Search

Introduction: There are many benefits of weight loss: even small reductions has a profound impact on the health of obese people and their risk of future disease. Methods: Data from 58 obese patients (13 men, 45 women), mean age 45 years (20-68) were analysed. They attended structured weight loss program at the Obesity Treatment Centre at University Hospital Centre Zagreb accredited as Croatian Obesity Treatment Referral Centre and EASO Collaborating Centre for Obesity Management. 5-day program includes daily consultations with a multidisciplinary healthcare team. The team leads experienced endocrinologist-diabetologist and nurse- educator, includes nutritionist, physiotherapist, psychiatrist, psychologists who provide psychological support and facilitate behaviour modifications with other subspecialists. At the baseline and after 3 months anthropometric values (height, weight, BMI) as well as body composition measured by bioelectrical impedance analysis (fat mass, muscle mass) were estimated. Patients filled out screening instruments examining personality traits, coping styles, subjective well-being, depression and anxiety symptoms. Results: Baseline mean body mass was 125 kg (78- 238), BMI was 44.2 kg/ m2 (30-66), fat mass 59.4 kg (25.1-120.4), muscle mass 61.4 kg (43.8- 117) ; after 3 months mean body mass was 119 kg (72.8- 197.3), BMI 42.1 kg/ m2 (27.9-64.4), fat mass 53.6 kg (23.6-103.7), muscle mass 62.3 kg (43.7-107.7). Statistical analyses showed significant decrease in body weight, BMI and body fat mass after 3 months (p = 0.000), but no significant difference in muscle mass (p = 0.969). Patients were divided into two groups ; those who did not lose any weight (≤1 kg) were considered non-responders, others were considered responders. Thirteen patients (22%) were non-responders and 45 patients (78%) were responders. Mean weight loss of responders was 6.2% (1-38). Conclusion: According to FDA Guidance for developing products for weight management the product is effective if there is a statistically significant decrease in body weight of ≥5% beyond the placebo effect or at least 35% of patients lose ≥5% of their body weight at 3 months. Overall response to our program is effective during the 3 months follow-up period. It is fulfilling criteria for weight management products without pharmacotherapy. The weight loss corresponds to fat mass with preserved muscle mass. There are also positive changes in self-esteem, body image and quality of life. Joining a group of unknown individuals can be intimating, but group therapy provides benefits that individual therapy may not ; group acts as a support network where other members help to come up with specific ideas for improving a difficult situation or life challenge.

Uvod Mnoge su koristi gubitka prekomjerne tjelesne mase ; čak i skroman pad dovodi do velikog učinka na zdravlje pretilih osoba i manju pojavu komorbiditeta. Ispitanici i metode Analizirani su podatci 58 pretilih bolesnika (13 muškaraca, 45 žena), srednje dobi 45 godina (20-68). Bolesnici su pohađali strukturirani program liječenja pretilosti pri Centru za debljinu Kliničkog bolničkog centra Zagreb koji je ujedno Referentni centar Ministarstva zdravlja za debljinu te Suradni centar Europskog društva za izučavanje debljine (EASO). 5-dnevni program uključuje svakodnevne konzultacije s članovima multidiscipliniranog tima. Tim vodi endokrinologdijabetolog te medicinska sestra- edukator s iskustvom u liječenju debljine. U timu su i nutricionisti, fizioterapeuti, psihijatri i psiholozi koji uz psihološku podršku olakšavaju usvajanje novih navika biheviorističkim pristupom. Po potrebi se uključuju i drugi subspecijalisti. Na početku i nakon 3 mjeseca učinjena su antropometrijska mjerenja (visina, težina, indeks tjelesne mase - ITM) te je evaluiran sastav tijela metodom bioelektrične impedancije (masa masti, mišićna masa). Bolesnicima je učinjeni i probir upitnicima osobina ličnosti, suočavanja sa stresom, percepcije zadovoljstva, depresije i tjeskobe. Rezultati Srednja tjelesna masa bila je 125 kg (78-238), ITM 44, 2 kg / m2 (30-66), masa masti 59, 4 kg (25, 1- 120, 4), masa mišića 61, 4 kg (43, 8- 117) ; nakon 3 mjeseca srednja tjelesna masa bila je 119 kg (72.8-197.3), ITM 42.1 kg / m2 (27.9- 64.4), masa masti 53.6 kg (23.6 - 103.7), masa mišića 62.3 kg (43.7-107.7). Nakon 3 mjeseca došlo je do statistički značajnog smanjenja tjelesne mase, ITT-a i mase masti (p = 0, 000), no bez značajne razlike u masi mišića (p = 0, 969). Bolesnici su podijeljeni u dvije skupine ; oni koji nisu gubili na tjelesnoj masi tj. oslabili su ≤1 kg, te oni koji jesu gubili na tjelesnoj masi. Trinaest bolesnika (22%) nisu gubili na tjelesnoj masi tijekom strukturiranog programa, a njih 45 (78%) jesu. Srednji gubitak tjelesne mase onih koji su gubili na masi bio je 6, 2% (1-38). Zaključak Prema smjernicama FDA-e za razvoj proizvoda za kontrolu tjelesne mase (Guidance for developing products for weight management), proizvod je učinkovit ako postoji statistički značajno smanjenje tjelesne mase ≥5% više od placeba ili ako najmanje 35% bolesnika izgubi ≥5% svoje tjelesne mase tijekom i 3 mjeseca. Rezultati našeg programa ispunjavju kriterije FDAe i bez farmakoterapije tijekom praćenja kroz 3 mjeseca. Postignut gubitak tjelesne mase odgovara gubitku mase masti s očuvanom mišićnom masom. Međutim, u bolesnika su prisutne i pozitivne promjene u samopoštovanju, doživljaju vlastitog tijela te kvaliteti života. Pridruživanje grupi nepoznatih pojedinaca može biti uznemirujuće, no grupna terapija pruža prednosti koje individualna terapija ne daje ; grupa je sustav podrške u kojoj ostali članovi pomažu u iznalaženju specifičnih ideja za riješene teških situacija ili životnih izazova

Civilizacija uz mnoge napretke donosi i niz novih bolesti koje nastaju kao posljedica prihvaćanja netradicionalnih načina prehrane i mijenjanja životnih navika. Pretilost (debljina) jedan je od vodećih zdravstvenih izazova moderne civilizacije ; bolest koja zadire u sve fizičke, psihičke i socijalne aspekte čovjeka. Sadašnje civilizacijske tekovine streme tomu da žele »ugoditi« čovjeku tako da se on manje kreće, obilnije jede, tj. čini ono što nije u njegovoj biti. Kako smo ipak većinom u svojoj naravi neaktivni, rado ćemo se prepustiti ugodi i zanemariti svoj tjelesni aspekt. Pretilost, uzrokovana štetnim nakupljanjem masti u organizmu, dugotrajna je endokrino- metabolička bolest koja uzrokuje nastanak brojnih komplikacija, povezana je s nizom bolesti i povećanom smrtnošću. Ona nije samo estetski, nego je i zdravstveni problem te je prepoznata od Svjetske zdravstvene organizacije kao jedan od vodećih javnozdravstvenih izazova.

U radu je, služeći se samo građom koja se nalazi u Nadbiskupijskom arhivu u Đakovu, prikazan odnos biskupa Strossmayera i glazbenika kako domaćih tako i stranih. Nakon kratkog prikaza o glazbi u đakovačkoj katedrali u Strossmayerovo vrijeme, u radu su predstavljena pisma glazbenika biskupu, kao i popis i opis skladbi koje su razni skladatelji posvetili biskupu.

Research into the molecular diversity was conducted in two clonal seed orchards (Čazma, Nova Gradiška) on 92 plus trees belonging to the two seed regions (seed region upper Sava river, middle Croatia and Kupa river and seed region middle part of the Sava river). Genetic analysis was revealed with eight microsatellite markers (Femsatl 4, Femsatl 8, Femsatl 10, Femsatl 11, Femsatl 16, M2-30, FR639485, FR646655). The aim of the study was to determine the level of molecular diversity of narrow-leaved ash from this two seed regions. Since the plus trees go through a very narrow phenotypic selection the comparison of the obtained genetic parameters from this study and with other research in natural stands concluded that there were no significant interpopulation variability. The highest genetic variability belongs to the intrapopulation level of genetic structure. Bayesian analysis of the population structure of selected genotypes with consideration to the genomic share can not be clearly separated into two seed regions. They are artificially demarcated based on the ecological conditions in which the narrow-leaved ash populations exists, but the obtained genetic structure and variability of selected plus trees indicate their individual variability.

Gotovo polovica hrvatskih poplavnih šuma (67.470 ha) zastupljena je poljskim jasenom (Fraxinus angustifolia Vahl.) koji pokriva 29.748 ha riječnih bazena. Općekorisna vrijednost poplavnih šuma iznosi 6, 4 milijarde eura od čega 2, 8 milijardi eura pripada jasenovim sastojinama. Drvna zaliha šuma poljskog jasena iznosi 4, 3 milijuna m3 i veže na sebe 11, 8 milijuna tona ugljičnog dioksida djelujući kao važan element pohrane ugljika. Prirodna i umjetna obnova ovih šuma pod direktnim je utjecajem brojnih biotičkih i abiotičkih čimbenika od kojih mnogi ozbiljno ugrožavaju njihovu obnovu. Štetni kukci, patogene gljive, krupna divljač te sitni glodavci imaju značajnu ulogu u složenim procesima propadanja i sušenja jasenovih šuma. Nedavno dramatično širenja gljivične bolesti (Chalara fraxinea Kowalski) na poljskom jasenu u Europi te pojava azijskog krasnika (Agrilus planipennis Fairmaire) i povećana učestalost klimatskih promjena, zahtijevaju potrebu intenziviranja istraživanja ovog fenomena. Integriranim multidisciplinarnim pristupom, tijekom protekle tri i pol godine, predloženi istraživački projekt Hrvatske zaklade za znanost (IP_11_2013_4250) usmjeren je na nekoliko kritičnih aspekata spomenutih bioloških štetnih čimbenika koji se analiziraju u danom području i vremenu s ciljem pružanja mnoštva novih detalja o mehanizmima njihovog djelovanja. Metodološki pristup obuhvatio je sljedeće teme istraživanja: prisutnost, lokalni utjecaj i širenje bolesti poljskog jasena i test otpornosti domaćina ; značaj jasenovih defolijatora i mogućnosti upravljanja njihovim populacijama putem entomopatogenih organizama ; utjecaj sitnih glodavaca na obnovu sastojina te njihova važnost kao rezervoara uzročnika zoonoza ; negativan utjecaj krupne divljači na obnovu sastojina poljskog jasena ; te geoprostorne i vremenske analize glavnih biotskih čimbenika u određenim šumskim zajednicama.

Istraživanje je provedeno u dvije klonske sjemenske plantaže poljskog jasena (Čazma, Nova Gradiška) na genotipovima koji pripadaju dvijema sjemenskim regijama. Genetička varijabilnost ispitana je s osam mikrosatelitnih biljega. Provedena su fenološka opažanja listanja i cvjetanja kroz tri sukcesivne godine (2014., 2015., 2016.). Na osnovu razvojnih faza listanja procjenjeni su kvantitativni genetički parametri, kao što su genotipska, okolišna i fenotipska varijanca, te nasljednost u širem smislu. Ispitane su ekotipske forme i utjecaj klimatoloških čimbenika na početak listanja (temperatura, oborine, insolacija). Kroz fenološka opažanja cvjetanja istraživana je dinamika cvjetanja, te oblici spolnosti poljskog jasena. Cilj istraživanja bio je utvrditi razinu unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti, procjeniti vrijednosti nasljednosti za kvantitativno svojstvo listanja, utvrditi postojanje ekotipskih formi i utjecaj klimatoloških čimbenika na početak listanja, te dinamiku cvjetanja kroz trogodišnja fenološka opažanja. Na osnovu mikrosatelitnih biljega istraživani genotipovi ne pokazuju statistički značajnu međupopulacijsku genetičku različitost. Najviša genetička varijabilnost pripada unutarpopulacijskoj razini strukturiranosti. Procjenjeni kvantitativni parametri početka listanja ukazuju na umjerene vrijednosti nasljednosti, te na porast genotipske i smanjenje okolišne varijance srazmjerno sa starošću istraživanih genotipova. Svojstvo početka listanja poljskog jasena pokazuje tendenciju razdvajanja na dvije ekotipske forme (rana i kasna). Od ispitanih klimatoloških varijabli insolacija pokazuje najbolju statističku značajnost. Ispitane su mogućnosti primjene modela Growing Degree Days i Dynamic Model Chilling Portions, te je prag temperaturnih suma za sjemenske plantaže iznosio 13 °C, odnosno 15 °C, sa početkom mjerenja od 1. studenoga, dok za negativne temperaturne sume nije dobivena statistički značajna razlika. Istraživanjem spolnosti i cvjetanja u klonskim sjemenskim plantažama utvrđeno je postojanje muških i hermafroditnih cvatova, dok ženski cvatovi nisu utvrđeni. Zapažena je i promjena spola kod istih genotipova tijekom istraživanih godina.

Uvod: Teniski lakat (lateralni epikondilitis) često je viđena dijagnoza, prisutna u 1 do 3% odraslih osoba. Budući da ne postoji standardni protokol liječenja teniskog lakta, program fi zikalne terapije ostaje primarnim načinom liječenja. Cilj su istraživanja utvrđivanje utjecaja ekscentričnih vježba jačanja ekstenzora šake na smanjenje boli i povećanje funkcije u osoba s teniskim laktom te usporedba učinkovitosti ekscentričnih vježba i vježba istezanja u tih osoba. Ispitanici i metode: U istraživanje je bilo uključeno 40 pacijenata s Klinike za reumatske bolesti i rehabilitaciju KBC-a Zagreb. Svim su pacijentima s pomoću upitnika procijenjene funkcija šake i bol pri izvođenju koncentrične kontrakcije ekstenzora šake, a s pomoću dinamometra i gruba motorna snaga šake. Jedna je grupa provodila ekscentrične vježbe jačanja ekstenzora šake i elektroprocedure, a druga vježbe istezanja i elektroprocedure. Terapija se provodila tijekom 10 dana. Rezultati: U obje grupe došlo je do smanjenja boli i povećanja funkcije šake u korelaciji početnih i završnih rezultata. ANOVA ponovljenih mjerenja pokazala je da je terapija bila učinkovita u obje grupe za sve varijable, no znatna razlika u utjecaju fi zioterapijskog postupka na završne rezultate potvrđena je u varijablama PRTEE i DINAMOMETRIJA, pri čemu je skupina koja je provodila ekscentrične vježbe imala bolji učinak. Zaključak: Rezultati upućuju na to da su ekscentrične vježbe učinkovitije od klasičnih vježba istezanja pa bi ih trebalo uključiti u protokole liječenja teniskog lakta.

International audience

Willows, compared with other species, are the most suitable for biomass production in short rotations because of their very strong growth during the first years. Nowadays, in Croatia, a large number of selected and registered willow clones are available. The main objective of the research should be to find genotypes which, with minimum nutrients, would produce the maximum quantity of biomass. In breeding the White Willow (Salix alba L.) and Chinese Willow (Salix matsudana Koidz.), methods of intraspecific and interspecific hybridization and back cross have been used and by cloning of plus variants from the hybrid families it was possible to make a selection of new genotypes that are suitable for biomass production. Clonal test of the arborescent willows include the autochthonous White Willow (Salix alba), interracial hybrids of the autochthonous White Willow and the English ‘cricket’ Willow (S. alba var. calva), interspecies hybrids (S. matsudana × S. alba), as well as multispecies hybrids of willows. The average production of dry biomass (DM ha-1 a-1) per hectare was estimated in regard to the clone, survival, spacing and the number of shoots per stump.

U tri godine istraživanja (2012., 2014. i 2015.) praćene su fenološke karakteristike listanja poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u klonskoj sjemenskoj plantaži Nova Gradiška. Motrenjem su obuhvaćena 42 klona s četiri ramete po klonu (ukupno 168 biljaka) porijeklom iz triju populacija (Jasenovac, Novska i Stara Gradiška). Razvoj lista podijeljen je na šest fenofaza, međutim u radu je analizirana isključivo faza L2 (početak listanja). Prosječni broj dana od 1. siječnja do početka listanja iznosio je 98 dana u 2012. godini, 93 dana u 2014. godini i 103 dana tijekom 2015. godine. Prosječan broj dana koji je bio potreban za razvoj lista u 2012. godini iznosio je 27 dana, u 2014. godini 26 dana, dok je u 2015. godini bio 20 dana. Na osnovi fenoloških rezultata klonovi su podijeljeni na dvije ekotipske forme: ranu i kasnu. Prosječne vrijednosti broja dana s obzirom na početak listanja iznosile su od 90 do 101 dan za ranu ekotipsku formu te od 99 do 107 dana za kasnu. U radu je dokazana visoka povezanost između kumulativnih vrijednosti količine oborina (od 1. prosinca do nastupanja faze L2) i početka listanja. Istraživanjem je utvrđena statistički značajna razlika između svih istraživanih klonova, između klonova unutar populacija, kao i između istraživanih ekotipskih formi. Statistički značajna međupopulacijska varijabilnost nije utvrđena. Unutarklonska varijabilnost smanjivala se sa starošću sjemenske plantaže, što ukazuje na veću stabilnost i ujednačenost fenoloških karakteristika između rameta s povećanjem njihove starosti. Pripadnost klonova ekotipskim formama nije pratila njihovo geografsko porijeklo, čime je dodatno potvrđena značajna unutarpopulacijska varijabilnost poljskog jasena.

Nutrition status of the ash host could play an important role in resistance to the Hymenoscyphus fraxineus according to obtained preliminary results on three types of agar medium with leaf extracts from native Fraxinus species. Experiment revealed the fastest growth of the pathogen isolates on agar enriched with F. excelsior leaf extract, followed by the agar with F. ornus leaf extract, and the slowest growth was obtained on the agar with F. angustifolia leaf extracts. Study on narrow- leaved ash resistance to the pathogen revealed significant differences between nine tested clones, among which the clones BJ25, BJ38, NG03 and NG31 turned out to be the less susceptible to the H. fraxineus. Significant differences were obtained also between genotypes in clonal seed orchards for leaf unfolding parameter. Earlier leaf unfolding was obtained in clone NG03 which revealed smaller necrosis in inoculation experiment, while the clone NG55 revealed later leaf unfolding and longer necrosis lengths, leading to conclusion that phenology could play an important role in narrow-leaved ash clones' resistance to H. fraxineus.

In Croatia, narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Vahl) is distributed in the Pannonian lowland area, along the rivers with pedunculate oak (Quercus robur) in mixed stands. Greatest portion of its genetic variability is localized in the region of Sava river (area of 30 000 ha) where was in 2005 established clonal seed orchard with 56 clones (Forest Range Office Nova Gradiška). The grafts were planted with 4 × 4 m spacing in the area of 3.50 ha (Figure 1.). Clonal seed orchard have been regularly maintained by pruning and with other agrotechnical treatments from the moment of establishment. Pomotechnical treatments are used and successful pomology techniques is maintaining the balance between the vegetative and generative activity. Phenological seasonal rhythm has recently receives importance and with better understanding of leaf phenophases we will be able to more precisely define response to climate change.

The aim of investigation was to determine the morphological differences between the hairy type of European black poplar (Populus nigra subsp. caudina) and the typical type from the riparian forests populations as well as between the river systems. Hairy black poplar spreads in a mosaic pattern across the Submediterranean climatic type along the River Neretva and the typical European black poplar is growing on alluvial soils along large rivers in the territory of Croatia and Bosnia and Herzegovina. Samples for leaf morphometric analysis were collected in 17 natural populations of European black poplar along six rivers in Croatia and Bosnia and Herzegovina.

In Croatia, narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Vahl) is distributed in the Pannonian lowland area, along the rivers with pedunculate oak (Quercus robur) in mixed stands. Greatest portion of its genetic variability is localized in the region of Sava river (area of 30 000 ha) where was in 2005 established clonal seed orchard with 56 clones (Forest Range Office Nova Gradiška). The grafts were planted with 4 × 4 m spacing in the area of 3.50 ha. Clonal seed orchard have been regularly maintained by pruning and with other agrotechnical treatments from the moment of establishment. Pomotechnical treatments are used and successful pomology techniques is maintaining the balance between the vegetative and generative activity. Phenological seasonal rhythm has recently receives importance and with better understanding of leaf phenophases we will be able to more precisely define response to climate change.

Crkveno-glazbeni život Đakova, koji se odvijao uz stolnu crkvu i Bogoslovno sjemenište, otkriva se kao iznenađujuće raznovrstan i zanimljiv. U oskudnosti podataka svaki spomen glazbe i svega što na nju upućuje dragocjeni je fragment u slaganju ovog rasutog mozaika. Neposredniji povijesni podaci dostupni su tek kroz dva posljednja stoljeća, a oni prethodni tek su posredni, vrlo sporadični i škrti. Autor priloga, polazeći kronološkim redom od kasnog srednjovjekovlja do danas, razmatra različite izvore vezane uz ovu problematiku, ocrtavajući tako povijesni prikaz crkveno-glazbenog života Bogoslovnog sjemeništa i stolne crkve u Đakovu, čiji je glazbeno-povijesni hod oduvijek bio prožet i povezan. Pri koncu priloga doneseni su kratki biografski prikazi petorice svećenika, pitomaca đakovačkog Bogoslovnog sjemeništa, koji su se istakli na glazbenom polju.

Fast growing willows can be bred and selected for use as dedicated energy crops to provide a long-term, sustainable replacement for fossil fuels in temperate regions.

The assessment of poplar clone productivity, with the goal of selection of elite genotypes for diverse ecological conditions, is the main pillar of tree breeding. The significance of GEI (genotype x environment interaction) in the volume stock production is the consequence of differences among genotypes on different sites or the changes in the relative ranking of genotypes [1]. Biotope- related stress is mostly linked to the low availability of elementary plant requirements, such as water and nutrients. There are three main factors that determine a success in poplar production: well aerated soil, favourable water supply and adequate mineral nutrition [2]. In the last decade the problems in management of poplar plantations and cultures (low increment, dieback of trees, difficult reforestation) in eastern Slavonia are becoming more common. As these are concurrent with the significant changes in the regime of floods and groundwater table, it is logical to assume that these phenomena are related. The stress caused by drought is characterized by loss of water, reduced water potential and leaf turgor loss with stomatal closure, which leads to a halt photosynthesis, disruption of metabolism and ultimately to the death of plants [3]. The growth and development of fast-growing trees such as poplars is dependent on the significant water consumption – for poplar plantations about 500 mm for a vegetation season [4], significantly more than the autochtonous forest vegetation. The understanding of morphological-anatomical and physiological changes caused by the lack of water can be used as a tool in tree breeding selection [5]. Optimum nutrition of fast-growing trees – given the adequate climatic conditions, water supply and soils free from toxic substances – is the most important prerequisite for high and lasting yields [6]. One of the most important goals of poplar selection is finding the genotypes that can produce high volume stock with a lower nutrient consumption. While for cultivation on most productive and optimal sites the genotypes with high demand for nutrients and water are most interesting, but selection of genotypes with smaller requirements will benefit the efficiency of poplar cultures on less productive sites [2]. The selection of poplar genotypes with a high adaptation value (high stress tolerance and potential production) in various stand conditions is the main goal of selection of poplar clones in eastern Slavonia. The reasons of recent poor performance of poplar clones in eastern Slavonia cannot be attributed to only one factor, but to various interactions of water availability and nutrients to plants that are specific for different siites. To better determine the causes for low increment, tree dieback and problematic reforestation of poplar cultures in eastern Slavonia this research should be directed towards a more detaild determination of water availability to the roots of a larger number of poplar clones in comparison with their nutritional status, preferably through several vegetational seasons, so as to encompass the dynamics of floods, soil water table and the influence of meteorological parameters. Since 'M1' and 'S 1-8' genotypes have modest yields both in high- and low-stress environments, future research should be based on a larger number of poplar clones.

Procjena genetskih parametara, produktivnosti i fenotipske stabilnosti za 14 klonova topola u plantažnoj dobi od 2+5 godina utvrđena je u pet klonskih testova na području istočne Hrvatske. Za istih osam klonova topola, u tri eksperimentalne plohe, izvršena su istraživanja adaptabilnosti i interakcije genotip × okolina. Na osnovi veličine regresijskih koeficijenata i regresijske analize možemo utvrditi da se testirani klonovi mogu podijeliti s obzirom na fenotipsku stabilnost i produktivnost na tri grupe: a) fenotipski stabilne klonove, osrednje produktivnosti sa tendencijom adaptabilnosti na sve okoline ´I-214´, ´M 1´, ´S 6-36´, ´S 6-20´); b) srednje stabilni klonovi, osrednje produktivnosti, a pokazuju tendenciju adaptabilnosti na sve okoline (´710´, ´Bl Constanzo´, ´Pannonia´); c) fenotipski vrlo nestabilni klonovi, visoke produkcijske sposobnosti, sa specifičnom adaptacijom na optimalna staništa (´S 1-8´). Utvrđivane su i vrijednosti nasljednosti (h2) za svojstvo drvne zalihe, a genetska dobit (DG) procijenjena je na osnovi selekcije pet ili jednog najboljeg klona. Očekivana genetska dobit uspoređena je s ostvarenim eksperimentalnim podacima. U svakom od pojedinih klonskih testova utvrđena je statistički značajna međuklonska varijabilnost u produkciji i preživljavanju. Vrijednosti procjene nasljednosti (h2) kretale su se od 0,40 do 0,90, što nam ukazuje da je svojstvo produkcije i adaptabilnosti pod visokim stupnjem genetske kontrole. Ostvarena genetska dobit u produkciji drvne zalihe za selekcioniranih pet najboljih klonova bila je nešto veća od očekivanih, a kretala se od 15,30 do 45,12 %, dok je kod selekcije jednog najboljeg klona iznosila od 30,88 do 81,03 %. Kako bi se smanjio rizik monoklonskog uzgoja i povećala stabilnost ekosustava, prednost ćemo dati uzgoju smjese od pet klonova divergentne genetske konstitucije., Research into phenotypic stability, adaptability and productivity of poplar clones at younger plantation was conducted in the lower course of the River Drava and the tributary of the River Danube in the eastern Croatia. In this area, the construction of river infrastructure has led to severe changes in the water regime. It is for this reason that the selected poplar clones should be adapted to the specific new condition of low groundwater levels. The assessment of genetic parameters, productivity and phenotypic stability for 14 poplar clones at plantation age of 2+5 years were evaluated in five clonal trials in the area of Eastern Croatia. The tests were set up at planting distances of 6 × 6 m randomized with 16 plants per block and four repetitions. At the moment of experimental plot establishment, the planting material was 1/2 and 2/3 years old. Statistically significant interclonal variability in production and survival was found in particular clonal tests. Mean survival in the clonal test established with plants aged 1/2 years was 72 % on average, whereas it was 95 % in the test with plants aged 2/3 years, which suggests that using of planting material at age 2/3 years is much more successful. Research on adaptability and genotype × environment interaction were conducted for the same eight poplar clones in three trials. From a silvicultural standpoint, the most suitable clones for generating optimal modifications, as a rule, were those of high phenotypic instability. Their cultivation is justified on optimal sites, as well as on less favourable sites when are provided agrotechnical measures and applied adequate protection measures. Based on the size of regression coefficients and regression analysis, it can be concluded that the tested clones can be divided, in terms of phenotypic stability and productivity, into three groups: a) phenotypically stable clones of medium productivity and a tendency to adapt to all environments (´I-214´, ´M 1´, ´S 6-36´, ´S 6-20´; b) moderately stable clones, of moderate productivity which manifest a tendency to adapt to all environments (‘710’, ´Bl Constanzo´, ´Pannonia´); and c) phenotypically very instable clones of high production capacity, with specific adaptation to optimal sites (´S 1-8´). Levels of the genetic control for the growing stock, heritability values (h2) and genetic gain (∆G) were assessed on the basis of selecting five or one of the best clones. The expected genetic gain was compared with the obtained experimental data. Assessment of the heritability values (h2) ranged from 0.40 to 0.90, which indicates that the traits of production and adaptability is under a high degree of genetic control. The obtained genetic gain (∆G) in growing stock production for the best five selected clones was somewhat higher than expected and ranged from 15.30 to 45.12 %, whereas it was between 30.88 and 81.03 % for one best selected clone. In order to minimize the risk of cultivating one clone (monoclonal culture) and increase plantations stability, we will favour the cultivation of a mixture of five clones of divergent genetic constitution. The results of this research confirm that even at such a young plantation age the quality of a particular habitat has conditioned modifications in average clone values of growing stock and survival. They also indicate the amount of production to be expected from the mixture of these clones or from the cultivation of a particular clone.

Crkvena pučka popijevka biva sve popularnija izvan crkava. Raste broj smotri crkvenog pučkog pjevanja koje se organiziraju u sklopu različitih folklornih manifestacija koje nastoje oko njegovanja tradicijska kulture. Potaknuti ovim smotrama i pojedina kulturno- umjetnička društva samostalno organiziraju prigodne koncerte crkvenog pučkog pjevanja ponajprije o Božiću, Uskrsu, ali i o drugim blagdanima i sličnim prigodama. S druge strane mnoga kulturno-umjetnička društva također se rado odazivaju da u kakvoj prigodi pjevanjem animiraju euharistijska slavlja ili sudjeluju u programima koji se organiziraju u crkvama, što je svakako hvalevrijedno. Ova suradnja zacijelo je prilično spontana i laka već stoga jer su mnogi pjevači i pjevačice crkvenih zborova i crkvenih pjevačkih skupina ujedno i pjevači u mjesnim kulturno-umjetničkim društvima. U ovom kratkom izlaganju htjeli bismo malo razmišljati o crkvenoj pučkoj popijevci, o interpretativnom pristupu istoj, te bismo na koncu ponudili nekoliko praktičnih savjeta koji bi vodili k ispravnijem shvaćanju ovog značajnog i znamenitog dijela crkvene glazbene baštine.

Prilog govori o oblicima planiranja zborskih proba, te opisuje jednu konkretnu pjevačku probu s mnogim detaljima o kojima treba voditi računa.

Sa svojim širokim interesima za povijest i hagiografiju, književnost i pjesništvo te liturgiku i glazbu, Mitar Dragutinac (1920.-1989.) je svakako nesvakidašnja svećenička osobnost. No, on je ipak u prvom redu svećenik, a sve svoje raznolike interese podvrgava prvenstveno svećeničkoj, pastirskoj službi liturga i propovjednika. Smatramo da je ovo dobar ključ po kojem valja razumijevati Dragutinčevo stvaralaštvo, koje u ovom prilogu dijelimo u dvije grupe: povijesno-hagiografski rad i pjesničko stvaralaštvo. Prvo se odnosi na objavljene priloge, rasprave i članke koje nalazimo u Leksikonu ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Vijesniku Đakovačke i Srijemske biskupije, Službi Božjoj i u drugim časopisima. Ovdje ističemo pokušaj razrješavanja dvojbe o postojanju dva sv. Dimitrija, Solunskog i Sirmijskog, u prilog potonjeg. Pjesničko stvaralaštvo se odnosi na osamdesetak himana u čast ranokršćanskim svecima Panonije, Ilirika i Dalmacije, povijesnim i legendarnima, te na dvoje Prošnje i jedne Litanije sirmijskim i iliričkim mučenicima. Ovaj dio Dragutinčeve ostavštine tek je dijelom objavljen u izdanjima liturgijske građe objavljenim prigodom 1700. obljetnice mučeništva sirmijskih mučenika. Spominjemo ovdje i Vlastiti Božanski časoslov Đakovačke i Srijemske biskupije gdje je sedamnaest Dragutinčevih himana našlo siguran zaklon i pravo mjesto, jer se i radi o peziji koja je stvarana za liturgijsku uporabu.

U članku se ne ulazi u široko područje koje se otvara pred onim koji bi ga želio obuhvatiti u cjelini, a što bi se moglo očekivati od teksta koji je naslovljen – Gospin plač u Slavoniji. Ovdje se želimo osvrnuti samo na one tekstove plačeva koje nalazimo u izdanjima objavljenim brigom i nastojanjem đakovačkih biskupa. Riječ je o četiri izdanja pretežito katehetskog značaja iza kojih stoje četvorica biskupa te jedan ili više autora među kojima su i dvojica pisaca/priređivača dvaju različitih plačeva. Prvo takvo djelo koje uvrštava i Gospin plač u svoj sadržaj izdano je krajem 18. stoljeća, a zadnje nas dovodi sve do u prvu polovicu 20. stoljeća, kad je zadnji put ponovljeno tiskano

Ciljevi istraživanja bili su obaviti analizu sljedećih strukturnihznačajki nizinskih posavskih šuma na području NPŠO Zagreb i G. j. Josip kozarac šumarije Lipovljani: strukturu sastojina po etažama, vrstama drveća i debljinskih razredima, distribucije prsnih promjera, distribucije visina te preporučiti način njihova pomlađivanja. Obrađene su sastojine hrasta lužnjaka s običnim grabom, hrasta lužnjaka s poljskim jasenom i sastojine poljskog jasena.

We argue that in the paper we comment on the authors failed to prove that all known solutions of the Bogomol'nyi-Prasad-Sommerfield sector of duality-based Calogero model are indeed all solutions.

Energija je od presudne važnosti za razvoj modernog čovjeka i potrošnja energije pokazatelj je modernizacije i napredka svake nacije. Danas je potpuno jasno da oslonac samo na fosilna goriva i nuklearnu energiju nije trajno rješenje. U završnom radu će ukratko biti opisan postupak prilikom osnivanja kultura kratkih ophodnji u cilju droizvodnje biomase. Podatci su bazirani na istraživanjima europskih stručnjaka koji se kao takvi ili u većoj mjeri mogu primjeniti kod nas. Kako je cijeli postupak proizvodnje biomase okolišno prihvatljiv i krajnje neophodan, nema razloga da se kao takav ne istražuje i provodi u cijelosti u Hrvatskoj.