Search

Moderna željeznička vozila u pravilu imaju zakretno-klizna vrata na ulazima za putnike, koja se sastoje od dva krila. Vrata, kao konstrukcija, proizvode se iz aluminijskih profila i plastičnih tj. gumenih dijelova. Na krilima tih vrata dolazi do pojave korozijskih oštećenja na jednoj određenoj floti vozila. Zaštita premazima spada u tehnologiju zaštite od korozije koja ima vrlo široku primjenu i koja se i danas intenzivno razvija. U radu je dan prikaz metoda zaštite od korozije koje se danas koriste u zaštiti aluminijskih vrata. Opširnije su prikazane metode zaštite premazima s osvrtom na pripremu metalne površine. Opisane su prednosti, nedostatci i područje primjene te trendove razvoja. U eksperimentalnom djelu zadatka provedena je analiza stanja korozijskih oštećenja na krilima aluminijskih vrata.

Nosivost pojedine konstrukcije u slučaju požara će najviše ovisiti o vrsti konstrukcijskog materijala od kojeg je konstrukcija načinjena te utjecaju visokih požarnih temperatura na svojstva tog materijala. Stoga, da bi se mogla napraviti dovoljno precizna analiza odgovora konstrukcije na požar, važno je najprije definirati promjenu mehaničkih svojstava i svojstava prijenosa topline materijala pod utjecajem visokih temperatura. U ovom radu je napravljena sinteza literaturnih podataka vezanih za promjenu mehaničkih i toplinskih svojstva osnovnih konstrukcijskih materijala: metala (čelika i aluminija), drveta i ziđa pod utjecajem visokih temperatura. Prikupljeni literaturni podatci su uspoređeni sa promjenama spomenutih svojstava kako ih propisujue važeći nacionalni standard za projektiranje konstrukcija, Eurocode. Utjecaj sastava, strukture materijala, stanja materijala (npr. vlaga) na odgovor materijala pod djelovanjem visokih temperatura te osobitosti koje se mogu pojaviti kod pojedinog materijala pod utjecajem visokih temperatura, npr. pougljenje kod drveta su također uzete u obzir i obrađene u ovom radu.

U uvodnome dijelu opisana je povijest razvoja ljevarstva i razvoj postupka tiskolijevanja u kojima su navedena otkrića od samih poĉetaka lijevanja pa sve do danas s pripadajućim godinama. Detaljno je razraĊen postupak tiskolijevanja u kojemu je opisan princip rada i definicija koja opisuje sami postupak. Opisan je izbor materijala za izradu kalupa, materijali koji se upotrebljavaju u postupku tiskolijevanja, mikrostruktura koja nastaje nakon postupka te je prikazano ispitivanje strukture aluminijskih legura. Opisan je i proces tlaĉnog lijevanja sa detaljnijom razradom visokotlaĉnog lijeva koji je kljuĉni dio procesa tiskolijevanja. U radu se nalazi i usporedba tiskolijevanja sa postupkom reolijevanja i konvencionalnim postupkom ljevanja. U završnome dijelu prikazane su prednosti te nedostatci postupka tiskolijevanja. Na kraju je dan zakljuĉak sa predloţenim poboljšanjima postupka.

Diplomska naloga je predstavljena kot projekt konstruiranja tlačnega orodja za litje aluminija, s katerim sem se podrobneje ukvarjal v podjetju ORODJARSTVO GORJAK d.o.o. v času svojega praktičnega usposabljanja v industriji. V uvodu je v nekaj stavkih predstavljeno podjetje, sledi predstavitev teme ter nekaj teoretičnih osnov s področja teorije tlačnega litja. V jedru diplomskega dela pa je podrobneje predstavljen potek konstruiranja orodja ter smernice za konstruiranje tlačnih orodij, ki jih moramo upoštevati pri konstruiranju posamezne komponente orodja. Prav tako smo v jedru predstavili nekatere bistvene proizvodne postopke. V sklepnem delu diplomskega dela, pa smo podali lastne izkušnje s področja izdelave tlačnega orodja za litje aluminija. The diploma paper is set as a project of constructing a die cast mold used for aluminium casting that I worked on during my practical training in the company Orodjarstvo Gorjak d.o.o. There is a basic introduction of the company in the preface, followed by a theme presentation and the theoretical knowledge from the area of die casting. In the core of the diploma paper is a detailed description of a mold construction process with guidelines for die cast mold constructions, which need to be considered when constructing particular mold components. Basic production processes are also described in the paper’s core. Our own experiences gained in making a die cast mold used for aluminium casting are described in the conclusion of the diploma thesis.

U radu je dan prikaz metodologije proračuna konstrukcija pri djelovanju požara prema Eurokodu. Dane su osnovne smjernice za proračun požarnih temperatura uz korištenje jednostavnih i složenih modela razvoja požara. Prikazan je princip određivanja osnovnih mehaničkih karakteristika pri požarnim temperaturama za betonske, čelične, aluminijske i drvene konstrukcije. Na kraju rada prikazan je numerički primjer proračuna otpornosti čeličnog elementa pri djelovanju požara.

U završnom radu pod naslovom „“ opisano je: • općenito o rezanju vodenim mlazom • princip rada stroja za rezanje vodenim mlazom • osnove formiranja vodenog mlaza • vrste strojeva za rezanje vodenim mlazom • građa rezne glave • primjena rezanja vodenim mlazom • svojstva aluminija • proces rezanja vodno-abrazivnim mlazom • prednosti i nedostaci rezanja vodenim mlazom

U radu je provedena usporedba zaštitnih svojstava poliesterskih i epoksidnih premaza nanesenih elektrostatskim naprašivanjem na aluminijsku podlogu. Ispitana su fizikalna i korozijska svojstva ovih prevlaka te su opisana provedena ispitivanja u slanoj, vlažnoj i UV komori, ispitivanje sjaja, elastičnosti, tvrdoće, debljine i prionjivosti prevlake te ispitivanje otpornosti na udar. Aluminij je materijal niske gustoće koji se sve više koristi u raznim granama industrije. Posebnost aluminija je njegov pasivni film Al2O3 koji štiti površinu aluminija od korozije u neutralnoj atmosferi. Aluminij je, iako dobro zaštićen pasivnim filmom, ipak sklon lokalnoj koroziji te je osjetljiv na određene okolišne uvjete. Također legiranjem aluminija zaštitna svojstva mu se uvelike smanjuju te ga je često potrebno dodatno zaštititi. Epoksidne i poliesterske prevlake pružaju odličnu zaštitu zbog svoje kemijske otpornosti, otpornosti na vlagu te otpornosti na visoke temperature. U industriji se posebno izdvajaju elektrostatski nanesene praškaste prevlake koje ne sadržavaju hlapive organske spojeve, što ih čini ekološki prihvatljivim materijalom, a pružaju dugotrajnu zaštitu od korozije.

Korozijsku postojanost aluminija i njegovih legura u mnogim medijima moguće je povećati različitim postupcima, među kojima se ističu metode anodizacije ili anodne oksidacije, koja se obično naziva eloksiranjem. Korozivna postojanost aluminija nije apsolutna. Aluminij ima slabu otpornost na koroziju u okolišu sa slabom cirkulacijom kisika ili bez nje, obnavljanje pasivnog filma je onemogućeno, materijal više nije korozivno postojan i u tom slučaju odvijaju se korozivni procesi, što se očituje na različite načine. Kao korozivni mediji uzeti su: otopina NaCl (w = 3 %), otopina HCl (w = 3 %), otopina H2SO4 (w = 10 %), otopina NaCl + NaOH (pH = 10,09), otopina NaOH (pH = 10,17), morska voda iz Ploča. Eloksiranjem se postiže da su u svim korozijskim sredinama potencijali veći, što znači da se stvara zaštitni film oksida. Oksidni sloj najstabilniji je u otopini sumporne kiseline, a najmanju zaštitnu ulogu pokazuje u 3 %-tnoj otopini HCl, 3 %-tnoj otopini NaCl i morskoj vodi. Povećanjem debljine oksidnog sloja s 10 na 20 mikrometara ne postiže se poboljšanje zaštite od korozije izuzev u otopini NaOH. Eloksiranjem se smanjuju polarizacijski otpori prema sličnoj ovisnosti o korozijskoj sredini. Sličan i veći zaštitni učinak pokazuje eloksirani aluminij s debljinom sloja 20 mikrometara. Eloksiranjem se brzina korozije smanjuje za nekoliko desetaka puta, što potvrđuje da se eloksiranjem aluminij štiti od korozije. Vrijednosti su od 3,57 do 2699,00 mma-1., Corrosion resistance of aluminium and its alloys in different media can be improved by many procedures. One of the most used methods is anodisation or anodic oxidation, which is commonly known as anodising. Solutions of: NaCl, w = 3 %, HCl, w = 3 %, H2 SO4 , w = 10 %, NaCl + NaOH (pH = 10.09), NaOH (pH = 10.17), and seawater taken from Ploče were used as corrosive media. Anodisation enables higher potentials in all corrosive environments, indicating that a protective oxide film has been formed. This oxide layer is the most stable in a solution of sulphuric acid, and has the lowest protective role in 3 % HCl solution, 3 % NaCl solution and seawater. By increasing the thickness of anodising from 10 to 20 micrometres, no improvement of the corrosion protection was achieved, except in the NaOH solution. Anodising also reduces the polarization resistance by a similar dependence of the corrosive environment. An even greater and similar protective effect is exhibited by anodised aluminium with a thickness of 20 micrometres. Anodising decreases the corrosion rate by several orders of magnitude, which confirms that aluminium anodising protects against corrosion. Values are from 3.57 to 2699.00 mm a-1

Razvoj ekološki prihvatljivih i učinkovitih tehnologija proizvodnje vodika bitan je za napredak vodikove ekonomije. Jedna od perspektivnih metoda dobivanja vodika temelji se na reakciji aluminija s vodom. Cilj ovog rada je istražiti mogućnost dobivanja vodika kao energenta uporabom ambalažnog otpada, tj. aluminijskih posudica za prehrambene proizvode u vodenoj otopini natrijevog hidroksida. Ispitan je utjecaj omjera broja molova aluminija i natrijevog hidroksida (0, 1, 0, 15 i 0, 2) kao i temperature reakcije u području od 27 do 57 °C na iskorištenje reakcije dobivanja vodika. Eksperimentalno dobiveni podaci su pokazali da povećanjem omjera broja molova reaktanata kao i radne temperature otopine raste volumen oslobođenog vodika, a time i iskorištenje reakcije. Ispitivanja su pokazala da je obnovljivi aluminij zanimljiva alternativa za proizvodnju vodika.

U završnom radu pod naslovom „Primjena svjetlosne energije za rezanje materijala“ opisano je: • općenito o laseru • princip rada lasera • osnove formiranja laserskog snopa • vrste lasera • građa lasera • primjena lasera • svojstva aluminija • proces rezanja laserom • strojevi za rezanje laserom

U uvodnom dijelu rada opisana je tehnologija lijevanja sa i bez pojila. Lijevana je legura AlSi12. Opisane su volumne promjene koje se događaju tijekom hlađenja i skrućivanja odljevaka. Opisan je utjecaj načina skrućivanja na mogućnost napajanja i nabrojane su neke od metoda dimenzioniranja pojila. U zadanom zadatku određen je broj pojila i provedeno je probno lijevanje. U okviru rada napravljeno je modeliranje (koje obuhvaća proračun i crtanje), lijevanje, vizualnu kontrolu, simulaciju lijevanja u programskom paketu QuikCast i radiografsku kontrolu. Na temelju rezultata pet različitih varijanti sustava ulijevanja i napajanja izabrana je optimalna varijanta uljevnog sustava s dva pojila na vrhu.

Ovaj rad se sastoji od dva dijela, teorijskog i eksperimentalnog. Prvi, teorijski dio odnosi se na samu definiciju korozije, elektrokemijske korozije i svojstva aluminija. Eksperimentalni dio izrađen je kao tri moguće varijante sanacije i popravka štete nanesene korozijom viđenog bazena.

Ovaj rad sastoji se od dva dijela: teorijskog i eksperimentalnog. U teorijskom dijelu dan je pregled postupaka lijevanja, opisana je podjela i primjena aluminijevih legura, posebno legure AlSi12 kojom su lijevani odljevci, te su objašnjene metode kontrole poroznosti odljevaka te metode otplinjavanja aluminijevih legura, gdje je posebno obrađena metoda otplinjavanja tabletom Nitral C-19. Objašnjen je postupak lijevanja u kokile te važnost kontrole kvalitete odljevaka. U eksperimentalnom dijelu ispitivan je utjecaj skrućivanja taljevine pri atmosferskom tlaku, skrućivanja u vakuumu, promjene temperature lijevanja, te utjecaj otplinjavanja i skladištenja tableta za otplinjavanje taljevine na samu poroznost odljevaka. Zatim su provedena radiografska ispitivanja, test pri sniženom tlaku, vizualna kontrola, te mjerenje gustoće odljevaka. Na temelju dobivenih rezultata potvrđeno je da odljevci skrućivani u vakuumu imaju znatno manju gustoću zbog povećane poroznosti te da otplinjavanje taljevine tabletom može utjecati na smanjenje poroznosti odljevaka i povećanje gustoće, ali samo ako je ista propisno skladištena.

U ovom radu proučavani su rast i svojstva anodno formiranih oksidnih filmova na čistom aluminiju u otopinama limunske kiseline i natrijeva sulfata pri potenciodinamičkim uvjetima anodizacije. Snimani su ciklički voltamogrami u širokom području potencijala (OCP / 1.5 V / –1.5 V / OCP) uz različite brzine promjene potencijala (20, 40, 60, 80 i 100 mV s-1). Rezultati su uspoređeni s podacima iz literaturi koji opisuju rast oksidnog filma na aluminiju u otopini boratnog pufera. Ustanovljeno je da se rast oksidnih filmova na aluminiju u svim ispitivanim otopinama elektrolita zbiva aktivacijski kontroliranom ionskom vodljivošću pod utjecajem jakog električnog polja, prema eksponencijalnom zakonu za ventilne metale (mehanizam "aproksimacije visokog polja"). Elektrolitički parametri rasta oksida, konstante A i B, kao i ionska vodljivost kroz oksid rastu redom: borati  citrati  sulfati. U radu su određene i vrijednosti poluširina barijere za prijenos iona kroz oksidni sloj na Al, a dobiveni podaci predstavljaju realne vrijednost za prijenos iona između susjednih mjesta.

U radu su opisane sirovine i način proizvodnje metala i legura koji se primjenjuju u građevinarstvu te je opisana njihova struktura i svojstva. Rad sadržava opis građevnih proizvoda koji su proizvedeni od metala i legura i zahtjeve za njihovu primjenu. Navedeni su primjeri primjene metala i legura u građevinarstvu dostupni u literaturi te su opisani metali i legure sa stajališta održivosti.

Materijali koji se koriste za konstrukciju zrakoplova moraju zadovoljiti svojstva kao što su mala težina, izdržljivost i otpornost na oštećenja i koroziju. U tom kontekstu aluminij je jedan od najčešće korištenih metala za zrakoplovne konstrukcije. Aluminijeve legure visoke čvrstoće uspijevaju zadovoljiti tražena svojstva i danas su još uvijek dominantne u izradi civilnih zrakoplova. Neke procjene govore da se njihov udio kreće do 80 % težine zrakoplovne konstrukcije. Standardni Boeing 747 „jumbo jet“ sadrži otprilike 75000 kg aluminija. Zahvaljujući kontinuiranom razvoju aluminijevih legura i usporednoj primjeni kompozita, postignut je značajan napredak u pogledu brzine zrakoplova, nosivosti, težine, veličine, sigurnosti i trajnosti. Kako aluminijeve legure postaju sve bolje i kvalitetnije zrakoplovi su sve lakši, a time mogu primati i veći broj putnika što pogoduje troškovnoj isplativosti. S obzirom na činjenicu da se precipitacijskim očvršćivanjem čvrstoća aluminija približava čvrstoći mnogih čelika, te uz svojstva kao što su mala težina, niska gustoća, dobra otpornost koroziji i recikličnost, aluminij je gotovo idealan materijal za zrakoplovne primjene.

Uvodni dio opisuje općenito razvoj ljevarstva, povijest i definiciju tlačnog lijevanja. U nastavku detaljno je opisana tehnologija niskotlačnog lijevanja koja obuhvaća specifikacije stroja, kontrolu tlaka i usporedbu niskotlačnog lijevanja s gravitacijskim lijevom. Opisani su materijali koji se koriste za niskotlačno lijevanje, a u završenom dijelu je prikazana tehnologija niskotlačnog lijevanja u pogonskim uvjetima Saint Jeanu Industries d.o.o. u Slavonskom Brodu. Na kraju rada u zaključku spomenuta su moguća poboljšanja tehnologije niskotlačnog lijevanja.

U teorijskom dijelu rada prikazani su mogući pojavni oblici korozije na aluminijski konstrukcijama, te je opisan postupak zaštite od korozije organskim prevlakama, posebno je obrađena primjena epoksidnih prevlaka. U eksperimentalnom dijelu pripremljeni su aluminijski uzorci s prevlakama za kemijska i mehanička ispitivanja.

Diplomsko delo obsega raziskavo, s katero smo poskušali podrobneje prikazati potek anodizacije. Predvsem smo se osredotočili na luženje (pickling). Raziskava je potekala v proizvodnem obratu eloksirna in njenem pripadajočem laboratoriju v podjetju Aha Emmi, predelava aluminija, d.o.o, in sicer v kraju Slovenska Bistrica. V proizvodnem obratu smo pripravili vse potrebne vzorce – ploščice iz aluminija, na liniji anodizacije je potekala obdelava, v laboratoriju pa smo opravili vse potrebne analize za študijo. Proučevali smo predvsem odvisnost količine odvzema iz materiala glede na čas obdelave in vpliv koncentracij Al in NaOH na čas luženja. Prav tako smo bili pozorni, kolikšna je pridobitev teže na materialu po anodizaciji in kolikšne so bile razlike med srednjo in veliko navojnico. Potrebne podatke smo dobili s pomočjo analiz raztopin, za študijo odvzema materiala pa smo uporabili elektronsko kljunasto merilo. Ko smo ugotavljali vpliv koncentracij Al in NaOH, so bile naš vzorec velike in srednje navojnice. Obojne predstavljajo izdelek v podjetju, katere je za nadaljnjo uporabo potrebno anodizirati. Z raziskavo smo ugotovili, da je količina odvzema iz materiala odvisna od časa trajanja luženja, posledično torej tudi od koncentracij Al in NaOH v raztopini. Obe koncentraciji sta medsebojno povezani, zato so potrebne analize obeh pred vsakim novim procesom luženja. Med veliko in srednjo navojnico prihaja do odstopanj v času trajanja luženja, predvsem pa do odstopanj pri koncentraciji obeh parametrov. Faktor, ki vpliva na to, je delovna temperatura kopeli. Pri srednji navojnici je delovna temperatura kopeli raztopine luga višja kot pri veliki navojnici. Z raziskavo smo potrdili hipotezo oziroma dejstvo, da material izgubi na teži po samem procesu luženja in pridobi težo nazaj po končanem celotnem postopku anodizacije. The thesis involves a research by which the process of anodizing was demonstrated in detail. Above all we were focused on pickling. The research was conducted in a production plant for anodising and its belonging laboratory of the enterprise Aha Emmi aluminium processing (LLC) in Slovenska Bistrica. All the necessary samples – aluminium plates were prepared in the production plant for anodising, processing was performed on the anodising line, and all the necessary analyses were conducted in laboratory. Dependence of the material reduction according to the process duration, concentration influence of Al and NaOH on pickling time, weight gaining of the material after anodising, and differences between middle and large mycron were analysed. All the necessary information was gained through the solution analyses, for the material reduction study the electronic calliper was used. While determining concentration influence of the Al and NaOH large and middle mycrones were used. Both represent a product which has to be anodised for the further usage. With the research it was established that the quantity of material reduction depends on pickling time, and subsequently also on Al and NaOH concentration in the solution. Both concentrations are mutually connected, therefor analysis of both are necessary before each new pickling process. There are also some deviations in pickling time between large and middle mycron, above all in both parameters concentration. Influence factor is working temperature of the bath. At the middle mycron the working temperature of the lye solution bath is higher than at the large mycron. The hypothesis or the fact that the material loses on weight at the pickling process and gains it back after the whole anodising process is finished was confirmed with the research.

Namen diplomskega dela je prenova zastarelega krmilja na komornih pečeh v obratu Folije in tanki trakovi podjetja Impol Folije in trakovi d.o.o. Obstoječi krmilni sistem ni bil več zanesljiv, pa tudi rezervnih delov se ni dalo več dobiti, zato smo se odločili, da posodobimo krmilni in nadzorni sistem. Nadgradnja sedaj omogoča zanesljivejše delovanje, arhiviranje podatkov in možnost prenosa podatkov kamorkoli za nadaljnjo obdelavo. Krmilni sistem je bil nadgrajen s PLK krmilnikom Siemens družine S7-300, operacijskim panelom občutljivim na dotik Siemens MP277 ter nadzornim sistemom iFIX. The main goal of the present diploma work is to renovate the obsolate chamber furnaces control system in the workshop Folije in tanki trakovi in the firm Impol Folije in trakovi d.o.o. The one in existence was not reliable any more and there was a lack of the spare parts therefore we decided to renovate the steering and contol system. The achieved upbuilding enables more reliable operation, data filing, data transmission and further data treatment. The control system was upbuilt with the PLC controller by Siemens, type S7-300, further more with the touch-sensitive operating panel Siemens MP277 and with the control system iFIX.

Tokarenje je jedan od najčešće korištenih postupaka za rezanje metala. Da bi se optimizirao takav proces rezanja, potrebne su neke prilagodbe. Uređaj za nadzor trošenja alata kod suhog rezanja može značajno smanjiti troškove proizvodnje. Ovo istraživanje se fokusira na isplativost korištenja suhog rezanja u odnosu na korištenje tekućine za rezanje i korištenje alata s različitom geometrijom. Provedena je serija testova i na kraju su dani rezultati., Turning is one of the most common metal cutting procedures used. To optimize such a cutting process, some adaptations must be made. Implementing tool wear conditioning and the use of dry cutting can significantly lower the production cost. This research focuses on the cost effectiveness of using dry cutting in comparison with the use of cutting fluids and the use of different tool geometry. A series of tests was conducted and in the end the results are given.

Ovaj rad sastoji se od dva dijela: teoretskog i eksperimentalnog. U teoretskom dijelu ovog rada objašnjen je postupak lijevanja, ponašanje aluminijskih legura pri povišenim temperaturama te njihove promjene u mikrostrukturi i svojstva. U eksperimentalnom dijelu ovog rada provedena su metalografska ispitivanja na optičkom mikroskopu, radiografska analiza te mehanička ispitivanja nad odljevcima od AlSi12 legure i AlSi12CuNiMg legure. Na temelju rezultata može se zaključiti da se dodatkom bakra, nikla i magnezija povećava vlačna čvrstoća legure te znatno smanjuje istezljivost.

Primjenom galvanostatske pulnse metode ispitani su formiranje i rast anodnih oksidnih filmova na aluminiju i AA 2017A slitini u otopini boratnog pufera (pH 7.8). Ustanovljeno je da se rast oksidnih filmova na ispitivanim uzorcima zbiva aktivacijski kontroliranom ionskom vodljivošću pod utjecajem jakog električnog polja kroz oksidni film, prema eksponencijalnom zakonu za ventilne metale (mehanizam "aproksimacije visokog polja"). Elektrolitički parametri rasta oksida, konstante A i B, kao i ionska vodljivost kroz oksidni sloj su veći na AA 2017A slitini nego na aluminiju. Određena je jakost električnog polja kroz okside, a dobivene vrijednosti reda veličine MV cm-1 opravdavaju primjenu modela "aproksimacije visokog polja" pri opisivanju rasta oksidnih filmova na Al i AA 2017A slitini u otopini boratnog pufera.

U ovom radu ispitana je inhibicijska djelotvornost eteričnog ulja bosiljka (Ocimum basilicum L.) i njegovih najviše zastupljenih komponenti, linaloola te eugenola, na proces korozije aluminija u otopini klorovodične kiseline koncentracije 0, 5 mol dm-3. Gravimetrijska mjerenja pokazala su, da se brzine korozije aluminija u 0, 5 mol dm-3 otopini klorovodične kiseline dodatkom otopina koncentracija (200, 600, 2000, 4000 i 6000 ppm) ispitivanih inhibitora znatno smanjuju. Elektrokemijskim mjerenjima dokazano je da se kod eteričnog ulja bosiljka i linaloola maksimalan stupanj djelotvornosti postiže pri koncentraciji od 6000 ppm, dok je 2000 ppm koncentracija pri kojoj eugenol pokazuje najbolju inhibicijsku djelotvornost. Ovakvo ponašanje može se pripisati planarnoj orijentaciji molekula eugenola prilikom adsorpcije na površinu aluminija. EIS metodom dokazano je postojanje homogenog i kompaktnog zaštitnog filma inhibitora na površini aluminija, dok se inhibicijska djelotovornost eteričnog ulja bosiljka može pripisati molekuli linaloola.

U teorijskom dijelu dan je pregled lijevanja, definicija i pojmova važnih za izradu ovog rada. Objašnjen je postupak lijevanja u pijesak, kalupi, kontrola kvalitete odljevaka te peći za taljenje metala. Također je navedena podjela i primjena aluminijevih legura te su detaljno objašnjene metode pripreme i obrade aluminijevih legura. U eksperimentalnom dijelu ispitivan je utjecaj pripreme i obrade AlSi12 legure na mikrostrukturu i mehanička svojstva. U tu svrhu provedeno je lijevanje osnovne neobrađene AlSi12 legure, AlSi12 legure s dodatkom AlTi10 predlegure, neobrađene AlSi12 legure otplinjene Nitralom C19, AlSi12 legure s dodatkom AlTi10 predlegure otplinjene Nitralom C19 te AlSi12 legure modificirane s dodatkom natrija u čistom i u obliku soli. Napravljeni su i pripremljeni uzorci te je određen kemijski sastav zadane AlSi12 legure. Provedena su radiografska, metalografska i mehanička ispitivanja uzoraka i epruveta. Na temelju dobivenih rezultata ispitivanja može se zaključiti da metoda modifikacije AlSi12 legure čistim natrijem poboljšava mehanička svojstva legure. Vrijednosti vlačne čvrstoće i istezljivosti znatno su više nego kod ostalih metoda pripreme i obrade aluminijeve legure. Najbolji rezultati ispitivanja poroznosti uočeni su na epruvetama AlSi12 legure s dodatkom AlTi10 predlegure i otplinjene Nitralom C19.

Cilj ovog rada bio je pronaći uvjete za provođenje korozijskog testa na četiri metala: čelik, mjed, bakar i aluminij te ispitati zaštitno djelovanje sedam komercijalnih parnofaznih inhibitora, od kojih su 2 u obliku filma, jedan u obliku papira i 5 u obliku praha. Metali su testirani vizualnom metodom, VIA (Vapor inhibiting ability) testom, koji se provodi u staklenkama i traje 24 sata. U svakom testu rade se dva kontrolna uzorka i tri radna uzorka. Analiza korozije vrši se pomoću odgovarajućeg sustava ocjenjivanja. I kontrolni i radni uzorci moraju imati prolazne ocjene da bi test bio valjan, odnosno da bi inhibitor bio djelotvoran. Metali su podijeljeni u dvije skupine i tako su i testirani. Čelik i mjed su testirani standardnim VIA testom, gdje je VIA otopina 3% otopina glicerola. Za aluminij i bakar je korišten isti postupak, ali s drugom VIA otopinom, 3% otopina glicerola sa klorovodičnom kiselinom. Rezultati koji su dobiveni ovim eksperimentom potvrđuju da je većina testiranih inhibitora djelotvorna, odnosno da pružaju multimetalnu zaštitu.

Ovaj rad sastoji se od dva dijela: teorijskog i eksperimentalnog. U teorijskom dijelu dan je pregled postupaka lijevanja, definicije i pojmovi važni za izradu ovog rada. Objašnjen je postupak lijevanja u pijesak, kalupi te važnost kontrole kvalitete odljevaka. Također je dana podjela i primjena aluminijevih legura te su objašnjene metode otplinjavanja aluminijevih legura. U eksperimentalnom dijelu ispitivan je utjecaj obrade AlSi12 legure otplinjavanjem na mikrostrukturu i mehanička svojstva. U tu svrhu provedeno je lijevanje osnovne taljevine AlSi12 legure i te iste taljevine cijepljene AlTi10 predlegurom. Napravljeni su i pripremljeni uzorci te je određen kemijski sastav zadane AlSi12 legure. Zatim su provedena radiografska, metalografska i mehanička ispitivanja. Na temelju dobivenih rezultata potvrđeno je da otplinjavanjem i cijepljenjem AlTi10 predlegurom dolazi do usitnjavanja i promjene morfologije rasta eutektičkih zrna, te povećanja čvrstoće. Istezljivost se neznatno smanjila.

U ovome radu opisana je tehnologija lijevanja aluminijskih legura u jednokratne, pješčane kalupe. Također su objašnjene osnovne komponente tlačnog i semitlačnog uljevnog sustava. Dodatno su izrađeni proračuni i trodimenzionalni modeli uljevnih sustava uz pomoć kojih su napravljen gornji i donji dio kalupa za oba uljevna sustava. Probna ljevanja su izvedena u Laboratoriju za ljevarstvo na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Opisani su postupci izrade kalupa. U narednom dijelu opisan je aluminij kao i njegove legure. Zatim je opisan postupak proračuna i izrade uljevnog sustava bez pojila kao i lijevanja aluminijskih legura u pješćani kalup. Napravljene su simulacije lijevanja i skrućivanja u programu QuikCast za zadani odljevak uz korištenje tlačnog i semitlačnog uljevnog sustava. Usporedba rezultata i pokusa dala je dobre rezultate.

U ovom radu proučavani su rast i svojstva anodno formiranih oksidnih filmova na aluminiju i AA 2017A slitini u otopini boratnog pufera u uvjetima potenciodinamičke anodizacije. Snimani su cikličke voltamograme u širokom području potencijala (OCP / 1.2 V / –1.7 V / OCP) uz različite brzine promjene potencijala (20, 40, 60, 80 i 100 mV s-1). Ustanovljeno je da se rast oksidnih filmova na ispitivanim uzorcima zbiva aktivacijski kontroliranom ionskom vodljivošću pod utjecajem jakog električnog polja, prema eksponencijalnom zakonu za ventilne metale (mehanizam "aproksimacije visokog polja"). Elektrolitički parametri rasta oksida, konstante A i B, kao i ionska vodljivost kroz oksidni sloj su veći na AA 2017A slitini nego na aluminiju. U radu su određene i vrijednosti poluširina barijere za prijenos iona kroz oksidni sloj na Al i AA 2017A slitini, a dobiveni podacima predstavljaju realne vrijednost za prijenos iona između susjednih mjesta.

Paralelno s razvojem ambalažne industrije i sve većom zastupljenošću ambalaže u svakodnevnom životu, sve je izraženiji problem zbrinjavanja ambalaže nakon uporabe proizvoda. Ovim istraživanjem željeli smo ispitati mogućnost dobivanja vodika uporabom ambalažnog otpada (aluminijske posudice za prehrambene proizvode), tj. reakcijom oksidacije aluminija u lužnatom mediju. Od posebnog nam je interesa bilo ispitati da li i kako uvjeti reakcije mogu utjecati na vrijednost iskorištenja procesa dobivanja vodika. U tu svrhu provedena su mjerenja u otopinama različitih vrijednosti molarnog odnosa Al/NaOH, tj. 0, 1, 0, 15 i 0, 2 u temperaturnom području od 27 do 57 oC uz miješanje. Dobiveni rezultati su pokazali da u svim slučajevima, tj. za sve molarne odnose Al/NaOH u otopini i pri svim temperaturama, vrijednost volumena nastalog plina raste s porastom vremena mjerenja. Što je temperatura veća, veći je i volumen nastalog plina. Nadalje, ustanovljen je trend porasta vrijednosti iskorištenja s porastom temperature te su pri najvećim temperaturama dobiveni iznosi veći od 99%. Također, dobiveni rezultati su pokazali da oporaba aluminijske ambalaže u cilju dobivanja vodika predstavlja učinkovitu, ekološki prihvatljivu i sigurnu proizvodnju vodika.

Ovaj rad sastoji se od dva dijela: teoretskog i eksperimentalnog. U teoretskom dijelu rada su opisane osnove tehnologije lijevanja aluminijskih legura u pješčane kalupe. Opisane su greške koje se mogu pojaviti prilikom lijevanja i to posebno one uslijed skupljanja odljevka prilikom skrućivanja. Opisane su osnovne komponente uljevnog sustava te je napravljen i opisan proračun kalupne šupljine i kalupa uz varijante sustava napajanja. Izrađen je trodimenzionalni model za zadani odljevak koji je prikazan u sve tri projekcije. Opisan je postupak izrade kalupa i lijevanja aluminijskih legura u pješčani kalup te je napravljena simulacija lijevanja i skrućivanja u programu QuikCast za zadani odljevak uz korištenje semitlačnog uljevnog sustava. Rezultati simulacije i pokusa se poklapaju uz malo odstupanje.

Uporaba aluminijski legura značajno se povećava u novije vrijeme. Osim mehaničkih i kemijskih svojstava nužno je poznavanje tehnoloških svojstava kao što su livljivost, sklonost skupljanju, vrućim pukotinama itd. U teoretskom dijelu se kroz pretraživanje legure proučio i pojasnio pojam livljivosti, te njena ovisnost o raznim uvjetima. U eksperimentalnom dijelu ispitana je livljivost AlSi12 legure te utjecaj obrade taljevine i temperature ulijevanja na livljivost koristeći test spiralnog kanala. Eksperimentom lijevanja u jednokratne pješčane kalupe utvrdila se ovisnost livljivosti o temperaturi ulijevanja i kemijskom sastavu taljevine. Kod lijeva u kokilu ispitao se utjecaj livljivosti o obradi taljevine kemijskom modifikacijom ili usitnjavanjem zrna. Za modifikaciju legure koristio se Modikalit, natrijeva sol, dok se zrno usitnjavalo predlegurom AlTi10. Eksperiment obuhvaća i ispitivanje kemijskog sastava, te metalografsku analizu.

Ovaj rad sastoji se od dva dijela: teorijskog i eksperimentalnog. U teorijskom dijelu detaljno je opisan proces skrućivanja aluminija i njegovih legura te mehanizam nastanka toplih pukotina. Tople pukotine su česta i ozbiljna greška u ljevarskim legurama te jedan od glavnih pokazatelja koji definiraju sposobnost lijevanja neke legure. Pukotine nastaju u zadnjoj fazi skrućivanja u temperaturnim područjima blizu solidusa, a nalaze se unutar ili na površini odljevka. Na sklonost određene legure prema nastanku toplih pukotina utječu razni čimbenici, među kojima svakako valja izdvojiti kemijski sastav legure, veličinu zrna, temperaturu ulijevanja te brzinu ohlađivanja. U eksperimentalnom dijelu ovog rada provedeno je ispitivanje sklonosti Al-legura prema nastanku toplih pukotina metodom prstenova različitih širina R. Legure su lijevane u jednokratne pješčane kalupe. Kalupna mješavina sastojala se od osnovnog materijala (kvracni pijesak), veziva (bentonit), vode i dodataka. Eksperimentalni dio rada proveden je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, u Laboratoriju za ljevarstvo. Cilj ovog rada bio je ispitati legure AlSi12, AlSi9Mg i AlMg1. Ispitivanje je provedeno lijevanjem četiri prstena različitih unutarnjih promjera za svaku leguru. Vanjski promjer je bio isti, a varirana je širina prstena R, promjenom unutarnjeg radijusa. Nakon lijevanja provedena je simulacija punjenja kalupa i skrućivanja odljevka. Rezultati pokazuju da je legura AlMg1 vrlo sklona nastanku toplih pukotina i ne smije se lijevati u kalupe koji ne dopuštaju slobodno stezanje legure prilikom skrućivanja. Legure AlSi12 i AlSi9Mg nisu sklone nastanku toplih pukotina.

konstruiranje vpenjalnega sistema za obdelavo adapterjev, ki so sestavni del pištole za brizganje poliuretanske pene construct a clamping system for the processing of adapters, which are an integral part of the gun for spraying polyurethane foam

Konkurentnost na tržištu uvjetovana je brojnim zahtjevima, od kojih je jedan i kvaliteta proizvoda. Udio otopljenih plinova u transformatorskom ulju jedan je od pokazatelja kojim se može ocijeniti karakteristika mjernog transformatora važna za procjenu njegovog radnog vijeka. \Na samom početku rada opisana je podjela i osnovne karakteristike mjernih transformatora. Izdvojeni je uljni strujni mjerni transformator tipa AGU, te za taj tip transformatora vezani tehnološki proces, faze i operacije. Opisana je podjela i karakteristike izolacijskih materijala mjernih transformatora s posebnim naglaskom na primjenu transformatorskog ulja. Kemijski sastav i karakteristike transformatorskog ulja sadržanog u mjernom transformatoru određuju se analizom uzorka izdvojenog iz ispitivanog transformatora uzorkovanjem. Ispravnost dobivenih rezultata ovisi o primijenjenoj metodi analize (u ovom slučaju kromatografske analize plinova) i, u najvećem dijelu, o postupku uzorkovanja transformatorskog ulja iz hermetički zatvorenog sistema – uljnog mjernog transformatora. Ukoliko se postupak dosljedno ne provodi prema zadanim normama, dobiveni rezultati uvelike odstupaju od prikaza stvarnog stanja. Povezanost povremene pojave povišene koncentracije vodika otopljenog u transformatorskom ulju i aluminijskih dijelova mjernog transformatora, prihvaćena je nakon izdvajanja razlika i usporedbe sa transformatorima gdje ta pojava uopće ne postoji. Uz podjelu i klasifikaciju aluminijskih legura, u radu su prikazane metalurške osnove povezive uz teorijske mogućnosti nastanka vodika kod aluminijskih legura. Opisane su kemijske reakcije na površini aluminijskih dijelova i prilike za stvaranje vodika prilikom provođenja tehnoloških operacija zavarivanja. Prilikom planiranja pokusa određuje se trenutak provedbe laboratorijskih ispitivanja između raznih tehnoloških operacija i faza. Provedba pokusa simulira fizikalno-kemijske uvjete kojima su izloženi aluminijski (ili drugi dijelovi) kao posljedica primjene određenih tehnoloških faza ili operacija prilikom proizvodnje mjernih transformatora. Uzorci predstavljaju izoliranu utjecajnu cjelinu koja predstavlja ispitivanje točno određenog materijala ili pak tehnološku fazu ili operaciju. Potvrda ili odbijanje pretpostavke o utjecajnosti izolirane cjeline temelji se na rezultatu kromatografske analize plinova otopljenih u hermetički izoliranom sistemu uzorak-transformatorsko ulje. Tough market competition is caused by a number of requirements, the product quality being one of them. The content of dissolved gases in transformer oil is an indicator that can be used to assess the performance of instrument transformers and can serve as an important characteristic for estimating the transformer lifetime. At the beginning of this paper, a classification and basic characteristics of instrument transformers are given, with a special focus on the oil impregnated current transformer, type AGU, along with the related technological process, its phases and operations. A classification and characteristics of insulation materials for transformers are also given, with particular emphasis on the use of transformer oil. Chemical composition and characteristics of the oil contained in each instrument transformer are determined through the analysis of samples taken from the tested transformers. The reliability of test results depends on the applied method of analysis (in this case the gas chromatography analysis) and, for the most part, on the oil sampling from a hermetically sealed system, i.e. the oil impregnated instrument transformer. If the procedure is not consistently carried out according to standards, the obtained results can differ greatly from the actual characteristics of the transformer oil. A correlation between the occurrence of increased concentrations of hydrogen dissolved in the transformer oil and aluminium parts of the transformer has been found through a comparison with transformers in which this phenomenon was not registered. In addition to the classification of aluminium alloys, the paper discusses the conditions of metallurgical processing that could result in the occurrence of hydrogen in the aluminium alloys. Chemical reactions occurring on the aluminium surface (e.g. corrosion) and the chance of hydrogen being created during welding are also described. While planning the experiment, the intention was to determine between which technological phases the laboratory testing should be conducted. The experiment simulates physical and chemical effects of some technological processes applied during the various production phases of the transformer on its parts, particularly those made of aluminium alloys. The samples represent isolated units on which a test of specific materials as well as a test of technological processes can be conducted. In conclusion, the results of chromatography analysis of gases dissolved in a hermetically insulated system, i.e. the transformer oil, are used to test the hypothesis that these isolated units have a significant influence.

Rad je usko vezan za pojam nanotehnologije-grana znanosti čiji su predmet izučavanja nanostrukture. U prvom poglavlju definiran je pojam nanotehnologije, napravljen je osvrt kroz povijest, te su navedene vrste nanostruktura i njihove primjene. Drugo poglavlje opisuje cink oksid, njegova opća svojstva i primjene. Ključni dio rada posvećen je metodama rasta cink oksid nanocijevi na staklu, siliciju i polimeru (PDMS), a pokušan je i rast na aluminiju. Opisani su postupci dobivanja nanocijevi kroz nekoliko pokusa, čemu je prethodila priprema sjemenog sloja koji je neophodan za rast budući da kristalna rešetka cink oksida nije srodna kristalnoj rešetci materijala koji su korišteni kao podloga. Rezultati su analizirani na SEMu, te Raman spektroskolijom.