Search

Umjetna inteligencija (AI) postala je sveprisutna u današnjem svijetu, od asistenata za komunikaciju do alata za modeliranje i predviđanje. Primjena modela strojnog i dubokog učenja u području poljoprivrede omogućuje proizvođačima da unaprijede učinkovitost proizvodnje, smanje troškove i optimiziraju procese dorada i proizvodnje. U tom smislu, algoritmi umjetne inteligencije i strojnog učenja, obrađujući prirodni jezik, zaključivanjem i planiranjem, mogu se koristiti kao nelinearni modeli za prepoznavanje uzoraka i rješavanje složenih problema. Ovi modeli omogućuju olakšanu automatizaciju procesa kao i sposobnost ubrzanog donošenja odluka. U poljoprivredi se mogu koristiti različiti nelinearni modeli za optimizaciju procesa proizvodnje koristeći tehnike učenja. S obzirom na to, primjenom umjetnih neuronskih mreža (UNM), odabirom ispravne strukture, algoritama učenja i prijenosnih funkcija, moguće je optimizirati procese u tehnologiji proizvodnje krmnih smjesa. Pri tome je potrebno uzeti u obzir proizvodno postrojenje, skladištenje i transport sirovina, kao i sve čimbenike koji utječu na krajnju kvalitetu proizvoda.

The objective of this study was to determine the influence of housing system on the physical, morphological, and mechanical properties of Japanese quail (Coturnix coturnix japonica) eggs. A total of 240 eggs were collected from Japanese quails kept in two different housing systems: cage housing and aviary housing system (120 eggs from each housing system). Eggs from cage housing system were significantly (P, Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj sustava držanja na fizikalna, morfološka i mehanička svojstva jaja japanskih prepelica (Coturnix coturnix japonica). Ukupno je prikupljeno 240 jaja japanskih prepelica koje su držane u dva različita sustava držanja: u kaveznom sustavu i u sustavu volijera (120 jaja iz svakog sustava). Jaja iz kaveznog sustava bila su značajno (P

Razvoj lokomobila kao prijenosnog parnog stroja započinje 1840-tih godina u Engleskoj i u poljoprivredi se koristio više od 100 godina, 1920-tih godina počinje gubiti na značaju uvođenjem traktora s motorom s unutarnjim izgaranjem. U početku se najviše koristio za pogon vršalica, a kasnije i za obradu tla pomoću vitla i čeličnog užeta. Procesi industrijalizacije i modernizacije poljoprivrede u Hrvatskoj su započeli kasnije i odvijali su se sporije u odnosu na zapadnoeuropske države. Hrvatske zemlje su do 1918. godine bila u sastavu Austro-Ugarske monarhije, gdje su Hrvatska i Slavonija bile zaseban politički teritorij sa Saborom i banom. Druga agrarna kriza koja je zahvatila Europu između 1870. i 1895. godine je potaknula velika poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj i Slavoniji na uvođenje parnih strojeva radi racionalizacije biljne proizvodnje, no dio gospodarstva s ekstenzivnim ratarstvom nije bio financijski u mogućnosti provesti modernizaciju. Na poljoprivrednim gospodarstvima u Hrvatskoj i Slavoniji je 1895. godine bilo ukupno 1.211 strojeva i gospodarskog oruđa na paru, od kojih su 451 bili lokomobili. Slavonija kao poljoprivredno najrazvijenije područje i glavna žitnica se isticala s 1.041 strojem i gospodarskim oruđem na paru (85, 96%), od kojih su 381 bili lokomobili (84, 48%). Lokomobili su bili najzastupljeniji na gospodarstvima s površinom od 575, 5 ha (1.000 jutara) i više, njih ukupno 212, od kojih je 107 bilo u Virovitičkoj županiji. Prof. Raimond Fantoni, utemeljitelj Zavoda za mehanizaciju poljoprivrede Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, proveo je 1920-tih godina ispitivanja kvalitete oranja s lokomobilom, mehanizmom za mijenjanje brzina i plugom vučenim čeličnim užetom. Obrada tla s parnim plugom je na imanju Belje u Baranji bila dominantna do 1956. godine i primjenjivala se sve do proljeća 1958. godine.

Kamionski prijevoz uobičajeno se koristi kao najprihvatljiviji način za distribuciju poljoprivredno prehrambenih proizvoda do trgovina. Proizvođači ambalaže trebaju proširiti svoja znanja o mogućim opasnostima (npr. vibracijama) koji se javljaju tijekom prijevoza kako bi im pomogli u konstruiranju i testiranju novih i/ili postojećih ambalažnih jedinica i oblika. Vibracija se javlja kad god se aktivira sustav opruge (npr. masa vozila na svojoj suspenziji – opruga i amortizer). Svako vozilo (kamion, prikolica) ima različite sustave opružne mase koji djeluju zajedno u spregu. To su pneumatici, podvozje i podnica, te ovjes - suspenzija. Oštećenja se obično pojavljuju kao posljedica povećanja vibracija vozila uzrokovanih akceleracijom ambalaže tj. pakiranja proizvoda. Kada je učestalost vibracija težišta transportnog prostora kamiona blizu prirodne frekvencije transportiranog pakiranja, sustav počinje pokazivati stanje "rezonancije", što rezultira velikim vibracijskim silama od kamionskog podvozja preko podnice na proizvod. Ovi razlozi često dovode do oštećenja transportirane robe. Primjeri oštećenja proizvoda vezanih uz vibracije kod isporuke uključuju zamor materijala, mehaničko oštećenje, oštećenje trenjem (struganje), porast statičkog naboja, neželjeno kretanje i pozicija proizvoda u transportno tovarnom prostoru, odvajanje faza i propuštanje tekućina. Na sve navedeno utječe i stanje prometne površine (neravnine, udarne jame, uspornici i dr.). Provedena su istraživanja na prijevozu i distribuciji ambalažiranih kokošjih jaja u gradskim uvjetima (grad Zagreb). Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama NN14/2011, definirani su pojmovi: umjetne izbočine i uzdignute plohe (čl. 77.) i utvrđene su minimalne i maksimalne dimenzije istih, kao i brzine kretanja vozila preko njih. Na području grada Zagreba postoji desetak konstrukcija i izvedbeno različitih oblika uspornika. Ispitivanja su provedena na uspornicima za brzinu 30 km/h i manju, visine su 75 mm i širine 350 mm, a prostiru su cijelom širinom kolnika. Ispitno vozilo bio je distribucijski kamion zatvorenog transportno tovarnog prostora, nosivosti 2490 kg, ukupne dozvoljene mase vozila i tereta 7490 kg, ukupne duljine 6025 mm, s međuosovinskim razmakom od 3020 mm. Brzina vozila s teretom pri prelasku preko uspornika bila je 10 km/h (2, 8 m/s). Uslijed navedenih kretanja došlo je do vertikalnog pomaka okvira (šasije) vozila, što je rezultiralo i skokovitim pomakom i klizanjem ambalažnih jedinica u transportno tovarnom prostoru vozila. Maksimalni vertikalni pomak prednje osovine iznosio je +84 mm, dok je minimalni vertikalni pomak iznosio -87 mm. Maksimalni vertikalni pomak stražnje osovine iznosio je +209 mm, dok je minimalni vertikalni pomak iznosio -167 mm. Vrijeme trajanja oscilacija pri navedenoj brzini bilo je 2584 ms (milisekunde) tj. 2, 58 sekundi. Osim navedenih načinjena su i istraživanja otpornosti na vertikalne tlačne sile (smjer osi z) tri vrste kutija za 10 jaja napravljenih od kartona – reciklirani papir (KK), polistirena (PS) i ekspandiranog polistirena (EPS). Sila potrebna za lom jaja ovisi o konstrukciji i materijalu izrade kutije. Najbolje rezultate pokazale su kartonske kutije kod kojih je za lom jaja potrebno primijeniti najveću silu. U ispitivanjima uslijed vertikalnog tlačnog kontinuiranog opterećenja kod kartonskih kutija potrebno je primijeniti veće sile za oštećivanje ljuske jaja nego kod kutija od polistirena i ekspandiranog polistirena. Najveće vrijednosti sila potrebnih za lom jaja zabilježene su kod kartonskih kutija u iznosu od 541, 71 N, dok su kod kutija od ekspandiranog polistirena te sile bile u prosjeku manje za 6, 26% a kod polistirenskih kutija manje za 23, 83%. Sama konstrukcija kartonskih kutija omogućava da se sile koje vertikalno djeluju na kutiju prenose putem njene unutarnje strukture i na taj je način smanjen njihov izravan utjecaj na jaja. Na osnovu dobivenih rezultata, kartonske kutije su zbog svoje konstrukcije najpovoljnije za etažno slaganje punih kutija. U ispitivanjima kutija kontinuiranim opterećenjem pomaka od 10 mm u vertikalnom smjeru kod kartonske je ambalaže potrebna veća sila nego kod ostale dvije vrste ambalaže da bi se ona utisnula za 10 mm. Za razliku od ispitivanja kontinuiranog opterećenja na kutije do puknuća ljuske, ispitivanje pomaka tijeska od 10 mm je pokazalo da je za komprimiranje ambalaže od krutog polistirena bila potrebna veća sila od one potrebne da se komprimira ambalaža od ekspandiranog polistirena. Razlog manje potrebne sile za komprimiranje od 10 mm ambalaže od ekspandiranog polistirena u odnosu na ambalažu od krutog polistirena je u konstrukciji ambalaže. Ambalaža od krutog polistirena pruža velik otpor prodiranju odmah na početku kontinuiranog opterećenja, sila se prenosi na okomite stošce koji preuzimaju opterećenje, te prilikom komprimiranja od 10 mm pruža zadovoljavajući otpor. Kod vertikalnog pomaka od 10 mm, kod svih vrsta kutija bi došlo do djelomičnog oštećenja jaja. Temeljem provedenih istraživanja može se zaključiti da na kvalitetu ambalažiranih kokošjih jaja u gradskoj distribuciji značajan utjecaj imaju brzina vozila, oblik uspornika, kao i vrsta materijala kutija za jaja. Također je i na najkraćim relacijama distribucije potrebno pravilno učvrstiti ambalažne jedinice (palete tereta) u transportno tovarnom prostoru vozila.

The aim of this study was to compare various physical and mechanical characteristics of eggs laid by ISA Brown hens kept in two different housing systems: aviary housing and free-range system. Aviary housed laying hens laid eggs of statistically significantly higher (P

U Republici Hrvatskoj je u razdoblju od 2007. do 2015. godine prosječni postotak sakupljenih količina otpadnih mazivih ulja iznosio 49.33% od očekivanih količina što je znatno manje u usporedbi s razvijenim europskim zemljama. Uz to je posljednjih godina primijećeno značajno smanjenje postotka sakupljenog otpadnog mazivog ulja što ukazuje da treba poraditi na poboljšanju sustava gospodarenja otpadnim mazivim uljima u Republici Hrvatskoj i unaprijediti kontrolu sakupljanja i predaje ovlaštenim sakupljačima. Gotovo sve sakupljene količine otpadnih ulja se termički oporabe, iako bi prednost trebalo dati materijaloj oporabi. Sakupljanje i način zbrinjavanja otpadnih mazivih ulja iz poljoprivrede direktno ovisi o načinu održavanja poljoprivredne mehanizacije. U poljoprivrednim poduzećima i na većim gospodarstvima zbrinjavanje otpadnih ulja se u pravilu provodi na propisani način, ali na manjim obiteljskim gospodarstvima se u većini slučajeva otpadna maziva ulja ne zbrinjavaju na propisan način. Glavni razlozi su nemar i nedovoljna educiranost poljoprivrednika o štetnosti otpadnih ulja za okoliš.

Nastanak loma ljuske jaja izravno ovisi o kvaliteti ljuske. Tijekom cestovnog prijevoza, zbog djelovanja statičkih i dinamičkih sila te vibracija također može doći do značajnog oštećenja jaja. Svrha ovog istraživanja bila je utvrditi utjecaj kvalitete ljuske jaja kokoši hrvatica na lom jaja u cestovnom transportu. Prosječna masa jaja iznosila je 52.65 g. Prosječna duljina jaja iznosila je 56.13 mm, širina 41.37 mm, sferičnost 0.82 %, volumen 50366.80 mm3 a površina ljuske 6588.99 mm2. Najveće sile bile su potrebne da se probije ljuska jajeta u smjerovima osi x, dok je u smjeru osi z bila potrebna manja sila. Jaja kokoši hrvatica unatoč manjim dimenzijama pokazuju zadovoljavajuća svojstva u pogledu analiziranih parametara i pokazuju dobru otpornost prema uvjetima transporta.

Uloga ambalaže je zaštita jaja tijekom rukovanja, skladištenja i prijevoza. Sama konstrukcija kutija omogućava da se svako jaje postavi u za to predviđeno mjesto pri čemu je spriječen kontakt s drugim jajima u pakiranju. Konstrukcija kutija štiti jaja od neželjenih posljedica koje se javljaju tijekom prijevoza i skladištenja preuzimanjem sila umanjujući njihovo djelovanje na ljusku jaja. Istraživanje je provedeno na 3 najzastupljenija tipa kutija za jaja koja se koriste na našem tržištu. Kutije su podvrgnute djelovanjem sila u smjerovima osi x, y i z. Sila potrebna za lom jaja ovisi o konstrukciji i materijalu izrade kutije. Najbolje rezultate pokazale su kartonske kutije kod kojih je za lom jaja potrebno primijeniti najveću silu.

The aim of this paper was to quantify soil compaction induced by tractor traffic on untilled wet silty loam soil (Mollic Fluvisol). Changes in penetration resistance, bulk density and total porosity were measured for detecting the soil compaction. Treatments include ten passes of a four-wheel drive tractor with the engine power of 54.0 kW and weight of 3560 kg (1580 kg on the front axle and 1980 kg on the rear axle, 2.41 m distance between axles). The tyres on the tractor were cross-ply, front 11.2-24 and rear 16.9-30, with the inflation pressure of 160 kPa and 100 kPa, respectively. The speed of tractor during passes over experimental plots was 5.0 km h-1. In comparison to control, each tractor pass induced an increase in soil penetration resistance at all depths, and the average increment ratios, determined as the average of all layers, were 9.8, 18.5 and 26.1% after one, five and ten passes, respectively. The bulk density also increased with number of tractor passes, but with less percentage increasing. The increment ratios comparison to the control were 3.6, 9.5 and 12.9% after one, five and ten passes, respectively. The total porosity decreased with the number of passes, and the decrement ratios were 4.5, 16.5 and 20.8% after one, five and ten passes, respectively.

Porast potražnje za slamom u stočarstvu i u proizvodnji energije potiče razvoj preša za bale i uvođenje inovacija u svrhu povećanja radnog učinka. Tendencija je u povećanju zbijenosti i dimenzije bale radi postizanja veće mase po bali. Manji broj bala po jedinici površine umanjuje troškove transporta i potrebna je manja količina konopa i/ili mreže za vezanje bale, te plastične folije kod spremanja travne silaže ili sjenaže. Povećava se radni zahvat sakupljačkog uređaja (pick-up) koji već doseže širinu od 230 cm. Kod tlačnih komora sa stalnim volumenom kombiniraju se valjci zajedno s lancima s poprečnim letvama radi boljeg oblikovanja bale i veće zbijenosti. Preše s integriranim sustavom za ovijanje bala postižu veći radni učinak. U jednom prohodu se jednim strojem istovremeno obavlja prešanje, ovijanje i polaganje bale bez zaustavljanja. Prema navodima proizvođača moguća je ušteda radnog vremena i do 50%. Zbog velike težine pojedinih modela preša nude se široki pneumatici radi manjeg sabijanja tla. Za elektronički sustav nadzora i upravljanja prešama iz kabine traktora sve više se primjenjuju ISO BUS tehnologija.

Osnovna uloga kutija i podložaka je zaštita jaja tijekom rukovanja, skladištenja i transporta. Njihov najvažniji zadatak je da spriječe pucanje ljuske jajeta. Kutije i podlošci za jaja također mogu pružiti zaštitu unutrašnjosti jaja ograničavanjem izmjene plinova kroz opnu i ljusku. Specifičan oblik kutija i podložaka osigurava da se u svako udubljenje smjesti pojedinačno jaje i na taj način ga osigurava od mogućih oštećenja sprječavajući kontakt s drugim jajima. Ova struktura također štiti jaja umanjujući djelovanje sila i vibracija koje se javljaju tijekom transporta i skladištenja. Istraživanje mehaničkih svojstava provedeno je na dvije najčešće korištene vrste kutija za 10 jaja napravljenih od kartona i polistirena, i na kartonskim podlošcima za 30 jaja. Ambalažni materijali su podvrgnuti testu na hidrauličkom uređaju simulacijom djelovanja sila na njihovu površinu. Analizirana su mehanička svojstva pojedinog materijala pod opterećenjem djelovanjem sila duž x, y i z-osi. Postotak oštećenja ovisi o primijenjenoj mehaničkoj sili, vrsti ambalažnog materijala i njegovoj debljini. Na osnovu dobivenih rezultata može se zaključiti da se ambalaža od kartona i polistirena pokazuje zadovoljavajuća svojstva u cilju sprječavanja oštećenja jaja.

Jaja su visoko kvalitetna hrana. Međutim, njihova fizikalne karakteristike, i općenito, njihova kvaliteta mogu varirati. Kvaliteta jaja zavisi o nizu čimbenika među kojima je i sama pasmina kokoši. Pasmina kokoši pod nazivom hrvatica, stvorena je na području Međimurja i Podravine a jedna od njenih odlika je i dobra nesivost (od 200 do 220 jaja godišnje). Za kakvoću konzumnih jaja zainteresirani su jednako i proizvođači i potrošači koji uz boju ljuske i unutarnju kvalitetu jaja posebice obraćaju pozornost na krupnoću (masu). S obzirom da do sada nisu vršena opsežnija znanstvena istraživanja kvalitete jaja ove kokoši cilj ovog rada bio je utvrditi njihove fizikalne karakteristike i to: masu (ukupnu, ljuske, bjelanjka i žumanjka), dimenzije, sferičnost, volumen, površinu i debljinu ljuske. Analizirana su i njihova mehanička svojstva pod opterećenjem djelovanjem sile duž x-osi s prednje i stražnje strane jajeta i z-osi. Prosječna ukupna masa jaja iznosila je 50.66 g. Prosječna dužina jaja iznosila je 55.82 mm, širina 40.43 mm, sferičnost 0.81 %, volumen 47835.20 mm3 a površina ljuske 6366.42 mm2. Najveće sile bile su potrebne da se probije ljuska jajeta u smjerovima osi x, dok je u smjeru osi z bila potrebna manja sila. Prema navedenom zaključujemo da jaja kokoši hrvatica pokazuju zadovoljavajuća svojstva u pogledu analiziranih parametara.

Primjena mehanizacije za sušenje i skupljanje krme na polju, kao i gubici hranjivih tvari ovise o metodi konzerviranja stočne hrane. Tretiranje otkosa može predstavljati ”usko grlo” u spremanju krme zbog trenda povećanja radnog učinka kosilica, samoutovarnih prikolica, preša i krmnih kombajna. Povećanje radnog zahvata kosilica i sakupljačkih pick-up uređaja je utjecalo i na povećanje radnog zahvata strojeva za rastresanje, okretanje i prigrtanje krme na polju. Rotacijski rastresači-okretači su dosegli radni zahvat od 20, 00 m s učinkom i do 20 ha h-1. Za spremanje visoko vlažne krme može se izostaviti radna operacija rastresanja i okretanja. Bez obzira na porast broja kosilica s kondicionerom i siliranje krme s visokim sadržajem vode rotacijski rastresači-okretači će i dalje zadržati značaj radi spremanja sjenaže i sijena, kao i zbog vremenskih uvjeta koji ne omogućuju korištenje kondicionera. Rotacijske grablje sa 6 rotora imaju radni zahvat do 19, 00 m i učinak do 20 ha h-1. Zvjezdaste grablje su i dalje prisutne na tržištu zbog jednostavne konstrukcije i jer im nije potreban pogon od traktora. Razvija se koncepcija strojeva za oblikovanje zboja sa sakupljačkim pick-up uređajem i beskonačnim trakama radnog zahvata iznad 10, 00 m. Upitno je u kojoj će mjeri trend u razvoju rotacijskih rastresača-okretača i grablji ići će smjerom daljnjeg povećanja radnog zahvata ili njihovog razvoja kao samokretnih strojeva. Specijalizirani samokretni strojevi bi se koristili u kraćim periodima u godini i pitanje je da li bi se potencijalni kupci odlučivali na takvu investiciju bez obzira na veličinu proizvodnih površina. Trend u razvoju mehanizacije za spremanje krme je: povećanje radnog zahvata i učinka uz što manje gubitke hranjivih tvari uzrokovanih rastresanjem, okretanjem, sakupljanjem i transportom krme.

Short term experiment with different soil tillage systems in soybean (Glycine max L.) and spring barley (Hordeum vulgare L.) production was conducted at the experimental field near Našice on gleyic soil type and semi humid climate conditions. The tillage systems and implements used were: CT – mouldboard plough, disc harrow, seed-bed implement, RT 1 - chisel plough, disc harrow, seed-bed implement, RT 2 – shallow chisel, NT – no-till. Soybean production was economically efficient only with the substantial reduction or complete omission of tillage. While the production of spring barley has proven to be economically efficient at all variants of soil tillage, better economic results were achieved with the reduced tillage and no-till systems. The highest productivity regarding labour requirement per hectare and ton of grain yield was achieved with NT system in both winter barley and soybean production. Regarding the choice of tillage systems, assuming uniform level of yields, the advantage should be given to systems with lower level of tillage intensity, not only to reduce costs but also because of the possibility of simpler production organization due to less machine and labour requirement.

Potreba za profitabilnijim spremanjem krme i korištenje energetskih kultura u proizvodnji biogoriva usmjerava razvoj kosilica prema povećanju učinka i dobivanju visokokvalitetne krme. Kombinacijom triju nošenih kosilica mogu se postići radni zahvati do 10, 00 m ; za veće radne zahvate potrebna je kombinacija s vučenim kosilicama ili samokretna kosilica. Ovisno o uvjetima mogu se ostvariti visoki radni učinci u košnji, od 10 do 20 ha/h. Intenzivnijim kondicioniranjem se ubrzava proces sušenja krme i smanjuje opseg radnih operacija nakon košnje. Oblikovanjem samo jednog otkosa za radni zahvat veći od 9, 00 m može se značajno smanjiti broj prohoda s rotacijskim grabljama s četiri rotora ili sa strojevima sa sakupljačkim (pick-up) uređajem velikog radnog zahvata te tako povećati učinak, smanjiti onečišćenje krme i oštećenje travnjaka. Za povećanje radnih brzina poboljšavaju se sustavi za smanjenje pritiska kosilice na tlo i prilagođavanje neravninama terena. Ušteda u potrošnji goriva se postiže smanjenjem broja prohoda, korištenjem sustava za automatsko vođenje traktora i priključka, te izmjenom istrošenih noževa na kosilicama.

The paper presents results of the two-year experiment in winter barley (Hordeum vulgare L.) and soybean (Glycine max L.) production. Short-term study of non-conventional soil tillage systems was conducted at the experimental field near Staro Petrovo Selo (45° 10’ N, 17° 30’ E) on Hypogley-vertic type of soil and semi humid climate conditions. The tillage systems and implements used were: CT – mouldboard plough, disc harrow, seed-bed implement, drill, RT 1 - chisel plough, disc harrow, seed-bed implement, drill, RT 2 - chisel plough, rotary harrow integrated with seed drill, RT 3 - mouldboard plough, rotary harrow integrated with seed drill. The highest average yields were obtained by RT 3 in barley production (4.42 t ha-1 ) and RT 1 system in soybean (3.78 t ha-1 ) production. The greatest energy and labour savings in soil tillage, among the lowest total cost of production, were achieved by RT 2 system, but due to the significantly lower yields this system has not proved adequate for soybean production, while it could be recommend in barley production due to the highest productivity accompanied with high yields and economic efficiency. The highest economic efficiency of barley production has shown RT 3 system (coefficient of 1.75), while in soybean production the most profitable system was RT 1 (coefficient of 2.16). Regarding the choice of tillage systems, assuming uniform level of yields, the advantage should be given to systems with lower level of tillage intensity, not only to reduce costs but also because of the possibility of simpler production organization due to less machine and labour requirement.

Istraživanje nekonvencionalnih sustava obrade tla provedeno je na pokusnom polju u blizini Starog Petrovog Sela (45° 10’ N, 17° 30’ E) u uvjetima semihumidne klime na tlu teksturne oznake praškasta ilovača. Pokus s pet različitih varijanti obrade tla postavljen je na površini 15, 5 ha, a sustavi obrade tla i primijenjena oruđa bili su: CT – plug, tanjurača, sjetvo-spremač, sijačica ; RT 1 – rovilo, tanjurača, sjetvospremač, sijačica ; RT 2 – rovilo, integrirani agregat zvrk drljača + sijačica ; RT 3 – plug, integrirani agregat zvrk drljača + sijačica ; RT 4 – rovilo, plug, integrirani agregat zvrk drljača + sijačica. Na proizvodnju soje i jarog ječma značajan su utjecaj imala klimatska obilježja, te su pojave sušnih razdoblja tokom vegetacijskih sezona mogle utjecati na redukciju prinosa. U uzgoju soje najveći prosječni urod od 3, 78 t ha-1 ostvaren je na varijanti pokusa s reduciranom obradom RT 1, dok je najviši prosječni urod ječma od 3, 20 t ha-1 zabilježen je na varijanti RT 2. Najveće uštede energije i radnog vremena u obradi tla, uz najniže ukupne troškove proizvodnje, ostvarene su na varijanti pokusa s reduciranom obradom RT 2, no zbog značajno nižih uroda ovaj sustav nije se pokazao primjerenim u proizvodnji soje. Najvišu ekonomičnost proizvodnje soje pokazala je varijanta s reduciranim sustavom obrade RT 1 (koeficijent 2, 16), dok je u proizvodnji ječma najekonomičniji bio sustav RT 2 (koeficijent 1, 81). Kod izbora sustava obrade tla, uz pretpostavku ujednačenih razina prinosa, prednost bi trebalo dati sustavu s nižom razinom agrotehnike, ne samo radi snižavanja troškova, već i zbog mogućnosti jednostavnije organizacije proizvodnje obzirom na manji utrošak radnog vremena ljudi i strojeva.

Istraživanje utjecaja sustava obrade na fizikalna svojstva praškasto-ilovastog tla i urod zrna kukuruza (Zea Mays L.) i ozime pšenice (Triricum Aestivum L.) provedena su na području sjeverozapadne Slavonije. Lokacija pokusnih parcela (45°49´19" N, 17°29´54" E) u sklopu proizvodnih površina poduzeća "Poljoprivreda Suhopolje" koje se nalazi na aluvijalnoj ravni rijeke Drave od koje je udaljena oko 12 km i 4 km sjeverno od mjesta Suhopolje. Na pokusnom polju ukupne veličine 4, 2 ha primijenjeno je pet sustava obrade tla na parcelama pojedinačne veličine 0, 28 ha u slučajnom blok rasporedu s tri ponavljanja za svaki sustav obrade. Sustavi obrade i korištena oruđa bili su: 1. Konvencionalni sustav - PTKO (plug, tanjurača i kombinirano oruđe), 2. Reducirana konvencionalna obrada ta - PKO (plug i kombinirano oruđe), 3. Konzervacijska obrada tla I - RRD (rovilo i roto-drljača), 4. Konzervacijska obrada tla II - RMT (rovilo i multititller), 5. Neposredna sjetva - NS (sijačica za neposrednu sjetvu). Najveći prinos kukuruznog zrna u prvoj sezoni istraživanja ostvaren je PTKO sustavom obrade tla, dok su u idućim sezonama najveći prinosi kukuruza i pšenice zabilježeni u sustavu obrade RMT. U svim sezonama i pri svim sustavima obrade zabilježen je porast volumne gustoće i otpora tla s dubinom obrađivanog sloja, a najveći prosječan porast od površine tla do najveće dubine mjerenja zabilježen je kod PTKO sustava. Tendencija povećavanja zbijenosti tla tijekom istraživanja uočena je kod svih sustava obrade, a najveći porast kroz četiri sezone zabilježen je u sustavu PTKO. U NS sustavu je, unatoč najvećoj volumnoj gustoći i otporu tla izmjerenima na početku istraživanja, zabilježen najmanji prosječan porast istih tijekom perioda istraživanja. Obzirom na bolju otpornost zbijanju tla u sustavima konzervacijske obrade i neposredne sjetve u odnosu na konvencionalnu obradu, te ostvarene solidne prinose zrna, ovi se sustavi obrade tla mogu preporučiti kao ekonomski i ekološki prihvatljiva alternativna konvencionalnom sustavu obrade tla u proizvodnji kukuruza i pšenice.

The paper presents results of the two years experiment in oil seed rape ( Brassica napus L) and winter barley ( Hordeum vulgare L) production with five different soil tillage systems carried out in Western Slovenia, at agricultural company "PK Nova Gradiska" in village Staro Petrovo Selo, located 150 km south- east from Zagreb (45degrees10′N, 17degrees30′E). Energy requirement comparison showed that CT system in both crops production had the highest fuel consumption of 47.36 L ha -1 (oil seed rape) and 50.93 L ha -1 (winter barley). Also, the best energy saving system in both crops production was RT1 with 32.60 L ha -1 in oil seed rape and 33.03 L ha -1 in winter barley production, which is decrease of 31.2% and 35.1% respectively. Soil tillage systems comparison regarding labour requirement unveiled that conventional tillage required 2.04 h ha -1 and 0.45 h Mg -1 in oil seed rape, while in winter barley production required 2.14 h ha -1 and 0.52 h Mg -1. The highest average yields were obtained by CT system in oil seed rape (3.85 Mg ha - 1) and RT3 in winter barley production (4.42 Mg ha -1), while the lowest yields were with RT1 in both crops production, 3.21 Mg ha -1 in oil seed rape and 3.71 Mg ha -1 in winter barley.

The paper presents results of one year experiment in winter wheat production with three different soil tillage systems carried out in Slavonia, at fields of agricultural enterprise Hana Našice d.o.o, location Lila. Test crop was winter wheat, variety Renan. Tillage systems were: conventional, conservation and no-till. Energy requirement comparison showed extraordinary expensiveness of conventional tillage with specific consumption of 46.6 L ha-1 and 8.19 L Mg-1 of diesel fuel. Conservation tillage I system required 29.8 L ha-1 and 4.92 L Mg-1, which is 36.1 % less energy per hectare and 40.0 % less energy per ton. Conservation tillage II required 18.9 L ha-1 and 2.85 L Mg-1, which is 59.4 % less energy per hectare and 65.2 % less energy per ton. The most energy saving soil tillage system is no-till with fuel consumption of only 6.2 L ha-1 0.92 L Mg-1 of diesel fuel or 86.7 % less energy per hectare and 88.8 % less energy per ton than conventional system. Soil tillage systems comparison regarding labour requirement unveiled that conventional tillage required 1.95 h ha-1 and 0.34 h Mg-1, while conservation tillage I required 1.29 h ha-1 and 0.21 h Mg- 1 or 33.8 % and 37.9 % less labour requirement than conventional tillage system respectively. Conservation tillage II required 0.74 h ha-1 and 0.11 h Mg-1 or 62.3 % and 67.6 % less labour requirement. No-till required only 0.32 h ha-1 and 0.05 h Mg-1 which is 83.8 % and 86.3 % less than conventional tillage system. The lowest yield of 5.69 t ha-1 achieved conventional tillage, while the highest yield of 6.73 t ha-1 achieved no-till.

The paper presents comparison of three soil tillage systems in maize, winter wheat and soybean production on anthropogenic Luvisol in north-west Slavonia, Croatia, during 1996-1999. Tillage systems and implements were: 1. conventional system (CT)-plough, disc-harrow and combined implement, 2. conservation system (RT)-chisel plough and multitiller, 3. no-till system. The aim of testing was comparison of different tillage systems energy requirement and its influence on yield. Results indicate that conventional tillage (CT) system was the greatest energy consumer with 1813.10 MJ ha-1. Comparing to conventional tillage (CT) system, conservation (RT) system with chisel plough and multitiller spent 1133.14 MJ ha-1or 37.5 % less, while no-till (NT) system required even 85.1 % less energy or 270.13 MJ ha-1. In the first season the greatest yield of maize, 7.78 t ha-1, achieved conventional tillage (CT) system while next to it was conservation (RT) system with 7.77 t ha-1. No-till (NT) system achieved 7.56 t ha-1. Second season the greatest yield of winter wheat, 5.89 t ha-1, achieved conservation tillage (RT) system. Next to it was conventional (CT) system with 5.75 t ha-1, while no-till (NT) achieved 5.73 t ha-1. Third season the greatest yield of soybean, 2.71 t ha-1, achieved conservation tillage (RT) system again, while next to it was conventional (CT) system with 2.64 t ha-1. No-till (NT) achieved 2.61 t ha-1.

Poslije potpunog sazrijevanja zrna može doći do ponovnog ovlaživanja, koje može nastati sorpcijom pare iz okolnog zraka, izravnim oborinskim močenjem ili drugim dodirom s vodom. Ovo je slučaj kod stajanja zrna u polju, na privremenim skladišnim površinama (piste), prilikom transporta ili u drugim uvjetima nepravilnog uskladištenja materijala. Na sorpciju vodene pare iz zraka izravno utječu vlažnost i temperatura zraka. Ispitivanja su provedena na zrnu kukuruza hibrida Bc 492 poradi njegove velike zastupljenosti na proizvodnim površinama u RH, te radi usporedbe sa rezultatima ranije provedenih istraživanja. Zrno kukuruza je rehidrirano na približno 31% vlage u zrnu, te je potom osušeno na približno 14% vlage. Na osnovu dobivenih rezultata konstruirane su krivulje sušenja. Iz dobivenih rezultata ispitivanja proizlazi da je zrno, koje je samo jednom rehidrirano i potom osušeno, sporije otpuštalo vodu od ostalih uzoraka koji su prošli ovaj postupak dva ili više puta. Vrijeme sušenja četvrtog uzorka bilo je za 33 % kraće od vremena sušenja prvog uzorka. Za pretpostaviti je, da se prilikom ponavljanja postupka rehidracije i sušenja istog uzorka, narušava kapilarna struktura zrna i to ponajviše onih kapilara koje nisu jednolikog promjera po svojoj duljini. Zato je potrebno kod sušenja takvih uzoraka zamjetno manje vremena da se postigne skladišna vlaga. U praktičnoj primjeni dobivenih rezultata, to bi značilo da osušeni materijal znatno brže upija vodu no prirodno osušen materijal. Stoga treba voditi računa o pravilnom i nadziranom tijeku procesa transporta i skladištenja već osušenog biološkog materijala.

U radu se iznose rezultati mjerenja razine buke kod uha rukovatelja traktora Agromehanika AGT830. Također je učinjena oktavna analiza izmjerene buke po srednjim frekvencijama oktava. Najviše razine zvučnog tlaka izmjerene su na srednjoj frekvenciji od 250 Hz i značajno prelaze dozvoljene granice izlaganja, a najviša ukupna razina buke izmjerena je 96,4 dB(A). Pored toga mjerena je i razina buke u okolini traktora. Sva su ispitivanja obavljena u skladu s postupkom propisanim u međunarodnim normama ISO 5131 i ISO 362. Prikazani rezultati mjerenja buke ukazuju na nužnost korištenja osobnih zaštitinih sredstava pri rukovanju ispitivanim strojem.

Korištenje voćarskog traktora na nagnutim terenima je izrazito zahtjevno zbog savladavanja uzdužnog i bočnog ili poprečnog nagiba. Kod kretanja po uzdužnom nagibu, kod nekih sustava obrade tla, koriste se pasivna radna oruđa za koje je potrebna velika vučna sila. Nadalje, kod kretanja na bočnom nagibu je jako bitna sigurnost, da ne dođe do bočnog proklizavanja ili prevrtanja. Utvrđeni su iznosi vučne sile na ravnici te uzdužnim nagibima, i održavanje pravca kretanja na bočnim nagibima. Traktor Antonio Carraro MACH 4 R s gumenim gusjenicama pokazao se boljim u iznosima vučne sile i održavanju pravca kretanja na bočnom nagibu, nego Antonio Carraro SRX 9900 s kotačima. Using orchard tractors on sloping terrain is extremely demanding due to the overcoming the longitudinal and lateral or transverse slope. While moving on a longitudinal slope, in some tillage systems, passive working tools are used which require a large traction force. Furthermore, when moving (driving) on side slope, safety is very important, so that there shouldn't be no side slipping or overturning. The amount of traction force on the plain and longitudal slopes, and maintenance of direction of movment on the lateral slopes were determined. Tractor Antonio Carraro MACH 4 R with rubber tracks proved to be better in terms of pulling and maintaining the direction of travel on a side slope than the Antonio Carraro SRX 9900 with wheels.

Ispušni plinovi poljoprivrednog traktora imaju štetan utjecaj na okoliš. Stoga su kroz godine razvoja traktora razvijeni sustavi za doradu ispušnih plinova pa tako danas moderni poljoprivredni traktor emitira 95% manje ugljikovog dioksida nego prije 35 godina. Cilj ovog diplomskog rada je utvrditi smanjenje štetnih ispušnih plinova kroz četiri generacije traktora. Istraživanje je provedeno na četiri modela traktora proizvođača Zetor mjerenjem sastava ispušnih plinova analizatorom ispušnih plinova MAHA MET 6.3. Mjerenje je provedeno kod približno istog režima rada motora traktora. Mjerenjem je utvrđeno da najnoviji model traktora emitira 60% manje ugljikovog monoksida, 32% manje ugljikovog dioksida i čak 68% manje ugljikovodika što je dobar pokazatelj da starost motora utječe na količinu štetnih plinova u sastavu ispušnih plinova. The exhaust gases of an agricultural tractor have a detrimental effect on the environment. Therefore, over the years of tractor development, exhaust finishing systems have been developed, so that today modern agricultural tractors emit 95% less carbon dioxide than 35 years ago. The aim of this thesis is to determine the reduction of harmful exhaust gases through four generations of tractors. The research was proven on four models of Zetor tractors by measuring the composition of exhaust gases with the MAHA MET 6.3 exhaust gas analyzer. The measurement has been proven in the same operating modes of the tractor engine. Measurements have shown that the newest model of the tractor emits 60% less carbon monoxide, 32% less carbom dioxide and even 68% less hydrocarbons whitch is a good indicator that age oft he engine affects in the amount of harmful gasses in the composition of the exhoust gasses.

Otpadno jestivo ulje donedavno je predstavljalo ekološki problem zbog nerazvijenog sustava zbrinjavanja i recikliranja. U 2017. godini je pokrenut projekt prikupljanja otpadnog jestivog ulja iz domaćinstava u Republici Hrvatskoj dok ugostitelji već duže vrijeme imaju zakonsku obvezu sigurnog zbrinjavanja otpadnog ulja. Iako otpadna jestiva ulja spadaju u biorazgradivi otpad, mogu uzrokovati onečišćenje i zagađenje okoliša ukoliko se nepravilno zbrinjavaju. Otpadna jestiva ulja koja nastaju u procesu obrade hrane koristan su otpad koji može biti korišten kao sekundarna sirovina za izradu novih proizvoda poput boja, lakova, kozmetike te biodizelskog goriva. Većina postupaka recikliranja takve vrste sekundarne sirovine je prilično skupa s obzirom na vrijednost krajnjeg produkta. Najjeftiniji način iskorištavanja otpadnog jestivog ulja je umješavanjem u dizelsko gorivo. U ovom diplomskom radu, cilj je utvrditi utjecaj umješavanja otpadnog jestivog ulja u dizelsko gorivo na karakteristike motora (snagu, zakretni moment i potrošnju goriva) i emisiju ispušnih plinova. Istraživanje je provedeno korištenjem različitih mješavina dizelskog goriva i otpadnog jestivog ulja pri čemu je udio otpadnog jestivog ulja iznosio 10%, 20% odnosno 30%. Na osnovi dobivenih rezultata može se zaključiti da je moguće umješavati otpadno jestivo ulje eurodizel gorivu za korištenje u traktorskom dizel motoru. Rezultati pokazuju da je mješavina s 30% udjela otpadnog jestivog ulja ostvarila rezultate usporedive sa standardnim eurodizel gorivom. Razlike u karakteristikama motora pri korištenju eurodizel goriva i B30 mješavine su zanemarive. Korištenjem B30 mješavine ostvarena je veća prosječna snaga za 0,37% te veći zakretni moment za 0,15% u odnosu na eurodizel gorivo. Emisije štetnih ispušnih plinova CO, CO2 i NOx su približno jednake dok je emisija HC prosječno niža za 29,45% kod B30 mješavine u usporedbi s eurodizelom. Waste cooking oil was until recently, an ecological problem due to the underdeveloped recycling system. In 2017, a project of collecting waste cooking oils from households in the Republic of Croatia was launched, while caterers have a legal obligation to secure the disposal of waste oil. Although waste cooking oils are clasified as biodegradable waste, they can cause pollution if they are improperly handled. Waste cooking oils, obtained after food processing, can be used as raw material for the production of new products such as paints, varnishes, cosmetics and bio diesel. Most of the recycling procedures for this type of secondary raw material are quite expensive given the value of the end product. The cheapest way to use waste cooking oil is by adding it to the diesel fuel. The objective of this paper is to determine the impact of blending waste cooking oil with diesel fuel on the engine characteristics (power, torque and fuel consumption), as well as emission of exhaust gases. The research was carried out using various blends of diesel fuel and waste cooking oil with a share of waste cooking oil of 10%, 20% and 30%. On the basis of the obtained results it can be concluded that it is possible to blend waste cooking oil with diesel fuel for use in a tractor diesel engine. The results show that a 30% blend of waste cooking oil achieved the results comparable to the standard eurodiesel fuel. Differences in engine characteristics when using eurodiesel and B30 mixtures are minimal. The use of the B30 blend resulted in a higher average power and a 0,15% higher torque compared to eurodiesel fuel. Emissions of harmful exhaust gases CO, CO2 and NOx are approximately equal, while HC emission is in average lower by 29,45% for the B30 mixture compared with eurodiesel.