Search

Uvod: Važan dio metodologije sustavnog pregleda je procjena rizika od pristranosti (engl. risk of bias; RoB) u uključenim istraživanjima. Cochraneovi sustavni pregledi (CSP) smatraju se zlatnim standardom u pogledu metodologije sustavnog pregleda, ali Cochraneove upute za procjenu nekih domena rizika od pristranosti nejasne su, što može dovesti do nedosljednosti u procjenama autora. Cilj ove doktorske disertacije je bio kroz provedbu tri istraživanja analizirati dosljednost ocjena i pripadajućih objašnjenja za domene gubitka ispitanika (engl. attrition bias) te ostalih izvora od pristranosti (engl. other bias), kao i rabe li autori CSP-ova procjenu ukupnog rizika od pristranosti (engl. overall bias) te na osnovi nje i analizu osjetljivosti (engl. sensitivity analysis) u sustavnim pregledima o intervencijama objavljenima u Cochraneovoj bazi podataka sustavnih pregleda. Metode: Analizirani su svi CSP-ovi o intervencijama objavljeni od srpnja 2015. do lipnja 2016. godine koji su uključili randomizirane kontrolirane pokuse, a u trećem istraživanju CSP-ovi objavljeni od srpnja 2015. do lipnja 2018. godine. Izvađeni su podatci o broju uključenih istraživanja, ocjenama za domene gubitka ispitanika i ostalih izvora pristranosti (nizak, nejasan ili visok) te pripadajuća objašnjenja. Ocijenjeno je koliko CSP-ova ima različite ocjene za isto pripadajuće objašnjenje. Analizirani su podatci o metodama procjene ukupnog rizika od pristranosti za cijelo istraživanje kao i detalji o metodama koje se rabe za izradu analiza osjetljivosti na temelju RoB-a. Korištena je deskriptivna statistika. Rezultati: Prvo istraživanje: U glavnu analizu uključene su 10292 ocjene i pripadajuća objašnjenja za pristranost zbog gubitka ispitanika iz 729 CSP-ova. Pripadajuća objašnjenja za te ocjene razvrstane su u četiri kategorije i utvrđeno je da je većina objašnjenja bila nejasna. Brojčani pokazatelji postotka gubitka ispitanika kao i korištene statističke metode su ocjenjivane vrlo različito. Jedna trećina autora CSP-ova je imala više od jedne kategorije pripadajućih objašnjenja; neki su imali do četiri različite kategorije. Pronađene su nedosljednosti čak i s brojem ocjena, imenima ove domene i različitim ocjenama za ista pripadajuća objašnjenja u istom CSP-u. Drugo istraživanje: Analizirano je 768 CSP-ova koji su uključivali 11369 randomiziranih kontroliranih pokusa (RCT). Bilo je 602 (78%) CSP-a koji su imali domenu „ostalih izvora pristranosti“ u RoB alatu, a uključivale su ukupno 7811 RCT-ova. U RoB tablici 337 CSP-ova za barem jedno od uključenih istraživanja je naznačeno da nije pronađen nijedan ostali izvor pristranosti, a pripadajuća objašnjenja su nedosljedno ocijenjena kao nizak, nejasan ili visok izvor pristranosti. U 524 CSP-a koji su opisivali razne ostale izvore pristranosti je bilo 5762 pojedinačna tipa objašnjenja koje su razvrstana u 31 skupinu. Ocjene istih pripadajućih objašnjenja bile su vrlo nedosljedne. Pronađene su brojne druge nedosljednosti u izvještavanju o ostalim izvorima pristranosti u CSP-ima. Treće istraživanje: Od 1452 analizirana CSP-a, 409 je spomenulo procjenu ukupnog RoB-a na razini istraživanja. U 107 CSP-ova su autori jasno odredili ključne domene koje određuju ukupni RoB, dok u preostalim CSP-ovima procjena ukupnog rizika od pristranosti nije bila u skladu s Cochraneovim priručnikom. Među 268 CSP-ova koji su imali bilo kakvu analizu osjetljivosti povezanu s RoB-om, u 56 (21%) pregleda su autori izvijestili o značajnoj promjeni rezultata za barem jedan ishod u odnosu na početnu analizu. Zaključak: U analiziranim CSP-ovima pronađena je velika nedosljednost u metodama procjene rizika od pristranosti zbog gubitka ispitanika kao i ostalim izvorima pristranosti. Vrlo heterogeni pristupi procjeni ukupnog RoB-a na razini primarnog istraživanja i upotreba RoB-a za analize osjetljivosti mogu dati nedosljedne i neusporedive rezultate u Cochraneovim pregledima. Autorima sustavnih pregleda trebaju jasne smjernice o procjeni različitih domena RoB-a. Jasne upute o procjeni RoB-a će poboljšati pouzdanost Cochraneova alata za procjenu rizika od pristranosti, pomoći autorima u donošenju odluka o riziku od pristranosti i u donošenju pouzdanih odluka u zdravstvu., Background: An essential part of the systematic review methodology is the appraisal of the risk of bias (RoB) in included studies. Cochrane systematic reviews are considered the golden standard regarding systematic review methodology, but Cochrane’s instructions for assessing the risk of attrition bias are vague, which may lead to inconsistencies in authors’ assessments. The aim of this doctoral dissertation was to conduct three studies, to analyze the consistency of judgments and related explanations for domains attrition bias and other bias, as well analyze methods of assessing ‘overall bias’ in Cochrane reviews of interventions published in the Cochrane Database of Systematic Reviews (CDSR), and sensitivity analyses related to overall RoB. Methods: The analysis included Cochrane reviews of interventions that included randomized controlled trials (RCTs) and were published from July 2015 to June 2016 and for the third study from July 2015 to June 2018 in the CDSR. The following data were extracted: the number of included trials, the judgment of attrition, and other risk of bias for each included trial (low, unclear, or high) and accompanying support for the judgment (supporting explanation). We also assessed how many Cochrane reviews had different judgments for the same supporting explanations. We extracted data regarding methods for judging overall bias on a trial level and details regarding methods used for using RoB in sensitivity analyses. Descriptive statistics was used. Results: The first study: In the principal analysis, we included 10292 judgments and supporting explanations for attrition bias from 729 Cochrane reviews. We categorized supporting explanations for those judgments into four categories, and we found that most of the supporting explanations were unclear. Numerical indicators for percent of attrition and statistics related to attrition were judged very differently. One-third of Cochrane reviews had more than one category of supporting explanation; some had up to four different categories. Inconsistencies were found even with the number of judgments, names of risk of bias domains, and different judgments for the same supporting explanations in the same Cochrane review. The second study: We analyzed 768 Cochrane reviews that included 11369 RCTs. There were 602 (78%) Cochrane reviews that had ‘other bias’ domain in the RoB tool, and they included a total of 7811 RCTs. In the RoB table of 337 Cochrane reviews for at least one of the included trials, it was indicated that no other bias was found, and supporting explanations were inconsistently judged as low, unclear, or high RoB. In the 524 Cochrane reviews that described various sources of other bias, there were 5762 individual types of explanations which we categorized into 31 groups. The judgments of the same supporting explanations were highly inconsistent. We found numerous other inconsistencies in reporting of sources of other bias in Cochrane reviews. The third study: Of 1452 analyzed Cochrane reviews, 409 mentioned assessment of overall RoB on a study level. In 107 reviews, authors specified key domains that determined the overall RoB, while in the remaining reviews, assessment of overall bias was not in line with the Cochrane Handbook. Among 268 Cochrane reviews that had any RoB-related sensitivity analysis, in 56 (21%) reviews, the authors reported a significant change for at least one outcome compared to the initial analysis. Conclusion: We found very high inconsistency in methods of appraising risk of attrition and other bias in recent Cochrane reviews. Highly heterogeneous approaches to summarizing overall RoB on a study level and using RoB for sensitivity analyses may yield inconsistent and incomparable results across Cochrane reviews. Systematic review authors need clear guidance about the assessment of different domains of RoB. Clear instructions about appraising RoB will improve the reliability of the Cochrane’s risk of bias tool, help authors in making decisions about the risk of bias, and help in making reliable decisions in healthcare.

Cilj. Istražiti opseg pritisaka na nastavnike pri ocjenjivanju, osobe koje najčešće vrše pritisak na nastavnike, najčešće oblike pritisaka, saznati stavove nastavnika prema različitim oblicima pritisaka te način ponašanja nastavnika u hipotetskoj situaciji da dožive jedan od oblika pritisaka. Ispitanici i metode. U istraživanju su sudjelovali nastavnici Medicinskog fakulteta u Splitu u znanstveno-nastavnim zvanjima. Od ukupno 124 nastavnika koji su udovoljavali kriterijima uključenja, 91 (73%) nastavnika je pristalo sudjelovati u istraživanju. Podatci su prikupljani anonimnim upitnikom razvijenim za potrebe ovoga istraživanja. Rezultati. Od svih nastavnika koji su sudjelovali u istraživanju njih 42 (46, 2%) doživjelo je neku vrstu pritiska od strane studenata koji nisu prošli ispit ili su htjeli veću ocjenu. Najčešći oblici pritiska studenata bili su uporno nagovaranje i moljakanje, „prijateljska“ molba i plač. Roditelji studenata su pokušali intervenirati kod 31 (34%) anketiranog nastavnika. Najčešći oblik pritiska koji su vršili roditelji bila je „prijateljska“ molba (N=21 ; 67, 7%). Kod 15 (48, 4%) anketiranih nastavnika roditelji nisu vršili pritisak, samo su htjeli razgovarati o rezultatima studenta. Kolege s posla kontaktirale su 34 (37, 3%) anketiranih nastavnika vezano za uspjeh studenta na ispitu. Kod njih je najčešći pritisak također bila „prijateljska“ molba (N=25 ; 73, 5%). Trećina kolega (N=12 ; 35, 3%) nije vršila pritisak, samo su htjeli razgovarati o rezultatima studenta. Kolege koje su kontaktirale nastavnike najčešće su bili liječnici koji ne rade na Medicinskom fakultetu i kolege liječnici koji rade kao nastavnici na Medicinskom fakultetu. Kao metode sprječavanja pritisaka/intervencija nastavnici su najčešće navodili upozorenje studentima prije početka kolegija (N=40 ; 44%) i izradu pravilnika koji bi definirao neprihvatljive pritiske/intervencije i odgovarajuće sankcije (N=24 ; 26, 4%). Dio nastavnika ocijenio je određene pritiske/intervencije kao potpuno ili djelomično prihvatljive, uključujući molbe, uporno nagovaranje, plač i vikanje. Većina nastavnika prijavila bi neke od pritisaka/intervencija upravi fakulteta dok je 15 (16, 5%) nastavnika navelo da nijednu vrstu pritiska upravi ne bi prijavili. Zaključci. Značajan broj nastavnika iskusio je pritiske i intervencije vezane za ocjenjivanje na ispitu od strane studenata, njihovih roditelja i kolega liječnika, a određeni broj tih pritisaka ocijenjen je potpuno ili djelomično prihvatljivima. Potrebno je kroz edukaciju nastavnika i studenata mijenjati profesionalnu kulturu u kojoj su pritisci vezani za ocjenjivanje na ispitu prihvatljiva i česta pojava.

Matematički model procesa binarne šaržne rektifikacije predstavlja sistem jednadžbi kojim se opisuje dinamička promjena sastava smjese po ravnotežnim stupnjevima, a u koji je uveden neki od modela binarne ravnoteže kapljevina-para. Simuliranjem na računalu određuju se procesni parametri kao što su potrebna efikasnost kolone i refluksni omjer te energetska bilanca. Matematički model se koristi pri projektiranju sustava za vođenje procesa. Osnovni zadaci vođenja procesa su održavanje konstantnog protoka parne faze po koloni i prethodno definiranog refluksnog omjera. Šaržna rektifikacija može se provoditi pri konstantnom efluksnom omjeru ili vremenski promjenjivom refluksnom omjeru koji osigurava zadani sastav destilata ili zadovoljava neki drugi projektni zahtjev.