Search

The growth in the prevalence of chronic diseases of civilization is of concern. In Croatia, diseases of the circulatory system are the main cause of hospitalization amongst people aged65 and the main cause of death for two thirds of those aged65. Continuous physical activity in older people stands out as an important factor in the prevention of chronic diseases of civilization, particularly diseases of the circulatory system, but also for other health problems. A survey on the extent of physical activity amongst older people aged65 carried out in Zagreb (N=449, Croatian Health Survey/2003; CROCAN Project) has shown that 42.8% were physically inactive, whilst only 19.1% were physically active on a daily basis. Physical activity, two to three times per week, which is recommended by WHO, was undertaken by 11.6% of those aged65. These gerontologic health indicators show that the Programme of preventative measures is insufficiently applied amongst the elderly. This Programme includes primarily kinesiologic measures adapted for the elderly as developed in the study. It is important to ensure that the Programme of continuous physical activity is applied amonst the elderly to promote active healthy ageing. The type of physical activity, its intensity and frequency should be adapted to each individual's health status, their interests, physical condition and the extent of any previous experiences of physical activity.Thus, professional guidance, consultation with kinesiologists for the elderly and general practitioners as well as the collaboration with other medical specialists are necessary.

Zahvaljujući porastu općega životnog standarda i unapređenju zdravstvene zaštite te kao posljedica smanjenja prirodnog priraštaja, prvenstveno u ekonomski razvijenim zemljama, udio starijega pučanstva neprekidno i ubrzano raste. Upravo s ciljem unapređenja zdravlja i smanjenja funkcionalne onesposobljenosti starijih ljudi, došlo je i do razvoja novih tehnoloških rješenja zasnovanih na gerontološkim znanstvenim spoznajama o procesu starenja. Znanje prikupljeno u okviru gerontoloških istraživanja pruža osnovicu za prilagodbu postojećih i za razvoj novih gerontehnoloških rješenja, kao što su primjerice hodalice, medicinska oprema za kućnu uporabu, higijenski ulošci za inkontinenciju, ulošci za cipele i sl., a koja imaju za cilj zadovoljiti potrebe i omogućiti kvalitetnije življenje individualnoga starijega korisnika. Najveći dometi upotrebe gerontehnologije sa svrhom poboljšanja životnih uvjeta starijeg stanovništva mogu se očekivati u području osobnih računala i korištenja komunikacijskih elektronskih mreža. Medicinske znanosti su uz pomoć tehnologije i najzaslužnije za činjenicu da se životni vijek produžava te da stariji ljudi postaju sve važniji segment društva. Procjenjuje se kako su ovome najviše pridonijele gerontehnološke inovacije na području primarne, sekundarne i tercijarne prevencije te ranog otkrivanja i liječenja srčano-žilnih i neuroloških bolesti u starijih. Primjenom gerontehnoloških rješenja u sklopu sustavne provedbe Programa osnovnih preventivnih zdravstvenih mjera za starije ljude, osigurat će se kvalitetnije, neovisnije življenje i u dubokoj starosti uz racionalniju zdravstvenu gerijatrijsku potrošnju., Due to the improved standard of living and health care and reduced natality (especially in developed countries), the share of senior citizens has been continuously and rapidly growing. To improve health and reduce functional disability of the elderly, new technological solutions based on gerontological knowledge of the aging process have been developed. The knowledge accumulated through gerontological studies provides the basis for the adjustment of existing and development of new gerontechnological solutions, such as walking frames, medical accessories for household use, incontinence pads, shoe pads, etc., the purpose of which is to meet the requirements of the elderly and improve the quality of their life. As far as gerontechnology employed to improve the living conditions of the elderly is concerned, best results can be expected in the area of personal computers and communication databases. Medical sciences, along with technology, contributed most to extended life expectancy and increased importance of the elderly in the society. This particularly refers to gerontechnological innovations in primary, secondary and tertiary prevention and early detection and treatment of cardiovascular and neurological diseases in the elderly. The use of gerontechnological solutions within the systematic implementation of the Basic Geroprophylaxis Programme will ensure a better and more independent life up to old age along with the rational use of health resources.

Udio osoba starije životne dobi u populaciji Republike Hrvatske u kontinuiranomu je porastu. Otprije poznate poteškoće razvijenih zemalja Zapada poput nedostatka zdravstvenih radnika u sustavu te njihove nedovoljne edukacije iz gerontologije i gerijatrije vode u nepripremljenost za specifi čne potrebe starijih, koje postaju značajan problem i u Hrvatskoj. Suočeni smo također i s nestankom obiteljskih zajednica koje su tradicionalno nosile velik dio tereta skrbi za starije. Primjena Programa utvrđivanja, praćenja i proučavanja zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba koji se provodi putem centara za gerontologiju županijskih zavoda za javno zdravstvo nužno je razvijati te unapređivati. Planiranje zdravstvene skrbi za osobe starije životne dobi treba biti dovoljno fl eksibilno da prepoznaje ključna društvena kretanja i razvojne procese te da im se prilagođava kako bi moglo adekvatno udovoljiti zdravstvenim potrebama starijih i u budućnosti. Moguća rješenja treba tražiti u već postojećim primjerima suradnje profesionalih skupina, javnoga i nevladinog sektora te na primjerima dobre prakse iz inozemstva. Rješenja treba temeljiti na “bottom up” pristupu, dovoljno osjetljivom da prepoznaje regionalne geografske, populacijske i gospodarske razlike kako bi se svima osigurala kvaliteta i pravednost u osiguranju zdravstvene skrbi. Preduvjeti uspješnog planiranja zdravstvene skrbi za starije uključuju kontinuirano praćenje pokazatelja, rad sa zajednicom te proaktivan pristup javnog sektora, prije svega zdravstvenoga i socijalnog, ali i gospodarstvenoga te mirovinskog i izobrazbenog sustava., The share of the elderly in the overall population of the Republic of Croatia has been continuously growing. The already known diffi culties that western countries have had to face, such as the insuffi cient number of health care providers and the inadequate education in gerontology and geriatrics, have led to the unpreparedness for special needs of elderly patients and have become a major problem in Croatia as well. We are also facing the disappearance of traditional families that were engaged in the care for the elderly to a large extent. The Programme for Defi nition, Monitoring and Studying of Health Needs and Functional Abilities of the Elderly, which is implemented by Centres for Gerontology of County Institutes of Public Health, should be developed and upgraded. The planning of geriatric health care should be suffi ciently fl exible to identify key social trends and development processes, adjust to them and thus be able to adequately meet the health requirements of the elderly in the future. Cooperation of professional associations, public sector and NGOs, as well as best practices applied abroad, should provide a good example. The solutions should be based on a bottom up approach, which is suffi ciently thorough to identify regional, geographical, demographic and economic differences and thus ensure quality and fair health care for everybody. The prerequisites for a successful planning of geriatric health care include the continuous monitoring of indicators, work in the community and the proactive approach of the public sector, primarily health care, social, economic, pension and education systems.

Republika Hrvatska nalazi se u skupini zemalja koje se suočavaju sa značajnim porastom broja starijih osoba. Hrvatska gerontološka istraživanja ukazuju na izrazitu pojavnost četiri glavna gerontološka javnozdravstvena problema u starijih ljudi: nepokretnost koja se pojavljuje kao gerijatrijsko- -imobilizacijski sindrom u starijih osoba, slijedi nestabilnost, zbog velikog udjela ozljeda i padova u starijih, zatim nesamostalnost sa sve većim udjelom demencija i Alzheimerove bolesti u najstarijih starijih osoba te visoki udio prisutnoga nekontroliranog mokrenja, odnosno inkontinencije u gerijatrijskih bolesnika. Primjenom primjerenoga Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije fokusiranog na čimbenike koji dovode do bolesnoga starenja, moguće je u značajnoj mjeri prevenirati vodeće gerontološke javnozdravstvene probleme. Ovo dokazuje i činjenica kako se u razvijenim zemljama svijeta, gdje se posljednjih desetljeća djelovalo na čimbenike bolesnog starenja, implikacijski unaprijedilo zdravlje i očuvala funkcionalna sposobnost i u dubokoj starosti., Croatia is one of the countries that are facing a considerable increase in the number of elderly people. Gerontological studies in Croatia show a high prevalence of four gerontological-public health problems in the elderly, i.e. immobility manifested as the geriatric immobility syndrome, instability due to a high rate of injuries and falls, dependence due to an increasing rate of dementia and Alzheimer’s disease in the oldest age group, and a high rate of urinary incontinence. Through implementation of an appropriate Programme of Primary, Secondary and Tertiary Prevention, focused on the systematic detection and elimination or modifi cation of risk factors associated with debilitating diseases, the leading gerontological public-health problems in the elderly can be prevented to a considerable extent. This is substantiated by the favourable effects of actions, which have been conducted in developed countries over the last few decades and which have addressed the factors of debilitating aging, on health improvement and preservation of functional ability to the very old age.

Gerontologija kao uža specijalizacija iz specijalizacije javnoga zdravstva sukladna je Programu specijalističkoga i subspecijalističkog usavršavanja po UEMS-u (European Union of Medical Specialists) i EuMaG-u (European Master in Gerontology). Hrvatsko društvo za javno zdravstvo HLZ-a u svibnju 2005. godine i Hrvatsko društvo za gerontologiju i gerijatriju HLZ-a prihvatili su predloženi Program subspecijalističkog usavršavanja iz gerontologije. Razrađene su potrebne vještine i umijeća iz područja gerontologije koje specijalist javnoga zdravstva mora sadržajno svladati u 12 mjeseci. U izvedbi programa nužna je primjena interdisciplinarnoga gerontološkog pristupa, uz nužno razumijevanje i poznavanje hrvatske i europske gerontološke doktrine, vještine praktične implementacije gerontološke datoteke, poznavanje gerontoloških normi, legislative te mreže i uloge gerontološke institucijske i izvaninstitucijske skrbi u zaštiti zdravlja starijih. Nužno je upoznavanje s praktičnim aspektima vođenja Registra praćenja i proučavanja zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba po županijama/regijama Hrvatske i Grada Zagreba, Registra za Alzheimerovu bolest, Registra hrvatskih stogodišnjaka, planiranjem Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije, ulogom Centara za gerontologiju županijskih zavoda za javno zdravstvo i djelatnosti gerontoloških centara po županijama Hrvatske i Grada Zagreba, Programom zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih ljudi, menadžmentom za starije; gerontogogijom i gerontehnološkim metodama, gerontološkim javnozdravstvenim problemima morbiditeta i mortaliteta starije dobi, četiri “N” u gerijatriji (nepokretnost, nestabilnost, nesamostalnost, nekotrolirano mokrenje) i prevencijom gerijatrijskoga “domino” efekta. Tijekom subspecijalističkog usavršavanja stjecat će se i specifi čna znanja o utvrđivanju rizičnih čimbenika nastanka bolesnog starenja te negativnoga zdravstvenog ponašanja i evaluacije provedbe Programa zadovoljenja zdravstvenih potreba starijih osoba sa suradnim i srodnim resursima skrbi za starije. Provjera znanja temeljit će se radom gerontološkoga treninga kroz gerontološke kolokvije, praktičnom provedbom od gerontoloških centara izvaninstitucijske skrbi za starije te u domovima za starije, do drugih interdisciplinarnih gerontoloških radilišta. Po završetku subspecijalističkog usavršavanja obvezatna je izrada diplomskoga rada iz gerontologije., Gerontology is a public health subspecialty in accordance with UEMS and EUMAG. In May 2005, the Croatian Society for Public Health and the Croatian Society for Gerontology and Geriatrics of the Croatian Medical Association accepted the draft Programme of Subspecialty in Gerontology. The requisite skills and knowledge from the fi eld of gerontology, which a public health specialist should acquire over a 12- month period, were elaborated. An interdisciplinary approach to gerontology, along with the understanding and knowledge of Croatian and European gerontologic doctrine, implementation of gerontologic database, knowledge of gerontologic standards and legislation, as well as of the network and role of gerontologic institutions and non-institutionalised care, are indispensable in the implementation of this programme. Public health specialists should get familiar with some practical aspects of keeping of the Register of Monitoring and Studying of Health Needs and Functional Capabilities of the Elderly by county/region of Croatia and the City of Zagreb, Register of Alzheimer’s Disease, Register of Croatian Centenaires, planning of the Programme of Primary, Secondary and Tertiary Prevention for the Elderly, role of Centres for Gerontology of County Institutes of Public Health, Programme of Medical Measures and Procedures in Elderly Health Care, management for the elderly, gerontology and its methods, gerontologic-public health problems related to morbidity and mortality in this age group, four „I’s” in geriatrics (immobility, instability, incontinence and intellectual impairment), and prevention of the geriatric “domino” effect. During this subspecialisation, specifi c knowledge related to the defi nition of risk factors for debilitating aging and negative health behaviour will be acquired and the programme for meeting of health needs of the elderly will be evaluated in cooperation with related institutions. The examinations, i.e. colloquia, will be based on training in gerontology and conducted by gerontology centres, old people’s homes and other interdisciplinary gerontology centres. Upon subspecialisation, a bachelor’s thesis in gerontology is required.

Praćenje utvrđenih i evaluiranih zdravstvenih potreba starijih osoba prioritetni je gerontološki javnozdravstveni program, čija primjena je indikator napretka ili propusta u zaštiti zdravlja cjelokupnog pučanstva. Stoga vođenje Registra utvrđenih i evaluiranih zdravstvenih potreba starijih osoba za svoje područje djelovanja osiguravaju centri za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo. Svrha je izrada primjerenih normi i Programa zdravstvenih postupaka i mjera te primarne, sekundarne i tercijarne prevencije u zaštiti zdravlja starijih osoba. Za individualnu stariju osobu, zdravstvene se potrebe zadovoljavaju s udjelom od 68% u gerontološkim centrima izvaninstitucijske skrbi za starije u lokalnoj zajednici gdje žive jer, svaka peta starija osoba u Hrvatskoj ovisna je o tuđoj pomoći, odnosno socijalno-medicinskoj skrbi. Centri za gerontologiju ZZJZ-a i gerontološki centri po županijama Hrvatske omogućuju reduciranje razlike između utvrđenih i zadovoljenih zdravstvenih potreba starijih osoba. Pritom je nužna trajna edukacija iz gerontologije i gerijatrije u dodiplomskoj i poslijediplomskoj izobrazbi stručnjaka različitog profi la koji se skrbe za zaštitu zdravlja starijih osoba, a poglavito kao subspecijalizacija gerontologija iz javnog zdravstva i gerijatrija iz interne medicine., Monitoring of identifi ed and evaluated health care needs of the elderly is becoming a priority public health measure, as an indicator of progress or failure in health care of the population at large. Therefore, the implementation of the Register of Identifi ed and Evaluated Health Care Needs of the Elderly is ensured by the respective Centre for Gerontology of the Institute of Public Health. The objective is to design appropriate standards, the Programme of Medical Procedures and Measures, and primary, secondary and tertiary prevention in elderly health care. As every fi fth elderly person in Croatia requires social-medical care, sixty-eight percent of health care needs of the elderly are managed at outpatient gerontology centres in local communities. Centres for Gerontology of the Institute of Public Health and regional gerontology centres will reduce a difference between identifi ed and covered health care needs of the elderly. This, however, requires continuing undergraduate and postgraduate education in gerontology and geriatrics for the variety of professionals engaged in elderly health care, especially as a public health subspecialty