Search

Ova studija početak je aktiviranja značajnih nekretnina u vlasništvu Grada radi novog impulsa razvoju, povoljnog utjecaja projekta na zatečene razvojne probleme i potrebe i dugoročno kontroliranih transformacija od interesa za Grad. Vizija Zagreba kao urbanog inkubatora održivih koncepata, poduzetništva i novih vrijednosti u potpunosti odražava/podupire koncept razvoja i preobrazbe Zagrebačkog velesajma. Razloge za preobrazbu predmetnog područja u inovativnu četvrt nalazimo u tradiciji Zagrebačkog velesajma koji je oduvijek bio mjesto cijelog kompleksa (ili kompleksnih) inovacija, odnosno prezentacije novog ili još neviđenog i mjesto dokazivanja gospodarske snage i suvremenih dostignuća i pozicije Grada i Hrvatske u širem, po mnogočemu i svjetskom okruženju. Temeljna polazišta za razvoj utvrđena su Razvojnom strategijom Grada Zagreba – ZagrebPlanom, a prostorno-planskom dokumentacijom Zagrebački velesajam je određen kao gradski projekti – projekt od kojeg se očekuje nova gradska kvaliteta. Područje koje se analizira ovom studijom, obuhvaća prostor Zagrebačkog velesajma i područje istočno od njega te ga promatra i definira kao cjelinu. Predmetno područje omeđeno Avenijom Većeslava Holjevca, Avenijom Dubrovnik, Ulicom Radoslava Cimermana i Ulicom Joszefa Antalla zauzima površinu 62, 5 hektara.

The national policy responses to the rising drug problem are effectuated by financing a large set of activities aimed at combating drug abuse. This paper provides an analysis of drug-related public expenditures in Croatia. We have examined the expenditures of public sector institutions in Croatia in the period from 2009 to 2012. Our main research goal was to identify the total drug-related public expenditures including the unlabelled ones, and to develop the method of estimating and allocating unlabelled expenditures by the type of drug policy program. The estimated total expenditures according to Reuter's drug program division are allocated into prevention, treatment and social reintegration, harm reduction, and law enforcement. The results indicate which types of drug policy programs public authorities in Croatia are really committed to in the sense that those programs absorb the largest proportions of total drug policy expenditures. The methodology applied could contribute to the development of the international methodological standards in this field. The findings are discussed in terms of future monitoring of public expenditures and policy recommendations, in order to facilitate better design programs and activities carried out by policy makers in fighting drug abuse in Croatia., Odgovori nacionalne politike na sve veći problem droga očituju se u financiranju niza aktivnosti suzbijanja zlouporabe droga. U ovom se radu analiziraju javni rashodi za suzbijanje zlouporabe droga u Hrvatskoj od 2009. do 2012. godine, s ciljem utvrđivanja ukupnih, i u okviru toga nespecificiranih, javnih rashoda na području suzbijanja zlouporabe droga. Glavni cilj istraživanja jest razviti metodologiju procjene i alokacije nespecificiranih rashoda prema vrsti programa suzbijanja zlouporabe droga. Procijenjeni ukupni rashodi su prema Reuterovoj podjeli alocirani na prevenciju, tretman i socijalnu reintegraciju, smanjenje štete i kazneno-represivni sustav. Rezultati pokazuju koje vrste programa za suzbijanje zlouporabe droga javne institucije u Hrvatskoj najviše podržavaju, mjereno udjelom izdataka za pojedine programe u ukupnim javnim rashodima. Primijenjena metoda može pridonijeti razvoju međunarodnih metodoloških standarda, a rezultati se mogu iskoristiti za buduće praćenje javnih rashoda i učinkovitosti mjera politike suzbijanja zlouporabe droga u Hrvatskoj.

Croatia's most recent reform of the healthcare system was implemented in 2008. The aim of the reform was to enhance financial stability of the system by introducing additional sources of financing, as well as increase the efficiency of the system by reducing sick pay transfers to households, rationalising spending on pharmaceuticals, restructuring hospitals etc. This paper attempts to assess the success of the 2008 healthcare system reform in reaching financial stability and sustainability, and to evaluate the effects of the reform on equity in funding the system. It takes into account the fact that the reform coincided with a severe economic crisis and decline in the overall living standard of Croatian citizens. The paper shows that the reform ended up being expansionary and thus impaired the necessary fiscal adjustment. Finally, it is argued that in circumstances of declining disposable incomes, increased co-payments aimed at the financial stabilisation of the health system made health services less affordable and could have had detrimental effects on equity in the utilisation of health care.

Demographic changes altering size and age-profile are recognised in many countries, including within the EU, as an important determinant of both the size and the structure of government expenditures and revenues in the long run. In Croatia, having a negative population growth rate and total fertility rate below 2.0, projected demographic trends are quite similar to those in the rest of Europe. Therefore, significant budgetary implications of the so-called ageing population phenomenon can be expected. The aim of this paper is to use the standard methodology developed by the European Commission in order to assess the long-term implications of ageing population on the sustainability of public finances in Croatia. The results of the analysis show that demographic changes could, in the long-run, place Croatian public finances on an unsustainable path, and imply the necessity of adopting fiscal policy actions aimed at avoiding the negative budgetary consequences of an ageing population.

Knjiga sadrži rezultate istraživačkog projekta koji predstavlja prvo sveobuhvatno istraživanje te vrste u Hrvatskoj jer, uz specificirane javne rashode, utvrđuje metodologiju za procjenu nespecificiranih javnih rashoda u području suzbijanja zlouporabe droga i ovisnosti o drogama u Hrvatskoj. Svrha istraživanja je izrada metodološke osnovice Uredu za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske za daljnje praćenje uspješnosti ostvarivanja općih i posebnih ciljeva u području suzbijanja zlouporabe droga u Hrvatskoj, usmjeravanje javnih politika i koordinaciju djelovanja svih dionika kako bi se postigli utvrđeni strateški ciljevi u području suzbijanja zlouporabe droga u Hrvatskoj. Znanstveno-istraživački projekt imao je dva osnovna cilja: (1) procijeniti koliko je u Hrvatskoj ukupno javnih sredstava, specificiranih i nespecificiranih javnih rashoda, planirano i potrošeno u razdoblju 2009.-2012. za aktivnosti koje se odnose na suzbijanje zlouporabe droga i ovisnosti o drogama i (2) uspostaviti sustav pokazatelji rezultata i ishoda kojima će se sustavno pratiti postignuti rezultati i ishodi trošenja javnih sredstava u Hrvatskoj na suzbijanje zlouporabe droga. U okviru znanstveno-istraživačkog projekta provedeno je anketno ispitivanje glavnih dionika u području suzbijanja zloporabe droga u Republici Hrvatskoj putem strukturiranog upitnika. Na temelju podataka iz anketnog upitnika, ukupni specificirani javni rashodi u području suzbijanja zlouporabe droga u državnom i županijskim proračunima i financijskim planovima javnih tijela i organizacija civilnog društva iznosili su 93, 5 milijuna kuna (2009.), 100, 0 milijuna kuna (2010.), 102, 8 milijuna kuna (2011.), dok su za 2012. godinu planirani u znatno nižem iznosu od 87, 6 milijuna kuna. U ukupnim specificiranim javnim rashodima za suzbijanje zlouporabe droga ministarstva sudjeluju s oko 30 posto, javna tijela na državnoj razini s oko 56 posto, županije s oko 11 posto, a organizacije civilnog društva sa svega 3 posto. Najveći udio u specificiranim javnim rashodima za suzbijanje zlouporabe i ovisnosti o drogama čine rashodi namijenjeni tretmanu ovisnosti (56 posto) i prevenciji ovisnosti (30 posto). Od svih ukupnih specificiranih javnih rashoda namijenjenih suzbijanju zlouporabe droga 87 posto se odnose na područje zdravstva i 7 posto na područje socijalne zaštite. Nespecificirani javni rashodi za suzbijanje ovisnosti o drogama procijenjeni su pomoću pokazatelja koji se temelje na javno dostupnim podacima iz međunarodnih statistika i pokazateljima koji se temelje na podacima dobivenim od javnih institucija. Nespecificirani javni rashodi procijenjeni su po javnim funkcijama, javni red i sigurnost, zdravstvo, obrazovanje i socijalna zaštita. Procijenjeni ukupni nespecificirani rashodi iznose između 620 i 650 milijuna kuna godišnje i 7, 9 do 9, 4 puta su veći od specificiranih javnih rashoda. Procijenjeni nespecificirani javni rashodi zajedno sa specificiranim javnim rashodima čine procijenjene ukupne javne rashode u području suzbijanja zlouporabe droga. U analiziranom razdoblju od 2009. do 2012. godine iznosili su između 689 i 730 milijuna kuna, pri čemu se najmanji iznos od 689 milijuna kuna odnosi na 2012. godinu. Za praćenje uspješnosti ostvarivanja glavnih ciljeva suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj, smanjenje potražnje i smanjenje ponude i prevencija ilegalne proizvodnje droga, predložen je skup pokazatelja koji odražavaju postignute rezultate i ishode.

U razdoblju priprema za ulazak Hrvatske u EU nije bilo mnogo javnih rasprava o ekonomskim učincima ulaska, čak ni o prilikama za ostvarivanje ekonomskih interesa domaćih poduzetnika koje pruža članstvo u Uniji. Ono što je izvjesno jest da će pristupanje Uniji uzrokovati promjene u gospodarskom okruženju, koje će za neke poduzetnike značiti nove prilike, a za neke troškove i prepreke poslovanju, te na taj način vjerojatno djelovati u smjeru promjene gospodarske strukture. Ovaj rad govori o nekim mogućim promjenama u poslovnom okruženju i pokušava predvidjeti učinke tih promjena. Posebno se usredotočuje na pitanje utjecaja pristupanja Uniji na razmjenu roba i usluga sa zemljama EU-a i zemljama CEFTA-e te na pristup sredstvima iz proračuna EU-a.

Analysis of macroeconomic trends in the second quarter of 2012 and short-terms forecasts of major macroeconomic aggregates for 2012 and 2013.

Cilj je rada opisati osnovna obilježja poreza na vlasništvo nad nekretninama. U prvoj se cjelini periodični porezi na vlasništvo nad nekretninama klasificiraju kao porezni oblik unutar skupine poreza na imovinu, navode se njihove razlike u odnosu na druge oblike imovinskih poreza te prednosti i nedostaci primjene takvog poreza. Pozornost se zatim posvećuje pitanju identificiranja i vrednovanja osnovice poreza na vlasništvo nad nekretninama te izuzeća i olakšica. Na kraju ove cjeline pokazuje se kolika je važnost prihoda od periodičnih poreza na vlasništvo nad nekretninama u zemljama EU-a. Druga se cjelina bavi pitanjima vezanim uz uvođenje poreza na vlasništvo nad nekretninama u Hrvatskoj. Daje se prikaz postojećih davanja koja imaju obilježja periodičnih poreza na vlasništvo nad nekretninama, navode se pretpostavke za uvođenje ovakvog poreznog oblika, a koje se tiču ponajprije identifikacije i procjene vrijednosti porezne osnovice, te se pokušava ponuditi odgovor na konceptualno pitanje spojivosti oporezivanja nekretnina s ostalim elementima postojećeg poreznog sustava. Rad završava preporukama nositeljima porezne politike o pitanjima kojima treba pokloniti osobitu pozornost.

Tijekom globalne financijske i ekonomske krize razina javnog duga u Europskoj uniji naglo je porasla te se upravljanje javnim dugom provodilo u potpuno izmijenjenim i nepovoljnim okolnostima. Autorice ovog rada proučavaju promjene u načinu upravljanja javnim dugom tijekom i nakon krize te opisuju kako su se s izazovom financiranja državnih potreba tijekom krize suočile tri članice Unije – Nizozemska, Irska i Mađarska. Tri su zemlje odabrane jer ih je prije izbijanja krize karakterizirao prilično razvijen sustav upravljanja javnim dugom, kao i zato jer se njihovo upravljanje javnim dugom tijekom krize aktivno prilagođavalo tržišnim okolnostima. Stoga one mogu ilustrirati dosege doprinosa upravljanja javnim dugom izbjegavanju krize državnog duga. Na kraju autorice daju osvrt na upravljanje javnim dugom u Hrvatskoj u razdoblju krize te ga uspoređuju s onim u tri odabrane zemlje.

U studiji se analizira dosadašnji razvoj mirovinskog sustava u Hrvatskoj i prikazuju projekcije kretanja mirovinu u idućih 40 godina. Na temelju ovih rezultata pripremljen je prijedlog aktivnosti za daljnju reformu mirovinskog sustava s ciljem osiguranja primjerenih mirovina.

Analysis of macroeconomic trends in the fourth quarter of 2010 and first quarter of 2011 and short-term forecasts of major macro aggregates for 2011 and 2012.

In the study we are interested in the issue of tax incentives for private R&D in Croatia and the related effects in the period 2007-2009. The aim of the study is to evaluate the current tax incentive scheme, with the focus on assessing its efficiency. The first objective of the study is to examine the relation between R&D tax incentives and R&D investments into the business sector, whether R&D tax incentives increase or displace R&D investments on firm level? The second objective of the study is to explore the business entity population included in the R&D tax incentive programme.

U projektu se analizira učinak ukidanja nulte stope PDV-a u Hrvatskoj na nejednakosti i siromaštvo.

Smjernice razvoja obrtništva u RH s Planom aktivnosti 2011.-2012. godine strateški je dokument kojim se definiraju ključna područja razvoja obrtništva u RH. To su institucionalni okvir, poslovanje obrtnika, poticaji obrtništvu i obrazovanje obrtnika. Temeljem analize informacija o stanju i potrebama za svako područje identificirani su problemi čije bi rješavanje doprinijelo ubrzanom razvoju obrtništva u RH. Opći strateški cilj je „Obrtništvo u RH je konkurentan, inovativan i na znanju utemeljen gospodarski sektor koji značajno doprinosi zapošljavanju i gospodarskom razvoju.“ To znači da je sektor obrtništva razvio konkurentske prednosti za uspješno poslovanje u tržišnoj utakmici na domaćem i stranom tržištu te da obujmom poslovanja, financijskim rezultatima i brojem zaposlenih postaje značajan gospodarski sektor u RH. Ostvarenje ciljeva postiže se provedbom niza aktivnosti sadržanih u Planu aktivnosti za 2011.-2012. godinu. Radi se o popisu više od 50 konkretnih mjera/aktivnosti razvrstanih prema područjima, ciljevima i pod-ciljevima. Plan aktivnosti je kratkoročni operativni akcijski plan s opisom aktivnosti, nositeljima provedbe, rokovima realizacije, sredstvima i izvorima sredstava, te očekivanim rezultatima i učincima. Svaka aktivnost je podrobnije specificirana opisom aktivnosti i dodijeljeni su nositelji aktivnosti koji sami ili u većini slučajeva u suradnji s drugim institucijama provode aktivnost. Glavni nositelji aktivnosti su MINGORP Uprava za obrt i HOK koje se upućuje da svaki u svom djelokrugu rada koordinirano zajednički provode aktivnosti. Izvori financijskih sredstava su proračuni institucija u kojima valja planirati i unaprijed rezervirati iznose za realizaciju aktivnosti, sukladno načelu strateškog proračunskog planiranja pri čemu se rukovode predloženim pokazateljima utroška resursa. Za praćenje izvršenja aktivnosti studija nudi sustav pokazatelja uspješnosti. Plan aktivnosti je dinamičan i nužno ga je razumijevati kao podlogu za djelovanje institucija koje će svoje aktivnosti dalje operativno razrađivati i prilagođavati u cilju učinkovite provedbe. Smjernice za razvoj obrtništva u RH s Planom aktivnosti 2011.-2012. imaju obilježja strateškog programa koji horizontalno povezuje sve dionike u sustavu obrtništva RH, upućujući ih na konkretnu operativnu suradnju u cilju razvoja obrtništva RH.

Analysis of macroeconomic trends in the second half of 2009 and forecasts of major macro aggregates for 2010 and 2011.

Ova studija na sažet način opisuje sve važne aspekte obrtništva Republike Hrvatske, polazeći od dostupnih službenih dokumenata, propisa, baza podataka, kao i razgovora s predstavnicima ključnih dionika. Studija se sastoji od dva osnovna dijela. U prvom je dijelu dana analiza stanja obrtništva i njegova razvoja u ovom desetljeću, dok se u drugom dijelu na osnovi rezultata analize iz prvog dijela identificiraju polazišta za razradu strategije budućeg razvoja obrtništva. Prvi je dio bitno obuhvatniji od drugoga, te se sastoji od šest poglavlja. U prvom poglavlju dan je pregled najznačnijih propisa za poslovanje, evidenciju i poticanje obrta te za obrazovanje za obrtnička zanimanja. Navedene su i institucije koje uređuju stanje u obrtništvu te brinu o njegovom daljnjem razvoju. U drugom se poglavlju analiziraju osnovna obilježja obrtništva. Ova analiza obuhvaća kretanje broja obrta, zaposlenosti u obrtu, dobne strukture obrtnika, obrazovne strukture zaposlenih u obrtu, obrazovanja za obrtnička zanimanja, bruto dodane vrijednosti i izvoza obrta. Osim na razini Republike Hrvatske ova se obilježja analiziraju i na razini županija. Treće poglavlje bavi se financijskom analizom poslovanja obrta. Radi usporedbe osnovnih financijskih veličina, osim obrta – obveznika poreza na dohodak i obveznika poreza na dobit, analizom su obuhvaćena i mala trgovačka društva. Četvrto poglavlje je analiza poslovanja komorskog sustava. Peto poglavlje donosi analizu snaga, slabosti, prilika i prijetnji u institucionalnom i zakonskom okviru, u poslovanju obrtništva te u komorskom sustavu. Šesto poglavlje sadrži usporedni pregled obrtništva u odabranim europskim zemljama.Na osnovi analize stanja, te provedene SWOT analize predlaže se da buduća strategija razvoja obrta predvidi sljedeće aktivnosti u djelokrugu komorskog sustava: Unapređenje zakonskog okvira, Poticanje razvoja obrtništva, Obrazovanje za obrtnička zanimanja, Povezivanje obrta, Uvođenje novih usluga HOK-a i komorskog sustava, Unapređenje evidencije obrta, Usavršavanje informacijskog sustava HOK-a, Sudjelovanje u daljnjem unaprjeđenju Središnjeg obrtnog registra.

Ova studija pokušava dati odgovor na ciljano pitanje: kako postići primjereni životni standard u trećoj životnoj dobi u Hrvatskoj? Slijedom toga ovo istraživanje definira značenje i razinu primjerenog životnog standarda za populaciju u trećoj životnoj dobi te istražuje koji se dio primjerenog životnog standarda može pokriti različitim oblicima obaveznog mirovinskog osiguranja, a koji će dio ovisiti o planiranju privatne štednje i drugih izvora primanja za stariju populaciju. Također se očekuje da rezultati studije ukažu na razinu financijske pismenosti, odnosno informiranosti stanovnika Hrvatske o tome koliko su pojedinci svjesni potrebe vlastitih doprinosa štednji za treću životnu dob umjesto dosadašnjeg ukorijenjenog obrasca oslanjanja i očekivanja sigurnosti u izvorima obaveznog mirovinskog osiguranja.

Analysis of macroeconomic trends in the first and second quarter of 2010 and forecasts of major macro aggregates for 2010 and 2011

U studiji su razvijeni modeli vremenskih serija za projiciranje proračunskih prihoda od pojedinih vrasta poreza, trošarina, carina i socijalnih doprinosa

Ciklički se prilagođeni proračunski saldo često koristi u procjeni fiskalnog stanja. On, u stvari, pokazuje koliki je prostor fiskalne politike za anticikličko djelovanje. Pri tome se osnovna ideja prilagodbe sastoji u razdvajanju privremenih, ciklički uvjetovanih, učinaka na proračun od onih koji proizlaze iz diskrecijskih odluka nositelja fiskalne politike. U ovom se radu, nakon razjašnjavanja pojma, primjene i različitih metodoloških pristupa njegovu izračunu, ocjenjuje veličina ciklički prilagođenog proračunskog salda u slučaju Hrvatske za razdoblje od prvog tromjesečja 1995. do trećeg tromjesečja 2008. godine. Korištena je metoda Europske središnje banke te je pretpostavljeno da su ciklički osjetljivi elementi državnog proračuna porez na dohodak, porez na dobit, porez na dodanu vrijednost, trošarine, doprinosi za socijalno osiguranje te naknade za nezaposlene. Elastičnosti su ciklički osjetljivih elemenata proračuna, u odnosu na njihove makroekonomske osnovice, ocijenjene modelom s korekcijom odstupanja. Rezultati pokazuju da su se u analiziranom razdoblju izmjenjivala razdoblja procikličke i anticikličke fiskalne politike, pri čemu posljednjih godina prevladava restriktivna i prociklička politika., Cyclically adjusted government budget balance has often been used in the evaluation of fiscal stance. It indicates how much room fiscal authorities have to act anticyclically. The main idea is to separate temporary (cyclical) effects on the budget from those caused by discretionary measures of fiscal authorities. In this paper, after reviewing the concept, its applications and various methodological approaches, the size of cyclically adjusted budget balance is estimated in the case of Croatia for the period 1995:1q-2008:3q. Thereby, the ECB methodology is implemented and it is assumed that cyclically sensitive budget elements include income tax, profit tax, VAT, excise duties, social security contributions and unemployment benefits. The elasticities of cyclically sensitive budget components, with respect to their macroeconomic bases, are calculated with an error-correction model. The results of the exercise indicate that both periods of pro- and anticyclical fiscal policies have been present in the analyzed period with the restrictive and procyclical policy prevailing in the recent years.

Analysis of macroeconomic trends in the last quarter of 2009 and first quarter of 2010 and forecasts of major macro aggregates for 2010 and 2011

Ovaj se rad bavi razmatranjima aktualnog pitanja štednje građana radi brige o vlastitoj financijskoj sigurnosti nakon odlaska u mirovinu. Cilj je rada ustanoviti kolika je štednja hrvatskih građana za stariju dob, te je li takva visina štednje dovoljna u uvjetima visoke stope ovisnosti starijeg stanovništva i demografskog starenja stanovništva. Ovo je pitanje posebno bitno zbog visoke stope rizika od siromaštva s kojima su osobe starije dobi suočene već danas, a za očekivati je da bi se ona mogla povećavati zbog promjene dobne strukture stanovništva. Kako su posljednjih desetljeća sa sličnim demografskim trendovima suočene skoro sve i razvijene i tranzicijske države, većina ih je uvela neke mjere ekonomske politike kojima nastoji potaknuti štednju za stariju dob. U radu će se procijeniti opravdanost poreznih poticaja kao takvog instrumenta, te dati preporuke za primjenu poreznih i drugih mjera koje se mogu ocijeniti učinkovitim u smislu poticanja štednje za osiguranje od siromaštva u starosti.

Tekuća makroekonomska kretanja u prvoj polovici 2008. godine.

Subvencioniranje smještaja i prehrane studenata razmatra se u sklopu promjena koje bi trebalo unijeti u sadašnji sustav financiranja studentskog standarda u Republici Hrvatskoj u cjelini. Polazeći od identificiranih obilježja sadašnjeg sustava financiranja studentskog standarda, u studiji se razrađuje alternativni model financiranja studentskog standarda. Osnovu provedene kvantitativne analize čine podaci Državnoga zavoda za statistiku, Ministarstva financija i ankete provedene s ciljem uvida u poslovanje studentskih centara. Uz to je provedena i komparativna analiza modela financiranja studentskog standarda u odabranim europskim zemljama. U predloženom alternativnom rješenju financiranja studentskog standarda redefiniraju se pozicija, uloga i zadaci dionika te im se izravnije pridružuju prava i odgovornosti za učinkovito funkcioniranje sustava financiranja studentskog smještaja i prehrane. Posebna se pozornost posvećuje standardizaciji prehrane studenata u restoranima studentske prehrane kao nužnog uvjeta postizanja konzistentnosti između subvencioniranja cijene obroka kao izravne državne potpore i brige države za financiranje prehrambenim normativima prilagođenih i standardiziranih studentskih obroka. Neki prijedlozi izneseni u studiji su: uključivanje obračuna amortizacije u punu cijenu koštanja usluga smještaja i prehrane studenata ; primjena modela stalnog usklađivanja prodajnih cijena usluga prehrane i smještaja studenata, te uvođenje studentskih centara u sustav obračuna poreza na dodanu vrijednost.

Analysis of macroeconomic trends in the fourth quarter of 2012 and first quarter of 2012 and short-term forecasts of major macroeconomic aggregates for 2012 and 2013.

U knjizi se nalaze odgovori na ova i brojna druga pitanja. Knjiga je komplementarna knjizi H. S. Rosena Javne financije, također u izdanju Instituta za javne financije, koja obrađuje teoriju javnih financija i praksu SAD-a. Javne financije u Hrvatskoj prikazuju trenutno stanje poreznog sustava, fiskalne decentralizacije, javnog duga te sustava socijalnog osiguranja i skrbi u Hrvatskoj. Korištenjem obje knjige čitatelji mogu dobiti potpuni uvid kako u teoriju javnih financija, tako i u praksu i SAD-a i Hrvatske. U doba preispitivanja modela javnih financija, takav uvid i usporedba mogu biti itekako zanimljivi i korisni hrvatskim čitateljima.

U radu je opisana metoda ocjene prikladnosti poreznog i pravnog okruženja za razvoj ulaganja u privatni vlasnički kapital koju je razvilo Europsko udruženje rizičnog kapitala (EVCA). Ova metoda primijenjena je na Hrvatsku, te je ocijenjeno da Hrvatska prema ukupnom kompozitnom rezultatu pripada skupini europskih zemalja čiji je porezni i pravni sustav razmjerno nepovoljan za ulaganje u privatni vlasnički i rizični kapital. U odnosu na 2004. u poreznom i pravnom okruženju nastupile su određene pozitivne promjene, no one nisu bitno utjecale na poziciju Hrvatske na ljestvici europskih zemalja. Slaba ocjena poreznog i pravnog okruženja djelomično objašnjava nisku razinu ulaganja u privatni vlasnički i rizični kapital u Hrvatskoj, ali se može ocijeniti da postoje i drugi uzroci nedovoljnog zanimanja za ova ulaganja, što se može negativno utjecati na nastajanje i razvitak mladih i inovativnih tvrtki.

Analiza gospodarstva Grada Zagreba i Zagrebačke županije

This paper tries to assess the dimension of fiscal challenge posed by the greying of Croatian society in the next fifty years and is based on the report on fiscal implications of ageing population in Croatia recently released by The Institute of Economics, Zagreb. After the introduction, the authors briefly describe the main global demographic features and the demographic trends in Croatia. Following to that section, they indicate the developments on the labour market that could result from the underlying demographic developments. Based on certain macroeconomic assumptions and with reference to the impact of population ageing the authors present results of long-term projections of public expenditures for pensions and health care in Croatia. At the end, the impact of ageing on fiscal deficit and debt is sketched and final conclusions are drawn.

Analysis of current macroeconomic trends in the fourth quarter of 2005 and first quarter of 2006 and short-term forecasts.

U radu se obrađuje porezni tretman pojedinih oblika dohotka od kapitala – dohodaka od kamata na štedne depozite i obveznice, dividendi i kapitalnih dobitaka u staroj Europi, nekim tranzicijskim zemljama i Republici Hrvatskoj. Cilj rada je na jednostavan način pružiti uvid u vrstu oporezivanja ovih oblika dohodaka od kapitala (npr. oporezivanje dohodaka od kapitala zasebnim porezom ili uključivanje dohodaka od kapitala u ukupan oporezivi dohodak), visinu odgovarajućih zakonskih poreznih stopa te ključne značajke oporezivanja, te omogućiti usporedbu poreznog tretmana dohodaka od kapitala u Hrvatskoj i zemljama u okruženju. Pritom vrlo važna pitanja o teorijskoj pozadini i načelima na kojima se temelji oporezivanje dohodaka od kamata, dividendi i kapitalnih dobitaka u pojedinoj zemlji prelaze ambicije ovoga rada i ostavljena su za neko drugo istraživanje.

Analiza tekućih gospodarskih kretanja i ekonomska politika u prvoj polovici 2005. godine, te kratkoročne prognoze.

This paper represents an attempt to identify the key features of the Croatian tax system (such as the level of collected tax revenues, the overall tax burden, personal income tax progression and the composition of tax revenues) after the 2000 tax reform(s). It compares its performance to that of the old tax system that was in force from 1994 through 2000, as well as to the proclaimed goals of the tax reform. Some attention has also been devoted to the gradual erosion of the tax bases of personal and corporate income taxes and to the past, present and future consequences of such erosion to the creation of an “ enabling environment” for foreign direct investment.

Analysis of current macroeconomic trends in the fourth quarter of 2003 and in the first quarter of 2004 and short-term forecasts.

U 2002. godini ostvaren je rast BDP-a od 5, 2 posto. Razmjerno visok rast posljedica je snažne osobne potrošnje i investicija. Rast osobne potrošnje može se povezati sa snažnom ekspanzijom kredita. Deficit tekućeg računa bilance plaćanja povećan je na 6, 9 posto BDP-a. Od ostalih gospodarskih karakteristika u 2002. vrijedi izdvojiti zaustavljanje dugoročnog trenda pada zaposlenosti, smanjivanje kamatnih stopa, stabilnost tečaja i nisku inflaciju. Fiskalna 2002. godina bila je obilježena povećanjem udjela deficita i javnog duga u BDP-u.

Ovaj rad nudi okvir za analizu održivosti vanjskog i javnog duga, pri čemu analiza ima za cilj objektivno ocijeniti postojeće stanje zaduženosti i predvidjeti kako bi se ono moglo razvijati u budućnosti. Analiza uključuje projekcije ključnih makroekonomksih varijabli i projekcije kretanja duga te ispitivanje osjetljivosti projiciranih kretanja duga na različite makroekonomske šokove. Rezultati takve analize omogućavaju da se donesu kvalitativne prosudbe o održivosti duga te da se uoče najveći rizici.

Rast hrvatskog gospodarstva se postupno usporava. Na takav zaključak ukazuje većina dostupnih ekonomskih pokazatelja. Nakon porasta od 5, 0 posto u drugom tromjesečju 2003. godine, u trećem je tromjesečju rast BDP-a bio zamjetno niži i iznosio je 3, 9 posto na međugodišnjoj razini. Međutim, desezonirani podaci i podaci o trend-ciklusu zasad ipak ne upućuju na značajniji intenzitet usporavanja. Iako rast osobne potrošnje pokazuje znakove usporavanja, ekspanzija investicijskih aktivnosti i dalje je vrlo snažna, a značajno je povećana i međunarodna razmjena. Međutim, mjesečni ekonomski pokazatelji, poput indeksa industrijske proizvodnje i obujma trgovine na malo ukazuju na izraženije usporavanje u drugoj polovici prošle godine. Slabljenje ekonomskog rasta moguće je promatrati kao prilagodbu gospodarstva ograničenjima koja proizlaze iz neravnoteže u vanjskotrgovinskom sektoru. Naime, prilično visok deficit tekućeg računa i rastući vanjski dug povećali su neizvjesnost i, vjerojatno, utjecali na nešto oprezniji pristup ekonomskih subjekata pri donošenju odluka o potrošnji.

U ovom se radu obrazlaže potreba za izračunavanjem strukturnog budžetskog salda i to posebice sa stajališta monetarne vlasti, i naglašava se aktualnost toga pokazatelja u razdoblju priprema za pridruživanje zemlje Europskoj uniji. Ukratko se objašnjava logika dviju najčešće korištenih metoda izračuna strukturnog fiskalnog salda: OECD-ove metode i metode Europske središnje banke te se primjenom metode ESB-a ocjenjuje veličina cikličke komponente proračuna Hrvatske, ciklički korigirani saldo te pomoću njega karakter fiskalne politike Hrvatske u razdoblju od 1995. do 2002. godine.

Hrvatsko gospodarstvo nastavlja rasti po relativno visokim stopama. U prvom je tromjesečju 2003. bruto domaći proizvod povećan 4, 9 posto u odnosu na prvo tromjesečju prethodne godine, dok je stopa rasta u odnosu na posljednje tromješečje 2002. prema desezoniranim podacima iznosila 1, 0 posto, odnosno 4, 2 posto na godišnjoj razini. Time je nastavljen uzlazni trend gospodarske aktivnosti, koji podržavaju snažna osobna potrošnja i rast investicija. Nastavak opaženih pozitivnih kretanja potvrđuju i dosad raspoloživi podaci za drugo i treće tromjesečje, koji ukazuju na daljnji porast zaposlenosti, industrijske proizvodnje i prometa u trgovini na malo. Međutim, istovremeno se produbljuje vanjskotrgovinski deficit, koji sada sve više zabrinjava nositelje ekonomske politike.

Zahvaljujući snažnoj osobnoj potrošnji i investicijama, u drugom je tromjesečju 2003. nastavljena ekspanzija hrvatskog gospodarstva. Rast BDP-a od 5, 0 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine bio je prvenstveno potaknut rastom investicija za 18, 3 posto i rastom osobne potrošnje za 4, 7 posto. Značajan poticaj uzletu domaće potražnje dao je dvostruki deficit, odnosno istovremeni deficit tekućeg računa bilance plaćanja i fiskalni deficit.

Cilj provedenog istraživanja je bilo uključivanje Hrvatske u Izvještaj o globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma. Podaci prikupljeni ovom anketom u kombinaciji sa statističkim podacima biti će upotrijebljeni u izračunavanju indeksa konkurentnosti Hrvatske. Anketa se provodi u prvom redu stoga što određeni podaci nisu dostupni na drugi način ili je pak riječ o podacima koje je teško kvantificirati. Dobiveni rezultati se mogu upotrijebiti u slijedeće svrhe: (1) kako bi se usporedila pozicija Hrvatske u odnosu na ostale zemlje koje su obuhvaćene ovim istraživanjem, (2) rezultati istraživanja mogu pomoći u otkrivanju područja u kojima su pojedine zemlje slabe te ona područja u kojima su jake prema međunarodnim standardima, (3) rezultati istraživanja mogu stimulirati javni dijalog o područjima koja su istraživanjem obuhvaćena. Istraživanje je provedeno metodom ankete osobnim kontaktom. Anketirani su rukovoditelji poduzeća koja su odabrana u uzorak.

U trećem tromjesečju 2002. ostvaren je značajan rast BDP-a od 6, 5 posto zahvaljujući prvenstveno snažnoj domaćoj potražnji. Osobna potrošnja bila je potaknuta lakšim pristupom kreditima. Ekspanzija kredita u posljednje je vrijeme dodatno potaknuta snažnim inozemnim zaduživanjem poslovnih banaka. Investicije iskazuju opći oporavak. Troškovi rada neznatno su porasli, dok je inflacija ostala niska. Deficit opće države povećan je kao posljedica financiranja infrastrukturnih projekata. Deficit na tekućem računu povećan je zbog ekspanzije uvoza.

U ovoj studiji su prikazani rezultati istraživanja nad poduzećima i znanstvenim institucijama u Hrvatskoj. Cilj istraživanja je bio detaljno snimiti trenutno stanje u području suradnje znanstvenika i gospodarstvenika. Razumijevanje postojeće situacije, uključivši poteškoće i prepoznavanje potencijala, je izuzetno važno za donošenje učinkovitih poticajnih mjera.