Search

Cilj je ovoga rada utvrditi posvećuje li se na studijima prava, koji se danas u Hrvatskoj izvode kao integrirani sveučilišni preddiplomski i diplomski studiji na svima četirima pravnim fakultetima, dostatna pozornost razlikovanju pojedinih pravnih područja i specifičnostima tumačenja i primjene prava u ovim područjima. Rad nastoji odgovoriti na pitanje jesu li javno i privatno pravo, kao dvije pravne grupe koje se u brojnim segmentima zasnivaju na različitim načelima, ravnomjerno zastupljeni u studiju prava. U radu se najprije postavlja razlika između javnoga i privatnoga prava. Zatim se pravne grane grupiraju u ove dvije grupe prava. Konačno, analizom zastupljenosti kolegija u okviru kojih se izučava javno odnosno privatno pravo, procjenjuje se je li na sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diplomskim studijima prava ravnomjerno zastupljeno izučavanje javnoga i privatnoga prava.

U radu se obrađuju metode postupanja u potrazi za istinom u upravnom postupku i upravnom sporu. U uvodnom dijelu naglašava se kako je zadatak pravne znanosti dati tumačenje pravila Zakona o upravnim sporovima o utvrđivanju činjenica i dokazivanju te se postavlja pitanje pruža li procesna metoda utvrđivanja činjenica u upravnom sporu sucu onu mogućnost saznanja istine koju ima službena osoba u upravnom postupku. Izlaže se o pojmovnom određenju činjenica, činjeničnog stanja, dokazivanja, utvrđivanja činjenica i načela traženja materijalne istine. Slijedi razmatranje pravila o sporu pune jurisdikcije iz Zakona o upravnim sporovima i tumačenje tih pravila u znanstvenim i stručnim radovima. Ujedno se uspoređuju metode postupanja kojima se utvrđuju činjenice u upravnom postupku i u upravnom sporu. U zaključku autori sumiraju rezultate analize ističući kako je Zakon o općem upravnom postupku skup procesnih normi osnovanih na istražnom načelu i u skladu s tim načelom javnopravnom tijelu daje snažne istražne ovlasti. Procesni sustav Zakona o upravnim sporovima teži skladnoj kombinaciji raspravnog i istražnog načela u kojoj sud ima izravne istražne ovlasti. Metoda postupanja prihvaćena u upravnom sporu pruža sudu mogućnost utvrđivanja istine o činjenicama s jednakim stupnjem izvjesnosti koju može dostići javnopravno tijelo propisanom metodom postupanja u upravnom postupku., The paper deals with the methods of seeking the truth in an administrative procedure and administrative dispute. The introductory part emphasizes the task of legal doctrine to interpret the rules of the Administrative Dispute Act on fact-finding and proving, and raises the question of whether the procedural method of establishing facts in an administrative dispute provides the judge with the possibility of determining the truth. It addresses the conceptual determination of facts, factual situation, proving, establishing facts, and the principle of searching for material truth. This is followed by a discussion of the rules on the dispute of full jurisdiction from the Administrative Dispute Act and the interpretation of these rules in scientific and professional papers. At the same time, methods that seek to determine the facts in administrative procedures and administrative disputes are compared. In conclusion, the authors summarize the results of the analysis, emphasizing thereby that the General Administrative Procedure Act is a set of procedural norms based on the investigative principle and which, in accordance with this principle, provides the public law authority with strong investigative powers. The procedural system of the Administrative Dispute Act strives for a harmonious combination of the principle of deliberation and investigation in which the court has direct investigative powers. The procedure method accepted in an administrative dispute provides the court with the possibility of establishing the truth about facts with the same degree of certainty that a public law authority can achieve with the prescribed method in administrative procedures. Keywords: factual situation; establishing facts; material truth; administrative dispute; administrative procedure.

U radu se analizira učinak prve novele Zakona o općem upravnom postupku na hrvatsko upravnopostupovno pravo. Ovaj je Zakon prvi put izmijenjen 2021. godine, nakon više od 11 godina njegove primjene. Cilj je prve novele Zakona u prvome redu bio potaknuti i unaprijediti elektroničku komunikaciju stranaka i javnopravnih tijela te uskladiti Zakon o općem upravnom postupku sa zakonima koji su kasnije doneseni ili izmijenjeni, a interferiraju sa sadržajem ovoga Zakona.

U radu se obrađuje problematika zakonskog određivanja rokova za rješavanje upravnih sporova s posebnim naglaskom na recentna stajališta Suda Europske unije. U tu svrhu najprije se analizira trajanje upravnih sporova u Republici Hrvatskoj te se prikazuju i analiziraju zakonom utvrđeni rokovi unutar kojih je Visoki upravni sud Republike Hrvatske obvezan odlučiti u pojedinim upravnim područjima. Posebno se naglašava važnost načela kontradiktornosti i izjašnjavanja stranke kojima se sud mora voditi u upravnom sporu, a koji često ne idu u prilog brzom rješavanju upravnih sporova. Zatim se na primjeru rokova za rješavanje upravnih sporova u području pružanja međunarodne zaštite u Mađarskoj analiziraju stajališta Suda Europske unije o primjenjivosti zakonski određenih rokova za rješavanje upravnih sporova. Analizira se primjerenost ovih rokova, odnosno pitanje je li nacionalni sud u određenom roku u mogućnosti potpuno i učinkovito preispitati predmetnu upravnu odluku te istovremeno poštivati postupovna prava podnositelja zahtjeva zajamčena pravom Unije

Cilj je ovoga rada ocijeniti primjenjivost postojećih mehanizama alternativnog rješavanja sporova u upravnom pravu i dati neke prijedloge za njihovo unaprjeđenje. U radu se analizira koncept alternativnog i konsensualnog rješavanja sporova. Zatim se izlažu prednosti i nedostaci izvansudskih oblika rješavanja upravnih stvari. Analiziraju se pozitivni propisi u Hrvatskoj, koji uređuju primjenu izvansudskih oblika rješavanja sporova. Razmatraju se metode izvansudskog rješavanja sporova u Poljskoj, koja je u vrlo sličnom pravnom okruženju, nekoliko godina ranije nastojala uvesti ove oblike rješavanja sporova u upravnom pravu. Konačno, u zaključku autori izlažu stav o primjenjivosti izvansudskih oblika rješavanja sporova u hrvatskom upravnom pravu i predlažu neke korake kako bi ih unaprijedili., L’obiettivo di questo lavoro è di ricercare l’applicabilità dei metodi esistenti della risoluzione alternativa delle controversie nel diritto amministrativo e di fornire alcune proposte per il miglioramento di esse. In primis, in questo lavoro è stato analizzato il concetto della risoluzione alternativa e consensuale delle controversie nel diritto amministrativo. Dopodiché, sono stati sottolineati i vantaggi e gli svantaggi delle forme non giudiziali di disposizioni nella materia amministrativa. Poi, è stata presentata la regolazione contemporanea dedicata a questi metodi in Croazia. L’esperienza dei metodi di risoluzione alternativa delle controversie in Polonia è anche stata discussa, perché la Polonia ha tentato di stabilire questo sistema in un ambiente molto simile a quello croato, ma parecchi anni fa. Infine, nella conclusione gli autori presentano la loro propensione all’applicabilità delle forme non giudiziali della risoluzione delle controversie nel diritto amministrativo croato e propongono alcuni passi per il miglioramento di esse., The aim of this paper is to research applicability of the existing alternative dispute resolution methods’ in the administrative law and give some suggestion for their improvement. Firstly, in this paper, the concept of alternative and consensual dispute resolution in administrative law is analysed. After that, the advantages and disadvantages of the non-jurisdictional forms of disposing an administrative matter are pointed out. Then, the contemporary regulations devoted to such methods in Croatia are presented. The experiences of alternative dispute resolution methods in Poland are also discussed, because Poland tried to establish this system in the very similar environment like in Croatia, but several years ago. Finally, in conclusion authors give their attitude on applicability of non-jurisdictional forms of dispute resolution in Croatian administrative law and suggest some steps for their improvements., Ziel dieses Beitrags ist es, die vorhandenen alternativen Streitbeilegungsmethoden im Verwaltungsrecht zu untersuchen und Vorschläge für ihre Verbesserung zu geben. Zuerst analysiert man im Beitrag den Begriff der alternativen und einvernehmlichen Streitbeilegung. Danach erörtert man die Vor- und Nachteile von außergerichtlichen Formen der Beilegung von Verwaltungssachen. Demnach stellt man die aktuelle Regelung, die sich auf diese Methoden in Kroatien bezieht, dar. Ebenfalls bespricht man die Erfahrungen über alternative Streitbeilegungsmethoden in Polen, weil dort vor einigen Jahren ein ähnliches System wie in Kroatien geschaffen wurde. Abschließend stellen die Autoren ihre Stellungen über die Anwendbarkeit von außergerichtlichen Formen der Streitbeilegung im kroatischen Verwaltungsrecht dar und geben Vorschläge für deren Verbesserung.

This article analyses the impact of legal doctrine on the legal regulation of administrative disputes. First, the author points to the significance of doctrine in terms of legal regulations and practice. He focuses on the study of law as a discipline focused on the preparatory actions for the creation of law, as well as monitoring their implementation in practice. The author analyses the process of adopting the latest Act on Administrative Disputes in Croatia, focusing on the respective stages of enacting the draft text. Finally, he focuses on the critical comments of the literature on several institutions contained in the Act, and foresees some amendments as a result. In conclusion, he assesses the strength of the impact of legal doctrine on applicable regulations

Author researches "The Impact of legal doctrine on legal regulation of the administrative disputes in Croatia"

Autori se bave temom "Upravni postupak u pravu Europske unije"

Rad se bavi temom "Upravno postupanje službenika za informiranje".

Author researches "The influence of comparative law upon the administrative dispute regulation"

U radu se razmatra koliko je pravni okvir izvršenja u upravnome sporu u Hrvatskoj dobro osmišljen i pravno uređen te čini li on učinkovito sredstvo provedbe presuda upravnih sudova kada ih javnopravna tijela odbijaju izvršiti. U tu svrhu, najprije se razmatra doseg sudskih odluka te učinak koji one imaju na pojedine subjekte. Zatim se daju specifičnosti izvršenja sudskih presuda uopće. Nakon pregleda mehanizama prinudnoga izvršenja presuda donesenih u upravnim sporovima, detaljno se analiziraju hrvatska pozitivnopravna rješenja sadržana u Zakonu o upravnim sporovima. Konačno, nastoji se ukazati na sve nedostatke ovakvog pravnoga režima, a u zaključku dati neke prijedloge de lege ferenda., This paper considers how well the legal framework is established and legally regulated in Croatia for enforcement in administrative dispute and whether it is an effective means for administrative court judgement implementation when public bodies refuse to implement them. To that end the scope of the court decisions are considered and the effect they have on certain subjects. Then, the specifities of court judgement enforcement are provided. After considering the mechanisms of coercive administrative court judgement enforcement, Croatian positive legal solutions judgements contained in the Administrative Dispute Act (Zakon o upravnim sporovima) are analysed in detail. Finally, an attempt is made to point out all the shortcomings of such a legal regime and provide in the conclusion some suggestions de lege ferenda., L’étude examine dans quelle mesure le cadre juridique de l’exécution en contentieux administratif en Croatie a été correctement conçu et bien organisé en droit, et si cela constitue un moyen efficace de l’application des décisions des juridictions administratives lorsque les personnes de droit public refusent de les exécuter. A cet égard, sont d’abord étudiées la portée des décisions juridictionnelles et leur efficacité à l’endroit des différents sujets. Sont ensuite présentées les spécificités de l’exécution des jugements en général. Après avoir passé en revue les mécanismes d’exécution forcée des jugements rendus en contentieux administratif, sont examinées de manière détaillée les solutions du droit positif croate contenues dans la Loi sur le contentieux administratif. Enfin, l’on a tenté de mettre en évidence toutes les carences du régime juridique en vigueur, avant de conclure en faisant quelques propositions de lege ferenda.

Autor se bavi temom "Normativna zaštita voda kao posebno vrijednog resursa".

Autor se bavi temom "Novi Zakon o komunalnom gospodarstvu".

Autori se bave temom "Srednjoeuropski tranzicijski model pravnog uređenja zaklada – iskustva za hrvatski zakladni sustav"

Rad se bavi temom "Legitimitet sudaca upravnih sudova"

U radu se razmatra uvođenje dvostupanjskog sustava upravnog sudovanja u Hrvatskoj 2010. godine. Utvrđuje se potreba uvođenja žalbe u upravnosudski sustav te se pojedinačno analiziraju ograničenja vezana uz ovaj institut. Najprije se razmatra ograničenje izjavljivanja žalbe protiv rješenja, zatim stavljanje nekih prvostupanjskih upravnih sporova u nadležnost Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, te, konačno, ograničenja izjavljivanja žalbe na neke vrste presuda upravnih sudova. Nadalje se utvrđuju razlozi i nedostatci tzv. „filtera“ za izjavljivanje žalbe na presudu prvostupanjskih upravnih sudova. U radu se ujedno razmatraju i usporednopravni instituti vezani uz pravo izjavljivanja žalbe u upravnom sporu te se utvrđuje u kojoj je mjeri hrvatsko pozitivno pravno usklađeno ili odstupa od rješenja prihvaćenih u drugim europskim državama. U zaključku autori sugeriraju potrebne intervencije u Zakon o upravnim sporovima.

Cilj je ovoga rada utvrditi na koji način pravna pravila Europske unije utječu na hrvatski sustav upravnog prava. U radu se najprije razmatraju opća pitanja utjecaja prava Unije na nacionalni pravni sustav države članice. Analizira se nadređeni položaj prava Unije nacionalnom pravnome sustavu kao preduvjet provedbe jedinstvenih pravnih ciljeva i vrijednosti u Uniji. Ujedno se analizira izravni pravni učinak prava Unije i neposredna primjena pravila Unije u pravnom sustavu države članice, a koja posebno dolazi do izražaja u području upravnog prava. Posebna pozornost posvećuje se općim načelima prava utvrđenima sudskom praksom Suda Europske unije i njihovom utjecaju na upravnopravni sustav Republike Hrvatske. U tu svrhu razmatra se uloga Suda Europske unije kao kreatora pravnih pravila koja proizlaze iz sudske prakse. U radu se daje prikaz kako stavovi Suda Europske unije izraženi u njegovim odlukama utječu na opće normiranje u državama članicama te kako oni mogu poslužiti u popunjavanju pravnih praznina u nacionalnom zakonodavstvu. Konačno, ukazuje se i na koji način sudska praksa Suda Europske unije utječe na tumačenje i primjenu pravnih pravila domaćega pravnog sustava. Slijedom toga, zaključuje se na koji način sudska praksa Suda Europske unije utječe na javnopravna tijela koja u radu, pored materijalnih i postupovnih pravila hrvatskoga pravnog sustava, u obzir moraju uzimati i pravila Europske unije, ali i na tijela sa zakonodavnim ovlastima, koja ova pravila također trebaju uzeti u obzir pri općem normiranju pravnih instituta upravnoga prava., The aim of this paper is to elaborate the influence of European Union law on the Croatian administrative law. General influence of European Union law on national legal system isanalysed in the first part of the paper. Therefore, authors analyse the supremacy of European Union law which is considered to be the main condition for its unique application. The principle of direct effect and the principle of direct applicability of European Union law in the field of administrative law are also analysed. Authors pay special attention on general principles defined by the European Union and theirinfluence on the Croatian administrative law. Forthat purpose authors analyse the role of the Court of the European Union in the activity of formulating legal rules. Furthermore, the paper contains the overview of the manner in which standpoints of the Court of the European Union affect the Croatian legislation as well as their usefulness in the area of gap filling. Authors also analysethe importance of the case law in the area of interpretation and application of the national legal rules. Finally, authors conclude in which manner case law of European Union Court affects public authority activities when those bodies in administrative adjudication apply national and European administrative law.

U ovom radu se osvrćemo na slučaj Europskog suda u kojem se postavlja pitanje je li tumačenje odredbe nacionalnog poreznog zakona prema kojoj se u svrhu razreza stambenog poreza u obzir uzimaju plaće, nadnice i prihodi ostvareni u državi članici, ali i u nekoj instituciji, tijelu i agenciji Europske unije suprotno odredbi članka 12. stavka 2. Protokola o povlasticama i imunitetima Europske unije.

Ovo djelo smjera sustavno obraditi upravni spor u Hrvatskoj te analizirati sva zakonska rješenja ovoga instituta. U tu svrhu razmatra se značenje, cilj i svrha upravnoga spora, razvoj ovoga instituta u Hrvatskoj i svijetu, predmet upravnoga spora, institucionalni ustroj sudova koji vode ove sporove, položaj stranaka u sporu i njihovo zastupanje, pokretanje upravnog spora, provedba spora pred prvostupanjskim sudovima, osporavanje prvostupanjske presude žalbom kao redovitim pravnim lijekom te postupanje i ovlasti drugostupanjskog suda po žalbi, korištenje izvanrednih pravnih lijekova, podmirivanje troškova spora, izvršenje sudskih odluka, postupak ocjene zakonitosti općih akata izuzetih od nadzora Ustavnog suda te posebni načini rješavanja ovih sporova. U svakom dijelu daju se teorijski pristupi temeljnim aspektima ovoga spora, koji su razrađeni na temelju domaće i inozemne znanstvene i stručne literature. Komentiraju se zakonska rješenja te se ukazuje na poteškoće koje se u praksi mogu javiti pri njihovoj primjeni. Radi ocjene koliko je regulacija upravnoga spora u Hrvatskoj usklađena sa zakonskim rješenjima usvojenim u drugim državama, posebno državama članicama Europske unije, u bilješkama se prikazuju odgovarajući instituti upravnoga spora u usporednom pravu ili se na njih upućuje.

Autor se bavi temom "Standardi izrade i tumačenja pravnih propisa u Hrvatskoj"

Autori se bave temom "Upravni spor kao jamstvo zakonitosti rada uprave".

Rad se bavi temom "Izrada pravnih propisa u Hrvatskoj: nomotehničke nepravilnosti i njihovo otklanjanje u području komunalnoga gospodarstva"

Cilj je ovoga rada proanalizirati kakav će učinak na uniformno tumačenje i primjenu upravnog prava u Hrvatskoj te slijedom toga i jedinstvenost upravnosudske prakse imati novi Zakon o upravnim sporovima. U radu se najprije utvrđuju modeli ujednačavanja tumačenja i primjene prava u Hrvatskoj danas, prema važećem Zakonu o upravnim sporovima, ali i prema drugim zakonima u hrvatskom pravnom sustavu. Zatim se razmatra kakva će potreba za unifikacijom prava proizići iz novoga Zakona o upravnim sporovima. Slijedi analiza modela osiguravanja uniformnog tumačenja i primjene prava te jedinstvenosti sudske prakse u usporednom pravu, ponajprije kroz odluke i mišljenja sudova te objavljivanje sudske prakse. Konačno, razmatraju se modeli uniformnog tumačenja i primjene prava te osiguranja jedinstvenosti sudske prakse u Hrvatskoj prema novom Zakonu o upravnim sporovima te se ocjenjuje njihov budući učinak., The aim of this paper is to analyse what effect on the uniform interpretation and application of administrative law in Croatia, its consequence and the uniqueness of administrative legal practice will have on the new Administration Dispute Act. In this paper, models of uniform interpretation and application of law are firstly determined in Croatia today pursuant to the current Administrative Dispute Resolution Act and also to other Croatian legal Acts. Then, what kind of need for the unification of law will be occurring from the new Administrative Dispute Act is considered. An analysis of the model for ensuring uniform interpretation and application of law and the uniqueness of court practice in comparative law follows, firstly through court decisions and opinions and the publication of court practice. Finally, the models of uniform interpretation and application of law and ensuring the uniqueness of court practice in Croatia according to the new Administration Dispute Act is considered. Their future effect is also evaluated.

Zakon o općem upravnom postupku iz 2009. godine predstavlja značajnu novinu u hrvatskom upravnopostupovnom zakonodavstvu. Njime je po prvi puta u Republici Hrvatskoj, između ostalog, provedena i opća pravna regulacija upravnih ugovora. Tim se zakonom posebno reguliraju brojna pitanja upravnih ugovora kao što su uvjeti za njegovo sklapanje i njihov predmet, njihova ništetnosti, izmjena, raskid, te na kraju i upravnu zaštitu stranaka kad javnopravno tijelo ne ispunjava svoje ugovorne obveze. U radu se uspoređuju zahtjevi koji proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, s hrvatskim normativnim rješenjima glede upravnih ugovora., The General Administrative Procedure Act of 2009 represents a significant novelty to Croatian administrative procedural legislation. Among other things, for the first time, it brought about the implementation and general legal regulation of administrative contracts in the Republic of Croatia. This law in particular regulates numerous issues on administrative contracts such as the conditions for contracting and consideration, validity, contractual changes, termination and finally administrative protection for parties when the public legal bodies do not fulfil their contractual obligations. Also, the demands from the acquis communautaire are compared with the Croatian normative solutions regarding administrative contracts.

Cilj je ovoga rada proučiti usporednu praksu njemačkog i austrijskog upravnosudskog prava te je usporediti s pozitivnim hrvatskim propisima koji uređuju upravne sporove te Prijedlogom Zakona o upravnim sporovima koji je Sabor nakon prvog čitanja prihvatio na sjednici dana 3. srpnja 2009. godine. Time se nastoji utvrditi koliki će odmak učiniti hrvatsko upravnosudsko pravo donošenjem novoga Zakona. Zbog ograničenog opsega ovoga rada analiziraju se samo neka pitanja ovoga Prijedloga Zakona, tj. predmet upravnog spora – kao temeljno pitanje osiguranja sudske zaštite od rada uprave, zatim pitanje sastava suda koji će voditi upravne sporove te, konačno, pitanje održavanja usmene rasprave, koja su pobudila žestoke rasprave između hrvatskih i stranih pravnih stručnjaka. Nadamo se da će ovaj rad doprinijeti boljem razumijevanju ovih pitanja u hrvatskoj javnosti, ali i eventualnom poboljšavanju nekih zakonskih rješenja.

Autor se bavi temom "Pravna zaštita u postupcima dodjele koncesija prema hrvatskom i europskom općem koncesijskom pravu"

Autor se bavi temom "Koncesije u pravu Europske unije"

Rad se bavi temom "Pravni okvir korištenja nekih dobara od interesa za Republiku Hrvatsku"

U radu se analizira pravni režim ugovora o koncesiji u pozitivnom pravu Republike Hrvatske. Razmatra se utjecaj prava Europske unije na pravni režim ugovora o koncesiji, njegovo opće pravno uređenje, ali i stanovita rješenja usvojena u pojedinim upravnim područjima u kojima se koncesije dodjeljuju. Zasebno se razmatra sklapanje ugovora o koncesiji, pri čemu se poseban naglasak stavlja na subjekte, pretpostavke sklapanja te oblik i sadržaj. Zatim se analiziraju mogućnost izmjene ovoga ugovora, kao jedno od pitanja pitanje koje u praksi često izaziva dvojbe i nesporazume, pitanja njegove provedbe pri čemu se pozornost posvećuje podugovaranju, prijenosu koncesije i osnivanju založnoga prava na koncesiji te konačno raskid ovoga ugovora, s posebnim naglaskom na jednostrani raskid ugovora o koncesiji od davatelja koncesije.

Autor se bavi temom "Upravnopravni aspekti Prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama"

Autor se bavi temom "Opće pravno uređenje koncesija u europskom i hrvatskom pravu".

U ovom postupku Sud je analizirao pravo države ograničiti pristup zapošljavanju u lokalnim javnopravnim tijelima osobama koje ne poznaju jezik koji se koristi u dvojezičnim područjima, a s ciljem kvalitetnijeg obavljanja službe u takvim područjima. Ovo pitanje za Hrvatsku nije aktualno samo radi raspisivanja natječaja za zapošljavanje lokalnih službenika u jedinicama lokalne samouprave u kojima je osim hrvatskog jezika i latiničnog pisma u upotrebi jezik i pismo nacionalne manjine već i u kontekstu ocjene zakonitosti uvjeta čije se ispunjavanje traži u postupcima zapošljavanja javnih službenika općenito.

Rad se bavi temom Poredbeni prikaz pravnih lijekova u kaznenom, parničnom i upravnom postupku

Postavljanje jedinstvenog općeg režima koncesijskog prava, uz propisivanje opravdanih iznimaka, poželjno je i dobrodošlo u svrhu unificiranja temeljnih obilježja ovoga instituta i postupovnih pravila koja je potrebno slijediti pri odlučivanju o dodjeli, izmjeni i prestanku neke koncesije. Međutim, predmet ovoga rada nije analiza usklađenosti Zakona o koncesijama s odredbama koje uređuju koncesije u pojedinim upravnim područjima, koje su propisane zakonima koji uređuju ta područja. Rad je usmjeren na analizu odredaba Zakona o koncesijama u kontekstu nužne implementacije u hrvatsko pravo europskih pravnih propisa koji određuju opći režim koncesija u pravu Europske unije.

Uvođenjem koncesija u pravni poredak 1990. godine, Republika Hrvatska učinila je veliki iskorak prema bržem i efikasnijem gospodarskom razvoju. Koncesije su pravni institut koji se danas može susresti u pravnim sustavima većina država svijeta, bez obzira na kontinent na kojem se te države nalaze te bez obzira na njihov stupanj razvijenosti. Prihvaćanjem koncesija Hrvatska je svoje granice uvelike otvorila stranim ulaganjima, koja su se pokazala nužnima za modernizaciju i unapređenje hrvatskog gospodarstva.

Uvođenjem koncesija u pravni poredak 1990. godine Republika Hrvatska učinila je veliki iskorak prema bržem i efikasnijem gospodarskom razvoju. U prosincu 2012. godine na snagu je stupio Zakon o koncesijama koji je do sada na najiscprniji način postavio temeljna pravna pravila dodjele i provedbe ovoga za gospodarstvo i korisnike javnih usluga iznimno važnog sredstva. Od 1.srpnja 2013. godine, tj.od pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, neka materijalna prava, ali i postupovna pravila u Republici Hrvatskoj uređena su pravnom stečevinom Europske unije. Kao država članica, Hrvatska je obvezna ostvarivati i promovirati ciljeve ove iznimno značajne europske nadnacionalne organizacije. Slijedom toga, na pravno uređenje koncesija u Hrvatskoj danas se primjenjuje i Direktiva 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. godine o dodjeli ugovora o koncesiji.

Cilj je ovoga rada utvrditi neke odredbe Zakona o općem upravnom postupku koje u petogodišnjoj primjeni izazivaju dvojbe pravnih praktičara te ukazati na smjer njihove izmjene, a kako bi se vođenje upravnoga postupka učinilo jednostavnijim za javnopravna tijela, a predvidljivijim za pojedince koji se kao stranke javljaju u ovim postupcima. Stoga se u radu posebno daje analiza, a zatim i prijedlog izmjena i dopuna nekih temeljnih odredbi Zakona, nekih odredbi koje se odnose na pokretanje i vođenje upravnoga postupka, nekih odredbi koje se odnose na rješavanje upravne stvari, nekih odredbi koje se odnose na pravne lijekove te nekih odredbi koje se odnose na izvršenje, novčano kažnjavanje i upravne ugovore.