Search

Vlagom označujemo sadržaj vode u nekoj tvari. S obzirom da mjerenje vlage u zraku ima neke specifičnosti u odnosu na mjerenje u krutim tvarima, važno ih je razmatrati odvojeno. Iznimno velik utjecaj na mjerenje vlage imaju određena svojstva materijala. Prilikom mjerenja vlage važno je uzeti u obzir da je voda u stalnom međudjelovanju s okolinom, što uvelike ovisi o tlaku i temperaturi okoline. Sve se ovo mora uzeti u obzir prije nego što se provedu mjerenja vlage. Postoje različiti načini i izvedbe mjerila vlažnosti, neki od njih su: mjerenje relativne vlažnosti pomoću točke rosišta, psihrometri, razni higrometri, pretvornici vlage, nuklearni te mikrovalni uređaji itd. Unatoć već poznatim metodama poput: metode na temelju otpornosti, napona, toplinske metode, dijagnostičke itd. svakodnevno se provode istraživanja o poboljšanju mjerenja vlažnosti. Napredak mjerenja vlage tijekom posljednjih desetljeća se temelji na tehnikama koje su poboljšane kako bi značajno proširile područje primjene. Primjena optičkih vlakana, lasera, novih kompozitnih materijala, napredak poluvodičke litografije i napredak u nanotehnologiji stvorili su novu generaciju instrumenata za mjerenje vlage. Moisture denotes the water content of a substance. Since the measurement of humidity in air has some specificities with relation to measurement in solids, it is important to consider them separately. The properties of the material have an extremely large influence on moisture measurement. When measuring moisture, it is important to take into account that water is in constant interaction with the environment, which largely depends on the pressure and temperature of the environment. All this must be taken into consideration before moisture measurements are carried out. There are different ways and types of humidity meters, some of them are: relative humidity measurements are used by dew points, psychrometers, various hygrometers, humidity converters, nuclear, microwave devices, etc. Despite of already known methods such as: methods based on resistance, voltage, thermal method, diagnostic, etc., research is being carried out daily to improve humidity and moisture measurements. The progress of humidity and moisture measurement over the last decades is based on techniques that have been improved to significantly expand the field of application. The use of optical fibers, lasers, new composite materials, the improvement of semiconductor lithography and improvement in nanotechnology have created a new generation of humidity and moisture measuring instruments.

Piratstvo je jedan od najbrže rastućih trendova današnjice. Ljudi danas svakodnevno preuzimaju glazbu, filmove i knjige s Interneta što znači da je to postala svojevrsna rutina kroz koju većina pojedinaca prolazi iz dana u dan. S jedne strane se predlažu zakoni za reguliranje autorskih prava (SOPA, PIPA, ACTA), dok se s druge strane oformljavaju piratske stranke – međunarodne udruge koje se svojim stavovima bore za prilagodbu autorskih i srodnih prava današnjem vremenu. Slučaj e-knjige je pak malo drukčiji od glazbe i filma. Za glazbu i film imamo jasne definicije, no e-knjigu se ne može tako lako definirati. Na isto upućuju razna istraživanja i rezultati koji variraju od autora do autora. Tema rada je utjecaj piratskih trendova današnjice na slučaj e-knjige. Iako još nije toliko zastupljena u Hrvatskoj, e-knjiga je sve popularnija iz dana u dan. Počevši od beletristike, publicistike i raznih književnih djela sve do znanstvene i stručne literature. Teoretski dio rada je podijeljen na piratstvo i e-knjigu. Služeći se rezultatima iz ankete koja je ispunjena od strane 184 ispitanika, rad istražuje problematiku piratstva e-knjige u odnosu na glazbu i film. Osim navedene usporedbe, fokus rada je usmjeren na istraživanje navika ispitanika oko navedene teme.

Kako se vrijeme odmiče i muzej razvija, tako se i mijenjaju definicije samog pojma muzej. Počinju ga obilježavati nove karakteristike, novi elementi i funkcije. Kako bi se pojasnio koncept podjele muzeja, u radu će se detaljno definirati i opisati više različitih tipologija i teoretičara koji su ih uspostavili. Peter van Mensch dijeli muzeje prema vrsti predmeta, prema funkcijama, prema vrsti ustanova, prema kriteriju upravljanja muzejem, prema teritorijalnom principu i prema kriteriju komunikacije s publikom. Prema vrsti predmeta razlikuju se multidisciplinarni i specijalizirani muzeji. U odnosu na muzejske funkcije postoje muzej salon, muzej klub i muzej škola, a prema vrsti ustanova muzeji mogu biti u izgrađenim muzejskim zgradama, u adaptiranim povijesnim zgradama, u autentičnim povijesnim prostorima, na otvorenom, te u prirodi. U odnosu na kriterij upravljanja muzeji se dijele na privatne i nezavisne, državne, muzeje kulturnih ili obrazovnih institucija, te muzeje institucija koje nemaju kulturni predznak, a prema teritorijalnom principu razlikuju se nacionalni, regionalni, gradski i zavičajni muzeji, te niže razine lokalnih muzeja. Prema kriteriju komunikacije s publikom muzeji mogu biti usmjereni na normalnu populaciju, djecu, učenike i studente, hendikepirane osobe, te biti muzeji identiteta. Georges Henri Riviere podijelio je muzeje na umjetničke, društveno – znanstvene, muzeje prirodnih znanosti, te muzeje znanosti i tehnologije. U ostale klasifikacije muzeja pripadaju ekomuzeji, koji predstavljaju muzeje na otvorenom te nisu ograničeni određenom ustanovom, već obuhvaćaju konkretnu okolinu i područje, te parkovi prirode koji uglavnom ne uključuju ustanove već sam zaštićen krajolik. U ovu se kategoriju ubrajaju i znanstveni centri koji ne posjeduju određenu zbirku, nego prezentiraju lokalitet publici.