Search

Istraživanje je provedeno u pet stomatoloških ordinacija na području Splitsko-dalmatinske županije. U istraživanju je sudjelovalo 200 iaspitanika u dobi od 37. do 88. godine života. Studija je napravljena na temelju ankete i kliničkog pregleda ispitanika, a uzeti su u obzir: spol, dob, starost proteze, ocjena stanja proteze, uzrok i tip oštećenja, potrebna reparatura, prethodne reparature, tip antagonista, ev. prisutnost pojačanja u protezi. Rezultati istraživanja pokazuju veću učestalost oštećenja gornjih aktilatnih proteza. Starost proteza i žvakanje doprinose potrebi za reparaturom.

Projekt obuhvaća okolišne, gospodarske i društvene vidove upravljanja, a posebno se obrađuju planerski i institucionalni uvjeti u kojima djeluju i koje stvaraju obalni razvojni dionici. Jedno od mnogih pitanja na koja projektom treba odgovoriti je ono o osposobljenosti gradova i općina u pilot području za provedbu Zakona o prostornom uređenju i gradnji i Zakona o zaštiti okoliša. Ovdje prikazana analiza doprinos je odgovoru na to pitanje, a namijenjena je svim dionicima integralnog upravljanja obalnim područjem.

Riječ o integralnom razvojnom projektu Županije, cilj kojega je definiranje ciljeva, prioriteta i mjera razvoja u osnovnim razvojnim područjima, kako bi se stvorio okvir temeljem kojega Županija, odnosno njeni razvojni čimbenici može tražiti sredstva iz predpristupnih (a kasnije i strikturnih) fondova Europske Unije.

Regionalni operativni program Splitsko-dalmatinske županije

Cilj rada. Odrediti standardne vrijednosti porodnih težina i duljina za ocjenu fetalnog rasta u Klinici za ženske bolesti i porode KB Split (Klinika). Metode. Analizirani su podaci 16563 majki i njihove novorođenčadi iz jedno-plodnih trudnoća od 22. do 42. navršenog tjedna gestacije. Uključeni su podaci iz svih poroda u trogodišnjem razdoblju od 2001.do 2003. godine (N=11667), sva nedonoščad (N=4111) iz retrogradnog petnaestogodišnjeg perioda (1986.?2000. godina), te sva nedonoščad rođena s trideset i tri navršena gestacijska tjedna i manje (N=775) u daljnjem jedanaestogodišnjem razdoblju (1975.?1985.godina). Iz istraživanja su isključena samo mrtvorođena i malformirana novorođenčad. Uspješnost pravilnog prepoznavanja poremećaja fetalnog rasta na osnovi razvijenih standarda provjerena je usporednim ocjenji-vanjem 4471 novorođenčadi iz Klinike (2002./2003. godina) s referentnim vrijednostima razvijenim ranije na populaciji zagrebačke novorođenčadi. Rezultati. Prikazane su tablice centilnih vrijednosti porodnih težina i duljina novorođenčadi u Klinici prema navršenim gestacijskim tjednima, paritetu majki i spolu novorođenčadi. Ocjenjivanjem 4471 novorođenčadi po novim i postojećim standardima dobivena je statistički različita distribucija fetalnog rasta (hipotrofičnost, eutrofičnost i hipertrofičnost) u ukupnoj populaciji te posebno za nedonoščad i donošenu novorođenčad. Zaključak. Izrada vlastitih standarda i razvijanje istih u svakoj instituciji ili zajednici osigurava optimalne preduvjete za ispravnu detekciju poremećaja fetalnog rasta.

Zbog razlika među populacijama novorođenčadi poželjno je da svaka ustanova izradi vlastite standarde, te da ih vremenom razvija.