Search

Neuroplastin je glikozilirani transmembranski protein čije pozicioniranje u membrani ovisi o njezinom gangliozidnom sastavu. U ovoj disertaciji istražene su promjene neuroplastina u neurodegeneraciji. U uzorcima ljudskog hipokampusa zahvadenima sporadičnom Alzheimerovom patologijom pokazano je da je uzorak ekspresije neuroplastina jednak kontrolnome, odnosno da se nalazi u membranama i dendritima glutamatergičnih neurona trisinaptičkog puta, ali je izražaj značajno povedan, pogotovo u regijama girusa dentatusa i subikuluma u ranoj fazi bolesti. U mišjem transgeničnom modelu nasljedne Alzheimerove bolesti izražaj neuroplastina, i s njim povezane kalcijske ATP-aze, je manji u kori velikog mozga i hipokampusu u odnosu na divlji tip, što može predstavljati molekularnu podlogu poremedaja mehanizama pamdenja. Izražaj neuroplastina i njegovo pozicioniranje unutar membranskih domena izravno ovisi o promijenjenom gangliozidnom sastavu membrane što pokazuju rezultati analize izoliranih membranskih frakcija moždanog tkiva različitih mišjih modela s poremedenom sintezom i sastavom gangliozida. Istraživanje in vitro je pokazalo da GM1, kompleksni gangliozid a-serije, u najvedoj mjeri kolokalizira s neuroplastinom i najvjerojatnije je odgovoran za njegovo pozicioniranje unutar lipidnih splavi. Zbog do sada opisanih promjena membranskih domena u neurodegeneraciji, te u ovoj disertaciji razjašnjenog uvjetovanja izražaja i membranske pozicije neuroplastina o gangliozidima, zaključujemo da neuropatološka kaskada Alzheimerove bolesti zahvada i molekulu stanične adhezije neuroplastin. Promjene ekspresije neuroplastina dovode do poremedene stanične signalizacije ovisne o kalcijevim ionima i nemogudnosti održavanja molekularnih mehanizama odgovornih za učenje i pamdenje., Neuroplastin is a highly glycosylated transmembrane protein whose membrane positioning is dependent on membrane ganglioside composition. In this thesis, we investigated changes of neuroplastin expression in neurodegeneration. In human hippocampal tissue affected by sporadic Alzheimer's disease (AD), we show that neuroplastin immunoreactivity pattern is similar to control pattern, namely in cell bodies and dendrites of glutamatergic neurons of the trisynaptic pathway. Neuroplastin immunoreactivity is highly increased in AD, particularly in the dentate gyrus and subiculum in early stages of the disease. In a transgenic mouse model of familial AD, neuroplastin and plasma membrane calcium ATP-ase expression are decreased in cortex and hippocampus when compared to wild-type mice. This finding may be attributed to changed molecular mechanisms of learning and memory disorder. Neuroplastin expression and its positioning within membrane domains is highly dependent on ganglioside composition and thus directly affected when membrane ganglioside composition is altered, as shown by analysis of isolated membrane fractions derived from brain tissue of different mice models with aberrant ganglioside synthesis. In vitro studies showed that GM1, a complex a-series ganglioside, predominantly co-localizes with neuroplastin and is probably responsible for its positioning within lipid rafts. Based on joined data of already described alterations of membrane domains in neurodegeneration and here presented association of expression and membrane positioning of neuroplastin with ganglioside composition, we conclude that neuropathological cascade in Alzheimer’s disease affects cell-adhesion molecule neuroplastin. Changed neuroplastin expression leads to altered cell calcium signaling and inability to maintain learning and memory molecular mechanisms.

Demencija u ranim fazama često se prezentira s depresivnim simptomima te je ponekad izazovno razlikovati primarnu depresiju od dementnog procesa. Dijagnostiku, pogotovo rani stadij demencije, često otežava prisutnost izraženih afektivnih simptoma, koji mogu predstavljati i odgovor na organsko oštećenje. Često se upozorava na opasnost pogrešnog dijagnosticiranja demencije, kad je osnovna bolest depresija, ali postoji rizik i od obrnutog neispravnog zaključivanja o primarnoj bolesti. Prikaz slučaja pokazat će se neke od problema diferencijalne dijagnostike, osobito kada je osoba prije liječena zbog depresivnog poremećaja. Prikazujemo sedamdesetogodišnju pacijenticu, radnicu u mirovini, koja se prvi puta prima na bolničko psihijatrijsko liječenje uslijed neotklonjivosti prisutnih depresivnih simptoma, zbog kojih je dosada isključivo ambulantno psihijatrijski liječena, unazad 30 godina. Pogoršanje psihičkog stanja prati i pojačana upotreba antihipertenziva te benzodiazepina, o kojima bolesnica razvija ovisnost. Pacijentica je sklona samomedikaciji antidepresiva i anksiolitika. Na tjelesnom planu boluje od dijabetesa ovisnog o inzulinu te hipertenzije. Liječenje započinje korekcijom terapije u koju se uvodi duloksetin, sulpirid i pregabalin, uz postupnu redukciju doze benzodiazepina (koju su pratile apstinencijske smetnje). S obzirom na tvrdokornost apatije i somatizacijskih tegoba pacijentice, zbog kojih je ubrzo po demisiji s prvog psihijatrijskog liječenja uslijedilo drugo psihijatrijsko bolničko liječenje učini se diferencijalno-dijagnostička obrada u vidu višeslojne kompjutorizirane tomografije (MSCT-a) mozga i neuropsihologijskog testiranja. MSCT-om je otkriveno da kod pacijentice postoje incipijentne do umjereno izražene kortikalne promjene dok je neuropsihologijski test ukazao na veliki kognitivni poremećaj. Shodno navedenom, kod pacijentice je postavljena dijagnoza atipične ili mješovite demencije u Alzheimerovoj bolesti, s izraženom komponentom afektivnih simptoma, a u terapiju je uveden i antidementiv. Kroz prikaz ovog slučaja želimo skrenuti pozornost na to da kontroverzija pogrešnog dijagnosticiranja demencije, kada je osnovna bolest depresija, može postojati i u obrnutom konceptu, kada se demencija skriva i podvlači ispod tvrdokornih simptoma depresije. Prema našem kliničkom iskustvu, osobito često ispod apatije i somatizacija prisutnih u poodmakloj životnoj dobi.

Teorijski okvir: Rad s osobama s Alzheimerovom bolesti (AB) može biti veliki izazov, osobito ako se radi o osobi, medicinskoj sestri / medicinskom tehničaru koja se prvi puta susreće s okruženjem osoba s AB. Potrebna je njega opsežna, zahtijeva puno izazova, snalažljivosti i gotovo je stalna. Ciljevi ovoga rada bili su ispitati znanje o AB kod medicinskih sestara i tehničara. Ispitanici i metode: Ispitanici su bili medicinske sestre i medicinski tehničari na području Republike Hrvatske. Istraživanje je provedeno na 107 ispitanika koji su ispunili Online anonimnu anketu koja je podijeljena u dva dijela: na pitanja o demografskim podatcima i valiđirani upitnik za procjenu znanja o AB. Rezultati: Osobe ženskoga spola pokazuju značajno bolje znanje o AB za razliku od osoba muškoga spola. Bolje znanje o AB pokazuju ispitanici u dobi od 46 godina i stariji. Bolje znanje o AB pokazuju ispitanici s višom stručnom spremom i visokom stručnom spremom. Značajno bolje znanje o AB pokazuju i ispitanici koji u obitelji imaju nekoga tko ima AB. Rasprava: Nedostatak znanja o AB može imati značajne implikacije na liječenje i ukupnu tetu zdravstvene skrbi za osobe s AB. Zdravstvena njega ima veliku udjel u procjeni ukupne kvalitete zdravstvene skrbi te se lošijem znanjem dovodi i do smanjenja kvalitete ukupnog liječenja. U pogledu starenja populacije i vjerojatnog porasta broja osoba s AB važno je obratiti pažnju u obrazovnom procesu na ovu bolest iz razloga što medicinske sestre i medicinski tehničari neće moći odgovoriti kvalitetnom skrbi ovim pacijentima.

Neprimjerena aktivacija mikroglije implicirana je u patogenezi Alzheimerove bolesti (AD), ali nije poznato kako dovodi do disfunkcije neurona i spoznajnog urušavanja. Da bismo bolje razjasnili ulogu upalnih procesa u nastanku i progresiji AD-a, pomoću ELISA i multipleks ELISA metode mjerili smo koncentracije imunosnih medijatora i biljega aktivacije mikroglije (sTREM2) i inflamasoma (ASC) u cerebrospinalnoj tekućini (CSF) i plazmi uzoraka izuzetih od osoba s AD-om, blagim spoznajnim poremećajem (MCI) i kognitivno zdravih kontrolnih ispitanika (HC). Dodatno, korištenjem metoda imunohistokemijskog bojenja postmortalnog tkiva mozgova osoba s AD-om i HC-a analizirali smo aktivaciju mikroglije i izraženost inflamasoma. Rezultati su pokazali jaču aktivaciju mikroglije i NLRP1 inflamasoma u hipokampalnoj formaciji osoba s AD-om. Analizom likvorskih biljega utvrđene su veće koncentracije sTREM2 i ASC u bolesnika s AD-om, ako i njihova pozitivna korelacija s biljezima neurodegenerativnih i neurofibrilarnih promjena. Likvor bolesnika s AD-om imao je jasan proupalni profil i povećane koncentracije medijatora stečene imunosti. Zaključno, ova je studija pokazala snažniji imunosni odgovor u bolesnika s AD-om, veću uključenost mehanizama stečene imunosti i visoku korelaciju između aktivacije imunološkog sustava i razvoja neurofibrilarnih promjena., Aberrant microglial activation has been implicated in the pathogenesis of Alzheimer’s disease (AD), but how it leads to neuronal dysfunction and cognitive decline is not known. To better clarify the role of inflammatory processes in the development and progression of AD, using ELISA and multiplex ELISA method we measured concentrations of the immune mediators and markers of microglial (sTREM2) and inflammasome (ASC) activation in cerebrospinal fluid (CSF) and plasma samples of AD, mild cognitive impairment, and cognitively healthy control subjects (HC). We also analysed microglial and inflammasome activation using immunohistochemical staining methods in postmortal human brain tissue of the AD and HC subjects. The results have shown stronger microglial and NLRP1 inflammasome activation in the hippocampal formation of the AD subjects. Analysis of the CSF markers has shown higher concentrations of sTREM2 and ASC in patients with AD and their positive correlations with markers of neurodegenerative and tau pathological changes. The CSF of AD patients has a pro-inflammatory profile and increased concentrations of mediators of adaptive immunity. Taken together, this study has shown a stronger immune response in AD patients, higher involvement of adaptive immunity mechanisms, and a high correlation between the activation of the immune system and the development of neurofibrillary changes.

Inhibicija butirilkolinesteraze (BChE) predstavlja novi, obećavajući pristup liječenju Alzheimerove bolesti (AB). U sklopu ove disertacije dizajnirani su i sintetizirani biskarbamati s različito supstituiranim atomima dušika karbamatnih skupina i 1-hidroksi-2-aminoetilnog lanca. Za 25 biskarbamata određena je sposobnost inhibicije ljudske BChE i acetilkolinesteraze (AChE), procijenjena je sposobnost prelaska krvno-moždane barijere pasivnim transportom, in vitro toksičnost prema jetrenim, bubrežnim i živčanim stanicama te sposobnost kelatiranja biometala Cu2+ , Zn2+ i Fe2+ . Svi ispitivani biskarbamati pokazali su vremenski ovisnu inhibiciju s konstantama brzine inhibicije od 103 − 106 mol-1 dm3 min-1 i općenito većom selektivnošću prema BChE u odnosu na AChE. Za tri biskarbamata utvrđena je mogućnost prolaska krvnomoždane barijere pasivnim transportom, dok je za njih devet ta sposobnost ograničena. Većina biskarbamata nije pokazala citotoksični učinak prema odabranim staničnim linijama, dok su svi pokazali sposobnost kelatiranja najmanje jednog od ispitanih iona biometala. Radi visoke BChE selektivnosti, netoksičnosti, sposobnosti kelatiranja biometala i prolaska krvno-moždane barijere, za daljnji razvoj kao lijekova za liječenje kasnijih stadija AB istaknula su se tri spoja (3, 9 i 26). Inhibition of butyrylcholinesterase (BChE) represents a new, promising approach to the treatment of Alzheimer's disease (AD). As part of this dissertation, biscarbamates with different substituted nitrogens of carbamate groups and 1-hydroxy-2-aminoethyl chain were designed and synthesized. For 25 biscarbamates, the ability to inhibit human BChE and acetylcholinesterase (AChE) was determined, the ability to cross the blood-brain barrier (BBB) by passive transport, in vitro toxicity to liver, kidney and neural cells and the ability to chelate biometals Cu2+, Zn2+ and Fe2+ were evaluated. All of the tested biscarbamates showed a timedependent inhibition with inhibition rate constants in 103 − 106 mol-1 dm3 min-1 range with a generally higher preference for BChE compared to AChE. For three biscarbamates it was found that they should be able to cross the BBB by passive transport, while this ability was limited for nine biscarbamates. Most of the biscarbamates did not show a cytotoxic effect against the selected cell lines. All of the biscarbamates were shown to have the ability to chelate at least one of the biometals. Due to the high BChE selectivity, non-toxicity, ability to chelate biometals and pass the BBB, three compounds (3, 9 and 26) were pointed out for further development as drugs for the treatment of later stages of AD.

Udruga OZANA kroz terapijsko-rehabilitacijske programe skrbi o mladima i odraslima s intelektualnim teškoćama. „Štrikeraj café“ je program u kojem im se zainteresirani pridružuju u pletenju i kukičanju uporabnih predmeta namijenjenih drugim ranjivim skupinama. U proljeće 2021. godine pokrenuta je inicijativa „Isprepletimo ruke“, izrade rukavića za oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih uzroka sindroma demencije, koju podržava i Referentni centar za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi. Tri su osnovna smjera razvoja inicijative: izrada i doniranje rukavića za oboljele, ukazivanje na terapijske učinke aktivnosti pletenja i kukičanja i njihova popularizacija te uspostava mreže izrade i upotrebe rukavića u Hrvatskoj i šire. Rukavić (engl. twiddle muff) je pleteni ili kukičani tuljac u koji se s obje strane mogu staviti ruke. Pun je detalja s vanjske i unutarnje strane, koje oboljeli mogu istraživati i vrtjeti prstima. Živih je boja, pruža senzoričku stimulaciju i omogućava da su ruke ušuškane i na toplom. Na oboljele djeluje utješno i umirujuće te stimulira njihovu motoriku i spoznaju. Inicijativa je u Hrvatskoj nova pa je s dobrobitima uporabe rukavića potrebno upoznati široki krug potencijalnih korisnika. Doniranjem rukavića ustanovama koje skrbe o oboljelima i prezentiranjem inicijative ističe se pozitivni utjecaj koji mogu imati na kvalitetu života osoba oboljelih od demencije i njihovih njegovatelja i povećava interes za njihovo korištenje. Također se ukazuje na terapijske učinke pletenja na pojedinca koji ih prakticira što poticajno djeluje te se aktivnosti izrade rukavića šire na korisnike i osoblje domova za umirovljenike, dnevnih bolnica i odjela psihogerijatrije pri psihijatrijskim klinikama, ali i sve druge zainteresirane. Pruža im se neophodna podršku u smislu donacija vunica i potrebnog pribora, ali i pokaznih radionica i detaljnih uputa oko izrade rukavića obzirom na sigurnost. U svrhu privlačenja pažnje šire javnosti održano je nekoliko događanja koja su, zahvaljujući medijskoj popraćenosti i odjeku, pridonijela širenju inicijative „Isprepletimo ruke“ na druge dijelove Hrvatske, ali i izvan Hrvatske. Inicijativa se nastavlja razvijati s posebnim naglaskom na izgradnju regionalne mreže volonterskih grupa koje će izrađivati i donirati rukaviće i druge predmete koji mogu olakšati skrb o oboljelima od Alzheimerove bolesti i drugih uzroka demencije u svom lokalnom okruženju.

Zbog starenja populacije u Hrvatskoj sve je veći broj osoba s demencijom. Uslijed dugovječnosti, događa se da su i djeca ovih osoba tj. njihovi skrbnici u poodmakloj dobi pa i sami trebaju tuđu pomoć. Gospodin P.B. rođen 1925. godine zaprimljen je na prvo liječenje u Kliniku za psihijatriju Vrapče. Doveden je od kuće u kasnim večernjim satima, kolima saniteta, bez pratnje. U telefonskom kontaktu sin jedinac s kojim bolesnik živi naveo je dežurnom liječniku da unazad par mjeseci "otac ne ustaje iz kreveta, slab je, govori nepovezano, nemaju sredstava za dom..." Prvog dana boravka na odjelu bolesniku je ustanovljena teška anemija koja je dijelom bila uzrok njegovog tjelesnog i psihičkog stanja. Nakon primljene transfuzije tjelesno stanje bolesnika bilo je bolje, ali i dalje nije mogao ustati iz kreveta nego mu je bila potrebna 24-satna pomoć i njega. U osnovi je bio dobrohotan i za svoju dob prilično kognitivno očuvan. Povremeno je bio zaokupljen psihotičnim interpretacijama stvarnih degenerativnih promjena kože.Nakon stabilizacije psihičkog i tjelesnog stanja, sinu je najavljeno da će bolesnik uskoro biti otpušten kući, pri čemu je on negodovao jer ga "neće doma". Kao razlog naveo je svoju poodmaklu dob i različite tjelesne bolesti, svoje i svoje supruge, uz ranije poremećene odnose bolesnika i snahe. Prije planiranog otpusta iz Bolnice za bolesnika je bilo organizirano izvanbolničko liječenje. U dogovoru s nadležnim koordinatorom palijativne skrbi organiziran je mobilni palijativni tim koji je trebao obići bolesnika na dan njegovog dolaska kući, a isti je dogovor bio i s liječnikom obiteljske medicine. Nadležnom CZSS upućen je dopis o potrebnoj pomoći obitelji. Sin bolesnika je bio informiran o poduzetim mjerama. Premda je sin bio obaviješten da je otac upućen kući kolima saniteta, nije mu otvorio vrata stana te jebolesnik sanitetom vraćen natrag na odjel.

Demencija je prepoznata kao javnozdravstveni prioritet od Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) te predstavlja izazov zdravstvenom, socijalnom i ekonomskom sustavu svake pojedine zemlje. Najčešći je uzrok demencije Alzheimerova bolest. Do sada je 48 zemalja usvojilo planove za suočavanje s demencijom, a od toga 39 članica Svjetske zdravstvene organizacije. Te su strategije, zajedno sa subnacionalnim planovima i planovima nevladinih organizacija dostupne na portalu ADI-ja (Alzheimer's Disease International, međunarodna krovna organizacija). SZO je donijela 2017. godine Globalni akcijski plan protiv demencije 2017. – 2025. te je prema njemu u lipnju 2018. godine donesena preporuka po kojoj se očekuje da 75 % zemalja članica SZO-a (njih 146) usvoje strategiju borbe protiv Alzheimerove bolesti do 2025. godine. Usvajanjem Strateškog okvira za razvoj mentalnog zdravlja u Republici Hrvatskoj do 2030. godine, stvorio se temelj za prijedlog i usvajanje Akcijskog plana za demenciju. Kroz mjere u navedenom strateškom okviru koje se tiču osoba starije životne dobi i njihova mentalnog zdravlja, a to su: 1) razvijanje i implementacija programa aktivnog starenja ; 2) podupiranje očuvanja i unaprjeđenje mentalnog zdravlja u starijoj dobi kroz individualiziranu skrb, dnevnu skrb te skrb u lokalnoj zajednici ; 3) unaprjeđivanje profesionalne kompetencije zdravstvenih radnika i suradnika u zdravstvenim i ustanovama socijalne skrbi koji rade s osobama starije životne dobi ; 4) unaprjeđivanje sustava psihološke podrške obiteljima i skrbnicima osoba s problemima mentalnog zdravlja ; 5) unaprjeđivanje sustava psihološke podrške osobama s tjelesnim invaliditetom, oboljelima od tjelesnih bolesti i njihovim obiteljima, te članovima obitelji u procesu tugovanja - moguće je izraditi i Akcijski plan za demenciju, te je u tijeku imenovanje članova povjerenstva za njegovu izradu pri Ministarstvu zdravstva RH-a. Među nekima od prvih prijedloga mogućih ciljeva nacionalne strategije borbe protiv Alzheimerove bolesti 2014. godine došlo je do osuvremenjenja i redefiniranja strateških ciljeva, kako slijedi: 1) demencija kao javno- zdravstveni prioritet ; 2) podizanje svijesti u javnosti i razvoj zajednice koja je prijateljski naklonjena osobama s demencijom ; 3) rana dijagnoza, pravodobno liječenje Alzheimerove bolesti i drugih uzroka sindroma demencije ; 4) kontinuiran razvoj skrbi u zajednici i socijalnih ustanova – pristup socijalnim uslugama za osobe s demencijom ; 5) podrška i edukacija neformalnih njegovatelja ; 6) razvoj informacijskih sustava (za edukaciju, sustav skrbi i praćenja) ; 7) istraživanja na području Alzheimerove bolesti i inovativne tehnologije.

U proljeće 2021. godine udruga „OZANA“ kroz program „Štrikeraj café“ pokreće inicijativu „Isprepletimo ruke“ tijekom koje njihovi korisnici - mlade i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama, ali i svi ostali zainteresirani, pletu i kukičaju „rukaviće“ za oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih uzroka sindroma demencije. Takvi rukavići mogu kod oboljelih umanjiti stres, opustiti ih, okupirati i umiriti, ali isto tako i stimulirati njihovu motoriku i spoznaju. Izrađeni rukavići doniraju se ustanovama i pojedincima koji brinu o oboljelima. Inicijativa promiče dobrobiti njihovog korištenja te pozitivne učinke pletenja i kukičanja i afirmira korisnike OZANE kao aktivne članove zajednice. Svi uključeni u inicijativu svoje vještine koriste kako bi pomogli oboljelima što im pruža osjećaj uspješnosti i korisnosti. Medijska popraćenost i prezentacije inicijative pridonose informiranju stručne i šire javnosti o prednostima uporabe rukavića i izgradnji mreže njihove izrade, napose s obzirom na činjenicu da se do početka ove inicijative u Hrvatskoj nisu koristili. Do sada je „Štrikeraj café“ donirao više od 400 rukavića, a raste i broj onih koji su se pridružili njihovoj izradi te ih sami doniraju oboljelima iz svoje sredine.

Za razliku od prije dvije godine, kada je naš prvi kongres bio virtualan, 2. kongres Hrvatske Alzheimer alijanse s međunarodnim sudjelovanjem održavamo „uživo“ u Varaždinu, u hotelu Turist, od 29. ožujka do 1. travnja 2023. godine. Kongres organizira Hrvatsko društvo za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi Hrvatskog liječničkog zbora i Klinika za psihijatriju Vrapče, u sklopu koje djeluje Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi. Ovaj Kongres po prvi put omogućava članicama HAA, a trenutno se radi o ukupno 35 društava/ udruga/institucija, te svim drugim zainteresiranima, da aktivno sudjeluju i prezentiraju svoj rad vezan uz područje demencija kroz plenarna predavanja, usmena izlaganja i posterske prezentacije. Na taj način ćemo svi zajedno najbolje sagledati dokud smo došli u svezi izrade Nacionalne strategije borbe protiv Alzheimerove bolesti (AB) i drugih uzroka sindroma demencije. Kongres polazi od činjenice da suvremeni menadžment AB-a i drugih uzroka demencije podrazumijeva multiprofesionalnost i holistički pristup te na njemu sudjeluju doktori medicine, specijalisti, specijalizanti, medicinske sestre i tehničari, studenti i stručnjaci iz brojnih drugih područja, polja i grana čiji je rad povezan s problematikom AB-a. Na Kongresu obrađujemo problematiku demencije kroz sljedeće teme: 1. Pravovremena dijagnostika Alzheimerove bolesti ; 2. Farmakološko liječenje Alzheimerove bolesti ; 3. Nefarmakološki pristupi liječenju demencije ; 4. Istraživanja na području Alzheimerove bolesti ; 5. Suvremeni modeli zdravstvene skrbi za osobe s demencijom ; 6. Uloga obiteljske medicine i javnog zdravstva u promociji zdravog starenja ; 7. Razvoj socijalnih ustanova za starije i nemoćne osobe ; 8. Razvoj palijativne skrbi za osobe s demencijom ; 9. Borba protiv stigme Alzheimerove bolesti i drugih uzroka demencije ; 10. Ostale teme. Siguran sam da će ovaj kongres značajno ojačati i ohrabriti sve članice HAA da ustraju i nadalje te da zajedničkim snagama ostvarimo nacionalnu strategiju/akcijski plan borbe protiv Alzheimerove bolesti i drugih uzorka demencije, a sve u cilju boljitka osoba s demencijom i njihovih njegovatelja i bližnjih. / Unlike two years ago, when our first congress was virtual, we are holding the 2nd Congress of the Croatian Alzheimer Alliance with international participation "live" in Varaždin, at the Hotel „Turist“, from 29 March to 1 April 2023. The Congress is organized by the Croatian Society for Alzheimer's Disease and Old Age Psychiatry of the Croatian Medical Association and the University Psychiatric Hospital Vrapče, within which the Referral Center Ministry of Health of the Republic of Croatia for Alzheimer's Disease and Old Age Psychiatry operates. For the first time, this Congress enables CAA members, currently a total of 35 societies/associations/ institutions, and all other interested parties, to actively participate and present their work related to the field of dementia through plenary lectures, oral presentations, and poster presentations. In this way, all of us together will have the best overview of where we have come in terms of creating a national strategy to combat Alzheimer's disease (AD) and other dementias. The congress is based on the fact that modern management of Alzheimer's disease and other dementias implies multiprofessionalism and a holistic approach, and therefore is attended by doctors of medicine, specialists, residents, nurses and technicians, and students. We deal with the issue of dementia through the following topics: 1. Timely diagnosis of Alzheimer's disease ; 2. Pharmacological treatment of Alzheimer's disease ; 3. Non-pharmacological approaches to the treatment of dementia ; 4. Research in the area of Alzheimer's disease ; 5. Modern models of health care for people with dementia ; 6. The role of family medicine and public health in the promotion of healthy aging ; 7. Development of social institutions for the elderly and infirm ; 8. Development of palliative care for people with dementia ; 9. Fight against the stigma of Alzheimer's disease and dementia ; 10. Other topics. I am sure that this congress will significantly strengthen and encourage all members of CAA to persevere and to work together to achieve a national strategy/action plan to fight AD and other causes of dementia, all for the betterment of people with dementia and their caregivers and loved ones.

Demencija je ireverzibilna i progresivna bolest kod koje se javlja poremećaj kognitivnih funkcija. Kao najčešća vrsta demencije ističe se Alzheimerova demencija koju uzrokuje Alzheimerova bolest. Definira se kao progresivna neurodegenerativna bolest mozga, a čini 60-70% svih demencija. Može pogoditi svu životnu dob, uključujući mlađe i starije osobe od 65 godina. Još uvijek se smatra neizlječivom bolesti, no u praksi se primjenjuju antidementivi koji se smatraju dijelom farmakoterapije kognitivnih oštećenja kod oboljelih osoba. Oni usporavaju tijek bolesti te utječu na poboljšanje općeg funkcioniranja bolesnika. Zdravstvena njega osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti usmjerena je povećanju kvalitete života, poticanju pacijenta na što veću samostalnost, a u radu sa oboljelima od Alzheimerove bolesti ističe se pojam integrativne validacije kojoj je cilj da se stvori atmosfera sigurnosti tako da se prihvaća njihov unutarnji svijet. Cilj ovog istraživanja bio je saznati razinu znanja studenata sestrinstva na Sveučilištu Sjever o Alzheimerovoj bolesti te dobiti uvid u stavove i postojanje predrasuda o oboljelim osobama. Anketa je bila anonimna, a online putem je podijeljena preko društvenih mreža u razdoblju od 23.03.2022. do 20.06.2022. studentima 1., 2. i 3. godine preddiplomskog stručnog studija sestrinstva na Sveučilištu Sjever u Varaždinu. Sastojala se od 23 pitanja, prvi dio pitanja se odnosio na sociodemografske podatke, drugi dio pitanja ispitivao je znanje studenata i treći dio stavove studenata o oboljelim osobama. Sudjelovalo je 161 studenata, od toga 142 (88,2%) ženskih studentica, a 19 (11,8%) muških studenata. Dementia is irreversible and progressive disease in which cognitive function disorder is known to occur. The most common type of dementia is Alzheimer's dementia caused by Alzheimer's disease. Iti s defined as progressive neurodegenerative disease of the brain, and it makes about 60-70% of all dementia cases. It can occur at any age, including individuals under and above 65 years. It is still considered incurable, but in practice antidementia drugs that are part of pharmacotherapy of cognitive impairments are being used with affected patients. They slow down the course of the disease and improve patient's general life. Health care of individuals with Alzheimer's disease is focused on improving patient' life quality, encouraging him/her to be more independent, and in the work with people suffering from Alzheimer's the term ''integrative validation'' stands out and it focuses on creating safe atmosphere that accepts patient's ''inner world''. The goal of this research was to get to know the level of knowledge nursing students at the University North have about Alzheimer's disease and to get to see their stances and possible prejudices about affected individuals. Survey was anonymous and it was shared through social media between 23.03.2022. and 20.06.2022. to 1𝑠𝑡, 2𝑛𝑑 and 3𝑟𝑑 year students of professional undergraduate study of nursing at the University North in Varaždin. It contained 23 questions, of which first part referred to sociodemographic dana, second part questioned student's knowledge of the subject and third part questioned student's stances about affected people. 161 students completed the survey, of which 141 (88,2%) were female students and 19 (18,8%) were male.

Kronična upalna bolest potpornih tkiva zuba, parodontitis, uzrokovona je primarno parodontnim patogenim bakterijama koje se nalaze u disbiotičnom subgingivnom biofilmu. Jedna od tih specifičnih bakterija jest i Porphyromonas gingivalis, gram-negativna anaerobna bakterija, koja je ujedno i ključni parodontni patogen. P. gingivalis i njezini faktori virulencije, poput fimbrija, gingipaina i lipopolisaharida (LPS) usko su povezani s nastankom bolesti. Klinička prezentacija parodontitisa karakterizirana je prisutnim gingivnim eritemom, edemom, parodontnim džepovima i destrukcijom potpornih tkiva koja se očituje njihovim vidljivim gubitkom. Parodontni patogeni mikroorganizmi i njihovi produkti mogu ući u cirkulaciju, što dovodi do tranzitorne bakterijemije i sistemske diseminacije bakterijskih proizvoda. Štoviše, parodontitis može izazvati sistemske učinke promicanjem ekspresije posrednicima upale kao što su proupalni citokini. Upravo se putem tog mehanizma danas parodontitis povezuje sa sustavnim bolestima. Alzheimerova bolest (AB), poznata kao progresivna neurodegenerativna bolest, prepoznata je kao vodeći uzrok kognitivnih i bihevioralnih oštećenja. Nove spoznaje sugeriraju da periferne infekcije mogu aktivirati mikroglijalne stanice unutar središnjeg živčanog sustava koji potiče razvoj neurodegeneracije u AB. Mehanizam kojim periferne proupalne molekule mogu povećati količinu upalnih molekula u mozgu uključuje najmanje dva puta, sistemsku cirkulaciju i/ili neuralne puteve. Predloženo je kako je upravo količina upalnih molekula u mozgu mogla biti pojačana parodontitisom, kojeg samog karakterizira povišena razina upale te bi to posljedično utjecalo na razvoj AB. Cilj ovo preglednog rada jest pružiti literaturni pregled mehanizama povezanosti parodontitisa i parodontopatogena P. gingivalisa s Alzheimerovom bolesti. Chronic inflammatory disease of the supporting tissues of the teeth, periodontitis, is primarily caused by periodontal pathogenic bacteria found in the dysbiotic subgingival biofilm. One of these specific bacteria is Porphyromonas gingivalis, a gram-negative anaerobic bacterium, which is also a key periodontal pathogen. P.gingivalis and its virulence factors, such as fimbriae, gingipain and lipopolysaccharide (LPS) are closely related to the onset of the disease. The clinical presentation of periodontitis is characterized by the presence of gingival erythema, edema, periodontal pockets and the destruction of supporting tissues, manifested by their visible loss. Periodontal pathogenic microorganisms and their products can enter the circulation, which leads to transient bacteremia and systemic dissemination of bacterial products. Moreover, periodontitis can induce systemic effects by promoting the expression of inflammatory mediators such as proinflammatory cytokines. It is through this mechanism that today periodontitis is associated with systemic diseases. Alzheimer's disease (AD), known as a progressive neurodegenerative disease, is recognized as a leading cause of cognitive and behavioral impairment. New findings suggest that peripheral infections can activate microglial cells within the central nervous system that promote the development of neurodegeneration in AD. The mechanism by which peripheral proinflammatory molecules can increase the amount of inflammatory molecules in the brain involves at least two pathways, systemic circulation and/or neural pathways. It was suggested that the amount of inflammatory molecules in the brain could be increased by periodontitis, which itself is characterized by an increased level of inflammation, and this would consequently affect the development of AD. The aim of this review is to provide a literature review of the mechanisms of the connection between periodontitis and the periodontopathogen P. gingivalis, and Alzheimer's disease.

Alzheimerovoj bolesti (AB) je oko 40%, te mogu biti uvod u AB-a. Anksioznost može biti prisutna rano tijekom AB te osobito među bolesnicima s ranim početkom bolesti. Anksioznost postupno slabi u težim stadijima demencije te ovaj simptom može biti češći kod vaskularne demencije nego kod AB-a. Definiranje anksioznosti u osoba s demencijom je složeno zbog preklapanja između simptoma anksioznosti, depresije i demencije. Poremećaji spavanja se učestali u AB-u, sa značajnim utjecajem na bolesnike i njegovatelje. Bolesnici s AB-om pokazuju poremećaje cirkadijanog ritma koji se protežu izvan onih koji su prisutni kod starijih osoba koje nemaju demenciju te mogu voditi do težeg poremećaja ciklusa spavanje-budnost. Osobe s AB- om mogu razviti probleme sa spavanjem i prije izvještavanja o deficitima pamćenja i drugim kognitivnim deficitima. Epidemiološka istraživanja pokazuju da oko 25-40% bolesnika s AB-om ima poremećaje ciklusa spavanje- budnost. Literatura: 1. Havekes R, Heckman PRA, Wams EJ, Stasiukonyte N, Meerlo P, Eisel ULM. Alzheimer's disease pathogenesis: The role of disturbed sleep in attenuated brain plasticity and neurodegenerative processes. Cell Signal. 2019 Dec ; 64:109420. doi: 10.1016/j. cellsig.2019.109420. 2. Kwak YT, Yang Y, Koo MS. Anxiety in Dementia. Dement Neurocogn Disord. 2017 Jun ; 16(2):33-39. doi: 10.12779/ dnd.2017.16.2.33. 3. Mendez MF. The Relationship Between Anxiety and Alzheimer's Disease. J Alzheimers Dis Rep. 2021 Mar 8 ; 5(1):171-177. doi: 10.3233/ADR-210294. 4. Nieoullon A, Bentué-Ferrer D, Bordet R, Tsolaki M, Förstl H. Importance of circadian rhythmicity in the cholinergic treatment of Alzheimer's disease: focus on galantamine*. Curr Med Res Opin. 2008 Dec ; 24(12):3357-67. doi: 10.1185/03007990802522397. 5. Peter-Derex L, Yammine P, Bastuji H, Croisile B. Sleep and Alzheimer's disease. Sleep Med Rev. 2015 Feb ; 19:29-38. doi: 10.1016/j.smrv.2014.03.007.

vor, a napose kada smrt nastupa samoubojstvom. Posebno je bolna tema suicidalnosti u osoba s demencijom (OsD) bilo da se razmatra sa aspekta OsD ili članova obitelji koji su neformalni njegovatelji odnosno formalnih njegovatelja. Kroz predavanje biti će prikazane spoznaje o suicidalnom riziku kod osoba s demencijom, ulozi kognitivnog oštećenja kod pokušaja samoubojstva, pristupu, prevenciji i promoviranju svjesnosti o problemu suicidalnosti i demencije. Istraživanja pokazuju dvostruko veći rizik da će osoba počiniti samoubojstvo ukoliko boluje od demencije, u dobi od 65 do 74 godina i u prva tri mjeseca od postavljanja dijagnoze. Prema literaturi 10% OsD iznosi suicidalne ideje. Osobe s dijagnozom frontotemporalne demencije (FTD) također su u većem riziku od smrti samoubojstvom u usporedbi s drugim demencijama bilo da se radi o ponašajnoj ili sematičkoj varijanti FTD-a. U uznapredovalim stadijima Alzheimerove bolesti (AB) i drugih demencija, rizik samoubojstva se smanjuje zbog uznapredovalih kognitivnih oštećenja, nemogućnosti planiranja i gubitka izvršnih funkcija. Suicidalni rizik za OsD je manji ukoliko su smještene u instituciju zbog smanjene dostupnosti sredstvima i pojačanog nadzora, a uglavnom su to osobe u uznapredovalijem stadiju bolesti kod kojih je suicidalni rizik manji. Važno je povećati svjesnost o postojanju povećanog suicidalnog rizika u osoba s demencijom s komorbiditetima kao što su depresija, kronična bol, mentalni poremećaji zbog ovisnosti i dr. Teži depresivni poremećaj u starijoj dobi povezan je s izrazitijim suicidalnim idejama i češćim pokušajima suicida. Prepoznavanje i liječenje blažih kliničkih slika depresije koje dolaze u komorbiditet s demencijom značajno umanjuje distres OsD i njihovih njegovatelja i smanjuje rizik suicidalnog ponašanja. Porast broja osoba starije životne dobi koje obolijevaju od AB-a i drugih demencija te ranije dijagnosticiranje kognitivnih poremećaja otkrivaju nam još jednu stranu demencije i upućuju na potrebu procjene suicidalnog rizika. Vođenje razgovora o suicidalnosti ne samo da je moguće, već je nužno, premda postoje dodatne otežavajuće okolnosti koje nosi dijagnoza demencije. Razgovori, međutim, moraju biti individualizirani i odmjereni kako za OsD tako i za članove obitelji. Osim što je važno pristupiti procjeni suicidalnog rizika, potrebno je omogućiti dodatno savjetovanje i podršku OsD i njihovim njegovateljima posebice nakon postavljanja dijagnoze kada je rizik najveći pri čemu neophodno upozoriti njegovatelje na suicidalni rizik, na potrebu uklanjanja mogućih sredstava izvršenja (oružja, veće količine lijekova, korozivnih sredstava i sl.) iz neposredne okoline OsD.

U proljeće 2021. godine Udruga OZANA kroz program Štrikeraj café pokreće inicijativu „Isprepletimo ruke“ tijekom koje njihovi korisnici - mlade i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama – i svi ostali zainteresirani, pletu i kukičaju „rukaviće“ za oboljele od Alzheimera i drugih demencija. Izrađeni rukavići doniraju se ustanovama i pojedincima koji brinu o oboljelima. Inicijativa promiče dobrobiti njihovog korištenja te pozitivne učinke pletenja i kukičanja i afirmira korisnike OZANE kao aktivne članove zajednice. Svi uključeni u inicijativu svoje vještine koriste kako bi pomogli oboljelima što im pruža osjećaj uspješnosti i korisnosti. Medijska popraćenost pridonosi informiranju šire javnosti o bolestima i kompleksnosti skrbi o oboljelima. • Podjela rukavića pacijentima Zavoda za biologijsku psihijatriju i psihogerijatriju KP Vrapče • Prezentacija na 1. kongresu HAA – Zajedno za boljitak osoba s demencijom • Prezentacija na interdisciplinarnom simpoziju (Re)integracija stigmatiziranih osoba u društvo • „Yarn bombing“ na Svjetski dan Alzheimerove bolesti (2021.) • Poster prezentacija na 6. hrvatskom kongresu o nuspojavama psihofarmaka • Primopredaja rukavića mobilnom timu palijativne skrbi Udruge LiPa • Primopredaja rukavića - Dnevna bolnica za osobe s demencijom i Odjel za osobe s demencijom i palijativnu skrb KP Sveti Ivan • Donacija rukavića za korisnike Dnevnog boravka projekta Pruži ruku Međimurske županije • Prezentacija na konferenciji „I mi smo tu: aktivni u zajednici – Alzheimerova bolest u palijativnoj skrbi“, Daruvar • Tjedan mozga - primopredaja rukavića u Neuropsihijatrijskoj bolnici „Dr. Ivan Barbot“, Popovača ; pokretanje pletenja i kukičanja u Dnevnoj bolnici Zavoda za biologijsku psihijatriju i psihogerijatriju KP Vrapče • Prezentacija u Domu za starije Baketarić • Video prezentacija tijekom 2nd European Wool Day • Inicijativa u Fondaciji EWE za pokretanje Europske nagrade za NAJ rukaviće u svrhu promocije upotrebe i kreativnosti u izradi • Podrška radionicama izrade rukavića u MO Perjavica Borčec • Radionica u Čakovcu, knjižnica Nikola Zrinski - grupa Heklice u knjižnici • Donacija rukavića korisnicima doma Zlatna jutra • Prezentacija inicijative u newsletteru Alzheimer Europe • Prikupljeno 123 rukavića iz 11 europskih država, organizacija glasanja i proglašenje pobjednika Europske nagrade za NAJ rukaviće na Svjetski dan Alzheimerove bolesti (2022) • Primopredaja rukavića na CROCAD-22 – Psihijatrijskoj bolnici Ugljan i Županijskoj specijalnoj bolnici Insula.

Prema organizaciji Alzheimer’s Disease International, oko 55 milijuna ljudi na svijetu boluje od Alzheimerove bolesti ili drugih oblika demencije u 2020. godini. Najčešći način liječenja spomenutih stanja je inhibicija acetilkolinesteraze (AChE) i amiloid beta enzima u ljudskom mozgu korištenjem komercijalnih farmaceutika kao što su donepezil i aducanumab [1]. Prethodna istraživanju upućuju da propolis ima značajna inhibicijska svojstva AChE prvenstveno zbog visokog sadržaja fenola koji čine čak 60% ukupnog udjela komponenti u propolisu [2]. Test inhibicije AChE proveden je provođenjem Ellmanove metode [3]. Uzorci propolisa osigurani su od strane obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Boris Buratović sa otoka Hvara. Uz ostale cvjetne vrste, lokalitet sa kojeg je prikupljen propolis obiluje ružmarinom (Salvia rosmarinus), lavandom (Lavandula angustifolia) i vrijesom (Calluna vulgaris), biljkama koje mogu značajno utjecati na sadržaj fenola u usporedbi s propolisom prikupljenim u kontinentalnim krajevima. Volumni postotci propolisa u reakcijskoj smjesi iznosili su 5%, 3, 5% i 2, 5%. Najviši postotak inhibicije od 67, 14% postignut je s volumnim postotkom propolisa od 5%.

U predavanju su opisani novi i nadolazeći biomarkerski koncepti u dijagnostici Alzheimerove bolesti. Posebno je istaknuto uvođenje biomarkera A/T/N biološkog profila na temelju glavnih patoloških promjena (Amiloid/Tau/Neurodegeneracija, što podrazumijeva i biološke biljege gubitka sinapsi) u kliničke kognitivne stadije Alzheimerove bolesti (HC – zdrave osobe / MCI – osobe s blagim spoznajnim poremećajem / AD – osobe s Alzheimerovom bolesti). Navedeni se istraživački okvir usmjeren na bolju biološku definiciju Alzheimerove bolesti sve više prenosi i u klinički rad radi bolje procjene rizika za spoznajno urušavanje na temelju praćenja navedenih bioloških biljega. Trenutačni A/T/N biomarkeri pružaju veću osjetljivost i specifičnost u usporedbi s samim kliničkim dijagnostičkim i kognitivnim testovima, ali imaju i značajna ograničenja, a najznačajnije je činjenica da dosežu plato otprilike u tijeku pojave kliničkih simptoma AD-a, što ih čini manje pogodnim za praćenje napredovanja bolesti i procjene odgovora na liječenje. Navedeni biološki biljezi također ovise i o izuzimanju cerebrospinalne tekućine lumbalnom punkcijom i pozitronskoj emisijskoj tomografiji amiloida i tau proteina, što su invazivne i skupe metode koje još uvijek nisu široko dostupne. Rješenje navedenih problema vidi se u krvnim biomarkerima, napose mjerenju koncentracije fosforiliranih tau proteina p-tau181 i p-tau217 u plazmi, čije je određivanje manje invazivno, praktičnije i pristupačnije. Posebno su opisani rezultati nekoliko najnovijih znanstvenih istraživanja što ukazuju na veliku podudarnost postojećih bioloških biljega s rezultatima dobivenim analizom mozgovnih egzosoma (izvanstanične vezikule promjera 40-100 nm) u plazmi. Ti se egzosomi mogu izolirati putem tetraspaninskih receptora CD9, CD81 i CD63. Pritom je najzanimljiviji nalaz onaj koji je pokazao da je veća količina duljeg oblika amiloida (Abeta1- 42) bila povezana s boljim rezultatima na neuropsihološkim testovima kognitivnih sposobnosti (Eren E et al., Cells, 2022 ; 11: 436), što navodi na zaključak da je bolje otplavljivanje amiloida putem egzosoma povezano s blažom kliničkom slikom i napredovanjem AD-a. Najveći je nedostatak biomarkera AD u krvi činjenica da oni ne mogu dati informaciju o neuroanatomskoj lokalizaciji patoloških promjena. Taj se nedostatak napose odnosi na tau proteine, a u manjoj mjeri i na mjerenje koncentracije Abeta1-42. Stoga je zaključeno kako je zasad način za dobivanje pouzdane dijagnoze istodobno korištenje većeg broja različitih bioloških biljega AD-a.

Disregulacija spavanja je jedna od bitnih značajki demencije, a novija istraživanja su pokazala i vezu između kraćeg vremena spavanja u srednjoj životnoj dobi i kasnijeg rizika za razvoj demencije, čime se interes za mehanizme u podlozi poremećaja spavanja pomiče i u domenu razvijanja ranih indikatora te ranih intervencija kod onih za koje se ustanovi rizik za razvoj demencije. Oko 25% onih s blagom i umjerenom te čak do 50% onih s teškom demencijom ima neke poremećaje spavanja, što ih čini bitnim ciljevima farmakoloških i nefarmakoloških intervencija kako bi se popravila kvaliteta života i usporila progresija bolesti. Pretpostavlja se da su razlog za javljanje promjena u cirkadijanom ritmu u Alzheimerovoj i drugim demencijama degenerativni procesi koji zahvaćaju hipotalamus, specifično suprahijazmatsku jezgru, ali i moždano deblo. Zahvaljujući promjenama u arhitektonici sna, osobe s demencijom općenito provode manje vremena u sporovalnom spavanju i REM fazi, a više u ranijim stadijima, što može utjecati na progresiju bolesti. Osim promjene duljine, obrasca i kvalitete spavanja, u demencijama možemo očekivati javljanje i poremećaja u REM fazi, sindrom nemirnih nogu, opstruktivnu apneju u snu, te poremećaj periodičkih kretnji udova. Osim uspostavljanja rutine, održavanja dostatne razine fizičke aktivnosti, primjerenog izlaganja svjetlosti, te liječenja mogućih podležećih stanja, potrebno je u slučaju poteškoća sa spavanjem razmotriti i revidiranje terapije, jer neki često korišteni antidepresivi ali i antidementivi mogu utjecati na spavanje osoba s demencijom.

Modeliranje sporadične Alzheimerove bolesti (sAB) u eksperimentalnih životinja izazovno je, ponajprije zbog mnogih nepoznanica u patofiziološkim mehanizmima bolesti. Jedan od dostupnih te danas naširoko korištenih modela sAB-a jest model intracerebroventrikularne primjene streptozotocina (STZ-icv), dijabetogenog spoja koji se koristi u liječenju inzulinoma. Ovaj je model ponajviše karakteriziran kognitivnim deficitom i uspješnim postizanjem inzulinske rezistencije u mozgu, ali i drugih patoloških značajki koje vidimo u oboljelih od AB-a, poput formiranja depozita proteina amiloida β u mozgu. Tijekom višegodišnjeg istraživanja ovog modela, naša je istraživačka skupina pokazala karakterističan obrazac amiloidnih depozita u leptomeningealnom i perivaskularnom prostoru mozga štakora tretiranih STZ-icv. Takav je obrazac izuzetno nalik onom u jednoj rijetkoj bolesti ; transtiretinskoj (TTR) okuloleptomeningealnoj amiloidozi, koja nastaje zbog mutacije u genu za TTR te se očituje različitim neurološkim simptomima, poput kognitivnog deficita kao u AB-u, epilepsije, ataksije te gubitka vida i sluha. TTR je transportni protein koji uslijed mutacije gubi stabilnost i sposobnost nabiranja u pravilnu strukturu zbog čega stvara amiloidne depozite, u ovom slučaju u mozgu, a u slučaju TTR amiloidne kardiomiopatije i polineuropatije u srcu i perifernim živcima. I dok se u slučaju kardiomiopatije i polineuropatije za oboljele uspješno primjenjuje lijek tafamidis, stabilizator TTR-a, on zbog svoje slabe prolaznosti kroz krvno- moždanu barijeru (KMB) ne djeluje u bolesnika s okuloleptomeningealnim oblikom. Funkcija TTR-a u AB-u sve se više istražuje i rezultati pokazuju da bi TTR mogao imati protektivnu ulogu u AB-u, ovisno o njegovoj stabilnosti. Budući se u mozgu TTR sintetizira u koroidnom pleksusu (KP), a tretman STZ-icv za modeliranje sAB-a narušava anatomski i funkcionalni integritet KP-a, u projektu TransADamis odlučili smo istražiti povezanost između STZ-icv animalnog modela sAB- a i centralne disfunkcije TTR-a, kao i neuroprotektivnu ulogu TTR-a u tom modelu sAB-a. S obzirom da su literaturni podaci pokazali da se lijek tafamidis može kemijski modificirati kako bi u laboratorijskih miševa prošao KMB i nakupio se u mozgu u terapijski značajnoj koncentraciji, jedan od ciljeva ovog projekta jest i sinteza tafamidis piperazin amida i istraživanje njegovih potencijalnih terapijskih učinaka uslijed kronične oralne primjene u STZ-icv mišjem modelu sAB- a. Projekt TransADamis (The role of transthyretin in sporadic Alzheimer's disease-associated leptomeningeal and cerebrovascular amyloidosis and neuroprotective potential of a brain directed tafamidis prodrug) je financiran programom „Junior Investigator Global ATTR Amyloidosis Research ASPIRE“ tvrtke Pfizer Inc. (projekt broj 73521469). Istraživanje je sufinancirano iz Znanstvenog centra izvrsnosti za bazičnu, kliničku i translacijsku neuroznanost (projekt “Experimental and clinical research of hypoxic-ischemic damage in perinatal and adult brain“ ; GA KK01.1.1.01.0007 financiran od strane Europske Unije putem Europskog fonda za regionalni razvoj).

Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi osnovan je pri Klinici za psihijatriju Vrapče u ožujku 2018. godine. Danas, u sklopu Referentnog centra djeluje Odjel za neurokognitivne poremećaje, Odjel opće psihijatrije gdje se mahom liječe osobe starije životne dobi koje boluju od različitih mentalnih poremećaja, te Odjel psihogerijatrije u sklopu kojega postoje i palijativni kreveti. Psihijatri, klinički psiholog, socijalni radnici, medicinske sestre / tehničari, radni-, art- i fizioterapeuti te drugi zdravstveni stručnjaci svakodnevno, kroz bolnički, dnevno-bolnički i ambulantni rad, odgovaraju na brojne izazove koje pred njih stavlja dugovječnost u kombinaciji s mentalnim poremećajima i tjelesnim komorbiditetima. Od veljače 2018. godine, zgrada Odjela psihogerijatrije (tzv. Osmica) je privremeno zatvorena zbog kompletnog građevinskog preuređenja, a privremeni smještaj za 30 bolesnika (od čega je 15 palijativnih) organiziran je u sklopu istog Zavoda (na tzv. Dvojci). Iako se očekivalo da će za godinu dana građevinski radovi biti gotovi i da će se pacijenti vratiti na novouređenu Osmicu, u kojoj je planirana i Dnevna bolnica i brojni novi sadržaji (na pr. rTMS ambulante za demenciju i depresiju ; tDCS ; terapija svjetlom), poradi objektivnih teškoća gradnja je kroz dulje vrijeme bila zaustavljena. Veseli nas da je od ove godine gradnja ponovo nastavljena i da će od iduće godine naši bolesnici biti smješteni u prostor koji će po svemu zadovoljavati europske i svjetske uvjete. Nakon trogodišnjeg rada Referentnog centra podnesen je izvještaj Ministarstvu zdravstva o dosadašnjim brojnim aktivnostima. Obzirom na rastući udio starije populacije u našem društvu, za očekivati je da će se aktivnosti ovog Referentnog centra u budućnosti i nadalje povećavati te imati sve veću važnost. Literatura: 1. Mimica N. Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi – jučer, danas, sutra. 1. Stručna konferencija Suradnjom u projektu EU-a Svi za pamćenje – SPAM do bolje skrbi za osobe s demencijom i njihove obitelji. Zagreb, 29.09.2021. Zbornik sažetaka, Zagreb: Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo, 2021, str.17. 2. Mimica N, Uzun S, Kozumplik O. Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi. Medix 2022 ; (u tisku). 3. Mimica N, Uzun S, Kozumplik O, Radić K. Uloga Referentnog centra za Alzheimerovu bolest u postizanju bolje skrbi za osobe s demencijom i njihove obitelji. U: Huić T, Šentija Knežević M. Širenje socijalnih usluga u zajednici za pomoć osobama s demencijom. Zagreb: Grad Zagreb, Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom 2022, str. 15-20.

Nakupljanje agregata tau proteina u neurofibrilarne snopiće najkarakterističnije je histopatološko obilježje Alzheimerove bolesti. U zdravim neuronima tau ima karakteristike topljivog proteina te je uglavnom vezan za mikrotubule aksona, dok u neuronima i glija stanicama zahvaćenim patološkim neurofibrilarnim promjenama tvori agregate i akumulira se u somi i dendritima te jezgrinim porama. Količina agregata i širenje neurofibrilarnih promjena u mozgu u izravnoj su korelaciji s napredovanjem bolesti i stupnjem kognitivnog oštećenja. Glavni rizični čimbenik za nastanak Alzheimerove bolesti je starenje, no točni uzroci agregacije tau proteina nisu razjašnjeni. Budući da su putevi agregacije proteina evolucijski konzervirani, radi genetičkog pristupa otkrivanju čimbenika agregacije i toksičnosti tau proteina , u ovom smo istraživanju kao stanični model odabrali kvasac Saccharomyces cerevisiae. Kako bismo bolje razumjeli mehanizme putem kojih dolazi do ranih patoloških promjena, uspostavili smo i upotrijebili molekularni alat za proučavanje oligomerizacije tau proteina u živim stanicama. Taj se alat temelji na luminiscenciji, gdje interakcija dviju molekula tau proteina rezultira komplementacijom luciferaze NanoLuc i luminiscencijom. Istražili smo dovode li različiti čimbenici, napose proteotoksični stres, do agregacije taua te ispitali toksičnost tau proteina u stanicama kvasca u uvjetima stresa. Pokazali smo da proteotoksični stres ne doprinosi oligomerizaciji i toksičnosti tau proteina eksprimiranog u stanicama kvasca. Uspostavljeni reporter Tau-NanoBiT omogućit će genetički probir čimbenika agregacije i toksičnosti tau proteina u daljnjim istraživanjima.

Na globalni javnozdravstveni problem, porast broja oboljelih od demencija, naročito Alzheimerova tipa, osviješteno progovara i filmska umjetnost. S obzirom na široku vidljivost i pristupačnost svim skupinama, film ima značajnu ulogu u približavanju i upućivanju na, prema stručnjacima, vodeću bolest današnjice koja zahvaća stanice moždane kore i okolnih struktura, ponajprije hipokampalne regije, uslijed koje bolesnici gube psihičke, fizičke i mentalne sposobnosti. Dramski tekst »Otac« (»Le Père«), francuskog dramatičara Floriana Zellera, u kojem pratimo kako protagonista razara demencija, doživio je globalnu prepoznatljivost istoimenom filmskom ekranizacijom, koju je režirao upravo Zeller. Kao okosnica, ili glavni pokretač radnje ovoga filma, demencija se prikazuje drukčije nego što je uobičajeno, promijenjen je »kut snimanja«, jer se okrutnost ove bolesti promatra »iznutra». Osim ovoga primjera, u ovom znanstvenom radu predstavljeni su i filmovi Zauvijek Alice (Still Alice) i Supernova koji, također, obrađuju demencije, ali ponešto drukčijim filmskim postupcima. Premda se u filmu Otac (The Father) nigdje i nikada izrijekom ne spominje Alzheimerova bolest, poznato je da Zeller u obiteljskoj anamnezi ima slučaj te bolesti, a i prikaz kliničke slike ukazuje na simptome koji bi odgovarali tom obliku demencije. Zauvijek Alice gotovo dokumentaristički slijedi razvoj bolesti, dok u Supernovi pratimo početna obilježja frontotemporalne demencije. Slijedom toga, u ovome radu će se analizirati i protumačiti glumački i filmski postupci prikaza demencija. Cilj je ovoga rada analiziranjem triju odabranih filmskih primjera istaknuti važnost i nužnost društvene upućenosti i osviještenosti na bolesti koje uzrokuju demenciju, budući da se procjenjuje da će se učestalost Alzheimerove bolesti do 2050. godine učetverostručiti., On a global public health problem, the growing number of people with dementia, especially the Alzheimer’s type, sensibly speaks film industry. Given the wide visibility and accessibility to all groups, the film plays a significant role in approaching, according to experts, the leading diseases of today, which affects the cells of the cerebral cortex and the surrounding structure, primarily the hippocampal region, causing patients to lose mental, physical and mental abilities. Three films that are more recent productions have been analyzed and all three have experienced considerable commercial success, therefore wide visibility, and deal with the problem of dementia as their backbone. The film The Father shows the cruelty of dementia »from within«, Still Alice almost in documentary manner follows the development of the disease, while in Supernova we follow the initial features of frontotemporal dementia. Observing the film as a cultural by-product, at the same time very visible, its role in shaping the social perception of a certain topic is highly important. Cultural artefacts dealing with Alzheimer’s disease in general, film in particular, contain some responsibility in socially accepting or, on the other hand, marginalizing the people who live with it. They shape the way we think and even act in relation to illness, and as film acts as a mirror of social reality, its power is to make some change or at least a reaction. It can be concluded that the film really contributes to awareness and understanding. The film can raise awareness that dementia is not the same as old age, forgetfulness or, even, that global loss of cognitive abilities is not insanity by choice, and that family and close friends caring for such patients also strongly suffer.

Mikroglija stanice su rezidentni makrofagi koji čine otprilike 10-15% svih stanica mozga. Nastaju iz mezenhimske loze, a u središnji živčani sustav se doseljavaju između 4. i 24. tjedna trudnoće. Imaju važne uloge u neurogenezi, mijelinizaciji, fagocitozi, „obrezivanju“ sinapsi i popravku oštećenog moždanog tkiva, kao i u posredovanju urođenog imunosnog odgovora, nadzora nad permeabilnošću krvno-moždane barijere, vaskulogenezi i upalnim procesima. Noviji rezultati ukazuju da je podjela na tzv. „dobar“ M2 (mirujuća, ramificirana, protuupalna mikroglija) i „loš“ M1 fenotip (aktivirana, ameboidna, proupalna mikroglija) zastarjela budući da te stanice mogu biti u različitim dinamičnim stanjima čije ponašanje ovisi o kontekstu za koje su odgovorni i prethodni susreti s promijenjenim mikrookolišem i aktivirajućim čimbenicima (microglial priming). Takva je mikroglija osjetljiva i na puno slabije ponovne podražaje, pa stvara veću količinu NLRP3 inflamasoma te proupalnih citokina i kemokina u Alzheimerovoj bolesti (AD) i velikom depresivnom poremećaju. Navedeni je mehanizam impliciran i u nastanku brojnih drugih bolesti iz spektra anksioznih, depresivnih i psihotičnih poremećaja. Nove cjelogenomske studije povezanosti otkrile su da se mnogi rizični geni za AD s kasnim početkom izražavaju poglavito u mikrogliji, a ne u neuronima, napose OAS1, LAPTM5, LILRB4, ITGAM i TREM2. Budući da mu je izraženost povezana s odgovorom mikroglije na oštećenje neurona, da su mu razine značajno povećane već u ranim stadijima bolesti te da dobro korelira s markerima patoloških promjena tau proteina, razina topljivog TREM2 markera mikroglije (sTREM2) vrijedan je biološki biljeg neuroinflamacije u AD-u i u likvoru i u plazmi. Posebna podvrsta mikroglije, „tamna mikroglija“ (dark microglia), koja uslijed povećanog oksidacijskog stresa ima kondenziranu cito- i nukleoplazmu te izraženo remodeliranje kromatina rijetko je prisutna u fiziološkim uvjetima, ali se vidi u povećanom broju tijekom starenja, kroničnog stresa, nedostatka fraktalinske signalizacije (miševi bez CX3CR1 gena) te u transgeničnih APP/PS1 miševa. Aktivnija je od normalnih mikroglija stanica, a izražava IBA1, CD11b i 4D4 markere, kao i TREM2 receptor u prisutnosti amiloida. Kad se navedenim nalazima pridodaju eksperimentalni rezultati koji ukazuju da smanjenje broja mikroglija stanica i inhibicija sinteze egzosoma u mikrogliji smanjuju širenje patoloških oligomera tau proteina, nameće se zaključak o većoj važnosti mikroglija stanica u psihijatrijskim i neurodegenerativnim bolestima nego što se to dosad mislilo.

Cilj ovog istraživanja je prikazati ulogu efekta tipičnosti pripadnika leksičko-semantičkih kategorija kod prvih psihoza, shizofrenije i blagog kognitivnog poremećaja u okviru spektra Alzheimerove demencije. Zadacima leksičko- semantičke kategorizacije ispitivan je efekt tipičnosti u jezičnoj produkciji i jezičnoj percepciji po prvi puta na hrvatskom jeziku kod osoba oboljelih od rane psihoze, shizofrenije i blagog kognitivnog oštećenja. Rezultati istraživanja kod osoba u ranom tijeku psihoze i onih s dijagnosticiranom shizofrenijom pokazuju kako težina kliničke slike i prisutnost formalnog poremećaja mišljenja u aktivnoj fazi bolesti imaju učinak na rezultate jezične produkcije, ali ne i jezične percepcije. Također pokazalo se kako poteškoće ovise o zadanoj leksičko- semantičkoj kategoriji. Osobe s dijagnozom psihoze i shizofrenije su u zadacima jezične produkcije ostvarile lošije rezultate nego u zadacima jezične percepcije za koju vrijedi da se učestaliji pripadnici kategorije lakše kategoriziraju. Kod pacijenata s blagim kognitivnim oštećenjem rezultati pokazuju kako obrazovanje ima značajan zaštitni učinak na kognitivno propadanje, tj. ispitanici s više godina obrazovanja lakše kategoriziraju pripadnike kategorija nego ispitanici koji imaju manje godina obrazovanja. S obzirom da jezični deficiti čine jedan od ključnih kriterija u dijagnostici, utvrđivanje mogućih jezičnih biljega ima važnu ulogu u predviđanju tijeka poremećaja te potencijalno stvaranje pouzdanih objektivnih dijagnostičkih instrumenata.

Na Alzheimerovu bolest i demencije danas se potpuno drugačije gleda nego prije nekoliko desetljeća. Naime, iako ni danas (još uvijek) nemamo etiološke terapije, polazi se od premise da nakon dijagnoze osoba s demencijom (OsD) treba i može još puno godina kvalitetno živjeti. OsD su osobe s dizabilitetom, tj. s posebnim potrebama i ovisno o stupnju umanjenja njihovih kognitivnih i drugih sposobnosti potrebno im je pružiti podršku, po principu poticanja, ohrabrivanja, pomaganja i tolerancije vodeći računa o sigurnosti, afinitetima i dignitetu. Društvo može pomoći ljudima s demencijom (LsD) i njihovim obiteljima, kroz raznolike vidove usluga, da se lakše nose sa svojim hendikepom i novonastalom situacijom. Da bi se u budućnosti još bolje nosili s epidemijom demencije, potrebno je provoditi prevenciju odnosno raditi na smanjenju rizika razvoja demencije, na provođenju zdravih stilova života, edukaciji opće i ugrožene populacije. U potrazi smo za novijim jednostavnijim i pouzdanijim markerima demencije. Područje razvoja antidementiva jedno je od najintenzivnijih u istraživanju inovativnih farmakoterapeutika, onih koji bi mogli modificirati tijek bolesti, ako ne istu spriječiti ili izliječiti. Shvatilo se da su upravo skrb i njega ključni u kvalitetnom nastavku života OsD, ali i cijele obitelji, te da je to najbolje postići kroz multiprofesionalni pristup. Stoga je u suvremeni menadžment Alzheimerove bolesti i drugih demencija pored neurologa i psihijatara nužno uključiti specijaliste opće/obiteljske medicine, patronažne medicinske sestre/ tehničare, psihologe, socijalne radnike, logopede, fizioterapeute, duhovnike, gerontonjegovatelje, gerontodomaćice i druge stručnjake. Ovisno o vrsti i stadiju bolesti, individualnim potrebama i trenutnoj raspoloživosti OsD će biti u tretmanu pojedinog stručnjaka. Nefarmakološke metode (na pr. art-, muziko-, multisenzorna-, reminiscentna-, fizioterapija ; terapija plesom ; PAT ; kognitivni trening ; pletenje i kukičanje i dr.) mogu augmentirati terapiju antidementivima i smanjiti potrebu za psihofarmacima (na pr. sedativima, hipnoticima, serenicima, antipsihoticima i dr.), te ih je svakako potrebno uključiti u menadžment demencije. S obzirom da veliku ulogu u post-dijagnostičkoj potpori osobama s demencijom pružaju neformalni njegovatelji njima je potrebno pružiti edukaciju, mogućnost odmora i odmaka kroz na pr. organizirane Dnevne boravke i Dnevne bolnice za osobe s demencijom. LsD već danas mogu, a u budućnosti će još bolje moći, uz adekvatnu poslijedijagnostičku potporu, zadovoljavajuće dobro živjeti dugi niz godina. Literatura: 1. Kozumplik O, Uzun S, Mimica N. Nefarmakološke metode u prevenciji i liječenju Alzheimerove bolesti. Neurol Croat 2021 ; 70(Suppl 1):89. 2. Kušan Jukić M, Mimica N. Rehabilitacija osoba s Alzheimerovom demencijom. U: Psihijatrija u zajednici. Mužinić Marinić L (ur.), Zagreb: Biblioteka socijalnog rada, 2021, str. 159-71. 3. Svob Strac D, Konjevod M, Sagud M, Nikolac Perkovic M, Nedic Erjavec G, Vuic B, Simic G, Vukic V, Mimica N, Pivac N. Personalizing the care and treatment of Alzheimer's disease: an overview. Pharmgenomics Pers Med 2021 ; 14:631-53. doi: 10.2147/PGPM.S284615 4. Štrkalj Ivezić S, Mimica N. Psihosocijalne metode u prevenciji i liječenju Alzheimerove bolesti. Medix 2021 ; XXVI(146):153. 5. Vuic B, Konjevod M, Tudor L, Milos T, Nikolac Perkovic M, Nedic Erjavec G, Pivac N, Uzun S, Mimica N, Svob Strac D. Tailoring the therapeutic interventions for behavioral and psychological symptoms of dementia. Expert Rev Neurother 2022. DOI: 10.1080/14737175.2022.2112668

In recent years, accumulated evidence suggests the involvement of the LRP1 protein in the pathogenesis of Alzheimer's disease (AD), the most common primary cause of dementia syndrome. The LRP1 protein is a member of the LDL receptor family with multiple roles, of which the potentially most important in the mediation of cholesterol entry into cells, especially neurons, and many other roles are related to the metabolism of amyloid precursor protein (APP), whereas some relate to tau protein signaling pathways. Therefore, the purpose of this research was to examine the expression of LRP1 protein in the hippocampus of persons who suffered from AD and persons who died due to other causes and did not have neurological or psychiatric disorders. In other words, we tested whether increased or decreased expression of LRP1 is associated with neuropathological changes characteristic of AD, especially with neurofibrillary degeneration. The results of the analysis of six postmortem tissue samples of the hippocampus (three from subjects with AD and three from control subjects) were obtained by the simultaneous visualization of LRP1 protein and tau protein phosphorylated on the Ser202/205 epitope using the AT8 antibody and showed increased LRP1 protein levels in AD patients compared to control samples. The greater levels of neurofibrillary changes assessed by neuronal AT8-immunoreactivity negatively correlated with the LRP1 protein expression levels. This preliminary result confirms the initial hypothesis on the involvement of the LRP1 protein in the development of AD, but for a firm conclusion, it would be necessary to analyze a much larger number of samples in different stages of the disease.

Biti će naknadno upisan.

Hrvatsko društvo za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi Hrvatskog liječničkog zbora, kao glavni organizator, uz potporu Hrvatskog društva za neuroznanost, organizira 5. – 8. listopada 2022. godine, Hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti s međunarodnim sudjelovanjem, u Supetru na otoku Braču. Pokrovitelji ovog jedanaestog po redu kongresa o Alzheimerovoj bolesti, i najvećeg nacionalnog i regionalnog skupa na temu demencije, su Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a podržavatelji Hrvatska Alzheimer alijansa i Klinika za psihijatriju Vrapče. Kao i do sada, ovaj Kongres će okupiti ugledne domaće i strane predavače te brojne sudionike: doktore specijaliste, specijalizante, psihologe, socijalne radnike, socijalne pedagoge, ekonomiste, ravnatelje domova za starije, farmaceute, neuroznanstvenike, medicinske sestre i tehničare, studente, njegovatelje, sve one koji rade i skrbe o oboljelima od Alzheimerove bolesti te, usprkos trenutnoj epidemiološkoj situaciji, nastavit ćemo s educiranjem i širenjem znanja. Kongres će se odvijati hibridno, pretežito «u živo» uz manji broj virtualnih prezentacija, a pod nazivom CROCAD-22 (Croatian Congress on Alzheimer’s Disease – 2022). Ovaj profesionalni i znanstveni skup prikazat će najnovije spoznaje iz područja Alzheimerove bolesti (AB) i ostalih demencija. Kongres ćemo započeti promocijom sveučilišnog udžbenika «Psihijatrija starije dobi», autora Ninoslava Mimice, Marije Kušan Jukić i suradnika, a potom će slijediti otvorenjem izložbe fotografija «Fragmenti koji ostaju» autora Dore Bosner i Vite Hordova, a ista će biti otvorena tijekom trajanja cijelog Kongresa. Pozivu Organizacijskog odbora Kongresa odazvali su se brojni eminentni domaći i strani stručnjaci, njih ukupno 16 iz 10 zemalja (Austrija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Italija, Nizozemska, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Srbija, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo). U radnom dijelu Kongresa, u namjeri da AB pristupimo holistički i multiprofesionalno, odlučili smo se za slijedećih 13 tema: 1. Temeljna istraživanja i neuropatologija u AB ; 2. Rana dijagnostika i biološki biljezi AB ; 3. Epidemiologija, faktori rizika i prevencija AB ; 4. Klinička istraživanja u AB ; 5. Klinička obilježja AB i prikazi bolesnika ; 6. Farmakoterapija demencija ; 7. Ne-farmakološke intervencije u AB ; 8. Skrb za osobe s demencijom ; 9. Ne-Alzheimerove demencije ; 10. Kvaliteta života u demenciji ; 11. Udruge za AB i skupine samopomoći ; 12. Palijativna skrb u demenciji ; i 13. Ostale teme. Kroz predavanja pozvanih predavača, ostala usmena izlaganjima i poster prezentacije sudionici će svakodnevno imati prilike čuti o novim otkrićima iz temeljnog i kliničkog područja te o skrbi za ljude oboljele od demencije. Vjerujemo da će ovaj kongres, koji zagovara holistički pristup AB, pružiti mogućnost i prostor, svim stručnjacima i ostalim zainteresiranim sudionicima iz drugih profesija, za razmjenu informacija i iskustava. Međunarodni žiri izabrati će najbolja tri postera koja će biti nagrađena. I na kraju, sigurni smo da će CROCAD-22, zahvaljujući svima Vama, kao i prethodni kongresi, doprinijeti svekolikom boljitku i dignitetu osoba koje žive s demencijom i njihovih bližnjih. /The Croatian Society for Alzheimer's Disease and Old Age Psychiatry of the Croatian Medical Association, as the main organizer, supported by the Croatian Society for Neuroscience, is organizing a Croatian Congress on Alzheimer's Disease with international participation on October 5-8, 2022 in Supetar, island Brač, Croatia. This eleventh congress on Alzheimer's disease, and the largest national and regional conference on dementia is held under the auspices of Ministry of Health and the Ministry of Science and Education, and the supporters are the Croatian Alzheimer's Alliance and the University Psychiatric Hospital Vrapče. As before, this Congress will bring together distinguished domestic and foreign speakers, and numerous participants: doctors, specialists, psychologists, social workers, social pedagogues, economists, directors of nursing homes, pharmacists, neuroscientists, nurses and technicians, students, caregivers, all those who work and care for Alzheimer's patients and, despite the current epidemiological situation, we will continue to educate and spread knowledge. Congress will work in hybride way, mostly in person, with few virtual presentations, and called CROCAD-22 (Croatian Congress on Alzheimer's Disease - 2022). This professional and scientific conference will present the latest knowledge in the field of Alzheimer's disease (AB) and other dementias. We will start the congress with the promotion of university textbook «Old Age Psychiatry» by Ninoslav Mimica, Marija Kušan Jukić and associates. This will be followed by the opening of the photography exhibition "Fragments that remain" by Dora Bosner and Vito Hordov, and will be on view throughout the congress. The Organizing Committee invited numerous eminent domestic and foreign experts, a total of sixteen from ten countries (Austria, Bosnia and Herzegovina, Croatia, Italy, Netherlands, Northern Macedonia, Slovenia, Serbia, Sweden, United Kingdom). In the expert part of the Congress, in order to approach the AD holistically and multiprofessional we opted for the following 13 topics: 1. Basic research and neuropathology of AD ; 2. Early diagnostics and biomarkers of AD ; 3. Epidemiology, risk factors and prevention of AD ; 4. Clinical research in AD ; 5. Clinical characteristics of AD and case reports ; 6. Pharmacotherapy of dementia ; 7. Non-pharmacological interventions in AD ; 8. Care for people with dementia ; 9. Non-Alzheimer dementias ; 10. Quality of life in dementia ; 11. AD Associations and support groups ; 12. Palliative care in dementia ; and 13. Free topics. Through invited speaker’s lectures, oral presentations, and posters, on daily basis, the participants will have an opportunity to hear about most recent findings in the basic and clinic fields as well as about the care for people with dementia. We believe that this Congress, which encourages a holistic approach to AD, will provide an opportunity and space to all professionals and interested persons from other fields to share information and experience. An international jury will select the top three posters to be awarded. Finaly, we are sure that CROCAD- 22, thanks to its participants, as well as our previous meetings, will contribute to complete prosperity and dignity of people with dementia and their families.

Cilj našeg postera nije vezan uz kolokvijalni naziv za neželjenu elektroničku poštu, nego uz projekt „Svi za pamćenje“, partnerstvo u kojem se provodio EU projekt sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda. Projekt SPAM vodio je Grad Zagreb, u partnerstvu s Klinikom za psihijatriju „Sveti Ivan“, Klinikom za psihijatriju Vrapče, Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, Hrvatskom udrugom za Alzheimerovu bolest i Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te Fakultetom za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek. Partneri su prijavili projekt na poziv "Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici – faza 1", u okviru Operativnog programa "Učinkoviti ljudski potencijali", s prioritetnom osi Socijalno uključivanje, s ciljevima poboljšanja pristupa pristupačnim, održivim i visokokvalitetnim uslugama, uključujući usluge zdravstvene skrbi i socijalne usluge od općeg interesa. Aktivnosti projekta usmjerene su bile na starije osobe, oboljele od Alzheimerove demencije ili drugih demencija, članove njihovih obitelji te stručnjake koji rade s pripadnicima ciljnih skupina. S obzirom na širinu partnerstva, svaka ustanova pokrivala je dio aktivnosti. Projektom su se oboljelima od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije na području Grada Zagreba omogućile dvije nove usluge, popodnevni boravak za oboljele, radnim danom i subotom u Psihijatrijskoj bolnici Seti Ivan te mobilni tim za prijevoz pacijenata do boravka i podršku u svakodnevnim aktivnostima. U okviru projekta provele su se i edukacije za njegovatelje, a naša Klinika provela je po Republici Hrvatskoj seriju multiprofesionalnih radionica za neformalne njegovatelje. U Vrapču su dvije grupe članova obitelji oboljelih dobile 6 mjeseci dugu grupnu psihološku podršku, budući da je riječ o osobama pod visokim rizikom od sagorijevanja. Posterom se prikazuju provedene projektne aktivnosti i sumiraju stečena iskustva Klinike za psihijatriju Vrapče.

Hrvatska Alzheimer alijansa (HAA) osnovana je 2014. godine s intencijom da osnaži inicijativu Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest o potrebi izrade i usvajanja nacionalne strategije borbe protiv Alzheimerove bolesti i drugih demencija. HAA djeluje bez formalnih obveza, bez članarine, na dobrovoljnoj osnovi i danas broji 34 članice. Članice su stručna društva, nevladine udruge, odnosno institucije koje su aktivno podržale ovu inicijativu i dala svoj stručni doprinos. Pristup u HAA je i nadalje otvoren. Iako još uvijek u Republici Hrvatskoj nije usvojena nacionalna strategija borbe protiv AB, a i ne znamo kada će biti, bilježimo značajne aktivnosti i pozitivne pomake. U svibnju 2021. godine organiziran je 1. kongres Hrvatske Alzheimer alijanse, te je tako bila stvorena mogućnost da se sve članice HAA virtualno okupe i prezentiraju svoj doprinose u području demencija. Sažetci prezentiranih oralnih i poster prezentacija tiskani su u Nerol Croat 2021:70(Suppl 1):1-156. Brojne informacije i aktivnosti, vezane i za međunarodne projekte, koje članice provode mogu se pronaći na https://haa.com.hr. U Tablici navedenoj na ovom posteru donosimo ažurirane podatke, abecednim redom poimence za svaku članicu HAA. Literatura: 1. Mimica N, Kušan Jukić M. Hrvatska Alzheimerova alijansa. U: Alzheimerova bolest i druge demencije – rano otkrivanje i zaštita zdravlja. Tomek-Roksandić S, Mimica N, Kušan Jukić M (ur.), Zagreb: Medicinska naklada, 2017, str. 270-5. 2. Mimica N, Kušan Jukić M. Hrvatska Alzheimer alijansa – danas broji 34 članice. Neurol Croat 2021 ; 70(Suppl 1):139-40. 3. Mimica N, Kušan Jukić M, Presečki P i sur. Osuvremenjeni tekst prijedloga ciljeva nacionalne strategije / akcijskog plana borbe protiv Alzheimerove bolesti i drugih demencija – konsenzus Hrvatske Alzheimer alijanse. Medix 2022 ; (u tisku).

Cilj istraživanja: Cilj ovog istraživanja bio je ispitati razinu znanja studenata preddiplomskog i diplomskog studija Sestrinstva Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo o Alzheimerovoj bolesti Nacrt studije: presječno istraživanje Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno na uzorku od 270 ispitanika prve, druge i treće godine preddiplomskog studija Sestrinstvo u Osijeku, Novoj Gradišci i Pregradi te prve i druge godine diplomskog studija Sestrinstvo u Osijeku, Slavonskom Brodu i Svetoj Nedelji. Podaci su prikupljeni pomoću anonimnog validiranog upitnika pod nazivom Skala znanja o Alzheimerovoj bolesti (AKDS engl. Alzheimer's Disease Knowledge Scale) Rezultati: Ispitanice pokazuju višu razinu znanja o dijagnosticiranju Alzheimerove bolesti od muških ispitanika. Studenti diplomskog studija pokazuju veću razinu znanja od studenata preddiplomskog studija, iznimka su studenti druge godine preddiplomskog studija koji pokazuju veću razinu znanja od studenata prve i treće godine preddiplomskog studija. Studenti u Svetoj Nedelji i Novoj Gradišci pokazuju veću razinu znanja od studenata u Osijeku. Studenti koji imaju ili poznaju nekoga s Alzheimerovom bolešću pokazuju veću razinu znanja. Razina znanja studenata raste s većom samoprocjenom vlastitog znanja o bolesti i obrnuto. Zaključak: Znanje studenata studija Sestrinstva Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo o Alzheimerovoj bolesti je osrednje te većina studenata smatra kako ih fakultet nije u dobroj mjeri pripremio za rad s osobama oboljelim od istog. Potrebna je veća edukacija studenata kroz razne radionice, edukacije i kliničke prakse s tim da su oni osobe koje će pružati zdravstvenu skrb oboljelima, ali i vršiti edukaciju njegovatelja i populacije.

Demencija spada u bolesti s najvećom prevalencijom poslije kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih bolesti te malignih bolesti. Smatra se da u svijetu ima oko 50 milijuna osoba s demencijom, a procjenjuje se da će ih 2050. godine biti čak 115 milijuna. U smanjenju razvoja demencije, kada je riječ o osobama treće dobi, od ključnog je značenja nastavak njihove mentalne aktivnosti (tzv. mentalni fitnes). Vrlo je korisno kada se (stariji) ljudi redovito bave nekim društvenim igrama, različitim mozgalicama, križaljkama, sudokuom, rebusima i slično, jer sve to služi i kao svojevrstan kognitivni trening., Dementia is one of diseases with highest prevalence after cardiovascular and cerebrovacular diseases, and malignant diseases. There are an estimated 50 million people with dementia in the world, with an estimated 2050 year to be as much as 115 million. In reducing the development of dementia, when it comes to older people, it is crucial meanings the continuation of their mental activity (so-called mental fitness). It is very useful when (older) people get on a regular basis engage in some board games, different puzzles, crossword puzzles, sudoku, rebuses and the like, because it all serves as a kind of cognitive training.

Alzheimer-ova bolest dovodi do postepenog opadanja kognitivne funkcije i, s vremenom, do potpune zavisnosti od druge osobe. Bolest ima globalne razmjere proširenosti i troškove za liječenje sa većom pojavom u nisko i srednje razvijenim zemljama. Glavni faktor rizika predstavlja dob a značajne faktore rizika predstavljaju i prisustvo bolesti u porodici i genetika. U patologiji bolesti izdvajaju se pojava amiloidnih plakova i neurofibrilarnih klubadi. Progresijom bolesti dolazi do atrofije moždane kore, naročito djelova koji su zaduženi za kognitivne funkcije. Kao mehanizam nastanka bolesti navode se dvije hipoteze, amiloidna i tau hipoteza. Bolest prolazi kroz sedam stadijuma, koji se klinički mogu podijeliti na prekliničku, umjerenu i tešku demenciju. Alzheimer-ovu demenciju karakteriše gubitak pamćenja, dezorijentacija u vremenu i prostoru, afazija, gubitak socijalne ličnosti, depresija, inkontinencija i na kraju bolesti kompletna zavisnost. Dijagnoza Alzheimer-ove bolesti obuhvata različite pristupe, počev od anamneze i velikog broja neuropsiholoških testova, a najznačajniju metodu predstavlja magnetna rezonanca uz pomoć koje se vide atrofija temporalnog režnja i hipokampalne regije. Vrše se različita istraživanja na unapređenju metoda za postavljanje dijagnoze bolesti. Za liječenje Alzheimer-ove bolesti koriste se dvije grupe ljekova za ublažavanje i usporavanje simptoma bolesti. Na ovom polju je u toku veliki broj istraživanja za pronalazak ciljane terapije.

Starenjem stanovništva demencija postaje rastući globalni zdravstveni problem s posljedicama za bolesnika oboljelog od demencije, ali i članove njegove obitelji. Cilj ovog istraživanja je procijeniti kvalitetu života vezanu uz zdravlje (HRQoL po engleskom health related quality of life) i opterećenje njegovatelja članova obitelji oboljelih od demencije. Proveli smo presječno istraživanje u ambulantama obiteljske medicine u gradu Zagrebu u koje smo uključili 131 par sačinjen od neformalnog njegovatelja člana obitelji koji je dominantni njegovatelj i oboljelog od demencije. Za procjenu HRQL korišten je Short form 36 (SF-36) upitnik, a za procjenu opterećenja njegovatelja korišten je Zarit Burden Interview (ZBI). HRQL i opterećenje njegovatelja uspoređeni su međusobno te s karakteristikama njegovatelja i bolesnika. Provedena je psihometrijska validacija hrvatske verzije ZBI. SF-36 i ZBI pokazali su se kao pouzdani instrumenti za procjenu HRQL i opterećenja njegovatelja bolesnika oboljelih od demencije. HRQL u njegovatelja viša je u odnosu na hrvatsku populaciju u domenama fizičko funkcioniranje, ograničenja zbog fizičkog zdravlja, opće zdravlje, socijalno funkcioniranje i ograničenja zbog emocionalnih problema. Njegovatelji bolesnika s jače izraženim neuropsihijatrijskim simpromima u odnosu nanjegovatelje bolesnika s manje izraženim neuropsihijatrijskim simptomima imali su nižu HRQL u domenama vitalnost i mentalno zdravlje. Faktorskom analizom hrvatske verzije ZBI prepoznate su četiri dimenzije opterećenja koje smo imenovali osobno opterećenje, frustracija, sram i krivnja. Njegovatelji s većim opterećenjem imali su statistički značajno nižu HRQL u domenama ograničenje zbog fizičkog zdravlje, tjelesni bolovi, opće zdravlje, vitalnost, socijalno funkcioniranje, ograničenja zbog emocionalnih problema i mentalno zdravlje, te lošiju subjektivnu kvalitetu života. Učinjene su univarijatne i multivarijatne analize prediktora HRQL i opterećenja njegovatelja gdje se veće opterećenje pokazalo kao nezavisni prediktor niže HRQL u domenama ograničenja zbog fizičkog zdravlje, vitalnost, ograničenja zbog emocionalnih problema i mentalno zdravlje. Kao konzistentni nezavisni prediktori niže HRQL i većeg opterećenja pokazali su se i prisustvo neuropsihijatrijskih simptoma (u domenama fizičko funkcioniranje i tjelesni bolovi) i uključivanje bolesnika u program dnevne skrbi ( u domenama opće zdravlje, socijalno funkcioniranje i ograničenja zbog emocionalnih problema). Neuropsihijatrijski simptomi i opterećenje njegovatelja povezani su s HRQL. Intervencije koje uključuju individualnu psihološku podršku njegovatelju i učenje vještina kako se suočiti s problema koji su prisutni kod njega mogle bi pomoći u smanjenju opterećenja i poboljšanju kvalitete života., We aimed to estimate health-related quality-of-life (HRQL) and caregiver-burden in family-member caregivers of patients with dementia using Short-Form 36 (SF-36) and Zarit-Burden-Interview (ZBI). A cross-sectional study in family-medicine ordinations in city of Zagreb was performed in which we included 131 dyads consisting of one patient with dementia and one dominant informal caregiver. Psychometric-validation of Croatian version of ZBI was performed. SF-36 and ZBI are valid instruments to estimate HRQL and burden. Caregiver HRQL was higher than reported in Croatian population in PF, RP, GH, SF and RE domains. Neuropsychiatric-symptoms were associated with lower HRQL in VT and MF domains. Four dimensions of Croatian ZBI were recognized: personal strain, frustration, embarrassment and guilt. Caregivers with higher burden had lower HRQL in RP, BP, GH, VT, SF, RE and MH domains. In multivariate-analyses, higher burden was independent predictor of lower HRQL in RP, VT, RE and MH domains. Neuropsychiatric-symptoms and use of day-care-service were recognized as independent predictors of lower HRQL (PF, BP and GH, SF, RE domains, respectively) and higher burden. Neuropsychiatric-symptoms and caregiver-burden reflect on HRQL. Interventions including psychological support and learning of skills necessary to tackle specific individual problems may help in reduction of caregiver-burden and improvement of HRQL.

UVOD: Demencija je sindrom koji može biti uzrokovan s više od 100 različitih poremećaja, a u kojemu dolazi do propadanja kognitivnih funkcija tj. sposobnosti obrađivanja misli više nego što je očekivano kod normalnog starenja. Promicanje znanja, vještina i pozitivnih stavova o demenciji u mladih ljudi od posebne je važno zbog produljenja životnog vijeka a samim time i većoj izloženosti za razvoj demencije. METODE: U ovom presječnom istraživanju (N=236) sudjelovalo je 127 učenika srednje medicinske škole Ante Kuzmanića-Zadar i 109 studenata Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru. Za potrebe istraživanja konstruiran je upitnik o socidemografskim karakteristikama i pitanjima koja ispituju prethodno iskustvo i znanje o skrbi osoba s demencijom, stavu o dostupnoj skrbi osobama s demencijom i želji ispitanika da se dodatno usavršavaju u skrbi za osobe s demencijom. Nadalje, korišten je Test znanja o Alzheimerovoj i ostalim demencijama Hrvatskoj zavoda za javno zdravstvo koji se sastoji od deset tvrdnji na koje se odgovara s „točno“ ili „netočno“. Signifikantnost rezultata je ispitana Kolmogorov-Smirnov i Shapiro-Wilk testom. Budući da za broj bodova u testu znanja razina signifikantnosti nije veća od 0,05, može se reći kako je navedena distribucija drugačija od normalne, što je indiciralo provedbu neparametrijskih statističkih metoda. Za promatrane hipoteze u istraživanju, testiranje se provelo putem Hi kvadrat testa, Mann-Whitney U testa i Kruskal-Wallis testa. REZULTATI: Razina znanja učenika srednje medicinske škole i studenata studija sestrinstva na Testu znanja iznosi x̅=7,22 , Sd=1,332; Min =3; Max=10. Učenici petih razreda srednje medicinske škole pokazuju najvišu razinu znanja (p0,05). Najviše vrijednosti dobivene su odgovorom na pitanja „želio bi se dodatno usavršavati u skrbi za osobe s demencijom“ (x̅ =4,03; Sd=1,19,), a najniže vrijednosti dobivene su odgovorom “osobe s demencijom imaju adekvatnu skrb i njegu u Hrvatskoj“ (x̅=2,55; Sd=0,91). Nađena je statistički značajna razlika u razini znanja koja je stečena dosadašnjim obrazovanjem s obzirom na posjedovanje iskustva u njezi osoba s demencijom (p0,05). The highest values were obtained by answering the questions: "I would like to further improve my care for people with dementia" (x = 4.0; Sd = 1.19). , and the lowest values were obtained by answering "persons with dementia have adequate care and nursing in Croatia. (x = 2.55; Sd = 0.91). A generally notable difference was found in the quantity of facts acquired with previous education with regard to having involvement in providing health care for people with dementia (p