Search

U ovom se radu autor latio pokušaja da teorijski razjasni neke probleme vezane uz česte rasprave o vladavini prava, pravnoj državi, s posebnim osvrtom na javnu upravu. Ističe tri redukcionističke koncepcije koje smatra okvirom razvitka javne uprave u Hrvat-skoj u proteklih desetak godina – koncepcija vlasti i vladanja (vladavina ljudi a ne vladavina po pravu), koncepcija prava kao zatvorenog sustava izoliranog od okoline (normativistička koncepcija Hansa Kelsena, autopoietska, samostvarajuća koncepcija Niklasa Luhmanna) te koncepcija proučavanja prava kao sustava normi i pravne tehnike. Vladavina prava, smatra autor, znači kritičku pravnu znanost, koja zalazi i u probleme sociološke, gospodarske, financijske, politološke, organizacijske, upravno-tehničke priro-de a ne samo u probleme usklađenosti normi unutar pravnog sustava. Na temelju izloženih problema autor analizira stanje u hrvatskoj javnoj upravi te ukazuje na niz nedostataka koji su proizašli iz pogrešnih koncepcija o (pravnoj) državi, iz nepoznavanja tehničkih svojstava teritorijalnog upravnog sustava i specifičnosti njegova funkcioniranja, zbog niske političke i upravne kulture službenika (autoritarnost!), kvalite-te propisa, njihove provedbe. Rad je vrlo vrijedan doprinos teorijskom osmišljavanju pojma vladavine prava, pravne države i uloge javne uprave kao jednog od segmenata državnog institucionalnog sustava te potrebe specijalističkog obrazovanja upravnog osoblja. Rad je ocijenjen kao izvorni znanstveni rad.

Vlada, državna i javna uprava moraju sukladno promjenama ekonomskih i socijalnih uvjeta permanentno definirati svoje zadatke i odgovornosti. Ograničena financijska sredstva, sve veća očekivanja građana i zahtjevi za učinkovitim procesima upravljanja karakteriziraju trenutnu situaciju u kojoj se nalaze vlada i uprava. U uvjetima elektroničkog poslovanja, temeljem modernih tehnologija razvijena su vrhunska rješenja za napredno upravljanje u javnim upravama i institucijama. Njihova korisnost i učinkovitost leži u potpunoj integraciji sa svim tokovima procesa. Računovodstvo, izrada proračuna, upravljanje sredstvima, nabava, upravljanje kadrovima, zajedno tvore integrirane tokove poslovnih procesa. Integrirani informacijski sustavi državne uprave predtsavljaju nužan preduvjet izgradnje modrene vlade na principima e-Governmenta. “Ako Web stranice stavite ispred slabih poslovnih procesa, time ćete samo pokazati cijelom svijetu koliko su doista slabi vaši procesi. Prije nego počnete usavršavati zajedničke vanjske procese, prvo je potrebno učinkovito upravljati internom poslovnom integracijom.” Michael Hammer

U prikazu se analizira sadržaj, teorijske postavke i empirijski podaci koje je autor prikupio. Knjiga se promatra kritički i ocjenjuje se znanstveni doprinos koji je značajan.

Teorijski se analiziraju neki problemi u svezi s državom: država kao interakcija i država kao područje, i s upravom: razvoj financija kao upravne grane, socijalna država, zadaće uprave, koordinacija u sustavu, metode rada. Na kraju formulira svoje teze u smislu Towards a general theory of the state.

U članku se razmatraju oblici nadzora središnjih tijela državne uprave Bavarske nad aktima i radom tijela jedinica lokalne samouprave u Bavarskoj i njihovom izvornom i prenesenom djelokrugu., The principles of state oversight over the communal administrative acts might be summarized the following way: The state might allways control a legality of an administrative act of a commune as an offcial duty (ex offo) or on a demand of citizens within the procedure of appeal. Difference exists to the rationality of an administrative act of a commune: here is a gurantee of selfgovernment of communes expressed in aparticular way. Hereby the state must restrict its control to the pure legality of the communal administration. There is no control of a rationality of a communal act. The right to selfgovernment spreads also to the area of devolved tasks. Here the state might also only in a restricted way control a rationality of communal acts by an expert oversight. Complete control of an administrative act of a commune is carried trough only in the procedure of appeal, thus on a demand of a citizen who claims that his individual public rights have been violated. This brief scheme of the system of control over the Bavarian communes explains the way the German and the Bavarian constitution maker s have tried to conciliate the properties of the rule of law, democracy and the local government into a symbiosis. By that we might conclude the following: The principle of democracy does not go only for selfgovernment of communes. It is true that the communal organs bear a direct democratie legitimacy while the state executive power might claim only an indirect democratie legitimacy from the minister president who is appointed by the Parliament. But that indirect democratie legitimacy is not “less worth” than the direct one of the communal organs, in particular not in a sense that such a direct legitimacy would prevail over the principles of the rule of law, and even more so since the norms of the democratie state have been created in a democratie way. After a closer exemination a controversy between the properties of the rule of lasw and the direct democracy (or selfgovernment) is revealed, therefore there is a conflict between the state and the local regulations. As long as the core of the local regulations, namely the very selfgovernment of communes remains untouched, the primacy must belong to the state regulations. By this exclusively the concept of an institutional guarantee of the right on selfgovernment “under the law” is being expressed.

Autor prikazuje pravni položaj županije kao teritorijalne i administrativne jedinice u pravnom sustavu Republike Hrvatske. Polazi od temeljnih načela pravne regulative za rad županijskih tijela i organa, pa zasebno razrađuje položaj županije kao jedinice lokalne samouprave, sjedne strane, te njezin položaj kao dijela državne uprave, s druge strane. Unutar svakog od tih dvaju dijelova županije razrađuje njihov zasebni djelokrug, organizaciju, financiranje i neke određene specifičnosti. Poslove iz samoupravnog djelokruga županije obavljaju skupština (kao predstavničko tijelo), poglavarstvo (kao izvršno tijelo) i upravni odjeli (kao neposredni izvršitelji). Ti se poslovi financiraju iz županijskog proračuna. Poslove državne uprave u županiji obavljaju županijski uredi, a ti se poslovi financiraju iz državnog proračuna. Na čelu županije je župan, koji je istovremeno predstavnik državne vlasti na području županije i nositelj izvršne vlasti u njezinu samoupravnom djelokrugu. Zbog narečene dvojake uloge županije, unutar nje same nastaju određeni problemi i napetosti, posebice u odnosima između njezinog samoupravnog i državnog dijela. Radi prevladavanja tog problema autor ističe potrebu usvajanja niza načela u procesu obavljanja upravne funkcije, od kojih posebice ističe načelo prema kojem je lokalna samouprava komplementarna državnoj upravi, a ne tek njezina najniža razina., The county as a territorial and an administrative unit has a twofold position in the legal system of the Republic of Croatia: on one hand it makes an unit of local self- government, and on the other it makes apart of the state administration. Each of those two aspects of a county has its own jurisdiction, organisation, sources and ways of financing and certain other particularities. The competences from the selfgoverning authority of a county are performed by the assembly (as a representative body), the head council (as an executive body) and the administrative departments (as direct enforcers). Those competences are financed from the county budget. The competences of the state administration in the county areperformed by the county offices, and those are financed from the state budget. On the head of the county is a prefect, who is in the same time a representative of the state authority on the territory of a county as well as a bearer of the executive authority within its selfgoverning jurisdiction. Because of the mentioned double role of a county, within itself certain problems and tensions arise, in particular in relations between its selfgoverning and the state parts. The county selfgoverning structure in favor of its supremacy emphasises its legitimacy established on direct or indirect elections within the county itself, its beter understanding of the locai circumstances and needs and its immediate responsibility to the representative body and trough it to the electorate. The county state administration, on the other hand, points out its beter insight into wider interests of the whole social community, its oversight role and the legal authority, as well as the duty of coordination and equalization of the position of the local units. In order to prevail over this problem there should be in the legal system of the Republic of Croatia adopted an array of principles, among which the following are of a particular significance: - that the local selfgovernment makes a supplement to the state administration but not only its lowest level. - that the county state offices as well as the county head council and the selfmanaging departments have in essence the same task - to perform a public service, each within its own authority to the purpose of executing tasks of a general interest. - that in order to ensure those tasks the model of confrontation of the state administration to the local selfgovernment should be replaced by the model of cooperation of those two segments of the administration.

Teorijski se analiziraju neki problemi u svezi s državom: država kao interakcija i država kao područje, i s upravom: razvoj financija kao upravne grane, socijalna država, zadaće uprave, koordinacija u sustavu, metode rada. Na kraju formulira svoje teze kao Towards a General Theory of the State.

Vijest o održanom susretu korisnika baza podataka organa državne uprave i pravosuđa, Poreč 1992.

U okviru istraživačkog projekta analiziraju se (a) političke osnove komunalnog sistema u gradu Zagrebu (diferencijacija grada kao okoline političkog sistema, razvijenost grada kao čimbenik upravne diferencijacije, utjecaj promjena gradskog područja na komunalne službe, politički pluralizam, rast uprave.

Knjiga je sveučilišni udžbenik pa stoga nastoji razložiti osnovne probleme javne uprave u okvirima političkog sustava, organizaciju francuske državne i lokalne uprave te temelje službeničkog sustava. Knjiga je pisana u standardnoj maniri upravnopravnog pristupa upravi.