Search

U svijetu gdje tehnologija preuzima sve veću ulogu, gdje je područje bez interneta nemoguće zamisliti, a dobar dio ljudi uslijed financijskih kriza izgubio povjerenje u financijske sustave javila se potreba za drugačijim pristupom u rješavanju poteškoća. Kriptovalute su donijele cijeli niz drugačijih postavki financijskog sustava koji je u mnogočemu različit od tradicioalnih novčanih oblika. Zadnjih nekoliko godina digitalni novac općenito, a posebno nove digitalne valute sve više postaju predmet interesa javnosti. Velika praktičnost i brzina obavljanja elektroničkih transakcija u odnosu na klasične, su čimbenici koji već sada nedvojbeno utječu na porast popularnosti različitih oblika elektroničkog plaćanja. Digitalne valute na ovom polju donose nove mogućnosti uporabe. U svijetu postoji cijeli niz primjera plaćanja kriptovalutama i razmjena cijelih poslovnih procesa putem istih. U Hrvatskoj postoji još određena skepsa prema njihovom korištenju te je nogo manja mogućnost njihovog korištenja. In a world where technology plays an increasingly important role, where the area without internet is impossible to imagine, and a good deal of people lost their trust in financial systems due to financial crises, there was a need for a different approach to dealing with issues. Chrysanthemums have brought a whole host of different financial system settings that are in many ways different from traditional financial forms. Over the past few years, digital money in general, and especially new digital currencies, has become increasingly the subject of public interest. The great convenience and speed of doing electronic transactions in comparison with the classical ones are factors that already undoubtedly affect the popularity of various forms of electronic payment. Digital currencies in this field bring new opportunities to use. In the world there is a whole range of crypt valued payments and the exchange of entire business processes through the same. There is still a certain disparity in Croatia in terms of their use, and there is a lesser possibility of their use.

Ovim radom se željela istražiti harmonizacija financijskih izvještaja između onih poduzeća koja svoje dionice listaju na Zagrebačkoj burzi i onih koji ne kotiraju na burzi. Istraživanje je provedeno na uzorku od 30 hrvatskih poduzeća. Uočeno je da poduzeća koja kotiraju na burzi imaju homogenije izvještaje od poduzeća koji ne kotiraju na burzi iz razloga što učestalije koriste metodu troška. Također imaju homogenije iskazivanje, veću homogenost u iskazivanju amortizacije te značajno učestalije iskazuju vrijeme mjerenja goodwilla od poduzeća koja ne kotiraju na burzi. Slijedom navedenog prihvaća se hipoteza H1 kojom se pretpostavlja da postoji značajna razlika u stupnju harmonizacije financijskih izvještaja listanih poduzeća u odnosu na nelistana poduzeća. Scope of this work was to explore harmonization of the financial reporting among those companies that list their shares on the Zagreb Stock Exchange and those who don't. The study was conducted on the sample of 30 Croatian companies. It was noted that listed companies have more homogeneous reports from unlisted companies because they use cost method more frequently. Also, they have more homogeneus expressing, greater homogenity in presenting amortization and they significantly more often express time of goodwill measurement. Therefore, we accept hypothesis H1 which assumes that there is a significant difference in the level of harmonization of financial reports of listed companies compared to unlisted companies.