Search

Aim. To compare the impact of the introductory part of the Medical English course at the University of Zagreb Medical School in three different student groups, in view of the recent curricular changes concerning the Bologna process. Method. In the academic year 2005/06, three student groups (students of The Medical Studies in English program, regular first- and second-year students) took the same course concerning the basics of the morphology of medical terms. At the beginning and at the end of the course, each group was given the same questionnaire testing vocabulary at the levels of recognition and production. The difference between the results obtained at the outset and upon the completion of the course expressed the extent of vocabulary acquisition, calculated for each term and as mean values for each group separately. Results. In the vertical, recognition vs production, comparison of results, all groups attained higher percentages in the recognition part of the questionnaire. Horizontally, the best results in both parts were achieved by the Medical Studies in English (MSE) group. Concerning the regular first- and second-year groups, the former did markedly better in the recognition part, while the difference in the production part was only slightly in their favor. Conclusion. The considerably better results attained by the MSE group are probably due to the chronologically concentrated teaching and evaluation of the course, as well as to the students’ high motivation. Regarding the first and second-year groups, it was shown that the course impact was definitely greater for the first-year group, a result that supports the current changes in the curriculum concerning the Medical English course and serves as a hopeful pointer to our future efforts in that direction., Cilj: Usporediti učinak uvodnoga dijela kolegija Medicinski engleski u trima različitim skupinama studenata Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, posebice s obzirom na promjene u kurikulumu uvedene radi usklađivanja sa zahtjevima Bolonjskoga procesa. Metoda: U ak. god. 2005./06. uvodni dio kolegija Medicinski engleski koji se bavi morfologijom medicinskih termina slušale su tri skupine studenata (studenti programa Studija medicine na engleskom, te redoviti studenti 1. i 2. godine). Na početku i kraju kolegija svaka je skupina popunila isti upitnik, test vokabulara na razinama prepoznavanja i produkcije. Razlika postignutih rezultata, izražena u postotcima za svaki pojedinačni termin, te kao ukupna srednja vrijednost za svaku skupinu posebno, pokazatelj je usvojenoga vokabulara. Rezultati: Vertikalnom (prepoznavanje vs-produkcija) usporedbom rezultata razvidno je da su sve skupine postigle bolji rezultat u prvom dijelu upitnika kojim se testiralo prepoznavanje termina. Horizontalna usporedba pokazuje da je najbolji rezultat u oba dijela testa postigla skupina Studija medicine na engleskom; od redovitih je studenata skupina 1. godine postigla znatno bolje rezultate u prvom dijelu testa (prepoznavanje), dok je u drugom dijelu (produkcija) razlika u njihovu korist bila tek neznatna. Zaključak: Značajno bolji ukupan rezultat skupine studenata Studija medicine na engleskom vjerojatno se može objasniti činjenicom da oni kolegij slušaju vremenski koncentrirano, u bloku koji uključuje i samu evaluaciju, te njihovom visokom motiviranošću. Što se tiče skupina 1. i 2. godine, rezultati upućuju na to da je učinak nastave veći na prvoj godini, što je činjenica koja ide u prilog tekućim promjenama kurikuluma te može biti smjernicom za naš budući rad.

Znanje je ključna poluga razvitka. Moći upravljati znanjem znači kreirati aktivan odnos u oblikovanju užeg i šireg okruženja. Proces upravljanja znanjem jeste i jedan od pokretača spirale stvaranja znanja. Sve dominantnija znanja iz ekonomije traže i novo dizajniranu strukturu znanja. U ekonomiji danas znanje nije samo proizvod, niti samo nova poslovna mogućnost nego i kritički okvir razvitka znanstvene informacije. Tvrtke danas traže dominantno aplikacijska rješenja za uočene probleme. Spoznaja o isplativosti ulaganja u proces obrazovanja, razvoj potrebe cjeloživotnog učenja i nadograđivanja novog znanja, uz interdisciplinarni pristup sustavno i argumentirano ugrađuju se u model kvalitete znanja. Primjena Bolonjskog procesa u ovbrazovanju ekonomista (preddiplomski studij, diplomski studij, doktorski studij) traži kontinuirano mijenjanje, prilagođavanje, inoviranje i transparentnost postavljenog modela.

Na Danima ovlaštenih inženjera građevinarstva u organizaciji Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu, Razred inženjera građevinarstva, prikazani su stručni studij graditeljstva i politehnički specijalistički diplomski stručni studij specijalizacija graditeljstvo.

Osnovni cilj rada jest ukazati na važnost socijalne dimenzije u reformi visokog školstva u Hrvatskoj i Europi. Pritom valja imati na umu činjenicu da je iznalaž enje europskih političkih preporuka za poboljšanje kvalitete i pravednosti javnih sustava visokog obrazovanja osnovna zadaća ministarskih konvencija Bolonjskoga procesa. Sukladno tome, u radu se pokušava odgovoriti na pitanja pridonose li, na normativnoj razini, institucije visokog obrazovanja uklanjanju nejednakosti u pristupu i sudjelovanju u visokom obrazovanju, odnosno na koji se način učešće u visokoš kolskom obrazovanju posreduje višim društvenim statusom. Analizi ovih pitanja pristupa se u tri koraka: najprije se, na osnovi analize službenih dokumenata Bolonjskog procesa, konceptualno određuje što je to “socijalna dimenzija” visokog obrazovanja; potom se daje kratak pregled karakterističnih teorijskih pristupa vezanih uz tematiku obrazovne i socijalne nejednakosti; na kraju se analiziraju neki normativni aspekti sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj i dostupni empirijski podaci vezani uz socijalne karakteristike hrvatskih studenata/ica., The article emphasizes the importance of the social dimension of higher education reforms in Croatia and Europe, in view of the central task of Bologna process ministerial meetings to define European policy recommendations which target the improvement of quality and equality in European higher education systems. In line with that, the article attempts to address issues concerning the normative level of higher education participation in Croatia and whether higher education institutions contribute to reducing inequalities in access and progress to higher education study, as well as whether higher education participation in Croatia is mediated by social status. These issues are approached in three steps. Firstly, on the basis of analysing Bologna process official documents, the 'social dimension' of higher education is conceptualised. This is followed by a short review of characteristic theoretical approaches to educational and social inequalities; and finally, some aspects of the Croatian higher education system are analysed on both a normative and empirical level, the latter giving an insight into the social characteristics of the Croatian student body., L'objectif fondamental de cette étude est de souligner l'importance de la dimension sociale de la réforme de l'enseignement supérieur en Croatie et en Europe, ayant en vue, à cette occasion, le fait que la création de recommandations politiques européennes pour améliorer la qualité et l'équité des systèmes publics de l'enseignement supérieur est la tâche principale des conventions ministérielles du Processus de Bologne. Conformément à ceci on essaie de répondre à la question: au niveau normatif, les institutions d'enseignement supérieur contribuent-elles à supprimer les inégalités dans l'accès et la participation à l'enseignement supérieur, à savoir de quelle façon le statut social, plus large, intervient dans la participation à l'enseignement supérieur. Il est procédé à l'analyse de ces questions en trois phases: tout d'abord, sur la base de l'analyse des documents officiels du Processus de Bologne est déterminée conceptuellement la “dimension sociale” de l'enseignement supérieur; puis est présenté un bref aperçu des approches théoriques caractéristiques liées à la thématique des inégalités en matière d'enseignement et sociales, puis à la fin sont analysés certains aspects normatifs du système de l'enseignement supérieur en Croatie et les données empiriques accessibles liées aux caractéristiques sociales des étudiant(e)s croates.

U članku je opisan bolonjski proces

Jedan od glavnih ciljeva Bolonjskog procesa jest stvaranje zajedničkog europskog prostora visokog obrazovanja. Unutar procesa programi akademske mobilnosti i samo stipendiranje imaju ključnu ulogu. Kako je uključivanje u programe mobilnosti empirijski relativno neistražen fenomen, autori ga određuju predmetom svog istraživanja. Unutar šireg istraživačkog interesa, tj. samih istraživačkih ciljeva koji obuhvaćaju studentske želje, aspiracije, znanje, percepciju i mišljenje o aktualnom Bolonjskom procesu, u ovom radu prezentira se dio rezultata koji se odnosi na sagledavanje razloga za uključenje u programe. Istraživanje je izvršeno metodom ankete, pomoću konstruiranog upitnika na uzorku od 382 studenta Ekonomskog fakulteta u Splitu tijekom travnja i svibnja 2005. godine. Rezultati su pokazali da gotovo polovica ispitanika (48, 5%) izražava pozitivan stav prema uključenju u programe, dok samo četvrtina od ukupnog broja ispitanika iskazuje negativan stav prema uključenju. Analiza je dalje ukazala na dominaciju intrinzičnih ciljeva za uključenje kao što su: učenje stranih jezika, lakše pronalaženje posla nakon povratka, stručno i znanstveno usavršavanje te rad na osobnom razvitku.

Rad prikazuje utjecaj bolonjskog procesa na studij informacijskih znanosti.

U radu se razmatra aktualni status stranih jezika na nefilološkim fakultetima u kontekstu reforme sveučilišta u Hrvatskoj s naglaskom na njihovoj važnosti u cjelokupnoj akademskoj naobrazbi budućih stručnjaka u skladu s modernim trendovima koji Hrvatsku vode u Europu. Rad ukazuje na najčešće predrasude u pogledu nastave stranog jezika na nefilološkim fakultetima i u tom kontekstu daje pregled njegovog sadržaja i temeljnih ciljeva. Njegov sadašnji status u Hrvatskoj promatra se u kontekstu nekih europskih inicijativa kao i Bolonjskog procesa s osvrtom na realne potrebe hrvatskih studenata za postizanjem kompetencije u stranom jeziku struke na akademskoj razini. U radu se također izlaže osnovna skica efikasnije koncepcije nastavnog programa stručnog stranog jezika koji bi studente pripremio za specifične zahtjeve s kojima će se suočiti tijekom daljnje akademske naobrazbe i buduće profesionalne karijere u internacionalnim okvirima.

Izlaganje na temu reformi u vezi bolonjskog procesa u edukaciji arhitekture, te nova uloga graditeljskih škola.

Povodom skupa organizirana su predavanja o fleksibilinim putovima učenja u sklopu Bolonjskog procesa.

Povodom skupa organizirana su predavanja u akademskim profilima koje donosi Bolonjski proces i njihovim potencijalima na tržištu rada.

Tekst se bavi kritičkom refleksijom uvođenja tzv. Bolonjskog procesa, te učincima i posljedicama koje spomenuti proces ima za društvene i humanističke znanosti.

Prikaz strukture novog studija informatike na FOI, u skladu s bolonjskim procesom.

Tijekom zadnje dvije godine Zavod za fiziku Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti u Splitu u velikoj mjeri je preobrazio i modernizirao nastavu fizike u skladu s Bolonjskom deklaracijom. Uz nastavničke dvopredmetne studije (Fizika i informatika te Matematika i fizika) sada nudimo i razna diplomska usmjerenja studijske grupe Fizika te studij inženjerske fizike. U Republici Hrvatskoj smjerovi Astrofizike, Biofizike, Fizike okoliša te Računarske fizika, koje je moguće izabrati u okviru Diplomskog studija fizike, kao i studij Inženjerske fizike (sa smjerovima Termodinamički uređaji i Mehanički Sustavi) nude se samo na Sveučilištu u Splitu. Kvalitetu tih studija osiguravaju nastavnici visoke međunarodne prepoznatljivosti i široka suradnja s znanstveno-nastavnim ustanovama u zemlji i inozemstvu. Opisali smo i konkretni primjer kako je modernizacija predmeta opće fizike (mehanika i eletromagnetizam) u prvoj godini studija dovela do povećanog interesa studenata za fiziku i do znatno većeg postotka prijelaza studenata u drugu godinu studija (porast od oko 30% na oko 70%).

Bolonjski proces kao početak tranformiranja visokog obrazovanja nepropustiva je prilika za 'veliko pospremanje' tog sustava i bitno poboljšanje njegove efikasnosti u Hrvatskoj. S obzirom na strategijski značaj sveučilišta u razvoju privrede, potrebno je svestrano stimuliranje njegovog razvitka, ali mjerama stimulacije i nepovređivanjem sveučilišna autonomije

Zadnjih godina prošlog stoljeća došlo je do širenja globalnog tržišta i na područje visokog školstva što je potaknulo potrebu jačanja europskog položaja i u ovoj djelatnosti radi bolje međunarodne konkurentnosti. Ministri odgovorni za visoko obrazovanje iz dvadeset i devet europskih zemalja potpisali su 19. lipnja 1999. godine Bolonjsku deklaraciju, kojoj je pristupila i Republika Hrvatska na sastanku u Pragu u svibnju 2001. godine. Na temelju Bolonjske deklaracije i dokumenata vezanih za Bolonjski proces (Prag, Berlin, Lisabon, Kopenhagen itd.) teži se ostvarenju usklađenog i povezanog europskog prostora visokog obrazovanja do 2010. godine. U deklaraciji se ističe da je područje visokog obrazovanja ono koje može stvoriti "savršeniju i utjecajniju Europu", posebno kroz izgradnju zajedničkih demokratskih, kulturnih, društvenih, znanstvenih i tehnoloških dimenzija. Zbog zahtjeva tržišta rada posebno je važno definirati i uskladiti stupnjeve i transparentnost kvalifikacija u visokom obrazovanju. Na tom putu ima mnoštvo subjektivnih i objektivnih poteškoća koje tek treba savladati.

Poboljšanje kvalitete obrazovanja odgojitelja i učitelja ne iscrpljuje se u njihovu inicijalnom visokoškolskom obrazovanju, već se u okviru cjeloživotnog učenja odvija trajno obrazovanje. U multidisciplinarnom obrazovanju odgojitelja i učitelja ističe se glazbeno obrazovanje koje je sjajan primjer cjeloživotnog učenja. U tom smislu nužno je širenje kuta gledanja na segment glazbenog obrazovanja. Autorica se u radu osvrće na dio Bolonjskog procesa koji u obrazovanju odgojitelja i učitelja čini prve korake i medijski je najeksponiraniji, a to je ECTS kreditni bod. On je zanimljiv s obzirom na specifičnost glazbenog obrazovanja u okviru traženja standarda obrazovanja odgojitelja i učitelja. U tom kontekstu kao i u cjeloživotnom učenju - po mišljenju autorice - ističu se glazbena motivacija, kompetencija i (samo)evaluacija.

Bolonjski proces prezentiran je za studente Tehničkog veleučilišta u Zagrebu

Prikazani su suvremeni europski dokumenti o sveučilištu kakvo Europa danas želi imati. Prikazano je također kako su novosti koje donosi Bolonjski proces prihvaćene u novom programu studija bibliotekarstva na Sveučilištu u Zagrebu.

Kroz devet poglavlja opisuju se pojmovi i procesi vezani uz visoko obrazovanje uključujući Bolonjski proces.

U Hrvatskoj je prije nekoliko godina pokrenut edukacijski program Aktivno učenje i kritičko mišljenje u visokoškolskoj nastavi (ALCT) koji se razvio u okviru šireg projekta Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje (Reading and writing for critical thinking - RWCT). RWCT je međunarodni projekt, u koji je danas uključeno već tridesetak zemalja, a pokrenuli su ga International Reading Association (Međunarodna udruga za čitanje) u suradnji s University of Northern Iowa, Cedar Falls, Iowa, College of William and Mary, Williamsburg, Virginia i Open Society - New York. U Hrvatskoj nositelj projekta je Forum za slobodu odgoja iz Zagreba, a voditelj visokoškolskog projekta je prof. dr. Vlasta Vizek Vidović s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prorektor Sveučilišta za međunarodne odnose. U okviru edukacije nastavnici stječu vještine koje studentima pomažu kritički misliti, preuzimati odgovornost za vlastito učenje, aktivno slušati, učiti u suradnji s drugima, steći naviku za učenje kroz cijeli život. U tu svrhu osmišljen je sustav koraka i konkretnih tehnika u poučavanju koji se temelji na postavkama kognitivističkih teorija učenja. Posebnu kvalitetu projekta predstavlja izravna primjenjivost naučenog kao i fleksibilnost u primjeni u različitim akademskim disciplinama. Projekt je svoju visoku vrijednost dokazao i međunarodnom evaluacijom. Svi relevantni podaci o projektu i njegovoj evaluaciji mogu se pronaći na web stranici www.rwct.org . Program je do danas završilo više od stotinu polaznika iz visokog školstva, a tiskani su i prateći priručnici posebno prilagođeni zahtjevima visokoškolske nastave. U izlaganju će biti prikazan ovaj program, razmotrit će se njegovo uklapanje u temeljna načela obrazovanja studenata prema Bolonjskoj deklaraciji i izložit dosadašnja iskustva u njegovoj primjeni u visokoškolskoj nastavi.

U izlaganju je prikazana transformacija visokog obrazovanja u funkciji razvoja tekstilnih i odjevnih tehnologija te značajke Bolonjskog procesa. Predstavljen je Centar za razvoj i transfer tekstilnih i odjevnih tehnologija i modni dizajn, kao i svi laboratoriji na TTF-a koji su na raspolaganju CTD-u odnosno suradnji s gospodarstvom Također je bilo riječi o Hrvatskoj udruzi bivših studenata i prijatelja Tekstilno-tehnološkog fakulteta Almae Matris Croaticae Alumni - Technologiae Textilis Facultatis.

Komparativna istraživanja u svijetu pokazuju da kvaliteti obrazovanja razrednih učitelja i predmetnih nastavnika značajno doprinosi utemeljenost obrazovanja na spoznajama edukacijskih znanosti, posebice na spoznajama psihologije učenja i poučavanja. Stoga je glavni cilj studije prikazane u ovoj monografiji analiza modela obrazovanja učitelja i nastavnika u Hrvatskoj u odnosu na postavke sistemskog pristupa te kognitivističkih modela učenja i poučavanja. U ostvarenju postavljenog cilja istraživanja istaknutu ulogu ima i usporedba s onim europskim i svjetskim sustavima obrazovanja učitelja i nastavnika koji su u međunarodnim komparativnim studijama prepoznati kao uspješna rješenja te je njihov prikaz dan u prvom dijelu monografije. U drugom dijelu analizira se sadašnje stanje i prijedlozi promjena u sustavu obrazovanja učitelja i nastavnika u Hrvatskoj, pri čemu osnovicu analize predstavljaju službeni dokumenti i stručne studije te radni materijali pojedinih ekspertnih timova. Kako se promjene sustava mogu uspješno provoditi tek ako postoji minimum suglasnosti u stavovima, vrijednostima i očekivanjima pojedinih sudionika i korisnika u pogledu opravdanosti i mogućnosti takvih promjena, istraživanje je u empirijskom dijelu usmjereno na ispitivanje ovih psiholoških varijabli, a rezultati istraživanja prikazani su u trećem dijelu monografije. Rezultati omogućuju uvidu u percepciju nekih aspekata učiteljskog i nastavničkog obrazovanja i profesije od strane učitelja, nastavnika, studenata i sveučilišnih nastavnika. Različiti sudionici i korisnici obrazovnog sustava naglašavaju važnost i neizbježnost dubokih strukturnih promjena u obrazovanju, kako bi se ispunio ključni zahtjev koji se danas postavlja pred sustav obrazovanja, a to je pripremanje učenika za samostalno cjeloživotno učenje. U četvrtom dijelu monografije ponuđeni su i konkretni primjeri međunarodne dobre prakse u području obrazovanja učitelja i nastavnika, a na kraju su ponuđene i neke korisne baze podataka koje mogu poslužiti istraživačima, kreatorima obrazovne politike te samim učiteljima i nastavnicima. Studija koju prikazuje ova znanstvena monografija predstavlja empirijski doprinos spoznaji o stanju u sustavu obrazovanja učitelja i nastavnika u Hrvatskoj te referentnim zemljama u trenutku kada se planiraju ozbiljne promjene u cjelokupnom visokoškolskom obrazovanju u Hrvatskoj, pa tako i u obrazovanju učitelja i nastavnika. Posebno valja istaknuti kako ova znanstvena monografija model obrazovanja učitelja i nastavnika analizira u odnosu na postavke sistemskog pristupa te kognitivističkih modela učenja i poučavanja, pa se time analiza temelji na znanstvenim spoznajama o edukaciji i psihologiji učenja i poučavanja. Ova znanstvena monografija primarno je namijenjena istraživačima u području obrazovanja te studentima učiteljskih i nastavničkih studija, ali i kreatorima obrazovne politike kao izvor valjanih podataka o stanju u obrazovnom sustavu Hrvatske i smjernica za planiranje promjena u sustavu.

Prikazuje se Bolonjski proces i primjena na sveučilišne i stručne studije građevinarstva i geotehnike na primjerima Geotehničkog fakulteta i Tehničkog veleučilišta u Zagrebu.

Dodiplomska nastava je temeljni i trajni izazov svake sveučilišne sastavnice, osobito danas u doba usklađivanja i harmonizacije nastavnog plana s onima u EU. U 123 godine provođenja sveučilišne nastave farmacije na Sveučilištu u Zagrebu (utemeljena 1882.) studij se mijenjao i prilagođavao potrebama društva te razvoja struke. Više od trinaest značajnih i prijelomnih promjena, imale su značajke prilagodbe studija suvremenim potrebama u farmaciji. Obilježje zadnje promjene ima značaj u tome što uključuje ne samo harmonizaciju već i usklađivanje nastavnog procesa prema europskim standardima. Studij farmacije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (FBF-u) prema novoj shemi studiranja trajat će pet godina u jednom, integriranom ciklusu, a uključivat će pored tradicionalnog modela podučavanja i aktivni pristup učenju, u edukaciji poznat kao studentski model, u završnoj godini studija. Tako će pored novih neophodnih sadržaja važnih za suvremenu farmaciju biti uključen i novi pristup učenju s većim uključivanjem studenata u aktivni proces. Cilj novog nastavnog programa bio je zadržati pozitivna obilježja tradicionalnog programa, uz dodatak novoga koji se temelji na problemski usmjerenoj nastavi, a time i učenju. Razvoj i implementaciju novog programa na FBF-u odobrila je i financijski podupire EC kroz zajednički međunarodni projekt Tempus JEP-18028-2003. Članovi konzorcija ovog projekta su: The School of Pharmacy University of London, The School of Pharmacy and Biomolecular Sciences University of Brighton, Faculty of Pharmacy University of Navarra i Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Cilj projekta jest unijeti nove sadržaje na našem fakultetu s ciljem podučavanje vještina relevantnih suvremenim saznanjima i istraživanju u polju farmaceutske skrbi koja obuhvaća kliničku farmaciju, farmakoterapije, zdravstvenu ekonomiku i upravljanje lijekovima.

U izlaganju će biti riječi o promjenama u sustavu visoke naobrazbe pod utjecajima iz promjenjive okoline te u svjetlu europskih i drugih stručnih normi. Ukazat će se na neke od osnovnih problema s kojima se susreću akademske ustanove u polju informacijskih znanosti pri oblikovanju novih programa i izvedbenih planova. Na primjeru novog Programa i izvedbenog plana studija informacijskih znanosti na Sveučilištu J. J. Strossmayer u Osijeku predstavit će se odabrani pristup, metodologija njegove izrade i očekivane kompetencije budućih diplomiranih studenata.

Zbornik radova nastao je kao rezultat jednogodišnjeg rada ekipe domaćih i inozemnih stručnjaka, sudionika TEMPUS projekta CD-JEP-17076 (2002.g.)pod naslovom "Quality Development of Higher Education". Ključna tema Zbornika odnosi se na razvoj i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja, a Zbornik je objavljen s namjerom praćenja i integriranja Bolonjskog procesa u tokove razvoja sveučilišnih studija u Hrvatskoj.

Republika Hrvatska je na ministarskoj konferenciji u Pragu 2001. godine potpisala Bolonjsku deklaraciju čime se obvezala da će s njezinim načelima i zahtjevima uskladiti svoje visoko školstvo do 2010. godine. Odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa sva visoka učilišta u Republici Hrvatskoj dobila su zadatak izraditi nove planove i programe sukladno Bolonjskoj deklaraciji. Planovi i programi su izrađeni, izvršena je njihova evaluacija pa je na preporuku Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu resorno ministarstvo 15. lipnja 2005. godine izdalo dopusnice za početak novog sustava visokoškolskog obrazovanja školske godine 2005/2006. Ovaj rad analizira i ocjenjuje budućnost pomorskog visokog školstva u svjetlu Bolonjske deklaracije.

U prilogu je riječ o aktualnom stanju reforme na južnoslavističkim studijima u Zagrebu i Ljubljani.

Rad se bavio analizom položaja hrvatskog visokog škostva u međunarodnim okvirima: POsebni naglasak stavljen je na hrvatsko sudjelovanje u međunarodnim projektima.

Autor promišlja problem prilagodbe bolognskom procesu koristeći se filozofsko- političkim distinkcijama između otvorene i vođene međutradicijske razmjene, te utopijskog i postupnoga socijalnog inženjeringa. Prema njegovu mišljenju proces bi se mogao doživjeti kao vrsta kulturalnog imperijalizma koji ne mora biti tragičan za žrtvu imperijalizma. Reforma bi trebala stvoriti uvjete za organiziranje ozbiljnih multidisciplinarnih studija na sveučilišnoj razini (europski studiji, američki studiji, rodni studiji, mirovni studiji itd.). Budu li se promjene na Sveučilištu u Zagrebu vodile sustavno ali oprezno, rezultati bi mogli biti pozitivni. Ipak, zaključujući tekst, autor upozorava da ne treba podcjenjivati ulogu tradicije niti isključiti mogućnost ozbiljnih problema u reformi visokog obrazovanja, čak i u slučaju da promjene budu uvođene postupno., The author deals with the problem of adjustment to the Bologna process using the philosophical-political distinctions between the open and the guided intertraditional exchange, and the utopian and the piecemeal social engineering. In his opinion, the process might be perceived as a sort of cultural imperialism that need not be disastrous for its victims. The reform should create the conditions for the organization of of serious multidisciplinal studies at the university level (European studies, American studies, gender studies, peace studies etc.). Should the changes at the University of Zagreb be implemented systematically, though prudently, the results could be positive. However, the author warns that the role of tradition should not be underestimated nor the possibility of serious quandaries in the implementation of the reform of higher education excluded, even if the changes are introduced gradually.

Ovaj rad je plod iskustva stečenog višegodišnjim radom na implementaciji Europskog sustava prijenosa bodova i približavanju europskim obrazovnim standardima na Sveučilištu u Zagrebu. Autorica teksta, inače predsjednica sveučilišnog Povjerenstva za primjenu ECTS-a, proučavajući komparativnom metodom različite modele visoko obrazovnih institucija u Europi, pokušava ovom prilikom razmotriti značenje europske dimenzije obrazovanja za hrvatske prilike, uvažavajući hrvatske ekonomske, političke i kulturne posebnosti. Europska dimenzija najdelikatniji je element integracijskih procesa u obrazovanju koji u sebi nosi mnoge nejasnoće, osobito kada ga se stavi u kontekst europskog identiteta, kao što je učinjeno u ovom radu. Stoga se vrlo pozorno razmatra relacija europskog i nacionalnog identiteta kako bi se otklonila mogućnost pogrešnog tumačenja i provedbe u praksi harmonizacije visokog obrazovanja. Rad pledira za brže promjene i bolji financijski položaj visokog obrazovanja što je bitan preduvjet ulaska u Europu znanja.

Na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu za sada postoje individualni pokušaji izvođenja nastave nekoliko predmeta pomoću WebCT platforme. U ovom radu prikazan je online tečaj iz kolegija Mehanika tla koji se predaje na preddiplomskom ciklusu visokoškolskog obrazovanja. Nastava se trenutno izvodi kombinacijom klasičnih predavanja i auditornih vježbi te online tečaja unutar kojeg student može pristupiti različitim sadržajima: nastavne lekcije, materijali za vježbe, ispitni materijali. Osim toga, tečaj ima uobičajene ostale sadržaje poput foruma, e-maila, rokovnika i slično. Opisani su elementi navedenog tečaja te prednosti i nedostaci ovakvog oblika nastave imajući u vidu specifičnosti fakulteta.