Search

Premda zbog hiperprodukcije izdavaštva niti jedna gradska knjižnice ne može imati sve naslove, usluga posudbe i dalje je primarna usluga koju nudi korisnicima. No, dio korisnika takvih knjižnica iz različitih razloga odustaje od knjižnične usluge posudbe. Ključno je kako motivacija za učlanjivanje u gradsku knjižnicu kod korisnika koji odustaju od posuđivanja knjiga pretežito nije intrinzična, u čemu leži primarni razlog za odustajanje od usluga posudbe u gradskim knjižnicama, kao i za njezino nekorištenje. Dakako, zanimljivo je primijetiti kako se dio ovih korisnika učlanio se u knjižnicu u nadi da probudi želju za knjigama i čitanjem, no svakojako razlozi privatne prirode su ih u tome omeli. Dio njih našao se u gradskoj knjižnici samo kako bi posudili lektiru, od koje us odmah zatim odustali. Nemogućnosti razvijanja čitalačke navike ili zato što im priroda usluge posudbe ne odgovara uz njihov životni stil, razlog je zašto korisnici odustaju od posuđivanja knjiga. Zato se mnogi od njih odlučuju za druge načine dohvaćanja potrebnih knjiga, nezanemariv čimbenik u odustajanju su i nedostatak ponude gradskih knjižnica, ali mnogi se ovakvi korisnici odlučuju na članstvo samo zato što žele pristup nekim drugim knjižničnim uslugama. Ispitanicima koji odustaju od gradskih knjižnica, ipak više odgovaraju knjižnice koje nisu gradske. Dakle, najdraže im je kupovati knjige, pa ih zato posudba ne zanima, zbog raznih faktora koji im oblikuju svakodnevicu i životni stil kojime žive, mnogi nastoje konzumirati knjige što brže i efektivnije, zato su u ovoj skupini korisnika popularne audio knjige ili elektroničke knjige. Ne iznenađuje kako značajan dio njih čita zanemarivo malo ili uopće ne čita. Although due to the hyperproduction of publishing, no city library can have all the titles, lending services are still an important service. But, some of the users of such libraries give up the library lending service for various reasons. Motivation for joining the city library among users who give up on borrowing books is mostly not intrinsic, which is the primary reason for giving up lending services in city libraries and for not using them. Of course, it is interesting to note how some of these users joined the library in the hope of growing a desire for books and reading, but reasons of a private nature prevented them from doing so. Some found themselves in the city library only once to borrow some school reading material. Users give up borrowing books because of the inability to develop a reading habit or because the nature of the lending service does not suit their lifestyle. That's why many of them decide on other ways of enjoying books. A factor in giving up is the lack of variety of city libraries. Also, many of these users decide on membership only because they want access to other library services. However, respondents who give up city libraries are more suited to non-city libraries. So, their favorite thing is to buy books, so they are not interested in lending books; due to various factors that shape their everyday life and the lifestyle they live, many try to consume books as quickly and as efficiently as possible, that's why audiobooks or e-books are prevalent in this group of users. It is not surprising that a significant part of them read very little or not at all.

The article explores the processes of North Atlantic Treaty Organization (NATO) and EU (European Union) enlargement with respect to the Baltic states Estonia, Latvia and Lithuania. It assumes that Western Europe is an established security community and seeks to determine the consequences of any imminent Baltic accession for the geopolitical configuration of Europe. Given their proximity and complex relationship with Russia, the future institutional affiliation of the Baltic states can be regarded as a test of the probability and direction of change in the density and characteristics of the Western security community. The article draws a conclusion about the necessary, however contested, character of the Baltic states' future membership in the Euro-Atlantic structures. Baltic accession would reinforce the community configuration prevailing in the region, and facilitate NATO's transformation from a military alliance into a political union. However, the same process still presents a number of challenges: the extension of the security community is not necessarily beneficial for its environment. Članek proučuje procese širitve Nata in Evropske unije s stališča baltskih držav: Estonije, Latvije in Litve. Avtorica predpostavlja, da je zahodna Evropa že vzpostavljena varnostna skupnost. Na tej podlagi želi določiti posledice neizbežnega pristopa baltskih držav za geopolitično podobo Evrope. Glede na bližino in kompleksnost odnosov z Rusijo imamo lahko bodočo institucionalno včlanitev baltskih držav za preizkus verjetnosti in smeri sprememb, ki bo pokazal pomen in značilnostih zahodne varnostne skupnosti. Avtorica izpeljuje sklep o nujni, čeprav tudi sporni značilnosti bodočega članstva baltskih držav v evroatlantskih strukturah. Pristop baltskih držav bo okrepil obliko skupnosti, ki prevladuje na tem območju, in omogočil preoblikovanje Nata iz vojaškega zavezništva v politično unijo. Seveda pa ti procesi prinašajo tudi številne izzive. Širitev varnostne skupnosti namreč ni nujno koristna za njeno okolje.

Diplomsko delo obravnava pomen sodelovanja Sodnega sveta Slovenije z Evropsko mrežo sodnih svetov (angl. European Networks of Councils for the Judiciary) (v nadaljevanju ENCJ). Namen dela je predstaviti ENCJ ter Sodni svet Slovenije (v nadaljevanju Sodni svet), cilj je predstaviti njuno medsebojno sodelovanje. Z metodo kompilacije so predstavljena vprašanja, s katerimi se ukvarja ENCJ. S komparativno metodo sta predstavljeni poročili ENCJ: Neodvisnost, odgovornost in kakovost sodstva 2016/2017 (angl. Independence, Accountability and Quality of the Judiciary 2016/2017 v primerjavi z letom 2019/2020, v katerih so odgovori na vprašanja, ki so predstavljena z metodo kompilacije. Za primerjavo odgovorov v posameznih poročilih, so vsebine le-teh predstavljene s kazalniki. Iz poročil Sodnega sveta v letih od 2017 do 2019 je razvidno, kdo konkretno iz Sodnega sveta je sodeloval pri projektih ENCJ. Z analitično metodo poročil Sodnega sveta v letih od 2017 do 2019 je bilo raziskano, da so v tem obdobju člani Sodnega sveta sodelovali pri 15 dogodkih od skupno organiziranih 50 dogodkov ter da so v letu 2017 sodelovali v dveh projektnih skupinah, leta 2018 pa so se priključili še tretji projektni skupini. Iz poročil Sodnega sveta je razvidno, da je slednji podal ENCJ-ju v letu 2017 devetindvajset, leta 2018 trinajst in 2019 šestnajst poročil s področja ustavne in zakonske ureditve in s področja delovanja sodstva v Sloveniji ter Sodnega sveta. V diplomskem delu je odgovorjeno na raziskovalni vprašanji. To diplomsko delo bo doprineslo k lažjemu razumevanju obstoja in funkcije ENCJ ter pomena članstva za Slovenijo. This degree work summarizes the meaning of cooperation Slovenian Judicial Council with the European Networks of Councils fort he Judiciary. The purpose is to introduce as much of the data as possible, of how Slovenia cooperates with the ENCJ. The goal of the degree work is to introduce the two organisations, the ENCJ and the Judicial Council. The purpose is also to introduce their interaction and cooperation as well as to collect the information and to introduce them in a way that shows the meaning of the Slovenian membership in the ENCJ and the Slovenian contribution to the development of the judicial system on the European level. Introduced is the method of compilation questions which ENCJ handles. For example, questions ENCJ are introduced: Independence, Accountability and Quality of the Judiciary 2016/2017 in comparison to 2019/2020, where you can find the answers to the questions, which are introduced with the compilation method. The contents are shown in charts, so there are possibilities to compare the answers to the questions in individual reports. From the reports of the Judicial Council in the years 2017, 2018, and 2019 you can exactly see, who from the Judicial Council, cooperated in the ENCJ projects between 2017 and 2019. By using the analytical method or the analysis of the reports of the Judicial Council in 2017, 2018 and 2019 you can see, that the above members of the Judicial Council have participated in 15 organised events among the 50 organised events and that in 2017, they cooperated in two project groups. in Public, while in 2018 they joined the project group 3. From the reports of the Judicial Council you can see, that the above has given the ENCJ a meaningful number of articles and reports from the field of the constitutional and legal arrangement of the judiciary in Slovenia and the Judicial Council of the Republic of Slovenia as well as the area of the operation of the judiciary and the Judicial Council. In 2017 there were 298 reports, in 2018 there were 13 and in 2019, 16 reports. In the degree work you can find the answers to the research questions. As there are no sources and literature of the above introduction to be found, this degree work will contribute to an easier understanding of the existence and function of the ENCJ and the meaning of the membership for Slovenia.

Male države se z namenom povečanja svojega vpliva v mednarodni skupnosti in krepljenja varnosti vključujejo v zavezništva. Tudi Slovenija se je kmalu po osamosvojitvi odločila, da bo zasledovala članstvo v različnih mednarodnih organizacijah – med drugim se je leta 2004 priključila politično-obrambnemu zavezništvu Nato. V času njenega priključevanja in tudi samega članstva, so se v javnosti velikokrat pojavljale polemike tako za kot proti članstvu, ki smo jih, poleg pregleda političnega, vojaškega in ekonomskega vidika članstva, strnjeno obravnavali v nalogi. Ker akademiki poudarjajo, da se sploh varnostno-obrambne politike lahko oblikujejo le do sprejemljivih mej, ki jih postavlja javno mnenje, nas je sicer najbolj zanimalo prav to – torej kakšno je slovensko javno mnenje v odnosu do Nata. Razumevanje javnega mnenja je kompleksno in široko, zato smo ga v nalogi izenačili z javnomnenjskimi raziskavami in preverili, kako se je v tem pogledu spreminjalo skozi čas – kakšne so bile spremembe v raziskovanju in javnem mnenju samem skozi čas. Preko pogovorov z raziskovalci javnega mnenja pa smo poskušali dognati, zakaj se je bistveno zmanjšala tako frekventnost kot vsebinska raznolikost raziskav, ki smo jih vključili v vzorec. Small countries join alliances in order to increase their influence in the international community and strengthen their security. So shortly after declaring its independence, Slovenia has decided to pursue membership in various international organizations and among others, it joined the NATO political and defence alliance in 2004. At the time of its accession, as well as during the membership, there have been many controversial arguments raised in the public, both in favour of the membership and against it. These arguments, in addition to the review of the political, military, and economic aspects of the membership, are briefly discussed in the thesis. However, since academics emphasize that security and defence policies in general can only be formed up to acceptable limits set by public opinion, we were most interested in the Slovenian public opinion in relation to NATO. As the concept of public opinion is complex and broad, we have equated it with opinion polls, and checked how it has changed over time by examining the changes in the methods of research and in public opinion itself over time. In addition to that, we have interviewed public opinion researchers to find out why the frequency and content diversity of the analysed surveys decreased significantly.

Europska unija je nadnacionalna zajednica nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo između 6 država članica. Danas, nakon više od 60 godina Europska unija broji 28 država članica, među kojima je i Republika Hrvatska. Članstvo u EU-u donijelo je državama članicama dugoročnu političku i demokratsku stabilnost, priliku za novi gospodarski rast i razvoj, viši standard i kvalitetniji socijalni ambijent. Sve te prednosti svakodnevno se reflektiraju i na Hrvatsku. Članstvo u Europskoj uniji, koje se temelji na solidarnosti među državama članicama, ima sasvim jasne i konkretne prednosti za RH. Kao jedna od članica Europske unije, Republika Hrvatska ostvaruje izniman utjecaj na svakodnevni život građana u raznim područjima, kao što su gospodarstvo, poljoprivreda, promet, zaštita okoliša, obrazovanje, mogućnost putovanja i rada i dr. Također, omogućuje Hrvatskoj da u tim okvirima štiti i promiče vlastite ciljeve i interese. U radu će se pokazati koje je prednosti članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji donijelo hrvatskom turizmu. Prilikom govora o hrvatskom turizmu, relevantno je spomenuti koliki utjecaj turizam ima na gospodarstvo zemlje, što se očituje preko turističkog prometa. Rast noćenja turista u Republici Hrvatskoj koji svake godine bilježi rast je jedan od relevantnih indikatora stanja hrvatskog turizma. The European Union is a supranational community created as a result of a process of cooperation and integration initiated between 6 member States. Today, after more than 60 years, the European Union has 28 member States, including the Republic of Croatia. EU membership has brought the Member States long-term political and democratic stability, an opportunity for new economic growth and development, a higher standard and a better social environment. All these advantages are also reflected daily in Croatia. EU membership, based on solidarity among Member States, has quite clear and concrete advantages for the Republic of Croatia. As one of the EU member states, the Republic of Croatia has an extraordinary influence on the everyday life of citizens in various fields, such as economy, agriculture, transport, environmental protection, education, travel and work opportunities, etc. It also enables Croatia to protect in these fields and promotes its own goals and interests. This paper will show what advantages Croatia's membership in the European Union has brought to Croatian tourism. When talking about Croatian tourism, it is relevant to mention the impact tourism has on the economy of the country, as evidenced by tourism traffic. The growth of tourist overnight stays in the Republic of Croatia, which is growing every year, is one of the relevant indicators of the state of Croatian tourism.

U ovom završnom radu, napravljena je aplikacija za vođenje članstva nogometnog kluba. Njezin cilj je omogućiti jednostavnije pronalaženje određenog člana uz prikaz podataka tog istog člana. U teorijskom dijelu, objašnjena je funkcionalnost i dizajn aplikacije, kao i programska izvedba. U praktičnom dijelu, korak po korak je testiran svaki gumb aplikacije i time je dokazana ispravnost aplikacije. Za praktični dio, korišteni su programi SQLyog za kreiranje baze podataka i Visual Studio za kreiranje aplikacije. U Visual Studio-u korišten je Visual Basic programski jezik. In this final paper, application for leading membership of football club has been created. Her goal is to available simpler search for some member with data of that member. In theorethical part has been explained functionality and design of application, same as program performance. In practical part, step by step is tested every button of application and with it proved that application works. For practical part, has been used programs SQLyog for creating database and Visual Studio for creating application. In Visual Studio has been used Visual Basic programming language.

Europska unija predstavlja nadnacionalnu instituciju koja se temelji na ĉetiri meĊusobno povezane slobode, a to su kretanje ljudi, kapitala, robe i usluga unutar granica Europske unije. Prethodno navedene stavke u današnje vrijeme dovode do povećanja konkurentnosti meĊu drţavama ĉlanicama, pa tako i na podruĉju Republike Hrvatske. Prilikom cjelokupnog postupka pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, temeljni naglasak se stavlja na mir i stabilnost, te na gospodarski prosperitet i rast prilikom sudjelovanja na trţištu Europske unije. Što se tiĉe pristupanja Europskoj uniji te utjecaja na bruto domaći proizvod, moţe se reći kako je hrvatsko gospodarstvo u nekim trenucima biljeţilo rast, a u nekima pad. Govoreći o padu bruto domaćeg proizvoda, od iznimne je vaţnosti za naglasiti kako je u gospodarstvu Republike Hrvatske došlo do prelijevanja negativnih utjecaja globalne gospodarske krize, što je, u konaĉnici, strukturne probleme u gospodarstvu zemlje uĉinilo oĉitijim. TakoĊer, došlo je i do neravnoteţe izmeĊu ponude i potraţnje na trţištu rada, pada izvoznih rezultata, visoke zaduţenosti poduzeća i brzog rasta duga opće drţave. The European Union is a supranational institution based on four interrelated freedoms, namely the movement of people, capital, goods and services within the borders of the European Union. The above-mentioned freedoms in today's time lead to increased competitiveness among Member States, including the Republic of Croatia. During the overall process of Croatia's accession to the European Union, the fundamental stress is put on peace and stability, and economic prosperity and growth in participation in the European Union market. As for the accession to the European Union and its impact on the gross domestic product, it can be said that the Croatian economy at some moments has experienced a growth and in some declines. Speaking of the fall in gross domestic product, it is of the utmost importance to emphasize that the economy of the Republic of Croatia has felt the negative effects of the global economic crisis, which ultimately made structural problems in the country's economy more obvious. There was also an imbalance between supply and demand on the labor market, falling export performance, high corporate indebtedness, and the rapid growth of general government debt.

Diplomsko delo v teoretičnem delu opisuje področje sindikatov: zgodovino sindikalnega gibanja v Evropi in na slovenskem ozemlju, mednarodne in notranje vire sindikalnega prava in predstavi delovanje sindikatov v Sloveniji predvsem pa Sindikat vzgoje, izobraževanja, znanosti in kulture Slovenije (SVIZ). V empiričnem delu smo iskali vzroke za zmanjšanje števila članov v sindikatih v Sloveniji. Zanimalo nas je, ali je tudi SVIZ med njimi, zato smo s podatki, ki smo jih pridobili, prikazali, kako se je spreminjala številčnost članstva po dejavnosti v obdobju od 2008 do 2015. Velika težava današnjih sindikatov je tudi sprememba starostne strukture članov zaradi tega, ker se mladi ne vpisujejo vanje. Vključenost mladih v sindikat smo prikazali s podatki o številu vstopov in izstopov v obravnavanem obdobju in ugotavljali, ali se mladi v obdobju krize res ne vključujejo v sindikate. Predstavili smo aktivnosti SVIZ-a in pogajanja z odločevalci ter ugotavljali, ali je pogajalska (ne)uspešnost sindikata vplivala na število sindikalno vključenih. Pregledali smo, kaj in kako so tiskani mediji pisali o delovanju SVIZ-a v času pogajanj z vlado. In the theoretical part, this thesis is describing the scope of trade unions: the history of the trade union movement in Europe and on Slovenian territory, international and domestic resources of the Trade Union Law, and it is also presenting the functioning of trade unions in Slovenia, in particular, functions of Education, Science and Culture Trade Union of Slovenia (SVIZ). In the empirical part, we searched for reasons which have led to a reduction in the number of members in Slovenian trade unions. We were interested to know if SVIZ is also one of them, so we have obtained the data and demonstrated it in order to show how the number of members has varied based on the activity in the period from 2008 to 2015. The big problem of today's trade unions is also changing in the age structure of the members because young people are not enrolling in them. We have presented the involvement of young people in the trade union with data on the numbers of entries and exits during the period considered and determined if young people are really not participating in trade unions in the period of crisis. We have presented SVIZ activities and negotiations with decision makers to determine if successful negotiations have influenced the number of people involved in trade unions. We have reviewed what and how did print media write about the SVIZ functioning at the time of negotiations with the government.

S obzirom da je Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest (hrv. kratica HUAB / engl. kratica Alzheimer Croatia) još od 2006. godine primljena u punopravno članstvo Alzheimer’s Disease International, neko vrijeme se postavljalo pitanje potrebe učlanjivanja u drugu međunarodnu organizaciju, tj. u Alzheimer Europe. Ipak, kada smo sagledali kontekst rada krovne organizacije Alzheimer Europe, sa sjedištem u Luksemburgu, aplicirali smo i postali punopravni članovi od 2012. godine. Za naglasiti je da je HUAB postao punopravni član Alzheimer Europe organizacije i prije nego što je naša država Hrvatska ušla u Europsku uniju. Aktivnosti organizacije Alzheimer Europe su mnogobrojne, a ukratko mogu se svesti na postavljanje novih europskih tj. viših standarda u skrbi za oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih demencija i za prava njihovih njegovatelja. To je sve vrlo lijepo vidljivo kroz publikacije koje ova organizacija objavljuje, kao što su tematska izdanja godišnjaka (Dementia in Europe Yearbook). Ove publikacije obrađuju određene teme i onda ih sučeljavaju između svojih zemalja članica, a od 2012. godine i Hrvatska je zastupljena. Kroz odgovore na ista pitanja moguće je dobro uspoređivati kvalitetu usluge i postignute standarde u menadžmentu demencije pojedine zemlje. Isto može dobro poslužiti i u lobiranju za više standarde kod nadležnih ustanova i institucija. Posebice je interesantno znati kakve stavove imaju i kako na određene probleme gledaju zemlje iz okruženja, kako bogatije zemlje, a kako one slabijih ekonomskih mogućnosti. Nadalje, godišnje konferencije Alzheimer Europe organizacije predstavljaju mjesto gdje se promovira sve značajno na ovom području, od najnovijih pristupa terapiji AB do inovativnih pristupa u ne- farmakološkom liječenju i skrbi za oboljele od demencije i njihove njegovatelje. To je također mjesto gdje možemo vidjeti kako mi stojimo, u čemu zaostajemo ili pak prednjačimo. Literatura: 1. Diaz-Ponce, AM, Balakova N, Gronquist R, i sur. Dementia in Europe Yearbook 2015 - Is Europe becoming more dementia friendly? Luxembourg: Alzheimer Europe ; 2015. 2. Diaz-Ponce A, Croy A, Schrobiltgen C, i sur. Dementia in Europe Yearbook 2014 - National care pathways for people with dementia living at home. Luxembourg: Alzheimer Europe ; 2014. 3. Mimica N. Croatia. U: Alzheimer Europe. Dementia in Europe Yearbook 2012 – National Dementia Strategies (diagnosis, treatment and research) Including the Alzheimer Europe Annual Report 2011. Luxembourg: Alzheimer Europe ; 2012, str. 17-19. 4. Mimica N, Kušan Jukić M. Croatia. U: Dementia in Europe Yearbook 2013 – National policies covering the care and support of people with dementia and their carers. Including the Alzheimer Europe Annual report 2012. Alzheimer Europe, Luxembourg, 2013, str. 30-33. 5. Mimica N, Kušan Jukić M. Croatian Alzheimer Alliance – powerful instrument in obtaining consensus on Strategy to ght Alzheimer’s disease and other dementias. 25th Alzheimer Europe Conference – Dementia: putting strategies and research into practice, Ljubljana, Slovenia, 2-4 September 2015. Abstract Book, str. 42. 6. Mimica N, Kušan Jukić M, Subić H. Psychiatric hospitals in Croatia and their role in palliative care for people with Alzheimer’s dementia. 24th Alzheimer Europe Conference, Glasgow, Great Britain, 20-22 October 2014. Abstract Book, str. 67. 7. Mimica N, Pecotić Z, Šimić G, i sur. Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest – od osnivanja do punopravnog članstva u međunarodnim krovnim asocijacijama. Medix 2012 ; 101/102(XVIII):224-227. 8. Mimica N, Šimić G, Trešćec-Ivičić M, Dajčić M, Dajčić T. Alzheimer’s Diseasae Society Croatia - member of Alzheimer’s Disease International and Alzheimer Europe. Neurol Croat 2010:59(Suppl 2):145.

Alzheimer’s Disease International (ADI) najveća je i najuglednija međunarodna krovna organizacija, sa sjedištem u Londonu, koja na svjetskoj razini ujedinjuje nacionalne udruge i društva koja zastupaju oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih demencija. Za pristup ADI-u potrebno je zadovoljiti njihove kriterije, što podrazumijeva i nadgledanje rada nacionalne organizacije, prije pristupanja u ovu organizaciju. Potom na Godišnjoj skupštini ADI-a razmatra se zahtjev za pristup i glasa se o ulazu u članstvo, no uvijek prvo kao provizorni (privremeni) član, bez prava glasa. Tek nakon 2 godine daljnje pozitivne evaluacije, nacionalna društva se primaju u punopravno članstvo. Interesantno je i da nerijetko ADI isključi ponekog svog člana, jer se s vremenom pokazao nedovoljno aktivan. Zadovoljni smo da je rad Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest (hrv. kratica HUAB / eng. kratica Alzheimer Croatia) bio priznat i prepoznat, pa smo tako već 2006. godine primljeni u punopravno članstvo ADI-a, a kasnije su slijedila i članstva u drugim međunarodnim organizacijama, kao što su European Brain Council, Alzheimer Europe i Mediterranean Alzheimer Alliance. HUAB je počevši od svog osnutka 1999. godine pa do danas, napravio puno na podizanju lokalne svjesnosti o ovoj teškoj, za sada neizlječivoj, kroničnoj nezaraznoj bolesti, bolesti koja je od strane Svjetske zdravstvene organizacije proglašena javno- zdravstvenim prioritetom. HUAB je često puta koristio i/ili adaptirao ADI-jeve materijale, podržavao njihove kampanje, kao što je obilježavanje Svjetskog Alzheimer dana, što je svakako pomoglo i našoj prepoznatljivosti. Svjesni smo da samo uz jake saveznike, a to su sigurno i međunarodne krovne organizacije, možemo bolje utjecati na svekoliku percepciju potrebe mijenjanja postojećeg, a u svrhu poboljšanja skrbi za oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih demencija. Literatura: 1. Mimica N, Pecotić Z, Šimić G, Dajčić M, Mimica Ne, Trešćec-Ivičić M, Presečki P, Klepac N, Boban M, Ivkić G, Drmić S, Dajčić T. Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest – od osnivanja do punopravnog članstva u međunarodnim krovnim asocijacijama. Medix 2012 ; 101/102(XVIII):224-227. 2. Mimica N, Šimić G, Kalinić D, Kerepčić- Ratkaj Lj. Obilježavanje Svjetskog dana Alzheimerove bolesti i Svjetskog mjeseca Alzheimerove bolesti. Neurol Croat 2014 ; 63(Suppl. 2):140. 3. Mimica N, Šimić G, Trešćec- Ivičić M, Dajčić M, Dajčić T. Alzheimer’s Diseasae Society Croatia - member of Alzheimer’s Disease International and Alzheimer Europe. Neurol Croat 2010:59(Suppl 2):145.

U radu se analizira politika Republike Hrvatske prema državama Zapadnog Balkana nakon članstva u Europskoj uniji. Obrađeno je dvogodišnje iskustvo članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji te odnos prema susjednim državama. Zaključeno je da Republika Hrvatska, nakon članstva u Europskoj uniji, nema jasno definiranu politiku prema Zapadnom Balkanu, već ova politika ovisi o međusobnim odnosima s pojedinim državama. Pri tome je ekonomska suradnja značajnija od političke.

The article shows the results of the cross-sectional study on a national level in Slovenia aimed at examining the differences in the perceived benefits for members (N = 639) in self-help and support groups regarding the helping characteristics of the group, perceived empowerment, and member influence on the group among group types. The group types were formed by the criteria of the target population, i.e. the topic of the group. The results confirmed the expected significant differences according to the general aim of the groups among some, but not all of the group types regarding: a) two factors of a group’s helping characteristics, i.e. disclosure and acceptance, and learning coping strategies; and b) two factors of perceived empowerment, i.e. assertiveness and competency, and enhanced knowledge about society; and c) regarding the extent of a member’s influence on the group. The findings suggest that active members are, in general, very satisfied with their groups, but the perceived benefits are not present to the same extent in all group types. The implications for further research and practice are being discussed., U članku su prikazani rezultati transferzalnog istraživanja na nacionalnoj razini u Sloveniji, čiji je cilj bio ispitati razlike u percipiranim koristima za članove (N = 639) grupa za samopomoć i grupa za podršku koje se odnose na pomažuće značajke grupe, percipirano osnaživanje i utjecaj člana na grupu u različitim tipovima grupa. Tipovi grupa formirani su prema kriteriju ciljne populacije tj. teme oko koje se grupa okuplja. Rezultati su potvrdili očekivane značajne razlike ovisno o općem cilju grupe kod nekih, ali ne i svih tipova grupa vezano uz: a) dva čimbenika pomažućih značajki grupe tj. razotkrivanje i prihvaćanje s jedne te učenje strategija za prevladavanje poteškoća s druge strane; b) dva čimbenika percipiranog osnaživanja, tj. upornost i sposobnost te proširivanje znanja o društvu; i c) razmjer utjecaja člana na grupu. Rezultati pokazuju da su aktivni članovi općenito vrlo zadovoljni svojim grupama, no percipirane koristi nisu u istoj mjeri prisutne u svim tipovima grupa. Prikazane su implikacije za daljnje istraživanje i primjenu u praksi još uvijek se raspravlja.