Search

Istraživana su skupljanja kulirnih pletiva u suhom stanju. Izrađena su određena pletiva i promatrano je uzdužno i popriječno skupljnje pletiva nakon procesa izrade pletiva. Također je analiziran utjecaj mehanizma za povlačenje pletiva na vrijeme relaksacije i skupljanja pletiva, a time promjena parametara strukture pletiva. Posebno je analizirana promjena površinske mase pletiva u prvih dvadeset dana nakon procesa pletenja.

Prikazan je razvitak strojeva za izradu kulirnih pletiva kao i različite konstrukcije igala za izradu pletiva s njihovim proizvodnim učincima te primjenom u pojedinim strojevima.

Navedeni su značajniji izumi na području izrade pletiva kao i podjela strojeva za izradu pletiva. Objašnjene su pojedine konstrukcije strojeva i navedeni osnovni radni mehanizmi. Priloženi su crteži različitih temeljnih prepleta u izradi klasičnih pletiva i čarapa. Također su navedene različite tehnike i tehnološki procesi izrade čipaka s glavnim naglaskom na izradi čipaka na osnovoprepletaćim strojevima.

U procesima pletenja elektronika se sve više primjenjuje u automatizaciji uzorkovanja, pletenja kao i ispitivanja pletiva. Skladnim izborom sirovine, veza i stroja može se uz određeni stupanj automatizacije procesa i uz minimalna ulaganja dobiti efikasan proizvod koji će na tržištu biti tražen i konkurentan. Izrada bešavnih odjevnih predmeta već je stvarnost.

Navedeni su parametri strukture glatkog kulirnog pletiva i čimbenici koji utječu u procesu izrade pletiva na promjenu temeljnih parametara strukture navedenog pletiva. Posebno se analizira utjecaj vlačne sile pređe na promjenu parametara strukture pletiva. U tvornici su izrađivani uzorci pletiva na kružnopletaćem dvoigleničnom struju s različitim napetostima pređe kod pletenja. Povećanjem napetosti pređe u procesu pletenja, povećava se i površinska masa pletiva i to do 25%, pri čemu se znatno mijenjaju fizikalno-mehanička svojstva pletiva.

Prikazani su osnovni tehnološki parametri pletiva i njihove međusobne zavosnosti, koji su promatrani na glatkom kulirnom pletivu. Za neke parametre navedeni su koeficijenti. Promatrana je zavisnost između finoće stroja i finoće (debljine) niti.

U navedenim jednadžbama opisane su ulazne i izlazne sile u niti vođenoj preko tarnih tijela, koeficijent trenja i krutost niti. Eksperimentalno su provjerene neke jednadžbe i ovisnost koeficijenta trenja o promjeru tarnog tijela, sirovinskom sastavu, finoći pređe i obuhvatnom kutu. Prilikom ispitivanja vođene su grebenane pmučne i češljane vunene pređe konstantnom brzinom pomoću Freha uređaja.

Na interlok stroju finoće E18 pletena su vunenim pređama finoće 28 tex glatka interlok pletiva. Pređe su na različite načine parafinirane. Pleteno je s različitim vlačnim silama pređa na ulazu u pletaći sistem. Analizirani su osnovni parametri strukture ovakvog pletiva.

Opisana su najmodernija dostignuća na području izrade pletiva. Pored toga su navedene suvremene metode koje se koriste u planiranju proizvodnje pletiva. Kritički su razmatrane nove tehnike izrade pletiva i mogućnosti njihove primjene. Posebno je analiziran odnos cijene stroja i vremena izrade uzorka pletiva.

Istraživana je mogućnost izrade ženskih čarapa s gaćicama na osnovoprepletaćem stroju. Opisan je rad Jacquard osnovoprepletaćeg dvoigleničnog rašel stroja i mogućnosti izrade čarapa s gaćicama na ovakvom stroju. Trebale bi se moći izrađivati kvalitetne bešavne čarape s gaćicama na ovakvom stroju, u prvom redu sa sintetičkim multifilamentnim pređama.

Navedena je podjela podstavnih pletiva s naglaskom na kulirna podstavna pletiva. Prikazane su značajnije strukture desno-lijevih podstavnih pletiva i različite konstrukcije kružnopletaćih strojeva na kojima se izrađuju ovakva pletiva. Potanko su opisana obična podstavna, dvostruko podstavna i vezno podstavna pletiva.

U ovom radu, s gledišta tekstilnog tehnologa, obrađena je problematika utjecaja tehnoloških parametara pletenja i konstrukcijskih značajki čarapa na kompresiju noge. Danas se gotovo sve čarape izrađuju tehnikom pletenja, a veći dio čarapa, naročito kompresijskih, se izrađuju na kružnopletaćim strojevima malog promjera koji se kratko nazivaju čaraparski automati. Ovakvih strojeva ima raznih finoća i promjera iglenica koji u izradi čarapa najčešće koriste 120 do 450 slobodno pokretljivih jezičastih igala. Svi uzorci pletiva i čarapa koji se analiziraju u ovom radu su izrađeni na čaraparskim automatima. Ovaj se rad uglavnom sastoji od dva dijela: teorijskog i eksperimentalnog. U prvom, općem ili teorijskom dijelu rada navode se razlozi izrade kompresijskih čarapa i njihova primjena. Uvod u kompresijske čarape započinje sa značajkama finih ženskih najlon čarapa i čarapa s gaćicama koje se najčešće izrađuju poliamidnim (PA) multifilamentnim pređama finoće 13 do 76 dtex i istezanja do prekida 20 do 40 %. Ovakve čarape imaju neznatnu kompresiju na žensku nogu koja iznosi do 8 hPa (6 mmHg) te se smatra beznačajnom pa se i ne navodi na proizvođačkoj etiketi. S ovim čarapama objašnjene su izmjere ženskih nogu koje su značajne za konstrukciju dugačkih čarapa te su navedeni primjeri označavanja veličina ovakvih čarapa. Nakon ovih čarapa navedene su značajke prevencijskih čarapa s gaćicama koje često nose trudnice ili žene koje svoje radne aktivnosti obavljaju stojeći. Ovakve čarape su drugačije konstrukcije i izrađuju se PA i jednostruko ili dvostruko omotanim elastanskim pređama u različitim kombinacijama. Elastanske pređe imaju 200 do 900 % istezanje do prekida i ubrajaju se u hiperistezljive i hiperelastične materijale. Ovakve čarape imaju kompresiju na nogu 8 do 24 hPa (6 do 18 mmHg). Osnovna značajka kompresijskih čarapa je da imaju najveću kompresiju iznad gležnja noge koja postupno opada prema preponama i do 80 %. Nakon prevencijskih čarapa navedene su značajke kompresijskih čarapa i medicinskih kompresijskih čarapa koje prema njemačkoj normi imaju kompresiju od 24 do 65 hPa (18 do 49 mmHg). Pored njemačke, navedene su klase kompresije u francuskoj, engleskoj i američkoj normi jer se međusobno razlikuju. Navedeni su razni uređaji za mjerenje kompresije čarapa s osnovnim naglaskom na model drvenih nogu. Izvedene su teorijske jednadžbe za izračunavanje vlačnih svojstava pletiva te navedena metoda mjerenja cikličkih opterećenja. U eksperimentalnom dijelu naveden je plan rada i istraživanja, metodologija mjerenja, rezultati i rasprava te zaključak. Naglasak je na izradi i analizi funkcionalno projektiranih cjevastih uzoraka elastičnih pletiva različite ujednačene strukture, širine 80 mm x 2 do 130 mm x 2 i duljine 400 do 900 mm. Uzorci su izrađeni sa četiri pređe različitih finoća na tvorničkim strojevima koji se svakodnevno upotrebljavaju u serijskoj proizvodnji. Sa svakom pređom izrađena su po tri uzorka pletiva s različitom dubinom kuliranja pri čemu su dobivena pletiva drugačije poroznosti, a time i istezanja. S navedenim pređama i dubinama kuliranja izrađena su također djelomično platirna 1+1 i platirna pletiva. Za platiranje je upotrijebljena elastanska pređa. Na svim uzorcima određeni su parametri strukture pletiva i vlačna svojstva te mjerena kompresija cjevastog elastičnog pletiva na krutu valjčanu podlogu. Na svakom uzorku kompresija je mjerena pri različitom istezanju. U drugom dijelu eksperimentalnog rada analizirani su parametri strukture raznih prevencijskih i kompresijskih čarapa nabavljenih na slobodnom tržištu te mjerena njihova kompresija na modelima drvenih nogu koja iznosi 16 do 60 hPa (12 do 45 mmHg). U raspravi se uspoređuju strukture pletiva sa iznosom istezanja i izmjerenom kompresijom na krutu valjčanu podlogu različitih promjera. Također se uspoređuju rezultati kompresije izmjereni na krutoj valjčanoj podlozi sa rezultatima dobivenim po drugim metodama mjerenja kompresije. Projektiran je i izrađen novi uređaj u obliku kompresijskih škara za mjerenje kompresije pletiva kompresijskih čarapa. Uređaj je u prvom redu namijenjen tvorničkoj proizvodnji pri mjerenju kompresije u izradi prototipova kompresijskih čarapa. Iz ukupnih podataka istraživanja izvučeni su zaključci vezani za personaliziranu proizvodnju kompresijskih čarapa., The paper studies the impact of technological knitting parameters and constructional properties of hosiery on leg compression, from the viewpoint of a textile technologist. Almost all hosiery today is made using the knitting technique, and the bigger part of hosiery, especially compression hosiery, is made on circular knitting machines with small diameters, i.e., hosiery automats. These machines come in a variety of gauges and needle bed diameters and, in hosiery production, they most commonly use 120 to 450 freely movable latch needles. All the knitwear and hosiery samples analyzed in this paper are made on hosiery automats. This paper consists of the two main parts: theoretical and experimental. The first, general or theoretical part of the paper, examines the reasons for compression hosiery production and its application. The introduction to compression hosiery begins with the properties of fine women's nylon stockings and pantyhose, usually made from polyamide (PA) multifilament yarns with the counts of 13 to 76 dtex and breaking elongation of 20 to 40 %. This type of hosiery exerts a slight compression of up to 8 hPa (6 mmHg) on a female leg, which is considered insignificant and not stated on the manufacturing label. This hosiery is used to explain the measurements of the female leg which are significant for the construction of stockings, and examples are provided of marking the sizes of this hosiery. The next properties described are those of preventive pantyhose, often worn by women who are pregnant or perform their working activities on their feet. This hosiery has a different construction and is made with PA and single or double covered elastane yarns in different combinations. Elastane yarns have a 200 to 900 % breaking elongation and are classified as hyperextensible and hyperelastic materials. This hosiery exerts compression on the leg from 8 to 24 hPa (6 to 18 mmHg). The main property of compression hosiery is that its highest compression is above the ankle, with a gradual decrease towards the crotch of up to 80 %. The following properties that are described are those of compression and medical compression hosiery which, according to the German norm, has the compression of 24 to 65 hPa (18 to 49 mmHg). Apart from German compression classes, French, English and American are also given, since these are all mutually different. Furthermore, different hosiery compression measuring devices are mentioned, the main focus being the wooden leg model. Theoretical equations are derived to calculate the yarn tensile properties, and a method for measuring cyclic loads is given. The experimental part contains the plan of work and research, measuring methodology, results and discussion, and conclusion. The focus is on the production and analysis of the functionally designed tubular samples of elastic knit with different even structures, whose width is 80 mm x 2 to 130 mm x 2 and length 400 to 900 mm. The samples were made using four yarns of different counts on factory machines which are used daily in serial production. Each yarn was used to make three knit samples with a different sinking depth. The produced knits had a different porosity and thereby a different elongation. The given yarns and sinking depths were also used to make partially plated 1+1 and plated knits. Elastane yarn was used for the plating. All the samples were used to determine the yarn structure parameters and tensile properties, and measure the compression of the tubular knit on a hard cylindrical base. On each sample, the compression was measured at a different elongation. The second part of the experimental section analyzes the structure parameters of various preventive and compression hosiery, purchased on the free market. The compression of that hosiery on wooden leg models was measured, and amounted from 16 to 60 hPa (12 to 45 mmHg). The discussion contains a comparison of yarn structures and the amount of elongation and compression exerted on the hard cylindrical base of different diameters. Furthermore, a comparison was made between the results of compression measured on hard cylindric base and results obtained through other methods for measuring compression. A new device in the shape of compression scissors was designed and made to measure the knitwear compression of compression socks. The device is primarily intended for factory production for compression measurement in the production of compression hosiery prototypes. The total research data is used to draw conclusions about the production of personalized compression hosiery.

U ovom doktorskom radu definirani su parametri tkanina različitih konstrukcijskih karakteristika koji utječu na njihovu anizotropnost. Na različitim uzorcima tkanina istražena je anizotropnost njihovih mehaničkih svojstava kao rezultat sinergije prethodno definiranih strukturnih karakteristika te mogućnost predikcije smjera i količine deformacije nastale kao posljedice različitih količina i smjerova naprezanja u tkanini. Definirani prediktori anizotropije praktično su potvrđeni usporedbom rezultata analize s teorijskim materijalnim modelom. Cilj ovog rada je i istraživanje naprezanja pri vlačnom istezanju, Poissonova omjera, modula elastičnosti i smičnog modula na različitim vrstama tkanina. Vrijednosti ovih veličina odredile su se empirijski, standardnim i nestandardnim metodama. Ova istraživanja provela su se na inovativnom, novo razvijenom uređaju koji je dogradni dio dinamometra za mjerenje prekidnih sila plošnih materijala. Time su istražene bočne sile tkanina za vrijeme vlačnog naprezanja. Istražen je utjecaj anizotropije na deformabilnost tkanina u različitim smjerovima i područjima naprezanja (cijela krivulja naprezanja) do samog prekida. Na temelju toga, rezultati ovog istraživanja daju nove spoznaje o ponašanju tkanina prilikom vlačnog i smičnog naprezanja pri (Poissonov omjer, modul elastičnosti, modul smičnosti) čime je dan određeni doprinos dosadašnjim znanstvenim istraživanjima. U ovoj doktorskoj disertaciji istražena su anizotropna svojstva tkanina pri čemu je utvrđena neortotropna karakteristika dijagonalno strukturiranih tkanina. Utvrđen je utjecaj napetosti i utkanja osnove i potke na deformacijska svojstva tkanine. Izrađen je mehanički model za opis vlačnog testa s bočnom restrikcijom te utvrđen Poissonov omjer, Youngov modul elastičnosti i smični modul po čitavom rasponu krivulje naprezanja., In this thesis dissertation, the parameters of the fabric of different structural characteristics that affect their anisotropy are defined. The anisotropy of mechanical properties was investigated on different fabric samples as a result of the synergy of previously defined structural characteristics and the possibility of predicting the direction and amount of deformation caused by different amounts and strain directions in the fabric. Defined predictors of anisotropy are confirmed by comparing the results of the analysis with the theoretical material model. The aim of this thesis is to investigate the stresses in terms of tensile stretching, Poisson ratio, elastic modulus and shear module on different types of fabric. The values were determined by empirical, standard and non-standard methods. The research has been carried out on an innovative, newly developed device that is an integral part of the dynamometer for measuring the breaking forces of the flat material. Thus, the lateral forces of the fabric were investigated during tensile stress. The influence of anisotropy on fabric deformability in different directions and areas of stress (full stress curve) was investigated until the break. Based on this, the results of this research provided new insights on the behavior of the fabric during tensile and shear stress (Poisson's ratio, modulus of elasticity, shear module), thus giving a certain contribution to previous scientific research. In this doctoral dissertation, anisotropic properties of the fabric were investigated and the deviation of orthotropic behaviour of diagonal structured fabrics was defined. The influence of the tension and crimp on the deformation properties of the fabric was determined. A mechanical model for the description of the tensile test with the side restriction was established and the Poisson ratio, the Youngov modul of elasticity and the shear module were determined throughout the range of stress curves.

Predmet proučavanja u ovome diplomskom radu bila su toplinska svojstva čarapa te temeljem dobivenih rezultata ocjena njihove udobnosti. Eksperimentalni dio rada obavljen je mjerenjem toplinskog otpora (Rct) čarapa na uređaju Termalno stopalo koji je izrađen od srebra, a sastoji se od 13 segmenata koji se mogu uključivati i isključivati ovisno po potrebi eksperimenta odnosno o visini uzoraka čarapa. U radu su spomenuta svojstva materijala, anatomija potkoljenice i stopala, vrste pređa, vrste prepleta, toplina, otpor prolazu topline (Rct), toplinska vodljivost itd.. Mjerenjima na uređaju Termalno stopalo uspoređivale su se brojčane vrijednosti otpora prolazu topline (Rct)., The subject of the study in this master's degree work were the thermal properties of socks and based on the obtained results their comfort. The experimental part of the work was performed by measuring the thermal resistance (Rct) of socks on a device Thermal foot, which is made of silver and consists of 13 segments that can be turned on and off depending on the need of the experiment or the height of sock samples. The paper mentions the properties of the material, anatomy of the lower leg and foot, types of yarn, types of weave, heat, thermal resistance (Rct), thermal conductivity, etc. Numerical values of thermal resistance (Rct) were compared by measurements on the Thermal foot.

U ovom radu se analizira posebna vrsta tekstilije koja ima veliku ulogu u pojedinim industrijama, a to je podstavno pletivo. Podstavna pletiva se najčešće izrađuju temeljnim i podstavnim pamučnim jednostrukim pređama različitih finoća na kružnopletaćim jednoigleničnim strojevima finoće E20. Na ovakvim strojevima se izrađuju pletiva mase 250 do 350 g/m2 koja se mogu upotrebljavati za izradu raznih proljetnih i jesenskih majica, zimskog rublja, rekreacijske odjeće i odjeće za slobodno vrijeme. Eksperimentalni dio ovog rada se sastoji od analize četiri različita uzorka podstavnog pletiva. Uzorci su izrađeni s pamučnim pređama finoća 20 do 58 tex, a njihove plošne mase iznose 302 g/m2, 273 g/m2, 271 g/m2 i 280 g/m2. Ovakva pletiva su namijenjena za izradu muške rekreacijske odjeće.

U ovom radu analizirana su četiri uzorka desno- desnih platiranih pletiva. Prvi uzorak je izrađen s pamučnom pređom finoće 20 tex u glatkom kulirnom desno-desnom prepletu. Ovaj uzorak služi kao osnovica za usporedbu parametara strukture i rasteznih svojstava ostalih uzoraka koji su izrađeni u platirnim prepletima. Drugi je uzorak izrađen u djelomičnom platiranju raporta 1+3. U ovom slučaju svi su radovi izrađeni s pamučnom pređom finoće 20 tex, a u svako četvrti red je upletena pređa finoće 44 dtex. Treći je uzorak pletiva izrađen također u djelomičnom platiranju 1+1, tj. u jedan se red upliće samo temeljna pamučna pređa finoće 20 tex, a u drugi red, pored ove pređe se upliće PA filamentna pređa finoće 44 dtex. Četvrti je uzorak izrađen u potpunom platiranju pri čemu se u svaki red pletiva upliću po jedna pamučna pređa finoće 20 tex i jedna PA filamentna pređa finoće 44 dtex. Svi su uzorci izrađeni na kružnopletaćem dvoigleničnom stroju finoće E17.

U ovom radu analizirala se i pratila proizvodnja Afričkog damasta u suradnji sa Tekstilnom tvornicom Trgovišće. Afrički damast je vrlo specifična tkanina visoke gustoće u osnovi i potci. Samim time bilo je potrebno promijeniti nekoliko parametara na stroju kako bi se mogla pokrenuti sama proizvodnja dane tkanine. Zadatak je bio popratiti proizvodnju od samog početka, napraviti analizu rada i troškova. Rezultati nisu bili zadovoljavajući, javljao se velik broj prekida u osnovi i potci, efikasnost je stoga bila vrlo niska zajedno za učinkom stroja.

Naborni prepleti se upotrebljavaju u izradi pletene gornje ženske odjeće koja koristi za izradu pulovera, vesti, majica, kaputa i sličnih proizvoda. Za izradu pletiva u nabornim prepletima najčešće se upotrebljavaju vunene, poliakrinitrilne i pamučne pređe te razne mješavine s navedenim vlaknima. U ovom diplomskom radu se obrađuju naborni prepleti i pletiva za izradu ženskih gornjih odjevnih predmeta. Diplomski rad se sastoji od dva dijela. U prvom ili općem dijelu su navedene osnovne značajke pletiva i parametri strukture glatkih kulirnih desno-lijevih pletiva. Pored ovih značajki navedene su i značajke nabornih prepleta. Također je prikazano desetak raznih nabornih prepleta kao bi se objasnila struktura nabornog pletiva. Drugi dio diplomskog rada je eksperimentalni i u njemu se analiziraju dva uzorka nabornog pletiva koji su upotrijebljeni u izradi ženskih majica dugih rukava. Prvi uzorak pletiva je pleten viskoznim jednostrukim pređama finoće 22 tex. Temeljni preplet koji se koristi je dvanaesteroredni naborni preplet u kombinaciji s temeljnim platirnim prepletom pri čemu su u svaki red upletene po dvije navedene viskozne pređe finoće 22 tex. Plošna masa pletiva iznosi 260 g/m2, a zapreminska masa 0,151 g/cm3. Glavna značajka ženske majice koja je izrađena od ovakvog pletiva je da su redovi pletiva u majici položeni uzduž majice, a nizovi pletiva poprečno u majici. Na ovaj način naborni uzorak u majici ima poseban efekt. Drugi analizirani uzorak je sasvim drugačije strukture. Izrađen je poliakrilnitrilnim jednostrukim, izrazito dlakavim pređama finoće 112 tex. Plošna masa ovog uzorka iznosi 147 g/m2. Pletivo se koristi kao gornji odjevni predmet ili majica dugih rukava koja je namijenjena krupnijim ženama.

Diplomski rad se sastoji od dva dijela. U prvom ili općem dijelu rada navedene su osnovne značajke o tekstilnim plošnim tvorevinama s naglaskom na pletiva. Navedena je osnovna podjela pletiva i naznačeno mjesto glatkog kulirnog desno-desnog pletiva u ukupnoj podjeli pletiva. Navedena su područja primjene kulirnih desno-desnih pletiva. Za bolje razumijevanje vlačnih svojstava pletiva navedeni su osnovni i neki izvedbeni parametri strukture pletiva. Prikazano je osnovno načelo projektiranja glatkog kulirnog desno-desnog pletiva koje bi se trebalo izrađivati na kružnopletaćem dvoigleničnom struju finoće E17 s jednostrukom pamučnom pređom finoće 20 tex pri čemu se dobije plošna masa pletiva 200 g/m2. Nakon parametara strukture pletiva i primjera projektiranja pletiva navedene su osnovne postavke deformacije materijala pri vlačnim jednoosnim opterećenjima s posebnim naglaskom na deformaciju kulirnog desno-desnog pletiva opterećenog u smjeru redova očica i smjeru nizova očica. Drugi dio diplomskog rada je vezan za eksperiment. U eksperimentalnom dijelu analizirano je deset uzorak glatkih kulirnih desno-desnih nedorađenih i dorađenih pletiva izrađenih pređama različitih sirovinskih sastava i struktura pređa koje su izrađene s tri osnovne metode predenja: prstenastom, rotorskom i aerodinamičkom. Mjereni su i navedeni osnovni i neki izvedbeni parametri strukture pletiva te vlačna svojstva svih deset analiziranih uzoraka pletiva kako u smjeru redova tako i smjeru nizova očica. Pri analizi vlačnih svojstava poseban je naglasak stavljen na udio elastičnosti i udjelu trajne deformacije u ukupnoj istezljivosti pletiva. Zaključcima se povezuju parametri strukture i vlačnih svojstava pletiva s posebnim naglaskom na proces oplemenjivanja pletiva.

Tema ovog diplomskog rada složena je na osnovi vrlo malo objavljenih istraživanja na području vlačnih i kompresivnih svojstava finih ženskih čarapa u ovisnosti o finoći pređe i dubini kuliranja. Područje ispitivanja je zanimljivo radi kvalitetne izrade finih ženskih čarapa i njene prodaje na tržištu. Zbog navedenog, u ovom diplomskom radu naglasak je bio na mjerenju deformacije pletiva pri vlačnom opterećenju te mjerenje kompresivnosti finih ženskih čarapa. U ovim istraživanjima, za izradu cjevastih uzoraka pletiva koji predstavljaju dio strukture finih ženskih čarapa, korištene su, u proizvodnji uobičajene finoće i strukture multifilamentnih poliamidnih pređa. Uzorci su izrađeni u tvornici čarapa Jadran, Zagreb na kružnopletaćem jednocilindričnom stroju finoće E32 koji je pleo sa 4 pletaća sistema i 400 igala. Za pletenje su korištene pređe finoće 22, 33 i 44 dtex. Sa svakom pređom izrađena su po tri cjevasta uzorka pletiva različitih dubina kuliranja. Dubina kuliranja je iznosila u računalnom programu 400, 550 i 700 jedinica. Širine uzoraka su bile oko 10 cm x 2, a duljine 55 do 110 cm. U pojedinoj grupi izrađeno je po deset istovjetnih uzoraka. Zbog složenosti istraživanja navedene teme, ovaj diplomski rad se sastoji od dva dijela. U prvom ili teorijskom dijelu navedene su podjele pletiva i parametri strukture pletiva, opisana su poliamidna vlakna, osnovni parametri strukture pletiva te proizvodnja finih ženskih čarapa. Uvodni dio podloga je za eksperimentalni dio rada. Pri provođenju eksperimenta u ovom radu naglasak je bio na mjerenju parametara strukture pletiva i vlačnih svojstava pletiva te kompresivnosti pletiva. Uplitanje pređe u red pletiva te plošna masa pletiva bili su osnovni istraženi parametri strukture pletiva. Vlačna svojstva pletiva su analizirana u smjeru redova očica ili poprečno i smjeru nizova očica ili uzduž pletiva ili čarape. Na cjevastim oblicima pletiva mjerena je kompresivnost pletiva pri različitom istezanju pletiva. U raspravi su povezani parametri strukture sa vlačnim svojstvima pletiva i uspoređeni s veličinama čarapa koje pristaju određenom uzrastu.

Cilj ovog rada je isprojektirati jednu tkanu oznaku prema vlastitoj zamisli, te pratiti nastajanje tkanine od korištenih materijala, preko postupka proizvodnje do dorade tj. gotovog proizvoda namijenjenog prodaji. Kako bi gotov proizvod bio atraktivniji, te obuhvatio veće podruĉje primjene, pri realizaciji tkane etikete koristila se reflektirajuća preĊa. Rad moţemo podijeliti na dva dijela, teorijski i eksperimentalni dio. Za izradu tkanih oznaka korišten je ţakarski stroj te su u teorijskom dijelu rada navedene i objašnjene tehnologije jacquardnog tkanja. U eksperimentalnom dijelu rada objašnjena je i prikazana izrada tkane oznake. Izrada je objašnjena korak po korak, što ukljuĉuje sve od razrade ideje, navedenih i opisanih korištenih raĉunalnih programa, materijala i završnih dorada, pa do realizacije gotovog proizvoda., The aim of this thesis is to create and design a woven label, tracking the process from the formation of the fabric - from the used materials, through the production process up to the finished product intended for sale. In order to make the finished product more appealing and cover a larger area of application, a reflective yarn was used in the manufacturing of the woven label. The thesis can be divided into two parts, theoretical and experimental. Since the weaving machine used to make the woven label was a jacquard machine, the theoretical part of the thesis includes and explains the technology of jacquard weaving. In the experimental part, the weaving of the label is presented and explained. The fabrication process is explained step by step, which includes everything from the idea design, the explanation of the used materials, computer programs and final finishing to the realization of the finished product.

Ovaj se završni rad sastoji iz dva dijela. U prvom ili općem dijelu navedena je podjela pletiva s naglaskom na kulirna desno-lijeva i desno-desna zahvatna pletiva. Potom su prikazani osnovni zahvatni i poluzahvatni prepleti koji se koriste kod izrade svakodnevnih pletenih odjevnih predmeta. Uz preplet prikazane su patrone i slijed niti u pojedinim redovima. Drugi dio završnog rada obuhvaća eksperimentalno istraživanje vezano uz analizu tri uzorka sa zahvatnim prepletima. Dva se uzorka koriste za izradu ženskih odjevnih predmeta poput vesti, a jedan se uzorak koristi kao tehničko pletivo u izradi presvlaka za sjedala u automobilima. Prva dva uzorka su deblja i mekanija te se lako paraju dok je treći uzorak grublji i krući i teže se para.

U ovom radu analizirano je glatko kulirno pliš pletivo. Ono se izrađuje na kružnopletaćim jednoigleničnim strojevima posebne konstrukcije. Pliš pletiva naročito su pogodna za izradu ženske rekreacijske odjeće i odjeće za slobodno vrijeme te dječje i odjeće za dojenčad. Za odrasle osobe najčešće se izrađuju s temeljnim PES ili PA filamentnim pređama finoće 100 do 200 dtex i pamučnim jednostrukim pređama finoće 17, 20 ili 25 tex. U eksperimentalnom dijelu ovog završnog rada analizirani su uzorci pliš pletiva posebne strukture i namijenjeni su za rekreacijske odjevne predmete i kućne ogrtače odraslih osoba. Analiza se vršila na tri različita uzorka pliš pletiva. Sva tri uzorka su izrađena s temeljnim PA filamentnim pređama finoće 100, 220 i 350 dtex, dok je finoća pamučne pređe iznosila 8, 16 i 38 tex. Dva uzorka imaju plošnu masu po 225 g/m2, a treći je znatno masivniji i ima masu 420 g/m2.

U ovom radu istražen je utjecaj smjenskog rada na vrijeme potrebno za uklanjanje zastoja strojeva uslijed prekida osnovinih i potkinih niti te na stjecaj strojeva. Snimanje se vršilo na 10 strojeva u tvornici Tekstilna tvornica Trgovišće i to u dva dana te dvije smjene. Rezultati pokazuju kako rad u smjenama (jutarnja i popodnevna) nema utjecaj na broj prekida niti vrijeme potrebno za njihovo uklanjanje. Veći je utjecaj zalaganja radnice te trenutno zatečenih uvjeta pri kojima može doći do razlika u fluidnosti procesa.