Search

Design as a visual and artistic expression of ideas and/or products affects real people's experiences and at the same time transcends visual boundaries. Although business and economic oriented, design is also the responsibility of its author, which refers to all intentional and unintentional consequences that may occur with the appearance of the designed product. Ethical design is a system of principles that are intended to do and encourage “good”, as opposed to unethical design. According to the Manifesto of Ethical Design, by which Aral Balkan (2015) proposed an ethical design revolution that aims to challenge and alter the current mainstream ideology of surveillance capitalism, created specifically through new technologies, but much more related to the social problems than just technological. To be considered ethical, the design must be consistent with and respect human rights, human effort, and human experience. The main purpose of the research conducted on a sample of design students in the summer semester of 2020/2021 was to investigate the extent to which ethical design and its elements are important to design students and whether they consider the consequences of their designs in a socially and ethically responsible way.

This paper describes advertising and marketing communication, their primary goals, and explains the position of ethics in the stated field. In the central part of the paper, ethical issues in marketing are presented as well as ethical dilemmas that arise in advertising and marketing communication. The paper also explains the role of the HURA Advertising and Marketing Communication Code, which brings us standards and rules to be followed in marketing communication. Finally, the paper presents an overview of Students' Research on Advertising and Marketing Communications Ethics in Croatia during the period from 2015 to 2020.

Kvalitetna je komunikacija izrazito je važan čimbenik, ne samo u privatnom, već i u poslovnom okruženju. Ljudi neprestano komuniciraju, a često se najveći dio komunikacije odvija bez riječi. Neverbalna komunikacija kao takva, svjesno se ili nesvjesno koristi kako bi se izrazile emocije, pokazali stavovi i osobine ličnosti. Ponekad ljudi kroz neverbalnu komunikaciju govore i suprotno od svojih riječi ili onoga što bi željeli. Odnosi se posebno na govor tijela jer podrazumijeva komuniciranje putem pokreta tijela, gesta, mimike i držanja tijela. S obzirom da većinu nesvjesnih poruka šaljemo upravo na taj način, neverbalna komunikacija izuzetno je važna u izgradnji naših odnosa. Ova tema osobito je važna za studente s obzirom na to da po završetku studija ulaze u poslovni svijet i potragu za željenim poslovima te u skladu s tim ; poslovne intervjue odnosno razgovore za posao. Temeljna svrha ovoga rada je istaknuti važnost govora tijela prilikom razgovora za posao. U radu se pojašnjava razlika između verbalne i neverbalne komunicikacije, vrste neverbalne komunikacije, te uloga i i važnost govora tijela u uspješnom polovnom pregovaranju. Opisuje se na koji način se određenim dijelom i pokretima tijela šalju različiti tipovi poruka, zone udaljenosti u komunikaciji te kako govor tijela utječe na poslovne ljude. Na kraju, u radu se zaključuje na koje se načine može pravilno koristiti govor tijela da bi budućem poslodavcu poslala željena neverbalna poruka te u kojoj mjeri fizičke odrednice stvaraju temelj za selekciju potencijalnih kandidata na razgovoru za posao.

Social networks, as one of the most modern ways of communication, become an important communication channel with a certain influence reach in the academic world along with the classical media. The aim of this paper was to examine whether students that use social networks as a communication channel for the academic purposes are ethically involved in the production, collection, dissemination and use of information, do they follow the rules of conduct on social networks, respect privacy, intellectual freedom and intellectual property. For this purpose, a quantitative research was conducted in the form of the questionnaire among students at University College Algebra. The results have shown that over 80% of respondents seek ethically access to production, collection, dissemination and use of information on social networks, and it is very important to respect the rights of other people to privacy when collecting and publishing information on social networks. On the other hand, with regard to the intellectual property, it is interesting to note that every fifth respondent believes that citing and referral is not important when collecting and publishing information on social networks.

Social networks today are an unavoidable part of human everyday life due to the use of a very large number of users, and whose number is still increasing day by day. With the growth of the number of users and the positive opportunities that social networks provide, also increases the number of potential actions with negative consequences such as cyberbullying, bullying and harassment and other activities that can be classified as electronic violence. This article explores how young people in Croatia, who use social networks as a communication channel, are familiar with the terms and types of actions related to electronic violence. They belong to a generation classified as a net generation that has been exposed to new ways of communication more than any generation so far and has been exposed to a greater amount of violent and harmful media content than previous generations. For the purpose of this paper, we conducted a quantitative survey by a questionnaire on the student population of the Algebra University College, and examined whether they are experiencing the virtual world as fun and harmless, even when there is a risk of attack on their own or other person security, as well as electronic violence in many other forms. The results we have obtained show that students have already encountered electronic violence and have recognized themselves as victims of electronic violence and have participated in some form of electronic violence over another person.

Suvremeno društveno-kulturno, a osobito obrazovno okruženje, je informacijsko okruženje, koje prati niz pozitivnih, no i negativnih osobina. Zbog velike dostupnosti informacija te mogućnosti studiranja na bilo kojem mjestu, posebno težište je na kvaliteti znanja. Informacijsko obrazovno okruženje temelj je individualiziranih aktivnosti koje predstavljaju prijelaz iz učenja u život. Društvena odgovornost visokoobrazovnih institucija podrazumijeva i obavezu obrazovanja mladih ljudi koji mogu odgovoriti potrebama tržišta rada. Uloga visokoobrazovne institucije implicira da je nužno uz teorijska znanja osigurati studentima stjecanje praktičnih znanja koje omogućuju zapošljavanje nakon završenog studija. Centri karijera zauzimaju stratešku poziciju u povezivanju visokoobrazovne institucije, studenata i gospodarstva, a kroz rad predstaviti će se njihova konkretna uloga i značaj u osiguravanju što čvršćeg povezivanja sustava obrazovanja s gospodarstvom. Rad će predstaviti jedan od učinkovitih načina sustavnog praćenja kvalitete stručne prakse i korištenje rezultata za razvoj i unapređenje ne samo praktičnih vještina i znanja studenata nego i sudjelovanje u promjenama nastavnog kurikuluma, uključivanje poslovnih mentora u nastavne procese i učinkovitu sinergiju između globalnog tržišta rada i visokoobrazovanih ljudi. Profesionalno savjetovanje dodatna je usluga na raspolaganju studentima, a predstaviti će se primjeri najboljih praksi izvannastavnih aktivnosti za dodatni razvoj studenata tijekom obrazovanja i njihov uspješan prelazak iz akademskog u poslovno okruženje. Zaključci izneseni u radu svojevrsne su smjernice sadašnjim i budućim sudionicima visokog obrazovanja i daju jasne, pristupačne i jednostavne informacije o trendovima u akademsko-poslovnim suradnjama i mogu pomoći u pronalasku modela koji će se uspješno integrirati u obrazovne modele i doprinositi stjecanju znanja i vještina koje su tražene među poslodavcima.

Upravljanje znanjem počelo je davno i nije suvremena inovacija informacijske tehnologije, ali s evolucijom ekonomije iz upravljane prema poduzetničkoj ekonomiji, nazivanoj i ekonomija temeljena na znanju, upravljanje znanjem postaje jedan od temeljnih resursa na kojima se temelji efikasnost i efektivnost modernoga poduzeća te čini okosnicu njegovih sržnih kompetencija. Znanje postaje najvažniji izvor konkurentne prednosti na tržištu, te uz informaciju i informacijsku infrastrukturu postaje glavna pretpostavka koja intelektualni kapital stavlja u poziciju da stvara vrijednost. Znanja, vještine i kompetencije zaposlenika u organizaciji zapravo su kapital s obzirom da utječu na kompetitivnost te organizacije i ne smiju se poistovjetiti samo sa podacima jer je prijenos znanja prije svega interakcija među ljudima. Stoga, društvene vještine postaju ključne za upravljanje znanjem pojedinca, a ne sama tehnologija. Tacitno znanje koje se razumijeva kao proces odnosno složeni skup dinamičkih vještina, razumijevanja i rutina („znati kako“ ili eng. know-how), a koje se neprestano mijenjaju, upravljanje znanjem pomiče i na individualnu razinu. Individua kroz investiciju u sebe preuzima brigu za permanentnu samoedukaciju odnosno parcijalno stručno usavršavanje, za svladavanje posebnih vještina i pridodanih znanja (npr. vještina komuniciranja, e-komuniciranja i slično) i samopromociju ili vlastitu „prodaju“ na tržištu rada, tek tako postajući ključni resurs budućnosti: „umni radnik“ (eng. Intellectual worker) odnosno „radnik znanja“ (eng. Knowledge worker). Istraživanje koje je provedeno na studentskoj populaciji Visokog učilišta Algebra imalo je za svrhu utvrditi u kojoj su mjeri studenti upoznati s očekivanjima poslodavaca iz IT sektora te kako ocjenjuju i koliko smatraju bitnima svoje društvene vještine, samoedukaciju i samopromociju.

Pojava i korištenje interneta promijenili su cjelokupan život suvremenog čovjeka, a bez interneta komunikacija i u privatnom i u poslovnom svijetu postaje gotovo nezamisliva. Shodno tome, nije zanemariv niti utjecaj interneta na promjenu jezika odnosno na stvaranje tzv. mrežnog jezika ili netspeaka. Netspeak je usko povezan s engleskim kao globalnim jezikom, ali ima vlastita razlikovna obilježja u svojim pojavnostima. U ovom radu prikazana su osnovna obilježja netspeaka, kao posebnog jezika, kratica i izraza koje ljudi koriste u komunikaciji putem interneta, te su prikazani rezultati istraživanja provedenog na studentskoj populaciji Visokog učilišta Algebra o utjecaju interneta na vokabular mladih i u kojoj mjeri studenti koriste „kodirani domaći jezik“ odnosno mješavinu engleskog i hrvatskog jezika, uzimajući u obzir neke od glavnih načina na koje internet mijenja jezik, kao što su uvođenje novih internetskih naziva, a koji su najčešće anglizmi ili izvorne engleske riječi, širenje anglizama i kratica u općemu jeziku, uporaba emotikona te nepoštivanje pravopisnih pravila. Analizom podataka dobivenih iz odgovora studenata u provedenoj anketi pokazalo se da korištenje netspeaka dominira u neformalnoj online komunikaciji, ali da se u formalnoj online komunikaciji i dalje radije koriste riječi iz hrvatskog standardnog jezika.

Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru Standard zanimanja definira se kao popis svih poslova koje pojedinac obavlja u određenom zanimanju i popis kompetencija potrebnih za uspješno obavljanje tih poslova. Zahtjev za upis u podregistar može podnijeti bilo koja pravna ili fizička osoba predajom ispunjenog propisanog obrasca. Zbog nacionalne važnosti da zapisi u podregistru budu što kvalitetnije zapisani ministarstvo nadležno za rad izradilo je smjernice za izradu standarda zanimanja. Smjernice propisuju postupke i načine procjene utemeljenosti prijedloga. Propisani postupci zahtijevaju određene vještine analiziranja i pisanja, a kako ne postoji sustavna edukacija kao odlično rješenje nameće se e-learning. Izradom e-learning sadržaja koji će biti dostupan svim dionicima znatno se približuje cijela metodologija izrade standarda zanimanja, a kroz mogućnosti koje e-learning alati omogućuju može se postići i provjeriti potrebna vještina. Cilj rada je pokazati kako se pisane smjernice za izradu standarda zanimanja mogu pretočiti u e-learning sadržaj. Ujedno ovaj rad pokazuje i kako se prikladnom metodologijom i alatima može olakšati razumijevanje i ponavljanje složenih analiza te stjecati vještina koja se kasnije može primijeniti u konkretnoj situaciji izrade standarda zanimanja. U završnom dijelu rada dani su važni dijelovi i ilustracije stvarnog e- learning sadržaja za izradu standarda zanimanja s naglaskom na prednosti i važnosti odabranog pristupa.

Temeljna ideja nastanka ovog rada jest da je budućnost svijeta i svih stanovnika, uvjetovana koracima, planovima i akcijama koje poduzimamo danas, u sadašnjosti. Svrha ovog rada je prikazati i sažeto objasniti pojmove futurologije, futuroloških scenarija te analiza dijela opusa istih. Cilj je približiti ideju o promjenama i trendovima koji su prisutni u današnje vrijeme, ali i mogućih trendova budućnosti kako bi ih odgojno-obrazovni djelatnici mogli spoznati i uskladiti svoje praktično djelovanje. U prvom poglavlju prikazani su opći pojmovi koji određuju futurologiju i njenu povijest. Nadalje, prikazani su osnovni pristupi istraživanja futurologije kao i institucije koje omogućavaju futurološko obrazovanje te državne institucije s odjelima futrologije. Navedene su neke od futuroloških studija i opisani su ukratko temeljni dokumenti kojima futurologija utječe na svijet. Opisano je pet scenarija budućnosti koje je 2012. godine objavila najveća njemačka poštanska i prijevoznička kompanija Deutsche Post u suradnji s mnogim međunarodnim organizacijama i stručnjacima iscrpnom analizom više od petnaest milijuna dokumenata (projekcija budućnosti). Kroz drugo poglavlje proteže se tema obrazovanja. Prikazana je kratka povijest obrazovanja te sadašnji trendovi. U nastavku slijedi prikaz odnosa futurologije i obrazovanja. Nadalje, prikazana su četiri moguća scenarija budućnosti obrazovanja čiju vjerojatnost osiguravaju postojeći trendovi u obrazovanju. U zadnjem poglavlju, temeljem prethodno navedenih i proučenih podataka napravljen je prikaz pet scenarija moguće budućnosti i statusa obrazovanja prema scenarijima Deutsche Posta.

U suvremenom multimedijalnom vremenu događa se pomak od učenja kroz klasične tiskane izvore kao što su knjige i članci, prema novim oblicima učenja putem digitaliziranih materijala. Digitalizirani nastavni materijali definiraju se kao informacije potrebne za učenje i poučavanje, a koje su dostupne u digitalnom obliku i koriste se na računalu ili nekom sličnom uređaju. Studenti Visokog učilišta Algebra na kolegijima imaju obveznu literaturu u klasičnoj tiskanoj formi priručnika ili knjiga koje posuđuju iz knjižnice. Također, studentima su dostupni nastavni materijali preko sustava Digitalne referade – Infoeduke, kao što su prezentacije s predavanja, zadaci za vježbu, upute za uspješno svladavanje gradiva te dodatna literatura. Očekuje se još veći pomak od klasičnih oblika učenja prema različitim oblicima e-učenja, pa je istraživanje imalo je za svrhu istražiti stavove studenata o korisnosti digitaliziranih materijala za učenje u usporedbi s klasičnom, fizičkom literaturom. Istraživanjem je obuhvaćen uzorak od 80 studenata upisanih na preddiplomski i diplomski studij Digitalnog marketinga u akademskoj godini 2015./2016. Cilj rada je prikazati prikupljene podatke istraživanja, a kao zaključak rada prikazane su prednosti i nedostaci klasičnih oblika učenja korištenjem tradicionalnih izvora, kao i prednosti i nedostaci e-učenja korištenjem digitaliziranih izvora informacija i znanja.

Globalizacija ima velik utjecaj na suvremeno poslovno okruženje i u takvom okruženju obrazovanje sve više postaje usluga. Visoka učilišta moraju kontinuirano podizati kvalitetu usluge, kako bi mogle privući i zadržati što veći broj studenata. Kvaliteta usluge jedan je od glavnih faktora konkurentnosti, a svaki pružatelj usluga treba poznavati svoje korisnike kako bi mogao pružiti uslugu po mjeri korisnika. Kroz rad su prikazani stavovi i očekivanja studenata prilikom upisa na studij, a podaci su prikupljeni metodom anketiranja. Anketa je bila dobrovoljna, a odvijala se u sklopu i tijekom nastave. Istraživanje je provedeno na uzorku 137 novoupisanih studenata na 1. godinu preddiplomskih studija Visokog učilišta Algebra u školskoj godini 2015./2016., kao budućih korisnika usluge. Svrha ovog istraživanja jest identificirati motive upisanih studenata za upis studija na Visokom učilištu Algebra te stavove i očekivanja studenata vezanih uz njihovu uključenost u nastavne procese, izvannastavne aktivnosti, nastavak obrazovanja i razvoj karijere. Rezultati provedenog istraživanja imat će utjecaj na planiranje budućih aktivnosti koje će izravno i neizravno doprinijeti zadovoljstvu studenata i povećanju kvalitete obrazovnog procesa.

Rad se bavi pitanjem vrlo slabog interesa žena za studije računarstva odnosno informacijsko – komunikacijskih tehnologija. Statistički podaci Agencije za znanost i visoko obrazovanje pokazuju da u Hrvatskoj samo 13% studentica izabire studije u području tehničkih, biotehničkih, inženjerskih i prirodnih znanosti (STEM). Na Visoko učilište Algebra – visoku školu za primijenjeno računarstvo upisan je 491 student na preddiplomske i diplomski studij u školskoj godini 2014./2015., od čega samo 43 studentice, što znači da je zastupljenost studentica manja od 9%. Svrha ovog kvalitativnog istraživanja, u kojem je sudjelovalo 36 studentica, je identificirati motive upisanih studentica te, suprotno, moguće razloge zbog kojih studij računarstva nije popularniji odnosno atraktivniji među djevojkama. Studentice ističu intrinzične motive za upis, ali i dobre poslovne mogućnosti nakon završenog studija. Smatraju da glavni uzroci slabe zastupljenosti žena u ICT-u leže u tradicionalnom vjerovanju da je to muški posao, slabijem predznanju u području tehnologija, društvenom neprihvaćanju te slaboj informiranosti. Kao moguća rješenja proizašla iz ovog istraživanja ističu se obvezna rana informatička edukacija, adekvatno informiranje učenika te kreativne promotivne aktivnosti.Rad se bavi pitanjem vrlo slabog interesa žena za studije računarstva odnosno informacijsko – komunikacijskih tehnologija. Statistički podaci Agencije za znanost i visoko obrazovanje pokazuju da u Hrvatskoj samo 13% studentica izabire studije u području tehničkih, biotehničkih, inženjerskih i prirodnih znanosti (STEM). Na Visoko učilište Algebra – visoku školu za primijenjeno računarstvo upisan je 491 student na preddiplomske i diplomski studij u školskoj godini 2014./2015., od čega samo 43 studentice, što znači da je zastupljenost studentica manja od 9%. Svrha ovog kvalitativnog istraživanja, u kojem je sudjelovalo 36 studentica, je identificirati motive upisanih studentica te, suprotno, moguće razloge zbog kojih studij računarstva nije popularniji odnosno atraktivniji među djevojkama. Studentice ističu intrinzične motive za upis, ali i dobre poslovne mogućnosti nakon završenog studija. Smatraju da glavni uzroci slabe zastupljenosti žena u ICT-u leže u tradicionalnom vjerovanju da je to muški posao, slabijem predznanju u području tehnologija, društvenom neprihvaćanju te slaboj informiranosti. Kao moguća rješenja proizašla iz ovog istraživanja ističu se obvezna rana informatička edukacija, adekvatno informiranje učenika te kreativne promotivne aktivnosti.

Human cytomegalovirus (HCMV), a member of beta-herpesvirus family, is widely distributed throughout world populations. After mostly asymptomatic infection HCMV establishes a life-long persistence with minimal or no damage to its host. However, in immunosuppressed and immunologically immature patients it can cause grave disease and even death. Pathogenesis of HCMV infection is still poorly understood, there are no effective vaccines and HCMV research is hindered by its species specificity which prevents the use of animal models. Murine cytomegalovirus (MCMV) is biologically similar and genetically related and to HCMV which makes it an excellent model for studies. However, currently used genomic map of the MCMV relies heavily on ORFs predicted using bioinformatics tools and verified by genomic tilling arrays. Such analyses can miss certain ORFs, rare alternative splicing sites and do not give information about the exact 5’ and 3’ ends of the transcripts. Therefore, the goal of this project was to characterize all of the viral transcription products that accumulate in infected cells, both polyadenylated and non-polyadenylated. Similar transcriptomic analysis of just poly(A) transcripts in HCMV revealed many novel genes and gene products, and our analysis of MCMV’s transcriptome, reveals unexpected complexity of the MCMV genome which could not have been envisioned with ORF prediction software alone. We have detected a number of new transcripts and novel splice-variants, along with several S-AS pairs. Further analysis of these gene products may yield new insights into CMV diseases and represent novel treatment targets. We are in the process of generating rationally-designed gene arrays to investigate involvement and regulation of these gene products in various tissues and organs and during different infection conditions. Finally, in collaboration with IT researchers, we will integrate our data with bioinformatic tools in order to develop a publicly accessible database of the CMV transcriptome. We envision this database to serve as the definitive resource for the worldwide research community.