. The chapter results and discussions provides a summary of all revenues of protected areas in the Republic of Croatia. The subchapter related to public institutions that manage national parks shows the elaboration of a form for all items with a detailed explanation of the characteristic financial characteristics. In the following subchapters related to nature parks and county and local public institutions, elements of form with explanations of specific activities for individual areas are elaborated according to the same principle. Conclusions presents precise conclusions related to the characteristics of financing protected areas in the Republic of Croatia, which show both the strengths and weaknesses of certain categories of founders.

Priručnik je podijeljen u sedam poglavlja i svojevrsni je »navigator« u boljem razumijevanju složenosti funkcioniranja šume, ali i aktualiziranja važnosti očuvanja šumskih ekosustava NP „Plitvička jezera“. U dva uvodna poglavlja, uz osvrt na globalno značenje šuma, opisane su ekosustavne usluge šuma. U trećem poglavlju daje se osvrt na biološke vrijednosti šuma te se navode razlozi ugroženosti šuma u kontekstu upravljanja zaštićenim područjem NP „Plitvička jezera“. U četvrtom poglavlju navode se propisane obveze zaštite šumskih ekosustava te smjernice za očuvanje bioraznolikosti šuma u NP “Plitvička jezera“. Peto poglavlje donosi pregled 13 šumskih zajednica Parka na razini asocijacija, pri čemu su bukove i bukovo-jelove asocijacije raščlanjene na 9 subasocijacija i više varijanti. Uz opis šumskih zajednica donosi se osnovni pregled flore i faune Parka. U okviru ekološke mreže Natura 2000 šire područje Parka značajno je za očuvanje čak osam šumskih stanišnih tipova koji se opisuju u šestom poglavlju. Ističe se kako su svi ovdašnji Natura 2000 stanišni tipovi visoke razine reprezentativnosti te izvrsno očuvani u pogledu strukture i funkcija. Ukazuje se kako su šume u Parku važan okvir bogatog životinjskog i biljnog svijeta, s brojnim endemičnim, rijetkim i ugroženim svojtama ; u granicama Parka evidentirano je čak 25 endemičnih biljnih vrsta i podvrsta, popis ptica NP „Plitvička jezera“ sadrži 157 dosad zabilježenih vrsta, a u šumama parka dom nalazi preko 50 vrsta sisavaca. Najnovijim je istraživanjima utvrđeno 20 vrsta šišmiša. U okviru ovog poglavlja obrađuje se ekološka edukacija i interpretacija šume s prikazom jednodnevnog edukativnog programa koji se izvodi u Parku - „Upoznaj svoj nacionalni park i budi na jedan dan čuvar prirode“. Sedmo poglavlje čini Mali informacijski servis koji sadrži 82 jedinice tumačenja temeljnih pojmova vezanih za šumske ekosustave i bioraznolikost šuma.

Šumski radnik sjekač svakodnevno je tijekom rada izložen mnogim negativnim čimbenicima korištenih sredstava rada i radnog okoliša koji kumulativno mogu kroz duži radni period rezultirati mišićno-skeletnim poremećajem. U radu se prikazuje ocjena i usporedba položaja tijela pri radu šumskog radnika sjekača provedena s ergonomskog stajališta pomoću softvera »ErgoFellow 3.0« tj. dvije ergonomske metode: OWAS i REBA. Terenska izmjera i prikupljanje podataka provedeni su tijekom ljeta 2017. godine kada je na području šumarije Bjelovar tijekom pridobivanja drva provedeno snimanje rada sjekača. Efektivno vrijeme rada šumskog radnika sjekača zabilježen je video kamerom, a 88 analiziranih položaja tijela pri radu je izdvojeno sukladno metodi trenutačnih opažanja. Rezultati analize radnog položaja tijela pokazuju da je spram razine i vrste njihovoga djelovanja na radnika rad rukovatelja motornom pilom vrlo rizičan, osobito kod radnih zahvata rušenja stabla. Usporedba dvije primijenjene metode za kategorizaciju rizika kod šumskog radnika sjekača, s aspekta radnog položaja tijela, pokazuje da REBA metoda rezultira ocjenama višeg rizika u odnosu na OWAS metodu. U raspravi rada navode se prednosti i nedostatci primijenjenih tehnika opažanja te ograničenja provedenog istraživanja. U sklopu zaključaka ističu se preventivne mjere za smanjenje rizika kod ručno-strojnog rada te smjernice za provođenje budućih istraživanja radnoga položaja tijela kod rukovatelja šumske mehanizacije.

Uvodno se u radu obrazlažu sigurnosni aspekti rada šumskog radnika pri održavanju drveća u urbanim sredinama s naglaskom na nedostatke vezane za osposobljavanje, propisivanje organizacije rada i provedbe sigurnosnih mjera pri radu. U središnjem dijelu rada izlažu se ključni ulazi za odabir radne tehnike uz vizualizaciju shematskog prikaza postupka odabira. Nastavno se razrađuju organizacijsko-sigurnosne mjere koje treba provoditi unutar radne zone te se navode opća pravila sigurnog rada za tehniku orezivanja dijelova ili cijelog stabala s tla i iz zraka. U završnom dijelu navode se primjeri dobre prakse drugih zemalja vezano za osposobljavanje i certificiranje šumskih radnika za radne aktivnosti u urbanim sredinama. Zaključci se izvode vezano za potrebe ciljanog i specijalističkog osposobljavanja šumskih radnika u području zaštite na radu i pravila sigurnog rada ali i nužnost specifičnog planiranja i organizacije radilišta uključujući vođenje i nadziranja radnih procesa.

Menadžerski stil vođenja i odlučivanja uz proaktivnu organizacijsku kulturu, za šumarstvo u tranzicijskim zemljama, može biti ključna karika u procesu unapređenja poslovanja šumarskog poduzeća. U teoriji i praksi postoji više stilova vođenja, od autokratskog do demokratskog, a brojna su istraživanja dokazala postojanje uzročno-posljedične veze između stila rukovođenja i unapređenja poslovanja. U šumarstvu, međutim, nitko do sada nije ciljano vrednovao stil rukovođenja šumarskog poduzeća, te isti stavio u odnos s pokazateljima kulturološke komponente tvrtke i mentalnim opterećenjem zaposlenika. Kroz studiju slučaja, u radu se analizira mišljenje zaposlenika šumarske tvrtke vezano za (a) postojeći i poželjni stil rukovođenja te (b) povezanost stila rukovođenja s udjelom pojedinih kulturnih tipova i vrijednosti pokazatelja o odnosu radnog napora–nagrade (ERI pokazatelja). Opći nalazi ističu autokratski stil (74 %) kao prevladavajući način rukovođenja u šumarskom poduzeću, dok je kao poželjni način rukovođenja istaknut demokratski stil (87 %). Učestalost odgovora ispitanika pokazala je da 62 % zaposlenika nije nikad ili je rijetko dobilo priznanje i nagradu za rad, a na potpuni izostanak ulaganja u obrazovanje ljudskih resursa ukazalo je njih 56 %. Analiza povezanosti rukovodeće (upravljačke) sastavnice pokazuje da hijerarhijsku poslovnu kulturu tvrtke prati izražen autokratski stil rukovođenja koji pozitivno korelira sa ERI pokazateljem, tj. slijedi ga povećano mentalno opterećenje zaposlenika. Isticanje demokratskog stila rukovođenja u poduzeću pozitivno korelira sa grupnom poslovnom kulturom na što se veže i niža razina opterećenja tj. nezadovoljstva ispitanika unutar strukturnih jedinica. Neuravnoteženi fokus postojeće kulture uz formalno-direktivan stil rukovođenja i izostanak sustava nagrađivanja rezultira izraženim otporom prema neophodnim promjenama i potrebnim unapređenjem upravljačke prakse šumarskog poduzeća. Smjernice za unapređenje zatečenog stanja navedene su u okviru rasprave i zaključaka rada.

Uvidom u sadržaj i organizaciju vodiča, naglašeno je primjetan njegov edukacijski karakter i pedagoški koncept. Ukazuju na to uvodna dva poglavlja o globalnom značenju i ulozi šuma, pregledno opisane ekosustavne usluge šume ali i brojne izdvojene crtice Jeste li znali? Zašto je važno mrtvo drvo? Struktura šume i dr. U trećem poglavlju vodiča daje se osvrt na biološke vrijednosti šuma sa slikovnim pregledom elemenata koji upućuju na visoki potencijal šume u pogledu bioraznolikosti. Također se navode razlozi ugroženosti šuma, koji se uz već poznate, u kontekstu NP „Krke“ kao područja iznimnih prirodnih vrijednosti, proširuju na prijetnje od utjecaja invazivnih stranih vrsta čija se brojnost unutar granica NP „Krka“ u zadnjih deset godina gotovo udvostručila. Od takvih vrsta, radi velikog utjecaja na ekosustave i značajne raširenosti ističe se pajasen (Ailanthus altissima). Četvrto poglavlje donosi pregled najvažnijih šumskih zajednica na području NP »Krka«. Navodi se kako šumama na području NP „Krka“ glavno obilježje daju dva šumska ekosustava ; onaj eumediteranski koji čine mješovite šume hrasta crnike i crnog jasena u degradacijskim oblicima makije i gariga i drugi, submediteranski koji čine šume medunca i bijelog graba u gotovo svim degradacijskim stadijima od panjača, preko šikara i šibljaka medunca, bjelograbića i crnog jasena, kao i vegetacije travnjaka i kamenjara. Prema Uredbi o ekološkoj mreži, u okviru ekološke mreže Natura 2000 šire područje rijeke Krke značajno je za očuvanje čak tri šumska stanišna tipa: poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia, vazdazelene šume česmine i mediteranske makije u kojima dominiraju borovice. Posebno se skreće pozornost kako su šumski ekosustavi u NP „Krka“ važan okvir bogatog životinjskog svijeta, s brojnim endemičnim, rijetkim i ugroženim svojtama. Popis ptica NP „Krka“ sadrži 225 svojti, od kojih 104 u Hrvatskoj ima status ugroženosti. Šume su dom mnogima od dosad zabilježenih 46 svojti sisavaca u NP „Krka“, od kojih je njih 14 uvršteno u Crvenu knjigu sisavaca Hrvatske. U petom poglavlju navode se propisane obveze zaštite te smjernice za očuvanje bioraznolikosti šuma u NP »Krka«, izvedene iz Zakona o šumama, Zakona o zaštiti prirode i njemu pripadajućih uredbi i pravilnika te odredbi za provođenja Prostornog plana za NP „Krka“. Zadnje, šesto poglavlje čini Mali informacijski servis koji sadrži 83 jedinice tumačenja temeljnih pojmova vezan za šumske ekosustave i bioraznolikost, pregled najvažnijih ekoloških datuma, 48 naslova literature te adresar za kontakte s desetak institucija koje su u širem okruženju Nacionalnog parka »Krka« u svojoj djelatnosti vezane za šume.

U radu se prikazuju rezultati ispitivanja mišljenja i stavova proizvodnih šumskih radnika. Svrha je istraživanja bila ispitati i obrazložiti neke vrijednosne kriterije šumskih radnika, te prikazati njihove eventualne promjene u 15-godišnjem razdoblju. Istraživanje je obavljeno anketiranjem uz pomoć unaprijed pripremljenog, odnosno 1998. godine prvi puta provedenoga upitnika. Anketiranje provedeno tijekom 2012/13. godine i usporedba s rezultatima iz 1998. godine, omogućili su uočavanje promjena u nekim pokazateljima za dvije promatrane, vremenski udaljene, grupe ispitanika. Ispitivanja su obuhvatila: (1) Opće i socioekonomske pokazatelje radnika, (2) Odabir profesije, osposobljavanje za rad i poželjne osobine radnika, (3) Procjenu zaštite zdravlja i sigurnost radnika, (4) Vrijednosne i tehnološke kriterije prema radu, (5) Zaštitu prava iz rada zaposlenika, (6) Svakodnevne okupacije radnika i očekivanja u neposrednoj budućnosti, (7) Ocjenu istraživanja, strukture upitnika i sadržaja pitanja. Rezultati istraživanja u jednom dijelu pokazatelja: a) odražavaju određena povoljna kretanja i pozitivne pomake ostvarene u promatranom razdoblju – sigurnost i zdravlje radnika, odnos prema radu, odabir profesije i sl. ; b) ukazuju na zaustavljanje nepovoljnih trendova – djelotvornost organiziranosti radilišta, eksploatacijsko stanje strojeva ; c) upućuju na daljnje pogoršanje stanja ili nastavak nepovoljnih kretanja – pad životnog standarda, osposobljavanje za rad u šumi, svakodnevna psihička opterećenja radnika i dr.

Rad problematizira razvoj modela upravljanja rizicima pri posjećivanju zaštićenih područja Republike Hrvatske glede kategorizacije pješačkih staza i s obzirom na zahtjeve za fizičkim angažiranjem posjetitelja pri svladavanja istih, odnosno pojedinih dionica. Fizičko angažiranje ocijenjeno je mjerenjem frekvencije srca, a provedeno je na uzorku od 22 ispitanika pomoću uređaja Garmin Forerunner 910XT. Klasa fizičkog opterećenja i njima pripadajuća razina opće fizičke spreme za svakog se ispitanika odredila prema izračunu postotnog povećanja frekvencije srca tijekom savladavanja pješačke staze Stinica-Roški slap-Oziđana pećina u Nacionalnom parku „Krka”. Odabir optimalne matrice raspodjele rizika za kategorizaciju konkretne staze, prema razini zahtjevnosti pri svladavanju, provedeno je usporedbom vrijednosti rizika određenog na osnovi mjerenja i vrijednosti rizika određenog samoocjenom kondicije ispitanika. Primjenom optimalne matrice uspostavljena je shema obvezujućeg odmaranja („Take a Break” shema) kojom se svakom posjetitelju na temelju dobne skupine kojoj pripada i samoocjene vlastitog kondicijskog potencijala sugerira režim svladavanja staze. Režim uključuje vrstu i broj odmorišnih stajališta te minimalno vrijeme predaha/odmora na takvim stajalištima., Increased awareness of the risk management need for a visiting and recreational activities in protected areas is the result of several important responsibility cases of protected areas administration in Australia, the United States and in other countries, which has resulted in high costs and damages that threatened regular functioning of the park management. Therefore, in the modern concepts of protected areas management, the development of visitor risk management for visiting and recreational activities was prompted.This article reviews the development of the risk management model when visiting protected areas in the Republic of Croatia from an aspect/field of hiking trails categorization regard to the requirements for physical engagement of visitors to overcome trail, or individual section of trail. The model is based on field measurement of physical loads of visitors that were carried out in the Krka National Park, onto the walking and educational trail Stinica-Roški waterfall-Oziđana cave. The total length of trail, which in the research was conditionally divided into five sections (Figure 1), is 8.5 km with a vertical drop of 176 m. Physical strain of respondents in the research was assessed by measuring the heart rate using the Garmin Forerunner 910XT with a sample of 22 people, of both gender and different ages (Table 1 and 2). For each respondent, according to the expression/formula [1], percent increase in heart rate (%pFS) during overcoming individual section of trail were determined, and based on that class load and associated level of general physical fitness were defined (Table 1 and 2). The collected data and test results in further processing were used to test the option matrixes of risk distribution A, B and C (Table 3) where the level of risk is defined as a function of respondents age group (classified into four age groups – Table 4) and self-evaluated (subjective) physical fitness (5 groups of physical fitness – Table 2) and on the basis of physical fitness obtained from field measurement (objective physical fitness). Selection of optimal risk distribution matrix to categorize concrete trail i.e. sections by level of demand in overcoming was done by comparing the value of a specific risk-based measurement and risk values specified by self-rating fitness of respondents.Average (FSa) and maximum heart rate (FSmaxa) during the strain are shown by trail sections in Table 5. The most demanding in terms of the need for physically engagement was D-5 and D-1. A more detailed field measurement of the visitors’ physical strain and the development of the methodology for the categorization of specific trail section towards demands were conducted on the basis of measurements for the D-5 section. The values of the average heart rate and other indicators that are obtained by monitoring 22 respondents are listed in Table 7. The selection of optimal risk matrix option to categorize demands of section D-5 is made on the basis of data from the Table 7. As optimal risk matrix, the one was selected where the majority of respondents recorded congruence of risk value and category of section demands determined by a personal assessment (self-rating), or determined by a field measurement. Matrix B proved as optimal, in which the congruence of personal evaluation and test was the largest and amounted to 90.9% (Table 7). From the selected risk matrix three categories of demands for the D-5 were defined, wherein each category of difficulty on the basis of risk size range (Table 8, Column 3), associated regime of overcoming trail were presented descriptively and with color: regime ”green„ means small risk; regime ”yellow„ moderate or intermediate risk and regime ”red„ enhanced or high risk (Table 8, Column 2). Such a composition of requirements for each regime makes TaB scheme which to the visitor is suggested as applicable in overcoming specific trail. Practical application of TaB scheme (Figure 4) contains following elements: (1) an information board set at the beginning of the track on the basis where every visitor can determine the optimal personal mode for overcoming trail as green, yellow or red regime; (2) constructed resting places along the route of the trail, where the location of resting place is determined in accordance with the requirements for resting periods of the most risky regime (red), and construction possibilities of resting place on the ground (micro locations); (3) an information board at each resting place which for a particular overcoming regime determines one of two activities: ”passage without stopping„ or ”stopping„, where in the case of necessary rest, on the information board, the duration of the rest in minutes is indicated.Research findings shows how for the park administration and for the visitors management system inclusion of educational, informational and technical measures related to the reduction of health risks becomes necessary when visiting specific area. In doing so, as an innovative measure, application of the programmed modes for overcoming trails is presented where to every visitor a personal choice between several modes for overcoming trails is suggested. This approach, along with a demonstration of park administration responsible conduct, ensures that decision of every visitor whether and how to use the trail significantly decreases for him unwanted health risks.

U radu se raspravlja o modelima izvođenja šumskih radova na siguran način u uvjetima prirodnih katastrofa kao što su ledolomi, snjegolomi, vjetrozvale i dr. Za okolnosti ledoloma u šumama Gorskog Kotara definiraju se specifični sigurnosni zahtjevi te se analiziraju opasnosti kojima su izloženi izvoditelji radova u uvjetima izvanrednih karakteristika radnog okoliša i povezano s time značajno povećanih rizika od ozljeđivanja. Razina sigurnosti razmatra se za tri moguća scenarija izvođenja sječe i izrade drva u novonastalim uvjetima: (a) vlastitim kapacitetima Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, (b) putem licenciranih izvoditelja i (c) tzv. samoizradom od strane lokalnog stanovništva osposobljenog za tu vrstu radova. Pri ocjeni se analiziraju zakonodavni, organizacijsko-sigurnosni, tehničko-tehnološki i financijski aspekti pojedinog modela. Zaključci se izvode vezano za potrebe specijalističkog osposobljavanja izvoditelja, specifičnog planiranja i organizacije radilišta te karakteristika vođenja i nadziranja radnih procesa.

Gospodarenje šumama doživjelo je mnoge promjene kroz povijest kao što se mijenjao i organizacijski ustroj poduzeća kojima je ono povjereno. Najčešće su primjenjivani jednostavni (funkcionalni, nadšumarski) ili složeni (revirni) organizacijski način gospodarenja šumama. Trenutno je u šumarstvu Republike Hrvatske, od 1991. godine, prisutan složen organizacijski sustav s revirnim načinom gospodarenja koji se provodi kroz jedinstvenu šumarsku tvrtku, društvo s ograničenom odgovornošću u državnom vlasništvu (Hrvatske šume d.o.o. Zagreb). Šumski revir predstavlja zaokruženu površinu šume na kojoj u pravilu visoko obrazovani šumarski stručnjaci obavljaju u skladu sa svojim ovlastima sve planom predviđene poslove i odgovorni su za izvršenje istih. Postojeće stanje revirnog sustava u hrvatskom šumarstvu, s njegovim karakteristikama i implementacijom, ocjenjeno je kroz ispitivanje mišljenja i stajališta a) revirnika i upravitelja šumarija te b) nositelja poslovnih funkcija u višim organizacijskim cjelinama Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb. SWOT analizom prikazane su glavne prednosti i nedostatci gospodarenja šumama uz primjenu revirnog sustava u Hrvatskoj. Nalazi istraživanja ističu potrebu zadržavanja revirnog ustroja šumarija kao i nužnost unaprjeđenja postojećeg stanja kroz razvoj ljudskih potencijala na svim razinama kao najvažnijem čimbeniku uspješnosti poduzeća. Stimulativne mjere i participacija zaposlenika ističu se kao glavni način u ostvarenju optimalnog korištenja raspoloživih prirodnih i ljudskih resursa s ciljem efikasnijeg poslovanja šumarskog poduzeća.

U gradu Karlovcu duž ulica posađeni su brojni drvoredi od različitih vrsta drveća. U završnom radu su popisane vrste koje su sađene u drvoredima. Vrste su raspoređene prema sistematici i detaljno opisane, a opis prate slikovni prikazi. Također je opisan izgled tih drvoreda u različito doba godine, te prednosti i nedostaci pojedinih vrsta s obzirom na njihova biološka svojstva, morfološka obilježja i ekološke zahtjeve. Drvoredi su prikazani i na planu grada Karlovca. Također je opisano sadašnje stanje pojedinih drvoreda s osvrtom i mišljenjem autora. Iz dostupnih izvora određena je starost, planovi održavanja i obnove kao i podizanja novih drvoreda u gradu.