Search

Izgradnja šumskih prometnica predstavlja važan dio šumarstva te čine značajan dio investicija. Zbog načina gradnje, tehničkih uvjeta, ali i različitih reljefnih područja na kojima se grade, potrebno je bolje poznavanje građevinskih strojeva koji se koriste prilikom izgradnje. U ovom radu biti će opisani svi strojevi koji se koriste za izgradnju šumskih cesta. Nadalje opisati će se sustav daljinskog praćenja građevinskih strojeva te dati podaci o učinku i energetskoj učinkovitosti građevinskih strojeva.

Privlačenje drva u brdskim i gorskim uvjetima Republike Hrvatske obavlja se po zemlji kretnim strojevima – skiderima, kojima se privuče 95 % izrađenih sortimenata (Sabo 2000). Preduvjet ulaska skidera u šumu je postojanje mreže sekundarnih šumskih prometnica, budući brdska i gorska područja imaju vrlo izražen makro i mikroreljef s obiljem kraških fenomena koji onemogućuju kretanje traktora po šumskom bespuću. Zbog surovosti terenskih prilika sekundarna se šumska prometnica najčešće mora graditi (traktorski put), a rjeđe nastaje višekratnim prolaskom skidera istim tragom (traktorska vlaka). Gustoća traktorskih putova i njihov raspored ovisi prvenstveno o nagibu terena, razvedenosti, kamenitosti i stjenovitosti zemljišta, gustoći i dimenzijama stabala te položaju glavne prometnice na koju se privlači drvo, odnosno mogućnosti pristupa prometnici te prikladnosti prostora za skladištenje drva (pomoćno stovarište). Istraživanje je provedeno na nagnutim brdskim i gorskim terenima gospodarskih jedinica „Bovan – Jelar“ i „Križići“ šumarije Perušić, UŠP Gospić Ciljevi su ovog istraživanja osmišljeni kroz slijedeće zaokružene cjeline: formiranje GIS-a istraživanog područja, izrada katastra primarnih i sekundarnih šumskih prometnica, analiza postojeće sekundarne otvorenosti za različite duljine vučnog uža vitla tipa Adler skidera Timberjack 240 C (30, 45 i 60 m), optimizacija mreže sekundarnih šumskih prometnica za primjenjivane sustave pridobivanja drva, analiza novoplanirane mreže sekundarnih šumskih prometnica i troškovna raščlamba novoplanirane mreže sekundarnih šumskih prometnica. Za čitavo je područje istraživanja, i za g.j. „Bovan – Jelar” i za g.j. „Križići”, formiran kompletan GIS. Minimalna gustoća primarnih šumskih prometnica 2012. godine (utvrdili Hodić i Jurušić 2011 za 2012. godinu) na području šuma ove gospodarske jedinice nije postignuta (izgrađeno je 14, 12 m/ha, a kao minimalna vrijednost je utvrđeno 17, 50 m/ha). Sukladno navedenom u g.j. „Bovan – Jelar“ ne postoje temeljni preduvjeti za kvalitetno, racionalno i učinkovito gospodarenje šumskim ekosustavom. Oni će se postići dosezanjem gustoće primarnih šumskih prometnica od bar 17, 50 m/ha za što će, na razini gospodarske jedinice trebati izgraditi oko 8 456 m šumskih cesta uz trošak izgradnje od 2 536 800 kn. U g.j. „Križići“, za razliku od g.j. „Bovan – Jelar“, sa stanjem katastra primarnih šumskih prometnica od 31. 12. 2011. godine, nije dostignuta čak niti minimalna gustoća primarnih šumskih prometnica (12, 64 m/ha, a propisano je 13, 50 m/ha) (definirali Šikić i dr. 1989 za 1990. godinu). Želi li se uskladiti postojeća gustoća primarnih šumskih prometnica sa minimalnom gustoćom primarnih šumskih prometnica 2012. godine (utvrdili Hodić i Jurušić 2011 za 2012. godinu) na području šuma ove gospodarske jedinice bi trebalo investirati 1 404 000 kn za izgradnju 4 680 m šumskih cesta. Tijekom istraživanja je GPS prijamnikom Trimble GeoExplorer 3, snimljeno, 62 392 m sekundarnih šumskih prometnica (traktorskih putova) u g.j. „Bovan – Jelar” i 31 408 m sekundarnih šumskih prometnica u g.j. „Križići”. Postojeća gustoća sekundarnih šumskih prometnica, dobivena izračunom iz podataka o duljini sekundarnih šumskih prometnica i ukupne površine istraživanih gospodarskih jedinica iznosi za g.j. „Bovan – Jelar“ 24, 94 m/ha, a za g.j. „Križići“ 32, 61 m/ha. Analiza postojeće sekundarne relativne otvorenosti u g.j. „Bovan – Jelar“, za sve inačice duljine vučnog uža vitla skidera (30, 45 m i 60 m), ukazuje na nedovoljnu dostupnost šumskoj površini (1). Porastom duljine vučnog uža vitla raste i dostupnost šumske površine ; za duljinu vučnog uža vitla skidera od 30 m dostupno je samo 19, 47 % šumske površine, sa duljinom vučnog uža vitla skidera od 45 m može se pristupiti na 27, 09 % šumske površine dok će vučno uže vitla duljine 60 m dostupnim učiniti 33, 19 % šumske površine. U g.j. „Križići“ analiza postojeće sekundarne relativne otvorenosti, za sve inačice duljine vučnog uža vitla skidera, ukazuje na nedovoljnu dostupnost šumske površine (1). Sa vučnim užem vitla skidera duljine 30 m dostupno je samo 22, 46 % šumske površine, sa vučnim užem vitla skidera duljine 45 m može se pristupiti na 32, 01 % šumske površine, a vučno uže vitla skidera duljine 60 m dostupnim će učiniti 40, 62 % šumske površine. Slijedom polučenih rezultata analize sekundarne relativne otvorenosti nužno je prisupiti daljnjem sekundarnom otvaranju neotvorenih, nedovoljno otvorenih i nekvalitetno otvorenih područja. Rezultati raščlambe postojećih sekundarnih dostupnosti šumskoj površini pokazuju da je položajni razmještaj postojećih traktorski putova te razmak između njih takav da bi pri daljnjem razvoju (unaprjeđenju, nadogradnji) sekundarnog šumskog transportnog sustava najbolje bilo koristiti vučno uže vitla skidera duljine 60 m. Optimizacija mreže sekundarnih šumskih prometnica provedena je na čitavoj površini gospodarske jedinice „Bovan – Jelar” (u 75 odsjeka ukupne površine 2 501, 74 ha), dok su u g.j. „Križići” odabrana tri reprezentativna odsjeka koja pri finom otvaranju šuma čine logičnu cjelinu (odsjeci 5a, 6a i 7a ukupne površine 139, 71 ha) i u njima je obavljena optimizacija mreže sekundarnih šumskih prometnica. Ukupna duljina sekundarnih šumskih prometnica u g.j. „Bovan – Jelar“ pri novoplaniranom stanju je 238 332 m. Duljina postojećih traktorskih putova je 62 392 m, a novoprojektiranih 175 940 m. Sukladno navedenom, nova sekundarna klasična otvorenost čitave g.j. „Bovan – Jelar“ iznosi 95, 27 m/ha. Nova sekundarna relativna otvorenost je 93, 13 % – izvrsna (5) ; ukupno je za duljinu vučnog uža vitla skidera od 60 m dostupno 2 304, 89 ha šumske površine.

Šumske su prometnice, kako primarne tako i sekundarne prijeko potrebna infrastruktura pri gospodarenju šumama.

Rad predstavlja prilog proučavanju privlačenja drva iz proredne sastojine pomoću dvaju traktora za prorede, od kojih je jedan zglobni traktor domaće proizvodnje (Ecotrac 55V), a drugi je prilagođeni poljoprivredni traktor strane proizvodnje (IMT560 DV). Istraživanje je provedeno na području Uprave šuma Podružnica Našice, šumarija Slatinski Drenovac, u gospodarskoj jedinici Pušinska planina, odjel 60a. Odjel pripada uređajnom razredu sjemenjača bukve. Starost sastojine je 67 godina. Pri sječi je primijenjena sortimentna metoda izradbe. Terenska su istraživanja obuhvatila poredbena istraživanja djelotvornosti dvaju gore navedenih traktora, pri čemu je proveden studij rada i vremena. Oba su traktora istraživana istovremeno povratnom metodom kronometrije, a podaci su obrađeni matematičko-statističkim metodama. Izvršena je analiza i sinteza utrošenih vremena i vremena prekida prema radnim sastavnicama i vrstama prekida. Analizirana su ukupno utrošena vremena, efektivno vrijeme te opća vremena iz kojih je oblikovano dodatno vrijeme. Prikazana je kalkulacija troškova strojnog rada ovih traktora. Kod traktora Ecotrac 55V učešće efektivnog vremena u odnosu na ukupno iznosi 69, 28 %, a kod IMT560 DV iznosi 74, 26 %. Faktor dodatnog vremena se kreće od 1, 28 za Ecotrac 55V do 1, 27 za IMT560 DV. Ukupna norma vremena zavisi o udaljenosti privlačenja. Za udaljenost privlačenja od 150 m, norma vremena se kreće od 15, 92 min/m&sup3 ; ; za Ecotrac 55v do 19, 17 min/m&sup3 ; ; za IMT560 DV. Pri udaljenosti od 600 m norma vremena se nalazi u rasponu od 24, 75 min/m&sup3 ; ; za Ecotrac 55v do 29, 58 min/m&sup3 ; ; za IMT560 DV. Dnevni učinak je izračunat na temelju norme vremena. Pri udaljenosti od 150 m dnevni učinak se kreće od 30, 16 m&sup3 ; ; /dan (Ecotrac 55V) do 25, 04 m&sup3 ; ; /dan (IMT560 DV), te od 19, 39 m&sup3 ; ; /dan (Ecotrac 55V) do 16, 23 m&sup3 ; ; /dan (IMT 560) pri udaljenosti od 600 m. Trošak se po jedinici proizvoda kreće od 41, 00 kn/m&sup3 ; ; (Ecotrac 55V) do 40, 38 kn/m&sup3 ; ; (IMT560 DV) za udaljenost privlačenja od 150 m, odnosno od 63, 77 kn/m&sup3 ; ; (Ecotrac 55V) do 62, 30 kn/m&sup3 ; ; (IMT560 DV) za udaljenost od 600 m. Rezultati istraživanja bi trebali naći primjenu u šumarskoj praksi kroz norme za rad traktora u proredama te pri izboru strojeva za privlačenje u proredama.

Šumske ceste su zasebna kategorija cesti i značajno se, u svim fazama uspostave optimalne mreže šumskih cesta na terenu razlikuju od javnih cesta. Značajna sredstva se ulažu u izgradnju šumskih cesta jer one izravno utječu na skraćivanje razdaljine prijevoza drvnih sortimenata, a time i troškova poslovanja. Rad obrađuje problematiku inventarizacije šumskih cesta, odnosno uspostavu katastra šumskih cesta u g.j. ˝Piščetak ˝ Šumarije Brinje. Metodologija uspostave katastra šumskih cesta u šumama kojima gospodare ˝Hrvatske šume˝ d.o.o. Zagreb propisana je od strane šumarskih stručnjaka dotičnog poduzeća i stučnjaka sa šumarskog fakulteta Zagreb koji se bave dotičnom problematikom. Šumske ceste u g.j. ˝Piščetak˝ snimljene su pomoću GPS uređaja Trimble GeoExplorer 3 tzv. povratnom metodom snimanja uz uporabu eksterne antene pričvršćene na terensko vozilo.Prikupljeni podaci su obrađeni u programskom paketu PathfinderOffice te ucrtani na prethodno pripremljen GIS područja istraživanja. Proveden je postupak raščlambe postojeće primarne šumske prometne infrastrukture, te su definirani klasična otvorenost, relativna otvorenost gospodarske jedinice ˝Piščetak˝ I drugi pokazatelji kvalitete i kvantitete postoječe mreže šumskih cesta. Na taj način su stvoreni preduvjeti za optimiziranje mreže šumskih cesta na istraživanom području kao jednog od temeljnih preduvjeta intezivnog , integriranog ali i racionalnog gospodarenja šumama.

Katastar šumskih prometnica, kako primarnih tako i sekundarnih jest neophodna pretpostavka kvalitetnog gospodarenja šumskim ekosustavom. Nemoguće je uspostaviti optimalnu mrežu šumskih prometnica na terenu (procjenjivano s različitig gledišta) ukoliko ne postoji katalog postojeće mreže šumskih prometnica. Primjer izradbe katastra šumskih prometnica prikazan je u g.j. Dotršćina, jednoj od sastavnica NPŠO Zagreb. Uspostavljen je GIS istraživanog područja. Zatim je obavljena inventarizacija primarnih i sekundarnih šumskih prometnica pomoću GPS uređaja Trimble GeoExplorer 3. Šumske su prometnice snimljene tzv. povratnom metodom, a dobiveni su podaci obrađeni pomoću programskog paketa Pathfinder Office 2.8. i ucrtani na šumsko-gospodarske zemljovide u digitalnom obliku. Uspostavljen je katastar sekundarnih šumskih prometnica Zatim je pomoću metode omeđenih površina i relativne otvorenosti šumskog područja provedena raščlamba sekundarne mreže šumskih prometnica. S obzirom na konfiguraciju terena i primjenjenu tehnologiju pridobivanja drva: nagnuti teren razvijene orografije i hidrografije i zglobni traktori kao tehničko sredstvo kojim se privlači oblo drvo, došlo se do zaključka kako postojeća mreža sekundarnih šumskih prometnica nije dostatna za kvalitetno pridobivanje drva u danim uvjetima. Stoga je predložen veći broj novih trasa traktorskih putova kojim bi se sekundarna mreža šumskih prometnica u g.j. Dotršćina približila optimalnoj. Za tu je novoprojektiranu mrežu sekundarnih šumskih prometnica obavljena raščlamba relativne otvorenosti.

Inventarizacija šumskih prometnica izvodila se isključivo ručno prema šumsko-gospodarskim podlogama. Inventarizacija šumskih prometnica daje uvid u postojeće stanje, raspored, količinu i njihovu namjenu. U radu se obrađuju primarne i sekundarne prometnice, na području NPŠO Zalesina, g.j. Kupjački vrh. Prilikom inventarizacije koristila se kombinacija GIS i GPS tehnologije. U odnosu na klasičnu metodu rada, nova tehnologija omogućuje brži i jednostavniji rad uz veću točnost i širi opseg primjenljivosti. Dobiveni rezultati su lako dostupni, razumljivi i precizni, te je moguća jednostavna obrada i analiza.

U radu se daje prikaz metoda stabilizacije tla pri izgradnji šumskih prometnica, potrebna tehnika i tehnologija izvedbe. Metode se dijele na standardne (konvencionalne) odnosno uobičajene metode stabilizacije tla i nekonvencionalne metode stabilizacije. U prvu grupu ubrajamo: mehaničku stabilizaciju, kemijsku stabilizaciju (klasična kem. stabilizacija, stabilizacija vapnom, stabilizaciju cementom, stabilizaciju RRP-om, stabilizaciju WEGS-om, stabilizaciju PermaZyme-om) i stabilizaciju geosinteticima (geotekstilima, geomrežama, geomembranama i geokompozitama). U nekonvencionalne metode ubrajamo: stabilizaciju krupnom sječkom, stabilizaciju gumenim pleterom, stabilizaciju otpadom od sječe, stabilizaciju gumenom sječkom, stabilizaciju drvenim paletama, stabilizaciju PVC složajem).

U radu su prikazani rezultati istraživanja ekonomskih mogućnosti šuma kao kriterija za razvrstavanje šumskih površina u pogledu kombinacije njihovih funkcija i načina uporabe. Vrednovanje gospodarskih potencijala prebornih šuma izvedeno je na osnovi novčane vrijednosti periodične proizvodnje drva i vrijednosti izgrađene šumske prometne mreže. Na osnovi vrijednosti etatnog prihoda obrazlaže se prijedlog razvrstavanja šuma. Prema tom prijedlogu ekonomske mogućnosti prebornih šuma ocjenjuju se prihodnim brojevima i svrstavaju u šest prihodnih razreda. Na osnovi vlastitih istraživanja oblikovan je model za izračun novčane vrijednosti šumske prometne mreže. Prema relativnom odnosu troškova gradnje i održavanja šumskih prometnica i njima pripadajućeg etatnog prihoda autor predlaže minimalni iznos naknade šumovlasniku za korištenje izgrađene šumske prometne mreže. Mogućnosti se uporabe i primjene rezultata odnose se na: (1) upravljanje proizvodnjom i investicijsko planiranje ; (2) donošenje odluka o dopunskim ili alternativnim gospodarskim rješenjima ; (3) klasifikaciju šuma na prihodne tipove ; (4) utvrđivanje novčane odštete za uporabu šumskih površina i novčanih naknada za korištenje šumskih prometnica ; (5) usporedbu različitih varijanti organizacije šumarstva i dr. ; (6) definiranje politike gospodarenja šumama spram lokalnih, regionalnih i općih potreba i interesa. Rad je izvorni prinos razvitku metodologije za vrednovanje šuma s istodobnim uključivanjem više funkcija šume te izvorni poticaj interdisciplinarnom pristupu pri tvorbi djelotvorne šumarske politike.

Izgradnja šumskih prometnica u nizinskim šumama najčešće je moguće tek nakon stabilizacije šumskoga tla. Stabilizaciju (poboljšanje) tla moguće je izvesti: mehanički, kemijski, uporabom geotekstila i primjenom plastičnih mreža. Uporaba vapna pri stabilizaciji tla šumskih prometnica u Hrvatskoj počinje 1968. godine. Tada je J. Beneš iz Slovačke izveo prvu šumsku prometnicu duljine 800 metara na području šumarije Županja. Danas se ova tehnologija poboljšanja svojstava tla rabi u mnogim područjima nizinskih šuma Hrvatske. Obavljena je raščlamba provedbe stabilizacije tla vapnom, dana je shema tog postupka, kao i strojevi koji se preporučuju za mehaniziranje stabilizacije.

Analizom izgrađenih prometnica na području šumarije Delnice, utvrđeno je da one na odgovarajući način otvaraju šumu. Podaci su obrađeni za tri gospodarske jedinice: Delnice, Brod na Kupi i Podvodenjak. Sve obrađene prometnice izgrađene su na različite tehnološke načine, ovisno o vremenu njihove gradnje. Tako da su na ovom području građene tipične kamene kolničke konstrukcije sustavom makadam i telford, do modernih asfaltnih kolnika. Prikazani su radovi na izradi donje i gornjeg stroja uz primjenu mehanizacije. U gornjem stroju su obrađeni makadamski i asfaltni kolnici.

Primjenom računala pri planiranju, projektiranju i izgradnji šumskih prometnica omogućen je jednostavniji i dakako točniji način određivanja težišta odsjeka, odjela odnosno gravitacijskih područja, a time i točnije određivanje srednje udaljenosti privlačenja. Izradom digitalnih modela terena i primjenom odgovarajućih računalnih programa (AutoCAD 12, ArcInfo i sl.) omogućeno je najtočnije određivanje težišta navedenih površina ili težišta sječivih masa unutar pojedinog odjela ili odsjeka. Kao geodetska podloga u ovom radu poslužile su šumskogospodarske karte u mjerilu 1:5000 i 1:25000 gospodarske jedinice „Južna Garjevica“ šumarije Kutina.