Search

Mare's milk is traditionally used in the regions of Central Asia by nomadic people. Also, there is a long history of utilisation and processing of mare's milk. Furthermore, in recent decades, mare's milk has been researched as a functional food throughout Europe. The production of mare's milk is highly demanding. Since the composition of the mare's milk depends on various factors, the aim of the work was to determine the variability of the composition of the Lipizzaner mare's milk regarding parity. Mare's milk was collected from the 16 Lipizzaner mares bred at a stud farm in eastern Croatia. Regarding parity, the mares were classified into two groups: (A) younger (first to third lactation, n = 8) and (B) older (over third lactation, n = 8). It was found that the amount of milk fat and lactose is higher in the milk of older mares, while the amount of protein was lower in the same animals. Concerning the aspect of functional food in the human diet, protein represents the most important component of mare's milk. Therefore, it can be concluded that the milk of the younger mares is richer in protein and more recommended as a functional food.

The paper aimed to define the optimal daily number of rations of a "modern" horse, regarding the physiological and ethological aspects, and to determine the number of ratios in horses in boarding and private accommodation in Croatia. From an evolutionary and physiological point, the horse was built for constant feeding. The rations have to provide an adequate supply of energy and nutrients and largely affect the horses' ethology. The management of feeding and quality of ration affects the horses' health and welfare. Today horses are far less physically active than before. The frequency of rations affects the physiological parameters of digestion and the aetiology of the horse. How to balance the appropriate ration frequency considering the physiological and ethological aspects, and the usage of the horse itself depends primarily on the daily amount and quality of feed required for the horse to remain fit. Usually, adult horses have two rations a day with a 10-hour daily interval and 14-hours nightly interval between rations. The frequency of a horses’ ration varies depending on the way of keeping, category, physiological condition and usage. The effect of feeding on the health and welfare of horses is mainly focused on the appropriate intake of energy and nutrients and on the consideration of the aetiology of feeding, limiting concentrates to specific needs, availability of water and hygienic correctness of feed and water. Knowledge of the specific feeding needs of horses in physiology and aetiology should be considered an essential part of preserving the horses' welfare.

Mare's milk was traditionally used by nomadic peoples in the regions of Central Asia, where its use goes back a long way in history. In recent decades, the mare's milk has been researched as a functional food throughout Europe. The production of the mare's milk is technologically demanding. Changes in the composition of the mare's milk have been poorly investigated in the raw material production. The aim of the work was to determine whether the composition of the Lipizzaner mare's milk change through the ordinal number of lactation. Mare's milk was collected from the 17 Lipizzaner mares bred at a stud farm in Slavonia (eastern Croatia). The Lipizzaner mares were classified into two groups: (A) younger (first to third lactation, n = 8) and (B) older (over third lactation, n = 8). The composition of milk fat, protein and lactose in the mare's milk in the 4th and 6th months of lactation was analysed. It was found that the amount of milk fat and lactose in the mare's milk of older mares increases, while the amount of protein decreases. The most important composition of mare's milk from the aspect of functional food in the human diet is precisely the protein composition. Therefore, it can be concluded that the milk of the younger mares is richer in protein and more acceptable as a functional food. The protein composition of mare's milk should be identified further.

Umro je prof. dr. sc. Tomo Rastija. Ta tužna vijest, u ponedjeljak ujutro, 25. siječnja 2021. godine, poput munje pronijela se aulom, hodnicima i kabinetima Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, kuće koju je toliko volio, kojoj se uvijek ponovno vraćao. Umro je ugledni znanstvenik, cijenjen sveučilišni profesor, gospodin i iznad svega veliki čovjek.

Životinje mogu biti tješitelji duše te pravi pomagači u potrebi i potrazi (self-search). Pronalaze pristup pacijentima s demencijom, mogu mirisom osjetiti bolesti i sumnjaju na pojavu bolesti prije vlasnika. Terapija s pomoću životinja (European Society for Animal Assisted Therapy – ESAAT) psihoterapijski je tretman koji se temelji na izgradnji veze sa životinjom kroz interakciju i igru, kako terapija uz pomoć životinja djeluje i koja je životinja za koga prikladna. Životinje su se već odavno etablirale kao svojevrsni terapeut za ljude. Bilo da su konj, pas, mačka ili alpaka – pomažu malim i velikim pacijentima primjerice s anksioznim poremećajima, problemima mišićno- koštanog sustava ili u prevladavanju depresije. Interakcija sa životinjama može prenijeti osjećaj mira, zajednice i ljubavi. Zagovornici terapije uz pomoć životinja kažu da razvoj privrženosti prema životinji potiče samopoštovanje i samopouzdanje. Ovisno o potrebama pacijenta i ciljevima liječenja, ESAAT može uključivati udomljavanje kućnog ljubimca kod kuće, sudjelovanje u programu za terapiju životinja u zajednici ili pohađanje ustanove u kojoj žive terapijske životinje. Često može biti prilika za pacijente da izađu, komuniciraju sa svojim vršnjacima te sudjeluju u vježbama. Životinje mogu zaustaviti usamljenost, dati ljudima s demencijom novu kvalitetu života te pomoći djeci s problemima u ponašanju da izgrade povjerenje i preuzmu odgovornost. Psi primjerice pomažu djeci da smanje agresiju i na njih djeluju opuštajuće. Društveno povučena djeca postaju aktivnija uz pse, a psi djeluju smirujuće na hiperaktivnu djecu. Terapija s pomoću životinja može se odvijati u gotovo svakom okruženju koje najbolje odgovara potrebama pacijenta, uključujući bolnice, škole, pa čak i zatvore. U terapiji mogu sudjelovati mnoge životinje. Iako su konji, psi i mačke najčešći, neki ljudi biraju ribe, zamorce, pa čak i dupine. Vrlo je važno da su terapijske životinje prijateljske, mirne, dobro obučene, zdrave i ažurirane s cijepljenjima i kontrolom parazita.

The jumping sport represents a significant part of the equestrian industry that is largely focused on the realization of economic gain. In order to realise desired competition results, horses need to be adequately trained. Generally, training can be defined as ‘a complex process of different activities with a planned and oriented goal of making progress in achieving fitness and oriented movements during work'. Through training, horses need to improve or maintain maximum performance, preparing the horse for competition, delay onset of fatigue, improve skills or work capacity, minimize the incidence of injuries or metabolic disorders, and maintain willingness and enthusiasm for exercise. Furthermore, warming-up represents the unavoidable preparatory step of each training session aiming to prepare the body for the training by increasing the heart rate, enhancing blood supply to tissues, and increasing the flexibility of joints, ligaments, and tendons. Also, horses' trainers and handlers should nurture natural curiosity enabling horses to suppress potential fear of new stimuli and lift the performances in training and breeding. Finally, an adequately trained and bred horse is the one with good results in equestrian sports.

Šepavost je bolest krava koja se učestalo javlja na farmama za proizvodnju mlijeka. Izrazito je bolna za životinje, rezultira visokim ekonomskim gubitcima uslijed: pada proizvodnje mlijeka, troškova liječenja, te ranog izlučenja grla iz proizvodnje. Ključno je uočiti upalne promjene (preteče šepavosti) u začetku, a prije razvoja uznapredovale faze bolesti, koja dovodi do otežanog i bolnog kretanja kod životinja. Razvoj infracrvene termografije daje nove mogućnosti u prevenciji nastanka šepavosti. Ova tehnologija je beskontaktna, neinvazivna, te relativno lako primjenjiva. Infracrvena termografijaima budućnost u prevenciji šepavosti kod krava uz poštivanje određenih preduvjeta za njezino pravilno korištenje.

Analysis of the statistical data on equidae breeding and trends in the horse breeding sector of the Republic of Croatia (Ministry of Agriculture - GI, 2018) determined that the number of registered equidae has been grown at an annual level from 1.5% to 5.5% due to the establishment of the Central Register of equidae, systematic animal marking and registration into the Uniform Register of Domestic Animals. The Republic of Croatia has 27, 360 equidae, being an increase of 3, 3% compared to 2017. Increase of, 1.9% refers to 23, 649 horses of the aforesaid number. The above mentioned number of equidae is owned by 6608 owners, being also an increase of 3.2%. The most populated breed group consists of cold-bloods (58%), while the last decade has been known for a slight increase in the warm- bloods number. The intensive popularization of horse breeding in the Republic of Croatia, the implementation of breeding programs of breeders' associations, breeding associations as well as the competent body for different breeds, the realization of the National Program of the Subsidy of the Breeding Programs implementation for warm-blooded breeds and Breeding horse types led to the trend of horse breeding in the period 2015 – 2020. The regulations on the implementation of direct subsidy to agriculture and the IAKS rural development measures in 2019 have significantly increased the former amounts of EUR 200 per conditional head of the original and protected breeds (EUR 396.32 for the Croatian cold-blood, EUR 404.98 for the Croatian Posavina horse, EUR 502 , 04 for Medjimurje horse, 387, 11 EUR for Lipizzans). Furthermore, the horse breeding sector is included in the "blue diesel" quota allocation system. The costs arising from the Order on animal protection measures from contagious and parasitic diseases are also co- financed. Not only does horse breeding show a positive trend in breeding sense but also in all segments of horses use by numerous organized activities with horses, equestrian sports competitions, recreational tourist activities including cultural folk events.

Cilj rada bio je izmjeriti i prikazati osnovna muzna svojstva krava jersey pasmine na primjeru jedne suvremene govedarske farme za proizvodnju mlijeka. Za mjerenje muznih svojstava koristio se mjerni uređaj LactoCorder, a mjerili su se slijedeći parametri: količina mlijeka po mužnji (KMM), prosječni (PPM) i maksimalni protok mlijeka (MPM), te trajanje glavne (GFM) i cijele mužnje (TM). Krave jersey pasmine imale su prosječnu količinu mlijeka po mužnji 11, 99 kg, dok su PPM i MPM mlijeka u prosijeku iznosili 2, 01 odnosno 3, 09 kg/min. Trajanje GFM i TM u prosjeku su iznosili 5, 99 odnosno 10, 13 minuta. Utvrđena je nešto veća zastupljenost poželjnijih krivulja protoka mlijeka (pravokutna i stepenasta) u iznosu od 58 %, dok su manje poželjne krivulje bile zastupljene sa 42 % (bimodalna i neodređena). Sa stajališta dobre muznosti, krave jersey pasmine iz ovoga istraživanja imaju nešto niži prosječni protok mlijeka, a samim tim i duže trajanje mužnje. Uočena je velika zastupljenost bimodalnih krivulja, koje ukazuju na moguću neusklađenost muznog uređaja (sisne čaše) sa dimenzijama vimena krava jersey pasmine. Na osnovu dobivenih rezultata nužna su daljnja istraživanjamuznosti krava ove novije pasmine za proizvodnju mlijeka u Republici Hrvatskoj. Nadalje, nužna je određena korekcija na muznim uređajima kako bi se poboljšao tijek mužnje a samim tim i kvaliteta mužnje krava jersey pasmine.

Cilj ovoga rada je da se na osnovu baze podataka o podrijetlu grla kasačkih pasmina konja koji se nalaze u evidenciji Udruženja za kasački sport Srbije izračunaju parametri populacije u softveru specijaliziranom za analizu pedigrea. Ukupan broj grla je iznosio 2.655, oždrijebljenih u razdoblju od 1926. do 2010. godine. Obrada podataka je izvršena primjenom online softvera PopRep 2.0, a izračunati su sljedeći parametri populacije: popunjenost pedigrea po godinama, koefi cijent inbridinga i generacijski interval. Prosječna popunjenost pedigrea za promatranu populaciju kasača za posljednjih deset godina se kretala od 47, 4% u 6. generaciji, do 100% u 1. generaciji. Kod najvećeg broja grla, koefi cijent uzgoja u srodstvu se kretao od 0-5% i iako je imao tendenciju povećanja, prosječan koefi cijent inbridinga po godini rođenja je bio nizak. Generacijski interval na razini populacije je u prosjeku iznosio 11, 9 godina, dok je za kobile iznosio 10, 4 godine, a za pastuhe 13, 3 godine. U daljnjem radu treba nastojati da se podaci koji su do sada prikupljeni upotpune, kako bi se povećala popunjenost pedigrea i točnost ocjene ostalih parametara populacije.

Cilj rada je istražiti ponudu tržišta prehrambenih proizvoda od kobiljeg mlijeka na području Europske unije. Proizvodnje kobiljeg mlijeka u Europi prvi su se prihvatili Nijemci, Talijani i Francuzi, a potom se ona proširila i na Nizozemsku, Belgiju te Norvešku. Godišnja proizvodnja u EU iznosi oko 1.000 tona, te se kobilje mlijeko prodaje najviše u Rusiji i Francuskoj. Poljoprivredna gospodarstva i farme u zapadnoj Europi prepoznale su potencijale kobiljeg mlijeka te se usmjerile na ovu vrstu proizvodnje. Danas oni nude raznovrsne proizvode na tržištu, a također i turističke usluge na svojim farmama. Održivo poslovanje zabilježeno je na farmama usmjerenim na proizvodnju mlijeka kobile. Proizvodnja kobiljeg mlijeka može doprinijeti očuvanju pasmina konja i osigurati značajan broj radnih mjesta. Na taj način moguće je postići osim direktnih gospodarskih efekata, socio-ekonomske efekte koji su vidljivi u očuvanosti kulturnog krajolika i genetske raznolikosti. Osim svježeg mlijeka, moguće su razne prerade u fermentirane proizvode poput kumisa, jogurte, proizvodnja sira, čokolade ili kozmetičke proizvode poput sapuna, losiona, šampona. Potrošače treba upoznati i informirati o svojstvima mlijeka kopitara, njihovim pozitivnim učincima na zdravlje te širokim i raznolikim asortimanom proizvoda. Moguće ih je ponuditi na tržištu kako bi ostvarili potražnju, a samim time i proizvodnju mlijeka, poboljšanje same situacije u konjogojstvu te revitalizaciju autohtonih pasmina.

Termografska kamera bilježi zračenje u infracrvenom pojasu elektromagnetskog spektra (0.9-14 mikrometara) i stvara sliku koju nazivamo termogram. Sva tijela ovisno o njihovoj temperaturi emitiraju infracrveno zračenje, prema zakonu zračenja crnog tijela. Termografija omogućava promatranje okoline bez osvjetljenja što je prvo primjenjivala vojska i policija, a danas sve više lovci i znanstvenici kod promatranja životinja. Gledani termografskom kamerom topli predmeti se dobro ističu u odnosu na hladnije tako su konji i druge toplokrvne životinje dobro vidljive. Ovisno o kvaliteti kamere promatranjem konja termografskom kamerom može se uočiti najmanja promjena u temperaturi mišića, tetive, ligamenti, zgloba i sl. što može uputiti na ozljedu ili bolesti. Široka je primjena termografije u konjogojstuo osobito u vrhunskom konjičkom sportu. Analizom termograma konja koji je u treningu može se promatrati stupanj zagrijavanja pojedinih partija mišića i tako usmjeravati trening prema razvoju željenih mišićnih skupina. Usporedbom termograma prije i nakon korištenja opreme za jahanje ili prezanje konja može se utvrditi prikladnost iste. Termogram predstavlja odličan alat u svijetu uzgoja i korištenju konja sa ciljem njegove uspješnosti u sportu i dobrobiti.

Cilj rada je prikazati istraživanja koja se temelje na primjeni infracrvene termografije u konjogojstvu. Termografska kamera bilježi zračenje u infracrvenom pojasu elektromagnetskog spektra (0.9-14 mikrometara) i stvara sliku koju nazivamo termogram. Termografija danas postaje sve popularnija metoda pri dijagnosticiranju mišićno- koštanih i neuroloških ozljeda kod konja, posebice nespecifične hromosti konja. Budući da je termografija potpuno neinvazivna, pruža pregled konja bez da se ga dotakne, što neće prouzrokovati stres ili nelagodu kod životinje. Termografiju konja smatramo iznimno korisnom pri radu kod sportskih konja u treninzima. Gledajući u budućnost povremena rutinska termografska procjena radnog ili sportskog konja mogla bi pomoći pri osmišljavanju programa prevencije ozljeda, ali trenutno se zahtijevaju veća istraživanja kako bi se pokazala korisnost. Postati djelotvornim termo- grafičarom zahtijeva temeljitu obuku, upravo zbog toga što se termogrami lako manipuliraju promjenom uvjeta okoline ili lošom pripremom konja. Potrebno je vrsno iskustvo za razlikovanje normalnih i patoloških varijacija temperature na površini tijela konja.

Konj je po mnogočemu posebna domaća životinja, tako je i sa njegovim probavnim sustavom. Konj je biljojed sa jednostavnim želucem. Volumen probavnog sustava konja je oko 40 l na 100 kg tjelesne mase konja. Probava konja započinje usnom šupljinom, gdje zubi sažvaču obrok, natope ga slinom, jezik formira zalogaji i potiske dalje u probavni sustav. Jednak konja je dugačaki, izrazito mišićav i to jer razlog zašto konj gotovo nikada ne povraća. Kada zalogaj stigne u želudac koji čini 8, 5-10 % ukupnog volumena probavnog sustava, natapa se želučanim sokovima i potiskuje u crijeva. Konj nema žučnu vrećicu, te je to razlog zašto je osvijetli na masna krmiva. Funkcija žući u probavnom sustavu je da emulgira masti, da bi se one lakše resorbirale u organizam. Debelo crijevo konja čini 65% volumena probavnog trakta. Slijepo crijevo konja dvostruko je veće od goveđeg. U slijepom crijevu se odvija mikrobiološka aktivnosti i probava ugljikohidrata što se kod preživača vrši u predželucima. Za konje se često kaže da loše iskorištavaju krmiva. Razlog leži u tome što mikrobna populacija razgrađuje celulitičku membranu biljaka u stražnjem dijelu probavnog trakta konja. Tako se kasno oslobađaju hranjive tvari iz biljaka, koje se više ne mogu resorbirati i formira se izmet.

Selection of cows for high milk production resulted in reduced resistance of animals to various diseases such as udder inflammation, which is also a consequence of udder maladjustments for mechanical milking. Studying of milk flow and application of modern measurement devices could lead to higher number of cows adjusted to mechanical milking and reduce udder disease risks. Milk flow in mechanical milking of cows consists of several different phases that can differently affect not only the length of milking, but also the udder health. The aim of the research was to evaluate effects of starting milk flow (tS500) on udder health. The research was carried out on 457 Holstein cows. Udder health (logarithmic somatic cell count - LSCC) was at the greatest risk in cows being in the third lactation (LSCC=3.17 ± 0.12). Starting milk flow (tS500) was equable through all lactations, being the longest in cows in the second lactation (0.21 ± 0.01 min). The least effect on udder health (LSCC=2.38 ± 0.23) when tS500 was comprised between 0.31 and 0.40 min. Longer as well as shorter duration of starting milk flow

Aiming the determination of the differences in the surface temperature of cornea and rump measured by thermographic camera due to horse type (warm- blooded, and coldblooded), 10 healthy horses were measured. During the measurements, both horses’ eyes (cornea, left and right) and rump (left and right) were shot using thermographic camera (Testo 872). The pictures were processed with the relevant software (testo-ComSoft-Basic- 5) for thermogram reading. Furthermore, for statistical analysis SAS / STAT was used. The research results point out the variability in surface temperature measured by thermographic camera of all analysed traits (cornea, left and right ; rump, left and right) in regard to horses’ type (warm-blooded and coldblooded). Generally, lower values of measured parameters were determined in cold-blooded horses comparing to the warm-blooded. The minimum difference in mean values in amount of 0.51oC was determined for surface temperatures of right cornea, while the maximum difference in amount of 1.69oC was determined for right rump. Obtained results indicate existence of difference in horses’ surface temperature (cornea, and rump) caused by the horse type. Furthermore, aiming more detailed explanation, measurements on larger population are needed.

Cilj rada bio je prikazati proizvodne odlike krava jersey pasmine. Ovisno o državi uzgoja, prosječna proizvodnja krava jersey pasmine u standardnoj laktaciji, kreće se od 5107 kg u Engleskoj do najviše 7480 kg u SAD-u. Najveću količinu mliječne mastí od 5, 5% imaju krave jersey pasmine koje se uzgajaju u Engleskoj, zatim slijedi švicarska sa 5, 4%, te na kraju SAD-e i Kanada sa 4, 6% odnosno 4, 0%. lstu količinu bjelančevina od 3, 9% ostvarile su krave jersey pasmine s područja Engleske i Švicarske, dok su krave iz SAD-a imale 3, 6%. Najmanju količinu bjelančevina u iznosu od 3, 1% imale su krave jersey pasmíne iz uzgoja u Kanadi. Zbog visokog udjela mliječne mastí mlijeko ove pasmine iznimno je pogodno za proizvodnju maslaca, vrhnja, sira, te drugih mliječnih proizvoda.

Healthy teat skin enable easier cleaning, minimises milking preparation, and finally minimises the risk of new mastitis infections. The changes in teat tissue, particularly in the skin of the teat-end (hyperkeratosis ; TEH) increases the risk of new mastitis infections. Quick detection and removal of the cause of the poor teat condition can contribute to reduction of the somatic cell counts and incidence of the mastitis. The objective of this study was to compare teat- end condition score of Holstein (HB) and Jersey (JB) cows, which were housed in the same farm conditions and milking management. The cows were divided in three groups depending of the lactation number: cows in first, second and third and higher lactation. The statistical analyses were performed in SAS/STAT (ANOVA, Fisher LSD test). Very good score of the TEH in interval between 70 to 88% were determined in both breeds. Furthermore, JB cows had better score for the front teats, but worse for the rear teats compering to HB cows. Regarding the order of lactation, a significant (p

Komunikacija čovjeka i konja oduvijek je intrigirala ljudsku populaciju. Intenzitet i tijek komunikacije je specifičan, jer ga najčešće određuju konji. Preživljavanje u prirodi im omogućuje život u krdu. Danas „moderan“ konj živi u objektima (stajama, ispustima, pašnjacima, koralima i sl.) izvedenim prema njihovim potrebama. Okolinu oko sebe doživljavaju kao u divljini, u krdu, a na isti način ostvaruju i komunikaciju. Potrebno je stvoriti uzajamno povjerenje između čovjeka i konja, kako bi između njih bila uspješna komunikacija. Za razliku od ljudi, konji većinom prenose govor tijelom, a manje glasovnom komunikacijom. Konji reagiraju na govor tijela i raspoloženje čovjeka. Od zapovjedne riječi čovjeka, konjima je značajniji ton i boja glasa kojem im se čovjek obraća, mirnoća u pristupu, položaj čovjekovog tijela ili nasuprot, uzbuđenost u glasu, ljutnja i slično. Kada konj ne reagira željeno najprije treba tražiti pogrešku u čovjeku: Što govor tijela govori? Koji je ton glasa? Koje je raspoloženje? Čovjek nesvjesno često pogrešno komunicira s konjem i zato rad i trening odu u neželjenom smjeru. Ako postoji međusobni nesporazum u komunikaciji između čovjeka i konja, savjetima ga može korigirat iskusan promatrač. Danas sve više trenera, jahača i sl. otkrivaju govor tijela kao alat u komunikaciji s konjem.

The objective of this study was to test the effect of two different teatcup liners (difference in: head diameter, length, body shape and with / without of air vent) on the teat condition score after milking (hyperkeratosis, colour and swellings) and somatic cell count (SCClog) on the Holstein primiparous cows. The cows in control group had significantly (P

Cilj ovoga rada je prikazati stanje populacija i potencijal hrvatskih uzgojnih tipova konja u konjičkim sportovima čiji se pojedini uzgoj temelji na tridesetogodišnjem uzgoju, upravo za tu namjenu. U Hrvatskoj su u 2016. godini uzgajane 54 pasmine konja, od kojih su tri autohtone i jedna izvorno zaštićena pasmina. Iste godine uzgajana su 34 uzgojna tipa, od kojih su četiri hrvatska uzgojna tipa konja. Ukupno povećanje broja registriranih konja u Hrvatskoj, u 2016. u odnosu na 2011., iznosi 2.734 ili 12%. U posljednjih šest godina ukupan broj toplokrvnjaka u Hrvatskoj je narastao za 1.338 grla, što je povećanje za 14, 57%. U istom razdoblju, populacija uzgojnog tipa hrvatskog sportskog konja povećana je za 26, 22%, dok je brojno stanje populacije uzgojnog tipa hrvatskog toplokrvnjaka smanjeno za 30, 16%. Hrvatski sportski konj i hrvatski toplokrvnjak su uzgojni tipovi koji se koriste u različitim disciplinama konjičkih sportova. U proteklih šest godina preponsko jahanje čini 63% svih konjičkih sportova Republike Hrvatske. Od ukupnog broja konja u Republici Hrvatskoj svega 3% je licenciranih konja u Hrvatskom konjičkom savezu, što iznosi 8% toplokrvne populacije konja. Najzastupljeniji uzgojni tipovi među populacijom licenciranih konja u Hrvatskom konjičkom savezu su hrvatski toplokrvnjak (14%) i hrvatski sportski konj (11%). Ulaskom u Europsku uniju broj licenciranih konja u Hrvatskom konjičkom savezu se povećao za 23%, a broj hrvatskih uzgojnih tipova za 9%.

The aim of this study was to show the benefits of mare's milk comparing to other types of milk and its integration within the European Union. Mare's milk for thousands of years was used prophylactically and therapeutically in medicine. Also, mare's milk has many positive effects on the human body, but is completely neglected in the diet of the European population. Mare's milk has unique composition comparing to other types of milk. In total, more than 40 nutrients and valuable substances are identified in milk of mares. Mare's milk helps the intestine in its work, stimulates the formation of intestinal flora and thus the absorption of calcium. Also, the content of vitamin D is 17 times higher than in cow's milk. It also contains a high proportion of vitamin C, which leads to the strengthening of our immune system and stimulates the production of antibodies. Consumption of mare's milk strengthens the cardiovascular system and is an excellent natural medicine. The positive effects of the consumption of mare's milk have been reported in allergies, during chemotherapy or after surgery, in case of problems with the skin, and spring and autumn ailments. Mare’s milk is neglected in human nutrition partially due to unknowing of the its characteristics, the demanding production technology and also due to justified high market price. Farms in Western Europe at the beginning of the century recognized the potential of mare’s milk and directed their farms to this kind of production. Today they offer various products to the market (food and cosmetic) and also tourism services on their farms. Sustainable business was noted on the farms targeted on production of mare's milk. These farms breed exclusively or partially cold-blooded horse breeds that are not suitable for equestrian sports.

Pojedine grane animalne proizvodnje služe za prehranu stanovništva kao što su proizvodnja mesa, mlijeka, jaja, te njihovih proizvoda. Neke grane značajne su za razvoj turizma, rekreaciju i druge namjene (uzgoj konja, kućni ljubimci i dr.) Predmet našeg izučavanja su specifičnosti pojedinih grana animalne proizvodnje, posebice od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Godine 2012. u Republici Hrvatskoj uzgajalo se 452 tis. grla goveda, 1182 tis. grla svinja, 679 tis. grla ovaca i 75 tis. grla koza. Analiza brojnog stanja od 2012.-2016. godine pokazuje povećanje broja goveda za 2, 2%, smanjenje broja svinja za 1, 6%, kao i broja peradi za 3%. Također je smanjen broj ovaca za 8, 8%, dok je broj koza povećan za 10%. Brojno stanje grla i proizvodnost pojedinih vrsta stoke utjecalo je na bilance animalnih proizvoda u 2016. godini, iz kojih su vidljive značajne količine uvoza u odnosu na domaću proizvodnju, i to za meso: goveđe 49, 5%, svinjsko 84, 6%, meso peradi 28, 4% te kravlje mlijeko 97% i konzumna jaja 17, 5%. Podaci ukazuju na nisku samodostatnost, posebice za kravlje mlijeko, svinjsko i goveđe meso. Uključivanje Hrvatske na europska i svjetska tržišta zahtijevalo je uvođenje međunarodnih standarda u sustave proizvodnje i nadzora kakvoće svih proizvoda, pa tako i krmiva, krmnih smjesa te njihovih dodataka. Paralelno, u posljednjih nekoliko godina proizvodnja krmnih smjesa pokazala je tendenciju pada uzrokovanu prije svega slabijom kupovnom moći potrošača i nestabilnim tržištem stoke zbog uvoza jeftinijeg mesa i stoke, što dovodi do smanjenja brojnog stanja stoke u domaćem uzgoju. Ovčarstvo i kozarstvo su gospodarske grane koje se sve više razvijaju u Republici Hrvatskoj. Od ulaska Republike Hrvatske u članstvo Europske unije značajno se je povećao broj koza. Također se povećao i broj gospodarstava koja uzgajaju ovce i koze za 19, 93%, odnosno za 50, 53%. Govedarska proizvodnja u Republici Hrvatskoj nepovoljna je u odnosu na razvijene zemlje EU. Proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj iz godine u godinu pada, a strateške mjere kojima bi se proizvodnja mlijeka dugoročno povećala i ustalila, trenutno ne postoje. Kontinuirano povećanje broja registriranih kopitara u posljednjih 25 godina dokazuje sve intenzivniju popularizaciju konjogojstva u Hrvatskoj. Registrirano je 26, 5 tis. grla kopitara, od čega 23, 2 tis. grla konja (92 pasmine i uzgojnih tipova konja). Uzgoj lipicanske pasmine zaštićen je kao nematerijalna kulturna baština te je pokrenut postupak za zaštitu prema UNESCO. Procjena populacije pasa i mačaka u Republici Hrvatskoj uvelike ovisi o sustavu označavanja navedenih vrsta. Republika Hrvatska je jedna od rijetkih država u svijetu koja ima propisanu obvezu označavanja svih pasa starijih od 90 dana, kao i centraliziranu bazu podataka Lysacan. Broj označenih pasa mikročipom u 2017. godini iznosio je 72 tis. jedinki. Procjena populacije mačaka u Hrvatskoj gotovo je nemoguća iz razloga što ne postoji zakonom obvezan sustav označavanja ove populacije. Prilagodbom zakonima EU, izradom uzgojnih programa te uključivanjem novijih znanstveno-stručnih spoznaja značajno je porasla perspektiva razvoja pojedinih grana animalne proizvodnje

The aim of this paper was to show the potential of domestic equine population in Croatia for production of milk of mares and donkeys. In Croatia, in year 2017, total of 26.482 equine animals were registered. 12% (3.252) of all equine were donkeys. Coldblooded breeds of horses were the most numerous among horses population in Croatia with 58% (13.418), while warm-blooded breeds represents 37% (8.604), and finally ponies 5% (1.187) of total horses population. In the last decade, the number of warm-blooded horses under selection increased for 44% (6.033 individuals), cold-blooded horses for 43% (5.229 individuals) and donkeys for 42% (1.766 individuals). From the total horses’ population in year 2017, 7.253 animals were breeding mares (56% cold-blooded and 44% warm-blooded breeds). Furthermore, in year 2017, 32% of the total number of equine population in Croatia could be introduced to milk production. Potential for milk production depends on species (mares or donkeys), and genetic potential of breed (cold or warm blooded). In accordance to the literature, warm-blooded mares in 8 months of lactation could produce between 1500-2500 kg of milk, while cold-blooded breeds have 13% higher potential for milk production. In accordance to the literature, donkeys could produce 1000-2400 kg of milk during lactation. Considering the number of animals that could be introduced to milk production and production potential of equine animals, production of 11.116.700 kg of mares’ milk and 747.000 kg of donkeys’ milk could be projected. Highest amount in total equine milk production is expected from coldblooded mares (65%). The economic income from production of donkeys’ milk could be 40.000 euros per lactation. Furthermore, the economic income from milking of coldblooded mares could amount 48.000 euros per lactation (and 200 euros per foal). Lower income from milk production of warm-blooded mares would be compensated by higher prices of foals. Based on this analysis it could be concluded that production of mares and donkeys milk could have significant effect on economic feasibility of equine breeding in Croatia.

Ecological agriculture is a special form of agricultural production that takes into account agriculture as a whole system in terms of water- soil-plant-animal and takes care of the balance of all key elements. The objectives of ecological agriculture are to preserve soil fertility, nutrient circulation, animal welfare, environmental protection and biodiversity preservation, energy and raw materials preservation, and production of healthy food. The ideal ecological farm is the mixed type farm with the plant and livestock production organized in a way that represents a harmonious whole that meets most needs from its own resources. The main characteristics of ecological agriculture is the avoidance of artificial materials (artificial fertilizers, herbicides, pesticides) in the production and use of fertilizers and preservatives on a natural basis.

Izgled tkiva sisa kod muznih krava dobar je pokazatelj kvalitete okruženja u kojoj se životinje nalaze, menadžmenta mužnje i ispravnosti muznih uređaja, te se također može upotrijebiti kao indikator za rizik od nastanka mastitisa. Različiti uzroci i mehanizmi utječu na stanje tkiva sisa vimena krava u proizvodnji mlijeka. Mogu se izdvojiti tri najveća uzroka: strojna mužnja, okolišni utjecaji i infekcija. Promjene koje nastaju kao posljedica strojne mužnje podijeljene su u tri skupine: kratkoročne (boja, otečenost i otvorenost vrha sise), srednjoročne (suhoća kože, pukotine i brazde), te dugoročna hiperkeratoza. Potrebno je održavanje dobre kondicije sisa, a to se može postići dobrim menadžmentom i higijenom mužnje, kvalitetnom pripremom krave za mužnju te dobrom zaštitom sisa na kraju mužnje.

Cilj rada je prikazati asortiman proizvoda od kobiljeg mlijeka namijenjenih tržištu koji bi imali za cilj revitalizirati uzgoj konja finalizacijom proizvoda i usluga u istočnoj Hrvatskoj. Povijest ruralne Slavonije, Baranje i Srijema duboko je isprepletana konjima koja sve više i više zamire. Razlog ponajviše leži u gubitku primarne uloge konja. Konj prvenstveno hladnokrvne pasmine u 21. stoljeću je izgubio svoju uzgojnu ulogu radnog konja. Zahtijevno Europsko tržište otkrilo je blagodati kobiljeg mlijeka i čari turizma ruralnih krajeva. Istočna Hrvatska ima neiskorišten potencijal izvornih i zaštićenih pasmina konja koji bi se mogli usmjeriti u tom pravcu. Najveću pažnju treba posvetiti higijeni tehnologije proizvodnje kobiljeg mlijeka, jer se ono ne pasterizira. Kobilje mlijeko se nakon mužnje hladi i obično zamrzne u posude od 250 ml. Smrznuto mlijeko kobile stabilno je šest mjeseci na - 20° C. Neke tvrtke zapadne Europe obrađuju mlijeko kobile ili ga kao takvo plasiraju na tržište. Proizvedeni proizvodi uključuju mlijeko u prahu, emulzije, kobilje mlijeko u prahu u tabletama ili kapsulama, fermentirane proizvode od kobiljeg mlijeka za prehranu i njegu, i dr. Široka je paleta proizvoda od kobiljeg mlijeka. Neupitan je pozitivan učinak konzumacije i uporabe istoga. U Republici Hrvatskoj treba razviti finalni proizvod od kobiljeg mlijeka koji bi bio prepoznatljiv na lokalnom i širem tržištu. Ključne riječi: kobilje mlijeko, proizvod, prerada, turistička usluga.

Cilj ovog rada bio je prikazati specifičnosti tehnologije proizvodnje kobiljeg mlijeka. Kobilje mlijeko malo je zastupljeno na tržištu stoga nije toliko poznato kao mlijeko ostalih domaćih životinja, no kvalitetom ne zaostaje za drugim vrstama mlijeka. Specifičnog je kemijskog sastava i njegova proizvodnja se uvelike razlikuje od proizvodnje mlijeka drugih vrsta domaćih životinja. Na posebnost proizvodnje kobiljeg mlijeka utječu reprodukcijski pokazatelji (duga gravidnost, zahtjevnije podizanje ždrebadi) kao i sama tehnologija mužnje (češće izmuzivanje, malen kapacitet vimena, prisustvo ždrijebeta). Navedeni čimbenici direktno utječu na veću cijenu kobiljeg mlijeka. Proizvodnja kobiljeg mlijeka u Hrvatskoj ima veliki potencijal, jer postoji široka paleta proizvoda od kobiljeg mlijeka koji svakako mogu naći svoje mjesto na tržištu. Osim ekonomske isplativosti, proizvodnja kobiljeg mlijeka pridonosi očuvanju genetskog i kulturnog nasljeđa.

Cilj rada bio je prikazati proizvodne odlike Jersey pasmine goveda, koja je među novijim pasminama goveda u Republici Hrvatskoj (RH). Istraživanje je rađeno na farmi muznih krava s područja istočne Hrvatske. Obuhvaćeno je 37 krava od prve do treće laktacije. Utvrđena je prosječna dnevna proizvodnja od 16, 9 kg, s mliječnom masti (MM) od 4, 9%, te bjelančevinama (BJ) od 4, 1%. Uspoređujući prosječne vrijednosti ove pasmine s pasminama za proizvodnju mlijeka u RH, imala je približno istu proizvodnju mlijeka kao simentalska i križanci, ali s većim vrijednostima MM i BJ. Prema svojim proizvodnim svojstvima Jersey pasmina goveda se nameće kao dobar izbor u proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda (sireva, vrhnja, jogurta i sl.).

Problematika koja prati govedarsku proizvodnju iznimno je kompleksna, te iziskuje velika ekonomska ulaganja i menadžerskog umjeća. Svaka mogućnost smanjenja troškova i povećanja proizvodnosti je dobro došla, te se počinju primjenjivati određene alternativne metode. Infracrvena termografija odnosno upotreba termovizijskih kameraje moderna, neinvazivna i sigurna metoda vizualizacije površinske temperature tijela. Njihova primjena u humanoj i veterinarskoj medicini pokazačla se kao dobar alat u riješavanju određene problematike. Stoga se povećalo zanimanje za njezinu primjenu u intenzivnoj stočarskoj proizvodnji. Cilj rada bio je utvrditi pouzdanost primjene termovizijske kamere u prevenciji pojavnosti te ranoj detekciji oboljenja papaka kod krava u laktaciji. Ukupno je pregledano 90 krava, od kojih je na osnovi analize termovizijskih snimki i iskustva promatrača izdvojeno 27 životinja pod sumnjom da imaju neku upalnu promjenu na jednoj ili više nogu odnosno papaka. Preglede izdvojenih krava napravili su nadležni i obučeni djelatnici za korekciju i pregled papaka. Od ukupnog broja izdvojenih krava njih 70% je imalo neku vrstu upalnog procesa na minimalno jednom papku. Na osnovi dobivenih rezultata istraživanja, utvrđena je opravdanost upotrebe termovizijske kamere u ranom otkrivanju upalnih promjena na papcima krava u laktaciji, te se mogu poduzeti određene mjere za spriječavanje napredovanja bolesti i pojave šepavosti, te doprinjeti smanjenju ekonomskih gubitaka (pad u proizvodnji mlijeka, troškovi liječenja itd.) u govedarskoj proizvodnji.

Cilj rada bio je prikazati utjecaj mikroklimatskih parametara u objektu tijekom ljetnog razdoblja na temperaturu tijela krava u laktaciji. Istraživanje je rađeno na suvremenoj farmi muznih krava, poluotvorenog tipa. Mjerenje je rađeno na kravama holstein pasmine. Temperatura i vlaga zraka u objektu, te temperaturno-humidni indeks (THI), mjeren je uređajem Data Logger PCE-HT71. Pomoću termovizijske kamere marke Flir rađena su i mjerenja temperature lijeve i desne strane trupa, te stražnje strane vimena krava. Utvrđena je statistički značajna (p

Konji su danas u stalnom kontaktu s čovjekom, koji ga koristi u rekreaciji, proizvodnji i konjičkom sportu. Kako bi komunikacija između čovjeka i konja bila uspješna, važno je poznavati etologiju konja koja će pridonijeti dobrobit te poboljšati uzgoj. Etologija je znanost o ponašanju životinja i opisuje obrasce ponašanja domaćih i divljih životinja. Cilj ovog rada je prikazati važnost i načine upoznavanja konja sa eventualnim strahovima, te važnost dobre komunikacije s čovjekom. Ovaj rad pruža uvid u važnost poznavanja etologije konja i načine adaptacije na strah, što je važno za sportske konje koji se često susreću s nepoznatim situacijama. Testovi straha provode se kako bi se konji upoznali i adaptirali mogućim situacijama u njihovom životu. Testovi ponašanja važni su za uspostavljanje pozitivne i kvalitetne komunikacije između konja i čovjeka.

Sigurnost hrane za životinje od izuzetnog je značaja za produktivna i reproduktivna svojstva, te zdravstveni status životinja i ljudi. Opasnosti prisutne u hrani za životinje često se protežu kroz lanac: hrana za životinje – životinja – hrana životinjskog porijekla – čovjek, čime posredstvom životinja mogu ugroziti i ljudsko zdravlje. Primjena novih tehnologija i znanstvenih spoznaja u stočarstvu podrazumijeva uključivanje novih tvari u hranu za životinje. U svrhu smanjenja rizika za zdravlje životinja i ljudi, te očuvanja okoliša, sve takve tvari moraju proći postupak procjene rizika prije stavljanja na tržište, a povremeno se provodi i ponovna evaluacija već prisutnih dodataka hrani za životinje u skladu s novim spoznajama. Na razini Europske unije (EU), ovu procjenu obavlja Panel za dodatke hrani i proizvode ili tvari koje se koriste u hrani za životinje (FEEDAP) pri Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA). Istovremeno, Europska komisija (EC) putem Sustava za uzbunjivanje za hranu i hranu za životinje (RASFF) nadležnim tijelima država članica u području sigurnosti hrane pruža informacije o ozbiljnim rizicima detektiranima u hrani ili hrani za životinje. U ovome radu analiziraju se trenutne aktualne i prioritetne teme u području sigurnosti hrane za životinje na razini EU. U djelokrugu rada EFSA-e prevladavaju teme koje se odnose na nove preparate, probiotike, vitamine, različite kiseline i ostale kemijske spojeve, te mikroelemente, dok se putem RASFF sustava najviše izvještava o nalazu teških metala, industrijskih zagađivača, mikotoksina i mikroorganizama u hrani za životinje. Navedeni podaci govore u prilog značaju procjene rizika tvari koje se nalaze u hrani za životinje prije stavljanja na tržište, što je regulirano i zakonski, kao i značaju redovite kontrole, izvještavanja i uklanjanja opasnosti koje se nađu na tržištu za zdravlje ljudi i životinja.

U današnje vrijeme se sve više pažnje posvećuje problemu onečišćenja okoliša i podzemnih voda nitratima. Na područjima intenzivne poljoprivredne proizvodnje prisutne su najveće koncentracije nitrata u podzemnim vodama, te predstavljaju najveću prijetnju njihovom onečišćenju. U Republici Hrvatskoj je određena granična vrijednost koncentracije nitrata u podzemnoj vodi koja je propisana Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, te iznosi 50 mg/L, što je i ujedno granična vrijednost koncentracije nitrata propisana Nitratnom direktivom u zemljama članicama EU. Cilj rada bio je prikazati dosadašnja istraživanja koja se bave problematikom nitrata u podzemnoj vodi, kao i procesima koji se odvijaju u ciklusu dušika, s naglaskom na aktivnosti u poljoprivredi. Značaj istraživanja navedenih procesa je važan faktor za mogućnosti provedbe i primjene zakonske regulative.

Cilj rada bio je prikazati utjecaj temperature okoliša na rad srca 14 konja koji se koriste u preponskom sportu prije, tijekom i nakon treninga. Istraživanja su provedena u privatnom uzgoju na pastusima pasmine Holstein i uzgojnog tipa hrvatskog sportskog konja. Konji su uzgajani i trenirani u istim uvjetima. Mjerenje rada srca provedeno je 60, 30 i 15 minuta te neposredno prije treninga, tijekom i nakon treninga (neposredno nakon, 5, 15, 30, 60, 90, 120 i 180 minuta). Konji su istim intenzitetom bili lonžirani, trenirani na traci za trčanje i skakali prepone u parkuru, u dva ponavljanja, uz nadzor jedne osobe, pri temperaturi od 20 do 25 °C u prvom i od 25 do 30 °C u drugom ponavljanju, a relativnoj vlazi zraka 60-70%. Na temelju dobivenih rezultata istraživanja može se zaključiti da povišene temperature okoline utječu na rad srca tijekom i neposredno nakon treninga. Daljnja istraživanja potrebno je proširiti i na utvrđivanje drugih fizičkih pokazatelja kondicije konja u različitim mikroklimatskim uvjetima., The aim of the study was to determine the effect of environmental temperature on heartbeat of 14 show jumping horses before, during and after training. The research was conducted on a private farm on Holstein stallions, and a breeding type Croatian sports horses. The horses were bred and trained in the same conditions. The measurements of heartbeat were taken before (60, 30 and 15 minutes and immediately before the training), during, as well as after the training (immediately after the training, 5, 15, 30, 60, 90 and 180 minutes). Horses had the same intensity of lunge, running track for horses and hurdle jumping in the parkour in the two repetitions at the temperature of 20-25 °C in the first and 25-30 °C in the second repetition, and relative humidity of 60-70%. Based on the research results it could be concluded that increased environmental temperatures affect the heartbeat of a show jumping horse during and immediately after the training. Further research should also include other physical indicators of horses’ condition under different microclimate conditions.

Cilj rada bio je prikazati promjene stanja sportske kondicije konja na početku i na kraju natjecateljske sezone određivanjem koncentracije laktata u slini. Laktat, najčešće analiziran iz krvi, vodeći je indikator procjene sportske kondicije konja. Zbog ekonomski vrijednih grla traže se neinvazivne metode u što bržem i jednostavnijem obujmu testiranja. Na temelju dobivenih rezultata istraživanja na početku (svibanj) i na kraju (rujan) natjecateljske sezone, smanjenje koncentracije laktata u slini od 7% evidentirano je na kraju natjecateljske sezone. Odmorni konji (60., 30. i 15. minuta prije treninga) imali su za 15% manju koncentraciju laktata u slini u rujnu, u odnosu na svibanj. Usporedbom istih razdoblja prije i nakon treninga (60., 30. i 15. minute) utvrđena je veća razlika u promjeni koncentracije laktata u slini konja tijekom svibnja. Ta razlika u svibnju (0, 15 mmol/l) gotovo je za 47% veća u odnosu na rujan (0, 08 mmol/l). U promatranom periodu najveće razlike u koncentraciji laktata u slini bile su 0, 16 mmol/l utvrđene 60 minuta prije treninga konja, a najmanje 5 minuta nakon treninga (0, 01 mmol/l) Količina laktata u slini može koristiti prilikom procijene sportske kondicije konja. Kako bi rezultati bili primjenjivi, bitno je uspoređivati konje ili skupine konja pod istim opterećenjem. Za ostvarivanje pouzdanijeg rezultata o stanju kondicije praćenog konja, potrebno je višekratno uzorkovanje u fazi odmora i oporavka konja od rada.

Mlijeko kobila i magarica namirnica je koja zadnjih godina pobuđuje značajnu pozornost. Premda neki narodi Azije redovito konzumiraju mlijeko kopitara tisućljećima, na području Europe uglavnom je korištena u skromnoj količini kao funkcionalna namirnica, u prehrani djece i liječenju nekih bolesti. Mlijeko kobila i magarica zadnjih je desetljeća bilo predmet više istraživanja, no još se uvijek zapaža određena sumnjičavost naspram njihove nutritivne i funkcionalne vrijednosti. Zapaža se određeno nepoznavanje tehnologije proizvodnje mlijeka kopitara, od pripreme životinja za mužnju do zbrinjavanja pomuzenog mlijeka. Higijenska i zdravstvena ispravnost mlijeka iziskuje posebnu pažnju. Premda je u aktualnoj gospodarskoj situaciji dio uzgajivača zainteresiran za ovaj vid proizvodnje, nedovoljna tržišna prepoznatljivost otežava plasman mlijeka i razvoj proizvodnje. Prerada mlijeka u proizvode dodane vrijednosti iziskuje znanje, vještine i investicije, što najvećem dijelu uzgajivača čini nepremostivu prepreku. Cilj rada je davanje prikaza nutritivne vrijednosti mlijeka kobila i magarica, tehnologije proizvodnje i mogućnosti plasmana mlijeka kopitara i proizvoda u kojima je mlijeko kopitara sastavna komponenta.

Natural Horsemanship je engleski naziv koji označava trening konja po prirodnim načelima. Sve metode unutar Natural Horsemanshipa zasnivaju se na promatranju ponašanja divljih konja te njihovim međusobnim interakcijama. Prije početka primjene ovakvog načina treninga potrebno je detaljno proučiti osjetila konja te njegove prirodne reakcije poput straha, ljutnje itd. Nijedna metoda nema propisana pravila, već su dana načela kojih se potrebno pridržavati, a sam trening se prilagođava svakom konju ponaosob. Ove metode razvijaju se iz dana u dan i imaju sve više poklonika diljem svijeta, počevši od jahača rekreativaca pa sve do profesionalnih sportaša koji sudjeluju na natjecanjima poput Olimpijskih igara.