Search

Tema ovog rada su učenički stavovi o učenju stranoga jezika. U uvodu se razmatra problematika definiranja pojma učeničkih stavova i važnost ispitivanja navedenih stavova za proces učenja i poučavanja stranoga jezika. Opisuje se i komentira kvantitativno istraživanje provedeno na uzorku od 120 učenika osnovnoškolske dobi (8. razred). Za ispitivanje učeničkih stavova korišten je upitnik BALLI (Beliefs about Language Learning Inventory). Analizirani su učenički stavovi vezani za talent za učenje jezika, prirodu učenja jezika i poteškoće s kojima se učenici susreću, strategije učenja i komunikacije te motivaciju. U zaključku su navedene implikacije za nastavnu praksu.

Tema ovog rada su učeničke percepcije razloga za uspjeh i neuspjeh u učenju engleskog kao drugog jezika. U uvodu se razmatra problematika definiranja pojma motivacije za učenje te uloga koju kognitivne teorije motivacije (atribucijska teorija) imaju u reinterpretaciji tog pojma. Opisuje se i komentira kvalitativno istraživanje provedeno na uzorku od 50 učenika osnovnoškolske dobi (od 5. do 8. razreda). Rezultati istraživanja pokazuju da učenici imaju jasno oblikovano mišljenje o razlozima svog uspjeha i neuspjeha u učenju engleskog jezika. Većina učenika svoj uspjeh pripisuje trudu koji ulažu u učenje, motivaciji za učenje, osobinama učitelja/ice i talentu. Svoj neuspjeh učenici pripisuju nedostatku truda, nerazumijevanju gradiva i nedostatku motivacije. U zaključnom dijelu rada navode se implikacije za nastavnu praksu te smjerovi za buduća slična istraživanja.

Foreign language teachers have long recognized that their students bring to the classroom a complex web of attitudes, beliefs, expectations and learning strategies. Research has shown that learner beliefs have a profound influence on learning behaviour and on learning outcomes. Supportive and positive beliefs help students to overcome initial problems, sustain motivation and thus become successful language learners. On the other hand, negative or unrealistic beliefs can result in decreased motivation, frustration and anxiety and lead students to the decision to give up learning foreign languages. Language learner beliefs are usually defined as general assumptions that students hold about themselves as learners, about factors influencing language learning and about the nature of language learning and teaching. Depending on the theoretical perspective, language learner beliefs have been called metacognitive knowledge, learners' naive psychology of learning, learner representations, mini-theories and implicit theories. Research has also shown that, despite teacher's efforts, learner beliefs are resistant to change. It is therefore very important for foreign language teachers to become aware of their students' past experiences and their assumptions and attitudes about language learning. This presentation describes a study of beliefs held by 120 primary school students. The Horwitz' (1987) BALLI (Beliefs about Language Learning Inventory) was used to collect data. Learner beliefs about foreign language aptitude, the nature and difficulty of language learning, learning and communication strategies and motivation and expectations are analysed and interpreted in the light of recent studies and practical experience in the classroom. The implications of these findings for EFL teaching are discussed in the final part of the presentation.

Usvajanje glagolskih oblika i značenja važan je dio procesa učenja stranoga jezika. Istraživanja u području usvajanja drugog jezika posljednjih se godina intenzivno bave proučavanjem procesa usvajanja glagolskih vremena i aspekta glagola. Namjera je takvih istraživanja steći uvid u proces usvajanja značenja koja se realiziraju uporabom sustava glagolskih vremena i aspekta glagola odnosno bolje razumjeti proces usvajanja glagolske morfologije. U ovom radu istražuje se uporaba glagolskih vremena i aspekta u međujeziku hrvatskih učenika engleskoga jezika. Cilj je rada otkriti karakteristike učenikova međujezika na različitim razinama učenja s obzirom na uporabu glagolske morfologije odnosno struktura za iskazivanje vremena i aspekta u engleskom jeziku. Istraživanje se provodi na korpusu snimki razredne interakcije na satovima engleskog jezika u osnovnim i srednjim školama. Provedenim analizama nastoje se otkriti principi usvajanja glagolske morfologije i utvrditi opće karakteristike uporabe glagolskih vremena i aspekta u različitim fazama učenja. Rezultati provedenih analiza se interpretiraju i s posebnim obzirom na utjecaj materinskog jezika na proces usvajanja glagolske morfologije na engleskom jeziku. U zaključnom dijelu rada navode se implikacije dobivenih rezultata za nastavnu praksu te za buduća istraživanja u ovoj domeni usvajanja drugog jezika.

Tema rada su učenička vjerovanja i njihova povezanost sa spremnošću učenika za autonomno učenje stranih jezika. U uvodu se razmatraju definicije učeničkih vjerovanja i autonomije u učenju. Opisuje se i komentira kvantitativno istraživanje provedeno na uzorku od 100 učenika osnovnoškolske dobi (od 5. do 8. razreda). Za ispitivanje učeničkih vjerovanja korišten je upitnik koji je za potrebe sličnog istraživanja konstruirala S. Cotterall (What do you think about learning languages?, 1995.). Upitnik obuhvaća sljedeće komponente: uloga učitelja, uloga povratne obavijesti, neovisnost u učenju, samoprocjena uspješnosti učenja, iskustvo u učenju te pristup učenju. Oslanjajući se na relevantna istraživanja i teorijsku podlogu o komponentama upitnika, daje se uvid u pretpostavljanu povezanost učeničkih vjerovanja i razvoja autonomije u učenju. U završnom dijelu se navode implikacije za nastavnu praksu, kao i smjerovi za buduća istraživanja.

The goal of this thesis was to describe the existing research on demotivation in learning a second or foreign language. The first part of the thesis contains explanations of the main terms, that is, motivation in second language learning, demotivation and amotivation. The central part of the thesis describes research on demotivation abroad and research in the Croatian context. For each research, the following aspects were described: the participants, instruments used, method of data analysis and results. In the discussion section, research studies were compared to each other and some main conclusions were summarized. The results of most research on demotivation in second/foreign language learning showed that the external factors (e.g., grades, the learning environment, teachers) reduce motivation more than the internal ones (e.g., interest in languages, attitude towards language and community)., Cilj ovog rada je opisati postojeća istraživanja vezana za demotivaciju u učenju drugog ili stranog jezika. U prvom dijelu rada objašnjavaju se temeljni pojmovi, a to su motivacija u učenju jezika, demotivacija i amotivacija. U središnjem dijelu rada opisana su istraživanja provedena vani i istraživanja provedena u hrvatskom kontekstu. Za svako istraživanje navode se sljedeći aspekti: ispitanici, instrumenti korišteni u istraživanju, metoda analize podataka i dobiveni rezultati. U raspravi su istraživanja međusobno uspoređena i ponovljeni su neki glavni zaključci. Rezultati većine istraživanja demotivacije u učenju drugog/stranog jezika pokazali su da vanjski čimbenici (ocjene, okolina za učenje, profesori) utječu na smanjenje motivacije više nego unutarnji (zanimanje za jezike, stav prema jeziku i kulturi).

This thesis deals with foreign language (FL) anxiety as a complex phenomenon specific to the context of language learning and one of the most powerful emotions affecting the FL learning process. FL anxiety has been extensively researched among FL learners over the past 40 years; however, more often on a global scale than in Croatia. After a theoretical introduction that deals with definitions of anxiety and foreign language anxiety, the author described and discussed the findings of some of the FL anxiety research studies, with the emphasis on the research studies conducted in the Croatian context. Research studies described in this thesis showed thatFL anxiety was closely related to the learner’s self-perception as an EFL learner, classroom contextual factors, such as teacher’s perception, linguistic error treatment and assessment, and negative experiences with the use of FL. In the final part of the thesis, strategies for treating and overcoming FL anxiety are described. Overall, this thesis aimed to provide an overview ofthe most important studies of FL anxiety in the Croatian context while touching on the layers of this complex phenomenon based on the research findings, U ovom radu govorise o strahu od stranog jezika kao složenoj pojavi u kontekstu učenja jezika i kao jednoj od najvažnijih emocija koja utječe na proces učenja stranog jezika. Posljednjih 40 godina strah od stranog jezika predmet je mnogih istraživanja, uglavnom svjetskih, dok je mali broj istraživanja provedeno u Hrvatskoj. Nakon teorijskog uvoda koji predstavlja različite definicije anksioznosti i straha od stranog jezika, autorica opisuje rezultate različitih svjetskih i hrvatskih istraživanja, uglavnom provedenih među učenicima engleskog kao stranog jezika. Završni dio prikazuje preporučene korake ključne za umanjivanje straha od stranog jezika. Ukupno gledajući, glavni je cilj ovog rada bio dati pregled najvažnijih i najznačajnijih istraživanja straha od stranog jezika u hrvatskom kontekstu, dotičući se slojeva tog kompleksnog fenomena na temelju rezultata opisanih istraživanja.