Search

Prikaz knjige Album hrvatske ćirilice u izdanju NSK-a.

Opisan je model regulacije prava jezičnih manjina u Hrvatskoj i, prema njemu, sagledani su načini upotrebe i položaj srpskoga jezika u hrvatskome javnom prostoru.

Na korpusu od preko tisuću članaka iz pet vodećih hrvatskih dnevnih novina kvalitativno (analiza diskursa) i kvantitativno (statistička obrada) analizirani su obrasci, mehanizmi i strategije izgradnje predodžbe o Srbima u Hrvatskoj tokom jedne kalendarske godine. Na temelju analize, knjiga donosi preporuke za novinare i urednike kako izvještavati o interetničkim odnosima i iskustvima etničkih manjina.

Osvrtom na šest politoloških i pravnih eseja na temu govora mržnje (objavljenih u knjizi "Govor mržnje u Hrvatskoj" 2016. godine) preispituje se koncept govora mržnje te mogućnosti i ograničenja njegova opisa u društvenohumanističkim znanostima.

Društveni se marketing upotrebljava u brojnim poduzećima još od 1970-ih, a riječ je o snažnom i profitabilnom tržišnom pristupu u kojem se društvena promjena komunicira kanalima i načinima kojima se tradicionalno distribuiraju dobra i usluge. U tim je kretanjima izložena transformativnim utjecajima korporativnih značenja, čije su posljedice u ovome radu sagledane iz perspektive kritičke sociosemiologije. U društvenoj semiologiji jezik (shvaćen u odrednicama multimodalnosti) predstavlja dinamični proces kojim se na različite i međusobno kompetitivne načine u ideološkoj matrici pregovara stvarnost, a marketinški je diskurs jednim od poprišta tih sukoba. Sociosemiologija reklame razlaže simboličke odnose koji se oblikuju, reorganiziraju i rastvaraju u reklamnim tekstovima. Kako je građena predodžba društvene promjene te kako se moć prakticira u diskursu / diskursom, ovdje je promišljeno na primjerima dviju Avonovih marketinških kampanji (Avonova šetnja za život i Želim svijet uz tebe) iz 2011. i 2012. godine koncentriranih na temu borbe protiv raka dojke.

U predavanju su iznijeti rezultati pilot- studije o medijskoj reprezentaciji dviju etničkih manjina, češke i kineske, u hrvatskim dnevnim novinama, koji su uspoređeni s uvidima iz analize dvaju jezičnobiografskih (polustrukturiranih) intervjua ; s jednom pripadnicom češke i jednom pripadnicom kineske manjine u RH.

Sagledani su modeli očekivane jezične obrade (proizvodnja i razumijevanje) u mentalnome leksikonu te načini upotrebe psiholingvističih alata za što precizniju procjenu mogućih oštećenja.

Predstavljena je hrvatska inačica semantičkoga dijela PALPA-e te rezultati na njoj temeljena istraživanja razaznavanja i kategorizacije riječi po kriteriju predočivosti kod osoba s afazijom.

Cilj predavanja bio je upoznati logopede u kliničkome kontekstu s psiholingvističkim testovima, ponajprije PALPA-om, prevedenom i prilagođenom za hrvatski jezik.

Kognitivna gramatika razumijeva gramatiku kao simboličku strukturu ispunjenu značenjem, bez obzira na to radi li se o tzv. punoznačnim ili funkcionalnim riječima, zbog čega semantika stječe središnju ulogu u njezinim opisima. U ovome diplomskom radu provedena je kontrastivna analiza glagola tvorenih prefiksima na- i za- u češkome i hrvatskom jeziku. Analiza je temeljena na materijalu iz Češkoga narodnog korpusa (potkorpus SYN2005 ; češ. Český národní korpus) i Hrvatske jezične riznice Hrvatskoga instituta za jezik i jezikoslovlje (potkorpus tiskovina) kao i materijalu iz čeških i hrvatskih gramatika (Čermák 2011 ; Barić et al. 2005). Na reprezentativnome uzorku glagola provedena je semasiološka analiza prefikasa (semasiološka rekonstrukcija stanja u sinkronijskom presjeku) i analiza gradbe značenja prefiksacijom za oba prefiksa u češkome i hrvatskom jeziku.

Višejezičnost kao predmet multidisciplinarnih istraživanja

U ovome se radu istražuje utjecaj obilježja predočivosti na semantičko procesiranje riječi u zadacima s pisanim i auditivnim stimulusom. Rezultati osoba s afazijom pritom su uspoređeni s rezultatima osoba bez jezičnih poteškoća. Za potrebe istraživanja korištena su tri testa iz baterije testova PALPA: Procjena auditivne sinonimije, Procjena pisane sinonimije i Test semantičkih asocijacija čiji je ispitni materijal oblikovan prema stupnju predočivosti stimulusa. Sukladno hipotezi, uočena je značajna razlika u uspješnosti eksperimentalne i kontrolne skupine na svim testovima, pri čemu je eksperimentalna skupina u prosjeku ostvarivala lošije rezultate i to ponajprije u dijelovima zadataka koji su obuhvaćali nisko predočive riječi. Rezultati istraživanja interpretirani su prema modularnome modelu PALPA dovedenom u odnos s hipotezom o dostupnosti konteksta i teorijom dvostrukoga kodiranja. Poteškoće u prepoznavanju nisko predočivih riječi kod osoba s afazijom uzrokovane su otežanim pronalaženjem odgovarajuće reprezentacije u mentalnom leksikonu govornika u kojemu su aktivirani različiti mentalni putovi obrade jezičnih podataka ovisno o modalitetu u kojem je riječ predstavljena.

Na primjerima zadataka iz sintaktičkoga dijela PALPA-e analizirane su razlike u prototipnim sintaktičkim strukturama u hrvatskome i engleskom jeziku kao i razmotrene implikacije za prijevod i prilagodbu testova.

Poster prezentacija s podacima o pilot- istraživanju semantičke obrade predočivosti u razumijevanju riječi kod osoba s afazijom.

Leksičko obilježje predočivosti semantička je kategorija riječi koja se odnosi na veći ili manji stupanj zamislivosti ili slikovitosti leksema. Predočivost podrazumijeva mogućnost oblikovanja vizualne ili auditivne mentalne slike riječi pri čemu su visoko predočive riječi lakše zamislive i odgovara im relativno jasna mentalna slika, dok su nisko predočive riječi teže zamislive i apstraktnije. U ovome radu iznijet ćemo rezultate istraživanja leksičkoga procesiranja izgovorene i napisane riječi s obzirom na svojstvo predočivosti koje je provedeno na uzorku od 25 osoba s afazijom te na 21 sudioniku kontrolne skupine. Cilj je istraživanja ispitati postoji li značajna razlika u semantičkome procesiranju visoko i nisko predočivih riječi kod osoba s afazijom u odnosu prema sudionicima kontrolne skupine u uvjetima vizualnoga ili auditivnoga prezentiranja riječi-stimulusa. Istraživanje je zasnovano na pretpostavci da će se kod osoba s afazijom pokazati veća razlika unutar procesiranja visoko i nisko predočivih riječi od razlike između visoko i nisko predočivih riječi kod sudionika kontrolne skupine pri čemu će se manja uspješnost pojaviti u procesiranju nisko predočivih riječi. Istraživanje je provedeno korištenjem triju testova kojima se preispituje procesiranje leksičkoga obilježja predočivosti: Procjena auditivne sinonimije, Procjena pisane sinonimije i Test semantičkih asocijacija. Riječ je o testovima preuzetim iz baterije testova PALPA (Psycholinguistic Assessments of Language Processing in Aphasia, Kay i dr., 1992) koji su prevedeni na hrvatski jezik te prilagođeni hrvatskim govornicima. Rezultati prvih dvaju testova bit će protumačeni u odnosu prema rezultatima testa semantičkih asocijacija. Provest će se kvantitativna (statistička) i kvalitativna (jezična – semantička) analiza rezultata. Modalitet u kojem je riječ predstavljena potaknut će različite mentalne putove obrade jezičnih podataka, što će se u ovome radu protumačiti na modularnome mentalnom modelu na kojemu se temelje PALPA testovi. Poteškoće u prepoznavanju nisko predočivih riječi uzrokovane su otežanim pronalaženjem odgovarajuće semantičke reprezentacije u mentalnom leksikonu govornika, a ovim će se radom preispitati koliki je utjecaj obilježja apstraktnosti riječi na njezino prepoznavanje te će se istražiti kako je svojstvo predočivosti uključeno u procesiranje značenja u mentalnome leksikonu.

Glavnina aktualnog znanja o jezičnom procesiranju i moždanim strukturama koje u njemu sudjeluju proizlazi primarno iz istraživanja provedenim na čujućim ispitanicima, iako u posljednjih nekoliko desetljeća postoji sve više studija koje uključuju i govornike vizualnospacijalnih jezika. Neurolingvistička istraživanja potvrđuju dominantnu ulogu lijeve hemisfere kod obiju skupina ispitanika [Neville & Bavelier, 1998.], ali i relevantnost određenih desnohemisferalnih struktura za neurološku obradu vizualnospacijalnih jezika, i to ponajprije angularnog girusa [Newman et al, 2001.], čime se otvara pitanje kakav je utjecaj modaliteta u kojem se jezik ostvaruje na biološku organizaciju jezičnih funkcija. U ovom izlaganju ću ponuditi pregled dosadašnjih relevantnih spoznaja proizašlih iz proučavanja američkog znakovnog jezika na temelju kojih bi se mogle zacrtati osnovne smjernice daljnih istraživanja neuralne osnovice ljudskog jezika, uz neizostavno uključenje i govornika hrvatskog znakovnog jezika.

Propitane su mogućnosti subjektiviteta u jeziku za govornike čija iskustva nadilaze rodnu binarnost kroz kreativnu jezičnu praksu govornika i mogućnosti prilagodbe jezičnih struktura komunikacijskim potrebama.