Search

Za razliku od antičke Grčke, u antičkom Rimu nije bila razvijena ekonomska misao. Većina ekonomskih pitanja kojim su se bavili pisci i mislioci bila su iz područja poljoprivrede. U antičkom Rimu velika su dostignuća ostvarena na području prava koje je dalo početnu osnovu za dalji razvoj ekonomske misli i analize. U radu se analiziraju neki izravni utjecaji Zakonika XII ploča (Leges duodecim tabularum) na gospodarstvo, te se analiziraju doprinosi osam pisaca i mislioca u razmatranju ekonomskih pitanja: Marka Porcija Katona Starijeg, Tiberija i Gaja Grakho, Marka Terencija Varona, Lucije Junija Moderata Kolumele, Tita Lukrecija Kara, Marka Tulija Cicerona i Lucije Aneja Seneke., Unlike ancient Greece, in ancient Rome there was no developed economic thought. Most of the economic issues of interest to the scholars were pertinent to the field of agriculture. Great achievements in the field of law have provided the starting point for the further development of economic thought and analysis in the ancient Rome. The paper analyzes some of the direct impacts of the Law of the Twelve Tables (Leges duodecim tabularum) on the economy, and analyzes the contributions of eight writers and scholars in the consideration of economic issues: Marcus Porcius Cato Maior, Tiberius and Gaius Gracchus, Marcus Terentius Varro, Lucius Junius Moderatus Columella, Titus Lucretius Carus, Marcus Tullius Cicero, and Lucius Annaeus Seneca.

Rad se bavi društveno-gospodarskim razvojem gradskih naselja srednjodalmatinskih otoka. Na tim je otocima ukupno pet naselja urbanog tipa i to su: Supetar na Braču, Stari Grad i Hvar na Hvaru te Vis i Komiža na Visu. U radu je dan povijesni pregled razvoja tih naselja, a zasebno su obrađeni i prirodno-geografski čimbenici, posebice oni koji su najviše imali utjecaja na društveno-gospodarski razvoj naselja. Istraženi su i aktualni demografski procesi i trendovi gradskih naselja srednjodalmatinskih otoka te njihove posljedice na strukturu otočana. Prikazane su međusobne sličnosti i razlike u demografskom razvoju kod pojedinih naselja. Značajno je spomenuti da su svima zajednički pojmovi starenje, depopulacija i emigracija mladog, radno sposobnog stanovništva. No, trendovi ukazuju i na proces imigracije s time da treba spomenuti da se dijelom radi o onom fiktivnom tj. administrativnom doseljavanju. Najčešće se iseljavanje događa zbog daljnjeg školovanja ili potrage za boljim životom i poslom. Nažalost, padom broja mladog stanovništva na srednjodalmatinskim otocima smanjuje se mogućnost za njihov demografski oporavak. Posljedica navedenog je da na navedenim otocima većinski ostaje stara i zrela otočna populacija, a prirodna promjena u svim promatranim naseljima je negativna. Naravno, otoci koji su bolje prometno povezani s kopnom (Brač) imaju daleko bolju perspektivu od onih pučinskih (Vis) koji zbog svoje udaljenosti od kopna doživljavaju postupni demografski krah. Osim navedenog, analiziran je razvoj pojedinih gospodarskih djelatnosti. Na srednjodalmatinskim otocima se najviše ljudi bavi tercijarnim (uslužnim) gospodarskim djelatnostima. Među njima je najpopularniji turizam. Početak turizma na srednjodalmatinskim otocima zbio se na Hvaru gdje se 1868. osnovalo prvo društvo za turizam. U svojim počecima, turizam na srednjodalmatinskim otocima je bio tada zimskog tipa koji je bio i zdravstvenog tipa. Danas su ti otoci jedni od najpoznatijih ljetnih turističkih odredišta, a ističu se prirodnom očuvanošću te bogatom turističkom ponudom. This thesis deals with the socioeconomic development of the urban settlements of the central Dalmatian islands. On these islands there are five urban settlements: Supetar, Stari Grad, Hvar, Vis and Komiža. This thesis gives a historical overview of the development of these settlements, and separately processed natural-geographical factors, especially those that had the most impact on the socioeconomic development of settlements. Current demographic processes and trends of central Dalmatian island settlements and their consequences on the structure of islanders have also been investigated. Similarities and differences in demographic development in individual settlements are presented. It is important to mention that everyone has common concepts of aging, depopulation and emigration of the young population. However, trends also point to the immigration process, with the fact that it is partly a fictitious one, i.e. administrative immigration. Most often, emigration occurs due to further education or the search for a better life. Unfortunately, the decline in the number of young people on the central Dalmatian islands reduces the chance of their demographic recovery. The consequence of this is that on these islands the old and mature island population remains, and the natural change in all observed settlements is negative. Of course, islands that are better connected to the mainland (Brač) have a far better perspective than those of the open sea (Vis) which, due to their distance from the mainland, are experiencing a gradual demographic meltdown. In addition, the development of certain economic activities was analyzed. In the central Dalmatian islands, most people are working in tertiary (service) economic activities. Among them is the most popular tourism. The beginning of tourism on the central Dalmatian islands took place on Hvar, where in 1868 the first tourism society was founded. In its beginnings, tourism on the central Dalmatian islands was then of a winter type that was also health type of tourism. Today, these islands are one of the most famous summer tourist destinations, and they stand out for their natural preservation and rich tourist offers.

Šport že dolgo časa ni več zgolj rekreativna dejavnost in sredstvo zabavanja množic, temveč je postal pomembna pravna in gospodarska dejavnost, kjer se vrtijo velikanski zneski in sklepajo kompleksne pogodbe. V pričujočem delu bom pisal o razvoju športa, pri čemer bo poudarek na nogometu. Proučil bom, kakšno vlogo ima v svetu, koliko gledalcev pritegne, koliko ljudi se z njim ukvarja in kakšne so ekonomske posledice tega. Glede na dejstvo, da je šport neločljivo povezan z denarjem, bom skušal ugotoviti, ali obstaja povezava med vrednostjo moštva ter uspešnostjo v evropskih in nacionalnih tekmovanjih. Preveril bom ekonomski vidik poslovanja evropskih nogometnih lig, saj te vendarle veljajo za najmočnejše v svetu, hkrati pa so nam najbliže, tako po načinu delovanja kot po sami geografski bližini. Analiziral bom razvoj in strukturo prihodkov v teh ligah ter opravil podrobnejšo finančno analizo in poskušal potrditi hipotezo, da so finančno močnejše ekipe tudi uspešnejše v tekmovanjih. Temu bo sledila analiza poslovanja finančno najmočnejših klubov in njihove naloge usklajevanja odhodkov s prihodki. Ker pa je bilo to delo napisana ravno v času globalne pandemije COVID-19, bom nekaj besed namenil tudi temu, a zaradi pomanjkanja natančnih podatkov o vplivu na gospodarstvo zgolj v smislu napovedi posledic in ukrepov za prihodnost. Seveda ne moremo mimo pravne ureditve, znotraj katere klubi delujejo. Osredotočil se bom na pet največjih evropskih lig: angleško, nemško, špansko, italijansko in francosko. Mnogi izmed klubov svoje finance prilagajajo najpomembnejšemu evropskemu tekmovanju – Ligi prvakov. Prav nastopanje znotraj UEFE večini klubov predstavlja glavni cilj, saj prinaša tako finančno kot vrsto drugih pozitivnih koristi za klub, kot so globalna prepoznavnost, višja obiskanost tekem ipd. Prav tako pa klub postane zanimiv za potencialne prihode boljših nogometašev, saj mnogim pomeni igranje v Ligi prvakov oziroma osvojitev le-te glavni karierni cilj. Pri tem seveda ne moremo zaobiti znamenitega pravila, poimenovanega finančni »fair play«, zato bom slednjega podrobneje predstavil v povezavi s pogoji licenciranja klubov, brez izpolnjevanja katerih klubi ne morejo nastopati pod okriljem UEFE. For a long time, sport is no longer merely a recreational activity and a mean of entertaining the masses but it has become an important legal and economic activity. So in my work, I will talk about the development of sport, with an emphasis on football. We will review what role it plays in the world, how many viewers it attracts, how many people are involved with it, and what the economic consequences of this are. Given the fact that sport is inextricably linked to money, I will try to determine whether there is a link between team value and performance in European and national competitions. We will review the economic aspect of the operation of European football leagues, as they are considered to be the strongest in the world, and at the same time they are closest to us, both in terms of the way they operate and in terms of geographical proximity. I will analyze the development and revenue structure in these leagues and perform a more detailed financial analysis, and try to confirm the hypothesis so that financially stronger teams are also more successful in competitions. This will be followed by an analysis of the operations of the financially strongest clubs, and their task of reconciling expenses with revenues. As the task was commissioned just at the time of the global COVID-19 pandemic, a few words were also given to the topic, due to accurate data on the impact on the economy, only in terms of predicting the consequences and measures for the future. In analyzing the European leagues, we can not get past the Champions League. In order to compete under UEFA competitions, strict legal framework within clubs has to be respected. Many of the clubs adjust their finances to whether or not they qualify for the competition. As UEFA competitions are major goal for most clubs (as it is bringing both financial and other benefits to the club, such as global recognition, higher attendance, etc.) the club also becomes interested in the potential arrivals of better footballers. Of course, we can not bypass the famous rule called ''Financial Fair Play), which will be presented in more detail and in relation to the licensing conditions of clubs without which they can not compete under the UEFA.

Grad Solin je zadnjih pedeset godina u konstantnom rastu - raste površinski, demografski, upravno i gospodarstveno. Rad se bavi gospodarskim aktivnostima na području grada, utjecajem rasta grada na gospodarstvo te postavlja pitanja održivosti trenutnog pristupa gospodarstvu i prostoru. Naglasak je stavljen na trenutno stanje gospodarstva, na važnost određenih industrija i na njihov utjecaj na prostor i demografiju. Prvi dio teksta prikazuje povijesno-geografsko-gospodarski pregled od vremena antike do nastanka Republike Hrvatske. Drugi dio daje pregled trenutnih zbivanja unutar grada koji su u direktnoj korelaciji s gospodarstvom, te pregledno prezentira snage i slabosti, odnosno prilike i prijetnje u SWOT analizi. Treći i posljednji dio rada je baziran na kreativno-narativnom scenariju razvoja koji daje dva moguća smjera razvoja. Za diplomski rad je korištena sinteza povijesne literature, statističkih publikacija i scenarija razvoja. In the last fifty years, the city of Solin has seen steady growth – it is growing territorially, demographically, administratively and economically. The foremost concern of this paper is the economy in the city of Solin with the above-stated growth factors and the question of its sustainability. Defining the importance of the economical processes in identifying a city on the example of Solin is one of the chief goals of this research as well as elucidating the cities transformation through territorial, economical and societal elements.. The first part of the text discerns a historical, geographical and economical overview from the time of the Illyrians until the founding of the Republic of Croatia. The second part is an overview of current affairs within the city which are in a direct correlation with the economy and presents the strengths and weaknesses, and. the opportunities and threats in a SWOT analysis. The third and last part of the paper is based on a creative-narrative scenario of development, offering two possibilities of progress. Paper is a synthesis of historical literature, statistical publications and developmental scenarios.

Grad Karlovac se s vremenom razvio u jedan od važnijih regionalnih centara u Republici Hrvatskoj. Povoljna geografska obilježja osigurala su mu dinamičan demografski i gospodarski razvoj kroz povijest. No, kao i većina gradova u Hrvatskoj suočava se s procesom depopulacije i starenja stanovništva. Domovinski rat je te procese još više ubrzao, a osim toga na njih su utjecali i brojni drugi faktori. Cilj ovoga rada je preispitati utjecaj gospodarskog stanja na demografsku sliku Grada Karlovca. Pri tom je posebna pažnja posvećena razdoblju nakon Domovinskog rata i posljedicama koje je on ostavio. Rad ukazuje na potrebu povezivanja demografskih i gospodarskih strategija razvoja s ciljem održivog razvoja i revitalizacije karlovačkog područja. Sukladno tome, na kraju rada predložene su mjere kojima se takav razvoj može postići. Over time, Karlovac has developed into one of the most important regional centres in the Republic of Croatia. Favourable geographical features have ensured its dynamic demographic and economic development through history. However, like most cities in Croatia, it is faced with the depopulation and population aging processes. The Homeland War accelerated these processes, which were, in addition to that, affected by many other factors. The aim of this Thesis is to examine the impact of the economic situation on the demographic makeup of the City of Karlovac. In doing so, special attention is paid to the period after the Homeland War and the consequences the war left behind. The Thesis points to the need of connecting the demographic and economic development strategies with the aim of sustainable development and revitalization of the Karlovac area. Accordingly, at the end of the Thesis, a proposal of measures with which such development can be achieved is given.

Predmet istraživanja ovog rada je utjecaj depopulacije i njenih popratnih procesa na gospodarstvo Požeško-slavonske županije. U radu se opisuju glavne demogeografske značajke Županije te se njihov utjecaj uspoređuje s gospodarskim pokazateljima i kretanjima za razdoblje od 2015. do 2020. godine. U Županiji je najvažnija grana gospodarstva prerađivačka industrija pa se u radu analizira kakav je utjecaj na poslovanje nekih najznačajnijih tvrtki u županiji imala depopulacija i procesi koje je ona potaknula. Analizom raznih publikacija i statističkih informacija cilj ovog rada je ustanoviti postoji li negativan utjecaj depopulacije na gospodarstvo Požeško-slavonske županije. Isto tako, cilj rada je saznati planira li malobrojno stanovništvo s područja Požeško-slavonske županije iseliti ili ostati tamo živjeti te što oni smatraju o kvaliteti i uvjetima života u Županiji. The subject of this paper is the impact of depopulation and its accompanying processes on the economy of Požega-Slavonia County. The paper describes the main demographic features of the County and compares their impact with economic indicators and trends for the period from 2015 to 2020. In the County, the most important branch of the economy is the manufacturing industry, so the paper analyzes the impact of depopulation and the processes it has stimulated on the operations of some of the most important companies in the County. By analyzing various publications and statistical information, the aim of this paper is to determine whether there is a negative impact of depopulation on the economy of Požega-Slavonia County. Also, the aim of the paper is to find out whether the small population from the Požega-Slavonia County plans to move out or stay there and what they think about the quality and living conditions in the County.

Investiranje u imovinu pretpostavlja značajno početno financijsko ulaganje, ali i veliki profit u budućnosti. Da bi se investitor odlučio na taj korak mora napraviti kompletnu investicijski studiju koja će obuhvatiti sve važne aspekte i konkurente odabranog sektora u koji želi ulagati, posebno analizirati makro i mikro lokaciju ulaganja te na temelju toga izračunati konkretna financijska očekivanja. Osim samog sektora važan aspekt je i gospodarska klima države ulaganja gdje se definiraju sve moguće prilike i analiziraju svi nedostaci i trenutne, kao i nadolazeće, prijetnje gospodarstvu i konkretnom sektoru. Na temelju analize sekundarnih podataka o stanju hotelskog smještaja u Republici Hrvatskoj, uspoređivanjem istih sa stanjem članica Europske unije te statističkom analizom primarnih podataka u ovom se radu dolazi do zaključka o isplativosti ulaganja u hotelski smještaj u Republici Hrvatskoj. Investing in property presumes a significant initial financial investment, but also a large profit in the future. In order for an investor to decide to take on this step, he must make a complete investment study which will include all important aspects and competitors of the selected sector in which he wants to invest, and he must analyze the macro and micro location of the investment and calculate specific financial expectations. Besides the sector itself, another important aspect is the economic climate of the investment country, where all possible opportunities are defined and analyzed, as well as all shortcomings and current or upcoming threats to the economy and the specific sector. Based on the analysis of secondary data on the state of hotel accommodation in the Republic of Croatia, comparing it with the state of EU member states and a statistical analysis of primary data, this paper concludes the profitability of investment in hotel accommodation in the Republic of Croatia.

U radu se na osnovu relevantne literature razmatra i analizira gospodarsko i političko djelovanje hrvatskog ekonomista Rudofa Bićanića (1905.-1968.) iz perspektive seljačke ideologije te ekonomske i globalne povijesti. Također se analiziraju razlike između ideologije i ekonomske stvarnosti. Njegova djela se u ovom članku razmatraju u komparatističkoj perspektivi, Rudolf Bićanić was a narodnjak or populist who has long studied people’s daily lives. In addition to knowing how people live, he sought to discover trends and patterns in their living economy. He wanted to analyze economic history, the people’s economy, and give guidelines for its improvement. It turns out that this kind of populism is very different from today’s populism. Specifically, Bićanić has consistently analyzed the static nature of people’s lives over a long period to suggest measures for future changes. I wrote a treatise about Rudolf Bićanić’s life and work in the late 1980 s. Since then, and especially recently, various biographical aspects of his life have been discussed. Based on all this, especially recent research, I would like to revisit the content and importance of his work. This article focuses on the first half of Bićanić’s life and is the first part of Bićanić’s research. Before World War II, he organized economic activities, and during the war he was a high-ranking official of the Yugoslav government in exile, trying to become a spokesman for the Eastern European peasant movement. In the early 1930 s, Bićanić emphasized the cultural homogeneity of the peasants, while observing the current situation in which the peasants left their homes in search of employment for agricultural workers after the collapse of the extended family. At this point, Bićanić sought to manage agriculture and the peasant economy through economic planning by the political power from rural to government. However, shortly before becoming a high-ranking government official, he advocated the importance of coordinating agriculture with the non-agricultural sector and advocated economic policies that were not easily dependent on the Nazi Germany economic zone. During World War II, he also collaborated with the British Socialists in the fight against fascism, and gradually called for peasants’ cooperation with workers and others to free his country from fascism. The direct impetus for the final decision was that their home peasants supported the Communistled partisan movement. At this point, he convinced the Croatian Peasant Party leaders that the only true political combination that could bring a better future to the Croatian Peasant Party is a lasting alliance of peasants and workers. According to Ionescu theory of populism in Russia and Eastern Europe, populism becomes peasantism, and then it becomes neo-populism. However, unlike Romanian peasantist Virgil Madgearu, Bićanić does not rely on modern co-operatives and seeks to exert political power from the region to the government. His political power was to be used to eradicate peasant poverty and at the same time protect the peasant or „Peasant Europe” culture. In this respect, unlike Erdei Ferenc in Hungary, even with the same neo-populism, Bićanić seems to have given his commitment to the long-term trends of peasant culture. In the second part of this study, I would like to discuss how Bićanić, under the Communist rule, analyzed the long-term values and culture of peasants based on family management and rural communities, or what remarks Bićanić took about relations in the multinational state in order not to repeat the failure during the interwar period in Yugoslavia.

U radu se analizira primjena input-output modela u potrošnji vode gdje se istražuje povezanost vode kao ograničavajućeg resursa gospodarstva Hrvatske kroz međusektorske odnose proizvodnih sektora na koje je nacionalno gospodarstvo raščlanjeno, a temeljem dva hibridna input-output modela, za 2004. i 2010. godinu. Analizira se i vremenska promjena povezanosti gospodarstva i vodnih resursa. Budući da su proizvodni sektori međusobno povezani svaka promjena u agregatnoj potrošnji utjecat će na raspodjelu potrošnje vode na proizvodne sektore. Iz tog proizlazi važnost analize intermedijarnih odnosa na razini nacionalnog gospodarstva, a preko njih i utjecaj nacionalnog gospodarstva na raspoložive vodne resurse. U radu se koristi hibridni input-output model potrošnje vode, rađen za 2004. i 2010. godinu, na temelju dostupnih publikacija Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Temeljne publikacije za izradu modela su tablice ponude i uporabe, iz kojih su izvedene simetrične input-output tablice za 2004. i 2010. godinu te podaci o distribuciji vode za 2004. i 2010. godinu. Cjelokupno gospodarstvo Hrvatske u hibridnom modelu raščlanjeno na 22 proizvodna sektora. Pojedini proizvodni sektor nastao je objedinjavanjem različitih djelatnosti iz Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD) 2002. i 2007. Modelom se utvrđuju intenziteti direktne i indirektne potrošnje vode, posljedično ukupna intenzivnost potrošnje vode te multiplikatori direktne i ukupne potrošnje. Rezultati modela za navedene godine ukazuju da u hrvatskom gospodarstvu svega nekoliko industrijskih sektora ima dominantan direktan utjecaj na vodne resurse (proizvodnja električne energije, koks i rafinirani naftni proizvodi te kemijski i farmaceutski proizvodi) te se preko njih voda distribuira u ostale gospodarske sektore. Smanjenje utjecaja na vodne resurse u Hrvatskoj može se postići smanjenjem intenzivnosti potrošnje vodnih resursa u promatranim sektorima. Pri primjeni dobivenih rezultata valja uzeti u obzir ograničenja hibridnog inputoutput modela koji je statičan te nedostatak podataka o potrošnji vode po svim sektorima., The paper analyses the application of the input-output model in water consumption. Water as a limited resource and input in the Croatian economy is researched through intersectoral relationships of sectors in the national economy breakdown, based on two hybrid input-output models, for 2004 and 2010. The change in time relationship between the economy and water resources is also analysed. Sectors are mutually connected. Therefore, each change in aggregate consumption will affect the water consumption distribution in each sector. This fact results in the importance of analysing intermediary relationships at the level of the national economy, and consequently, the impact of the national economy on the available water resources. The paper uses the hybrid input-output model for water consumption, created for 2004 and 2010, based on the available publications of the Croatian Bureau of Statistics and the Croatian Environmental Protection Agency. The base publications for creating the model are supply and use tables, from which symmetrical input-output tables for 2004 and 2010 were extrapolated, and the data on water distribution in 2004 and 2010. In the hybrid model, the entire Croatian economy was broken down into 22 sectors. Each sector was created by consolidating various activities from the National Classification of Activities (NKD) in 2002 and 2007. The model determines the intensities of direct and indirect water consumption, and consequently, the total water consumption intensity, and direct and total consumption multipliers. The model results for the stated years indicate that there are only several industrial sectors in the Croatian economy which have a dominant direct impact on water resources (electricity generation, Coke and refined petroleum products and Chemicals and chemical products). A decrease in the impact on water resources in Croatia can be achieved by decreasing the consumption intensity of water resources in the observed sectors. In the application of the obtained results, the limitations of the hybrid input-output model, which is static, and the lack of data on water consumption in all sectors should be taken into consideration.

U radu se na temelju arhivske građe, dostupne i relevantne literature te novinskih članaka rekonstruira život stanovnika otoka Krka u vrijeme Prvoga svjetskog rata. Ciljevi istraživanja bili su usmjereni na pitanje u kojoj mjeri je rat svojim pojavnim oblicima i posljedicama utjecao na gospodarske i društvene tokove otoka koji je bio periferni dio austrijske pokrajine Istre. Otok Krk dočekao je početak XX. stoljeća s optimističnim pogledima na ukupna gospodarska i društvena kretanja. Turizam se pojavio kao nova gospodarska djelatnost i svake godine donosio je veći broj stranih gostiju, a analogno tome i financijskih sredstava, koja su se ulagala u izgradnju kulturnih i prosvjetnih ustanova. Narodni domovi, škole i čitaonice postali su središta društvenog života obalnih mjesta. U njima se odvijao bogati kulturno-zabavni život, izvodile su se kazališne priredbe kao i koncerti limene ili tamburaške glazbe te se čitao hrvatski tisak. Razvojni put krčkog gospodarstva i društvenog života naprasno je prekinuo Prvi svjetski rat potkraj srpnja 1914. godine. Autor u radu odgovara na istraživačko pitanje kako je Prvi svjetski rat izazvao poremećaj općih demografskih tokova na otoku te u kojoj je mjeri poremetio svakodnevni život njegovih stanovnika. Polazeći od teze da globalni ratni sukob uvelike determinira gospodarske i društvene odnose i procese na razini mikrolokacije, autor pokazuje da je život stanovnika otoka Krka od samoga početka rata bio podređen ratnoj situaciji i ratnoj ekonomiji. Austro-Ugarska Monarhija nije bila gospodarska sila u europskim razmjerima i shodno tome njeno gospodarstvo nije moglo podnositi dugotrajan rat. Zato su se državne vlasti okrenule vlastitom stanovništvu i računale na njegovu ljubav prema Caru i domovini. Teret koji su morali nositi stanovnici Monarhije pa prema tome i otoka Krka, eksponencijalno se povećavao odmicanjem rata. Žene, djeca starije školske dobi i muškarci koji su ostali na otoku bili su opterećeni poljodjelskim poslovima, akcijama sakupljanja raznih potrepština za vojsku, organiziranjem humanitarnih akcija za pomoć ratnim udovicama i siročadi te rekvizicijama metala i širokog spektra sirovina potrebnih državi i vojsci. Mobilizacija vojno sposobnih muškaraca i njihovo dugotrajno odsustvo s otoka, krčke žene stavlja u prvi plan na gospodarskom području. Njihova afirmacija nije bila potpuna jer ih nije bilo u upravnom životu krčkih općina. Svoj potencijal mogle su ostvariti kao učiteljice, primalje ili trgovkinje. Emancipacija nije bila izgledna, poglavito glede izjednačavanja primanja u istim poslovima koji su obavljali muškarci. Krčani su kao vojnici sudjelovali na svim bojištima na kojima je ratovala austrougarska vojska. Mnogi su umrli i poginuli te bili ranjeni ili postali invalidi na Ruskom, Balkanskom ili Sočanskom bojištu. Kao ratne zarobljenike Krčane nalazimo u talijanskim, srpskim, ruskim pa sve do japanskih zarobljeničkih logora. Rezultati preliminarnih istraživanja govore da je ukupan broj krčkih ratnih stradalnika činio 3,54 % ukupnog otočnog stanovništva prema popisu iz 1910. godine. Budući da se radi o radno aktivnom stanovništvu to je negativno utjecalo na gospodarsku otočnu snagu u poslijeratnim vremenima. Komparacija predratnih demografskih kretanja s onima u neposrednom poslijeratnom razdoblju pokazala je da će gospodarski i društveni oporavak trajati još dugo nakon završetka rata. Navedenoj negativnoj slici zasigurno je doprinijela i talijanska okupacija otoka polovicom studenoga 1918. godine. Tek nakon odlaska okupacijske vlasti u travnju 1921. godine i ulaska u državnopravni okvir Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, otok Krk i njegovo stanovništvo krenut će putem opće gospodarske i društvene stabilizacije. Based on archival material, available and relevant literature and newspaper articles, this paper reconstructs the life of the inhabitants of the island of Krk during the First World War. The aims of the research were to question the extent to which the manifestations and consequences of the war affected the economic and social flows of the island, which was a peripheral part of the Austrian province of Istria. The island of Krk welcomed the beginning of the 20th century with optimistic views on the overall economic and social trends. Tourism has emerged as a new economic activity, and every year has brought more foreign guests, and by analogy, financial resources, which have been invested in the construction of cultural and educational facilities. People's homes, schools and reading rooms have become centers of social life in coastal towns. They had a rich cultural and entertaining life, theatrical performances as well as concerts of brass or tamburitza orchestras and the Croatian papers were read. The developmental path of the Krk economy and social life was interrupted by the First World War at the end of July 1914. The author answers the question of how the First World War caused disruption of the general demographic flows on the island and how did it impact the daily life of its inhabitants. Starting from the thesis that the global war conflict largely determines the economic and social relations and processes of any micro location, the author shows that the life of the inhabitants of the island of Krk has been subordinated to the war situation and the war economy since the very beginning of the war. The Austro-Hungarian Monarchy was not an economic power, consequently, its economy could not endure a protracted war. That is why the state authorities turned to their own population and counted on his affection for the Emperor and the homeland. The burden that the inhabitants of the Monarchy and therefore of the island of Krk had to carry was increasing exponentially as the war progressed. Women, older children and men who remained on the island were burdened with farming jobs, collecting various supplies for the military, organizing humanitarian campaigns to assist war widows and orphans, and requisitioning metal and a wide range of raw materials needed by the state and the military. Mobilization of men and their long absence from the island, put the women from the island to the fore of the economic field. Their affirmation was not complete because, for example, they didn't make part of the administrative life of the Krk municipalities. They could affirm their potential as teachers, midwives or shopkeepers. Emancipation was not a prospect, especially regarding the equalization of earnings in the same jobs done by men. As soldiers, people from Krk participated in all fronts fought by the Austro-Hungarian army. Many died and were injured or disabled on the Russian, Balkan or Soča battlefields. As prisoners of war, men from the island were found in Italian, Serbian, Russian and all the way to Japanese prison camps. Preliminary surveys show that the total number of Krk war casualties made up 3.54% of the total island population according to the 1910 census. Concerning the working population, this had a negative impact on the island's economic strength in the post-war times. Comparison of pre-war demographic trends with those in the immediate post-war period has shown that economic and social recovery will continue long after the end of the war. The negative view was certainly contributed by the Italian occupation of the island in mid-November 1918. Only after the departure of the occupying power in April 1921 and the incorporation into the state legal framework of the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes will the island of Krk and its population embark on a path of general economic and social stabilization.

Autori na temelju istraživanja neobrađene i neobjavljene arhivske građe u Državnom arhivu u Rijeci (DARI) analiziraju organizaciju civilne i vojne uprave Općine Baška te različita pitanja ratnoga gospodarstva (npr. rekvizicije), sigurnosna pitanja, ograničenja potrošnje prehrambenih i drugih proizvoda, socijalnu politiku u ratnim uvjetima (novčana pomoć udovicama, siročadi, obiteljima vojnika, zbrinjavanje izbjeglica, prehrana siromašnijih slojeva stanovništva i sl.), gospodarstvo i promet, neke aspekte zdravstva i školstva, kao i druga važnija zbivanja (npr. potres 1916.). Za razliku od istraživanja međunarodnih zbivanja, kao i događanja na razini države ovaj rad analizira ne manje važan državnopravni aspekt povijesti na najnižim upravnim jedinicama i životne okolnosti „običnih“ ljudi – puka, a ne državnika, političara, generala itd. I na toj razini mogu se pratiti organizacija i promjene upravne vlasti te njezino slabljenje do kraja postojanja Austro-Ugarske Monarhije te nastanka Države Srba, Hrvata i Slovenaca. Posebnost rada predstavlja arhivsko istraživanje studenta u sklopu pisanja diplomskog rada, kao i pisanje zajedničkog rada za potrebe znanstvenog skupa s nastavnikom mentorom., Based on research into unexamined and unpublished archival materials held in the State Archives in Rijeka (Državni arhiv u Rijeci – DARI), the authors analyse the organization of civilian and military administration in the Baška Municipality on the island of Krk and various matters tied to the wartime economy (e.g., requisitioning), public safety and security, restriction of consumption of foodstuffs and other products, social policy under wartime conditions (monetary aid to widows, orphans, families of servicemen, refugee care, feeding the needy, etc.), the economy and transportation, certain aspects of healthcare and education, and other notable events (e.g., the earthquake in 1916). As opposed to research into international or even state-level events, this paper analyses the no less important state/legal aspect of history at the lowest administrative levels and the living conditions of “ordinary” people – the common populace, rather than statesmen, politicians, generals, etc. Even at this level, one may follow the organization of and changes to administrative authority and its deterioration at the close of the Austro-Hungarian Monarchy’s existence and the emergence of the State of Slovenes, Croats and Serbs. The unique feature of this paper is the archival research conducted by a student in the process of writing an undergraduate thesis, and writing a joint paper together with the academic mentor for the needs of a seminar.

Onečišćenje okoliša bukom posljednjih godina predstavlja sve veći problem. Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije oko 40% europske populacije izloženo je visokoj razini buke. Najčešći izvor onečišćenja okoliša bukom i dalje je promet. Osim na zdravlje ljudi, onečišćenje okoliša bukom neposredno utječe na nacionalna gospodarstva, ali i na gospodarstvo Europske unije kao jedinstvenog tržišta. Cilj rada je ukazati na značaj adekvatnog zakonodavnog okvira kao i aktivnog provođenja mjera zaštite okoliša od onečišćenja bukom u skladu s politikom održivog razvoja. Također, u radu se istražuje koliko su gospodarska zatvaranja uslijed provođenja epidemioloških mjera uvjetovanih COVIDom-19 utjecala na smanjenje onečišćenje okoliša bukom

Hrvatska prepoznaje obrazovanje i znanost kao svoje razvojne prioritete koji mogu donijeti dugoročnu društvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta. Međutim, u usporedbi s drugim zemljama slične veličine i demografije, Hrvatska slabo iskorištava svoje obrazovne i znanstvene potencijale i ne stavlja ih u dovoljnoj mjeri u funkciju jačanja gospodarstva temeljenog na inovacijama i visokim tehnologijama. Glavni razlozi za to su neusklađenost obrazovnog sustava i tržišta rada, nedovoljan udio visokih tehnologija i inovacija u strukturi našeg gospodarstva te nedovoljna svijest, znanja i potpora procesu nastanka i razvoja uspješnih visokotehnoloških startupova. Nedavni primjeri kompanija stvorenih u Hrvatskoj koje su postigle tržišnu valuaciju od preko milijardu dolara (unicorni) dokazali su da Hrvatska može biti globalno konkurentna u području visokih tehnologija, ali i da nam je potrebna puno veća sustavna potpora kako se takvi uspjesi ne bi događali slučajno, već planski i sustavno.

Pred vama je prvo izdanje elektroničke skripte Osnove gospodarstva Hrvatske I u kojoj se prikazuju stanja i trendovi u odabranim sferama hrvatskog gospodarstva. Skripta je nastala kao rezultat dugogodišnjeg angažmana na istoimenom kolegiju te iz potrebe za osuvremenjivanjem i objedinjavanjem sadržaja na jednom mjestu. Tekst je pisan uglavnom za potrebe studenata na studijima ekonomskog usmjerenja, ali može poslužiti i kao literatura svima ostalima koji se žele upoznati s kretanjima u hrvatskom gospodarstvu te vrednovanjem njegovih postignuća, posebice u europskom i svjetskom kontekstu.

Pandemija virusa COVID-19 izazvala je globalne šokove ponude i potražnje što je, posljedično, nepovoljno utjecalo i na opskrbni lanac robe. Širenje pandemije dovelo je do trgovinskog kolapsa jer su sve svjetske vlade bile primorane poduzimati radikalne mjere kako bi očuvale vlastita nacionalna gospodarstva. Budući da su sve globalne ekonomije u današnje vrijeme povezanije nego ikada prije, bilo je dovoljno da samo nekoliko država doživi poremećaj u lancu opskrbe te da se to osjeti i na drugim gospodarstvima. Na posljetku, globalna trgovina je 2020. godine smanjena u svim regijama svijeta i u gotovo svim gospodarskim sektorima. Kao što potvrđuju slučajevi s različitih tržišta, poremećaji funkcioniranja lanaca globalne opskrbe generiraju efekte prelijevanja kroz različite razine mreže dobavljača. To utječe na države koje su snažni izvoznici, ali i na one koje su glavninu svojih potreba zadovoljavaju kroz uvoz dobara. Pojava pandemije virusa COVID-19 direktno je utjecala na međunarodnu trgovinu robom te donijela pad izvoza i uvoza Republike Hrvatske u 2020. godini, koji se nastavio i u 2021. godini. Najgore pogođene države su one u razvoju kojima će trebati više vremena da prebrode krizu. Projekcije su, s obzirom na trenutno stanje sa cjepivom protiv virusa COVID- 19, pozitivne te govore kako će međunarodna robna razmjena polako, ali sigurno rasti i ubrzo dosegnuti predpandemijsku razinu.

In the beginning of the Homeland War, the fiercest battles took place in Osijek area. There was an intense war dynamics of Croatian armed forces against part of the rebel Serbs and the Yugoslav People’s Army, resulting in the highest number of the military and civilian casualties. Due to the location of Osijek in Eastern Croatia, where Serbia borders the Republic of Croatia directly, the rebel Serbs and the Yugoslav People’s Army had an unlimited logistic support. Furthermore, the national structure of the population in Eastern Croatia, where there were Serb enclaves (Tenja, Bobota, Vera, Pačetin, Trpinja, Bijelo Brdo and other villages), facilitated Greater Sebia aggression and hindered the defensive activities of the Croatian authorities. The city of Osijek was a headquarters city having contributed to the defense of Eastern Croatia. The city economy was functioning continously during the Homeland War, strongly supporting its defense, despite the numerouus war damages and demographic losses., Početkom Domovinskog rata na području Osijeka vodile su se najžešće borbe. Postojala je intenzivna ratna dinamika hrvatskih oružanih snaga protiv dijela pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije, što je rezultiralo najvećim brojem vojnih i civilnih žrtava. Zbog položaja Osijeka u istočnoj Hrvatskoj, gdje Srbija izravno graniči s Republikom Hrvatskom, pobunjeni Srbi i Jugoslavenska narodna armija imali su neograničenu logističku podršku. Nadalje, nacionalna struktura stanovništva u istočnoj Hrvatskoj, gdje su postojale srpske enklave (Tenja, Bobota, Vera, Pačetin, Trpinja, Bijelo Brdo i druga sela), olakšavala je velikosrpsku agresiju i ometala obrambene aktivnosti hrvatskih vlasti. Grad Osijek bio je stožerni grad koji je pridonio obrani istočne Hrvatske. Gradsko gospodarstvo kontinuirano je funkcioniralo tijekom Domovinskog rata, snažno podržavajući njegovu obranu, unatoč brojnim ratnim štetama i demografskim gubicima.

Pametni gradovi svojim inovativnim rješenjima omogućavaju kvalitetniji život svojim stanovnicima. Koristeći svoje resurse pametni gradovi postaju poželjna mjesta za život i poželjne turističke destinacije. Brojne su mogućnosti kako grad može postati „pametan“: implementacijom novih i zelenih tehnologija, učinkovitim upravljanjem gradskom infrastrukturom, kreativnošću u idejama, upravljanjem gradom koje koristi inovaciju, povezivanje lokalnog i globalnog, inovacijama u poduzetništvu, kulturnim sadržajima, socijalnom kohezijom itd. Učinkovito upravljanje na razini gradske uprave predznak je konkurentske prednosti grada. Programom EU Strategija Europa 2020 naglašava se pametan i održiv rast, a u sklopu strategije osmišljeni su operativni programi pomoću kojih se mogu financirati unaprjeđenje lokalne uprave, gospodarski rast i konkurentnost. Grad Šibenik u svojoj prošlosti nije bio poznat kao turističko odredište, ali koristeći pametna rješenja i svoje resurse je postao poželjna turistička destinacija. Aplicirajući na projekte financirane iz fondova EU u koje su implicirana pametna rješenja, grad Šibenik se pretvorio u pametni grad. U radu je prikazan teorijski pristup pojmu pametnog grada, istraženi su ostvareni projekti i projekti u tijeku koji sadrže pametna rješenja te njihovi učinci na gospodarstvo grada Šibenika koji su posebice vidljivi u turizmu.

U radu su temeljem relevantne literature prikazane ekonomske posljedice Prvog svjetskog rata na Europu

U ovom kraćem izlaganju želi se usmjeriti pozornost na promjene nastale na Krku tijekom i poslije Prvoga svjetskog rata. Na samom početku rata provedena je opća mobilizacija. Stotine mladića i mlađih muževa upućeno je na Istočnu bojišnicu u Galiciju i Bukovinu, a u sljedećim godinama, kad se otvorilo novo bojište oko rijeke Soče, mnogi su odlazili tamo. U posljednjoj ratnoj godini, kad su utihnule borbe na Istočnoj bojišnici, novo je odredište postao Solun, gdje su se mnogi našli u dobrovoljačkim redovima. U ratnim je operacijama na bojišnicama sudjelovalo barem tisuću Krčana, više od stotinu vojnika je poginulo, a barem dvostruko ih je ostalo s trajnim invaliditetom. Završetak rata označio je raspad Austro-Ugarske, prekrajanje granica. Iako je na Krku odmah osnovan Narodni odbor Slovenaca, Hrvata i Srba (SHS), talijanske su vlasti, na temelju tajnog Londonskog ugovora, okupirale otok, zauzele općinske i mjesne urede, provodile svakojaka nasilja. Talijanska okupacija potrajala je od 1918. do 1921. godine. Vrhunac okupacijske strahovlade na Krku predstavljalo je divljanje D’Annunzijevih ardita posljednjih mjeseci talijanske uprave. Krčki biskup Antun Mahnić je interniran, a s njime i više utjecajnijih svećenika. Rapalskim ugovorom prestala je okupacija Krka, a susjedni otoci Cres i Lošinj, s okolnim manjim otocima, istrgnuti su iz matične zemlje i pripojeni Kraljevini Italiji. Krčani su se našli u zajedništvu Države Slovenaca Hrvata i Srba te nastavili život u novim prilikama., The intention of this brief paper is to focus attention on the changes that occurred on the island of Krk during and after the First World War. General conscription was conducted at the very beginning of the war. Hundreds of youths and young men were deployed to the Eastern Front in Galicia and Bukovina, and over the subsequent years, when a new front was opened on the Isonzo River, many were sent there as well. In the war’s last year, when hostilities on the Eastern Front began to die down, Salonica (Thessaloniki) became the new destination. Many joined the volunteer ranks there. At least one thousand Krk natives participated in combat operations on these fronts; over one hundred of these soldiers were slain, and not less than double that number were permanently disabled. The end of the war saw the collapse of the Austro-Hungarian state and the redrawing of borders. Even though a national committee for the State of Slovenes, Croats and Serbs was immediately established on Krk, the Italian authorities, pursuant to the Treaty of London, occupied the island, seized the municipal and local offices and perpetrated all manner of violence. The Italian occupation lasted from 1918 to 1921. The peak of the occupiers’ terror on Krk was carried out by D’Annunzio’s arditi during the last months of Italian rule. Krk Bishop Antun Mahnić was interned, together with many other influential clergymen. The occupation of Krk ceased after the signing of the Treaty of Rapallo, while the neighbouring islands of Cres and Lošinj, with the surrounding smaller islets, were torn from their mother country and annexed to the Kingdom of Italy. The residents of Krk joined the community in the State of Slovenes, Croats and Serbs and continued their lives under new circumstances.

Pandemija koronavirusa pojavila se prvi put u prosincu 2019. godine u Wuhanu (Kina), a do kraja siječnja proširila se i na ostale dijelove svijeta. Ova pandemija imala je velike posljedice na svjetsko i domaće gospodarstvo. S obzirom kako se virus COVID-19 prenosi socijalnim kontaktom, od sredine ožujka uvedene su represivne epidemiološke mjere od kojih se ističe zatvaranje državnih granica i zatvaranje ugostiteljskih objekata. Uslijed takvih državnih odluka i svjetski i domaći turizma doživio je značaj pad. S obzirom da turizam i Hrvatskoj čini 14% ukupnog BDP Hrvatska se našla pred specifičnom situacijom. U diplomskom radu analiziran je utjecaj pandemije koronavirusa na svjetsko i domaće gospodarstvo, a poseban naglasak je stavljen na strateški razvoj nautičkog turizma u Hrvatskoj. Naime, nautički turizam u Hrvatskoj posljednjih dvadesetak godina izuzetno značajan kada je u pitanju ostvarivanje broja noćenja i proširenje ponude nautičkih usluga na obali Republike Hrvatske. Temeljem toga, provedeno je istraživanje na uzorku od 56 ispitanika glede perspektive oporavka nautičkog turizma u Hrvatskoj. Rezultati ovog istraživanja, ali i istraživanja brojnih stručnjaka, ukazuju na to kako je nautički turizma ima najbolje šanse za oporavak u odnosu na ostale grane turizma. The coronavirus pandemic first appeared in December 2019 in Wuhan (China), and by the end of January it had spread to other parts of the world. This pandemic had major consequences for the world and domestic economy. As the COVID-19 virus is transmitted through social contact, repressive epidemiological measures have been introduced since mid- March, highlighting the closure of state borders and the closure of restaurants. Due to such government decisions, both world and domestic tourism experienced a significant decline. Given that tourism accounts for 14% of total GDP in Croatia, Croatia is facing a specific situation. The thesis analyzes the impact of the coronavirus pandemic on the world and domestic economy, and special emphasis is placed on the strategic development of nautical tourism in Croatia. Considering that nautical tourism in Croatia has been extremely important in the last twenty years when it comes to the number of overnight stays and tourist arrivals, in the same case a survey was conducted on a sample of 56 respondents regarding the prospects for recovery of nautical tourism in Croatia. The results of this research, but also the research of numerous experts, indicate that nautical tourism has the best chance of recovery compared to other branches of tourism.

Diplomski se rad bavi analizom IT sektora i kreativnih industrija. Naglasak je na gospodarskom znaĉaju i ulozi IT sektora u razvoju kreativnih industrija te uslijed navedenog u okviru ovog rada se daje pregled relevantne literature iz ovog podruĉja. Rad donosi teorijski pregled kreativnih industrija kao i IT sektora. Kreativne se industrije danas poistovjećuju s granom ekonomije, koja uspješno spaja svijet umjetnosti, kulture, medija, znanja i tehnologije, pritom im pridodajući trţišni predznak, odnosno utjeĉu na njihovu vidljivost i plasman na trţištu. Nadalje, u okviru ovog rada se analizira meĊuodnos IT sektora i ostalih grana gospodarstva, a posebice kreativnih industrija. Iako su IT sektor i kreativne industrije nerazdvojni i izravno utjeĉu na razvoj poduzeća, a time i gospodarstva u cjelini utvrĊeno je da su malobrojne publikacije koje istraţuju ovaj odnos. Cilj je rada dati pregled literature vezane uz temu IT sektora i kreativnih industrija te njihovog meĊusobnog utjecaja. Istraţivale su se struĉne i znanstvene publikacije vezane uz temu, odnosno, na koji se naĉin u njima povezuje IT sektor sa kreativnom industrijom, ukoliko se uopće povezuje. The thesis deals with the analysis of the IT sector and creative industries. The emphasis is on the economic importance and role of the IT sector in the development of creative industries, and as a result of this, this paper provides an overview of relevant literature in this field. The paper provides a theoretical overview of the creative industries as well as the IT sector. Today, creative industries are identified as a branch of economy, which successfully connects the world of art, culture, media, knowledge and technology, while giving them a market, influencing their visibility and market placement. Furthermore, this paper analyzes the relationship between IT sector and other branches of the economy, and in particular the creative industries. Although the IT sector and the creative industries are inseparable and directly affect the development of enterprises, and thus the economy as a whole, it has been found that there are few publications that explore this relationship. The aim of this paper is to provide an overview of the literature related to the topic of the IT sector and creative industries and their mutual influence. Professional and scientific publications related to the topic, i.e. how they connect the IT sector with the creative industry, if at all, were researched.

U prijevodu s njemačkog na hrvatski obrađena su neka poglavlja iz knjige "Ökoroutine. Damit wir tun, was wir für richtig halten" u kojima autor Michael Kopatz govori o društevnim problemima vezanim za ekologiju i gospodarstvo te predlaže što ljudi mogu učiniti kako bi ekološki prihvatljivo ponašanje postalo rutinom. U prijevodu s hrvatskog na njemački obrađena su tri poglavlja iz knjige "Prehrana za koju smo stvoreni. Svjesnom prehranom do zdravlja i dugovječnosti" u kojima se autor Dalibor Petrinić bavi vrstama prehrane, pravilnim kombiniranjem namirnica, deklaracijama na proizvodima i sl. In der Übersetzung aus dem Deutschen ins Kroatische geht es um einige Kapitel aus dem Buch „Ökoroutine. Damit wir tun, was wir für richtig halten“ in denen der Autor Michael Kopatz über gesellschaftliche, wirtschaftliche und ökologische Probleme spricht, aber auch darüber, was wir tun können, um diese Welt in einem besseren Zustand für zukünftige Generationen zu lassen. In der Übersetzung aus dem Kroatischen ins Deutsche geht es um drei Kapitel aus dem Buch „Ernährung, für die wir geschaffen sind. Durch bewusste Ernährung zur Gesundheit und Langlebigkeit““. Der Autor Dalibor Petrinic stellt zuerst die beliebtesten "Diäten" bzw. Ernährungsweisen dar. Er antwortet auch auf die Frage, wie man die Lebensmittel richtig kombiniert und wie man die Lebensmittelkennzeichnungen lesen sollte.

Vsako leto se podjetništvo v Sloveniji bolj razvija, saj si vedno več mladih želi ustvariti svojo karierno pot. Zato so tudi startupi ali tako imenovana zagonska podjetja postala najhitreje rastoča veja gospodarstva. Startup podjetje ima načeloma vse, inovativno idejo, s katero bi lahko uspel na trgu in zagnano ekipo, ki je pripravljena trdo delati za dosego zastavljenega cilja. V večini primerov so finančna sredstva tista, ki zavirajo zagonsko podjetje pri njegovem razvoju. V svoji magistrski nalogi predstavim možnosti financiranja startup podjetji, katere so ključne klavzule zajete v prvem pravnem dokumentu, ki ureja medsebojno razmerje med ustanoviteljem zagonskega podjetja in investitorjem ter koliko si Slovenija prizadeva za spodbujanje tujih investicij. Every year, entrepreneurship in Slovenia develops more and more, as more young people want to create their own career path. As a result, startups have also become the fastest growing branch of the economy. A startup company has basically everything, an innovative idea with which to succeed at the market and a driven team that is willing to work hard to achieve the set goal. In most cases, it is financial resources that hinder a startup company from developing it. In my master's thesis I present the possibilities of financing startup companies, which key clauses are covered in the first legal document, that regulates the relationship between the founder of the startup company and the investor and how much Slovenia strives to encourage foreign investment.

23. lipnja 2016. godine Ujedinjeno Kraljevstvo provelo je referendum o izlasku iz Europske unije, na kojem se 51,9 % britanskog stanovništva izjasnilo za izlazak. Nakon dva produživanja roka za izlazak iz EU, neizvjesnost oko izlaska zadala je velik udarac gospodarstvu UK, od pada broja zaposlenih i proizvodnje, preko fluktuacija funte, do skore gospodarske krize. Nakon osamnaest mjeseci intenzivnih službenih pregovora, Europsko vijeće potvrdilo je nacrt Sporazuma o povlačenju Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju te tekst Političke deklaracije o budućim odnosima. Zbog nesuglasica unutar britanskog Parlamenta, Ujedinjeno Kraljevstvo bilo je primorano zatražiti dva produženja izvornog roka za izlazak iz Europske unije, čime je scenarij povlačenja UK iz EU bez dogovora postao izvjesniji, a gospodarska situacija u Ujedinjenom Kraljevstvu sve neizvjesnija. On June 23rd 2016, the United Kingdom had a referendum about leaving the European union. The results of that referendum showed that 51,9 % of the British population was for the UK leaving the EU. After two prolongments of the deadline to leave the EU, the uncertainty about BREXIT had a big impact on the UK economy, from more unemployment and less production, sterling fluctuations, all the way to a near recession. After 18 months of intensive negotiations, the Council of Europe confirmed the draft for the Withdrawal Agreement Bill and Political declaration. However, due to disagreements in the British Parliament, the United Kingdom was forced to plead to the EU and ask for two prolongments of the deadline to leave the Union, which made the scenario of No-deal BREXIT more likely to happen, and the future of the UK economy became more uncertain.

Evropska unija si je vrsto let prizadevala postati najkonkurenčnejše gospodarstvo na svetu, kar ji je nazadnje tudi uspelo. Eden izmed pomembnih razlogov za ta dosežek je skupna zunanjetrgovinska politika, ki jo EU uporablja v odnosu do tretjih držav. Gre za politiko, ki je v domeni Evropske komisije, natančneje Generalnega direktorata za trgovino. Pri oblikovanju te politike sodeluje mnogo udeležencev, zato je še toliko bolj potrebna uskladitev, jasna opredelitev in koordinacija na različnih področjih. Skupna zunanjetrgovinska politika EU zagotavlja pravično trgovinsko okolje tako za posameznike kot za podjetja EU, kadar le-ti poslujejo z državami zunaj meja EU. Pri tem trgovinski sporazumi predstavljajo pomemben instrument pri blagovni menjavi s tretjimi državami, saj pospešujejo trgovinski proces ter omogočajo dostop do tujih trgov. Poleg tega poznamo tudi druge instrumente skupne zunanjetrgovinske politike, kot so protidampinški ukrepi, ukrepi proti nedovoljenemu subvencioniranju, monitoring tretjih držav ter drugi trgovinski ukrepi, s katerimi želi EU zagotoviti pravično mednarodno trgovino in konkurenčnost. Skupna zunanjetrgovinska politika EU je eden izmed glavnih elementov pri oblikovanju trgovinskega sistema, ki sodeluje s Svetovno trgovinsko organizacijo. V okviru le-te pomaga državam v razvoju, predvsem tako, da lahko te države izvažajo svoje izdelke v EU brez carin oziroma drugih dajatev. Slovenija je z vstopom v EU sprejela skupno zunanjetrgovinsko politiko EU, kar ji je prineslo veliko novih možnosti za trgovanje. V diplomskem delu smo uporabili podatke, ki smo jih zbrali s pomočjo primarnih in sekundarnih virov. Preučili smo strokovno literaturo, ki podaja teoretična znanja s področja zunanjetrgovinske politike, ter pri tem uporabili deskriptiven pristop, saj smo predstavili njene značilnosti. Menimo, da bi bila raziskava in njeni rezultati dobra podlaga za nadaljnje raziskave. For many years, the European Union has strived to become the most competitive economy in the world, which ultimately succeeded in doing. One important reason for this achievement is the common foreign trade policy that the EU applies to third countries. This is a policy that is in the domain of the European Commission, more precisely the Directorate-General for Trade. Many actors are involved in shaping this policy, so harmonization, clear definition and coordination in different areas are even more necessary. The EU's common foreign trade policy ensures a fair-trade environment for both individuals and EU companies when they are doing business with countries outside the EU. Trade agreements are an important instrument in trade with third countries, as they speed up the trade process and provide access to foreign markets. In addition, we are aware of other instruments of this policy, such as anti-dumping measures, anti-subsidy measures, third-country monitoring and other trade measures by which the EU seeks to ensure fair international trade and competitiveness. The EU's common foreign trade policy is one of the main actors in shaping the trading system and works with the World Trade Organization. It helps developing countries, especially by allowing them to export their products to the EU duty-free. With the accession to the EU, Slovenia adopted a common EU foreign trade policy, which brought it many new opportunities for trade. In the bachelor thesis I used data collected with the help of primary and secondary sources. I examined the professional literature that provides theoretical knowledge in the field of foreign trade policy and I used a descriptive approach as I presented its characteristics. I believe that the research and its results would be a good basis for further research.

U ovom radu obrađuje se problematika uloge javnog sektora u donošenju strategija komuniciranja u turizmu. Rad se osobito bavi istraživanjem uloga javnog sektora na lokalnoj i regionalnoj razini u vezi s formulacijom i implementacijom strategija razvoja turizma općenito, a posebno glede donošenja strateških dokumenata u domeni komuniciranja. Radi prezasićenosti informacija komuniciranje postaje bitan čimbenik o kojem ovisi uspješnost turističkih destinacija. Turističko je tržište pretrpano informacija, stoga pri formulaciji strategija treba odrediti ključne poruke kako bi se izbjegle nepotpune informacije, složene informacije i općenito previše informacija. Turizam u Hrvatskoj je od iznimne važnosti za državu i društvo zbog pozitivnog učinka koje ima na gospodarstvo. Osim što ima izravni utjecaj na gospodarstvo, turizam ima i neizravni utjecaj što se može izraziti kroz druge načine zarade profita. Samom turističkom djelatnosti dolazi do generiranja drugih oblika poslova i stvaranja poslovne klime. Na takav način dobivaju se nova radna mjesta, pogotovo u mjestima gdje je to nužno kao što su otoci i periferna mjesta u našem zaleđu. Stoga je cilj jedinica lokalnih i regionalnih samouprava uspostava kvalitetnog destinacijskog menadžmenta kako bi se valorizirali i maksimalno iskoristili turistički resursi i potencijali koje određeno područje ima. Destinacijski menadžment mora stvoriti temelje održivog razvoja, kako turizma, tako i života na određenom području. Put k održivom razvoju sastoji se od planiranja, razvoja održivih turističkih proizvoda i ulaganja u ljudske resurse do konstantnog poboljšanja raznih procesa u destinaciji. Stoga se može navesti da turizam, koji je od iznimne važnosti za Hrvatsku, može biti održiv samo ako je dobra komunikacija između svih razina vlasti u državi. Komunikaciji u turizmu, zapravo, pridaje se velika važnost. Provedbom dubinskih intervjua s Turističkim zajednicama na području Zadarske županije može se zaključiti da se velika važnost pridaje komuniciranju. Turističke zajednice zadnjih nekoliko godina veliku važnost pridaju sloganima i logu. Dok pojedine turističke zajednice komuniciraju pod sloganom Zadarske županije, ostale vlastitu turističku zajednicu nastoje promovirati stvarajući vlastiti slogan. Izradom vlastitog slogana turističke zajednice kroz nekoliko riječi nastoje prezentirati turističku destinaciju te je na taj način približiti javnosti dajući najbitnije informacije o destinaciji. Može se zaključiti da u današnje doba turističke destinacije općenito veliku važnost pridaju strateškom komuniciranju, a prema rezultatima istraživanja koje je provedeno u svrhu izrade ovoga rada proizlazi da je to slučaj i u sustavu lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj, odnosno njima pripadajućim razinama turističkih destinacija. This paper deals with the problem of the role of public sector in adopting communication strategies in tourism. The paper specifically deals with studying the roles of the public sector at local and regional level regarding the formulation and implementation of tourism development strategies in general, especially when it comes to adopting strategic documents in the communications domain. Due to information overload, communication is becoming an important factor and the success of tourist destinations depends on it. Tourist market is saturated with information, so it is necessary to determine the key messages when formulating the strategy in order to avoid incomplete information, complex information and too much information in general. Tourism in Croatia is vitally important for both the state and the society due to its positive impact on the economy. Apart from its direct impact on the economy, tourism also has an indirect impact which is reflected in other ways of making profit. Tourist activity itself generates other forms of business activities and creates a business climate. This in turn creates new jobs, especially in places where they are essential, such as the islands and peripheral places in our hinterland. Thus, the aim of local and regional authorities is to establish quality destination management in order to valorise and exploit the tourist resources and potential of a certain place to the maximum. Destination management has to create the foundations of sustainable development, both of tourism and of life in a certain area. The path towards sustainable development consists of planning, developing sustainable tourist products and investing in human resources and constantly improving various processes in a certain destination. Thus, it can be said that tourism, which is of vital importance for Croatia, can be sustainable only if the communication between all levels of authority in the state is good. Actually, great importance is given to communication in tourism. From the in-depth interviews carried out with tourist boards in the area of Zadar County it can be concluded that great importance is given to communication. Tourist boards have placed a lot of emphasis on slogans and logos in the last few years. While certain tourist boards communicate under the Zadar county slogan, others are trying to promote themselves by creating their own slogans. In this way, tourist boards are trying to present the tourist destination in a few words and familiarise the public with it by giving the most important information about the destination. It can be concluded that tourist destinations today generally place a lot of importance on strategic communication, and the results of the research conducted for the purpose of this paper show that this is the case in the system of local and regional authority in Croatia as well, that is at different levels of tourist destinations that belong to them.

Pojava globalizacije postavila je pred svjetska gospodarstva mnogostruke izazove na koje one nisu mogle promptno odgovoriti. Propuštanje tih prilika dovelo je do pojave financijskih kriza, koje su označile krizu financijskih trţišta i krizu bankarstva u svijetu. Sve su gospodarske krize trenuci preispitivanja tadašnjeg gospodarskog sustava ili prilike da se provjeri njegova snaga. U suvremenim globalnim uvjetima današnjeg svijeta sve je više prisutna ekonomska polarizacija izmeĎu zemalja svijeta. Svjetsko blagostanje i raspodjela bogatstva u svijetu često je izraţeno u obliku pojmova poput gladi, siromaštva, dostupnost vode i količine materijalnih dobara, dostupnost egtzistencijalnih uvjeta za ţivot poput stambenih jedinica, energenata, čistoća okoliša i zraka, dostupnost radnih mjesta, zdravstva, obrazovanja, kulturnih usluga i slično. Povezanost društvene nejednakosti s ekonomskim krzama je snaţne korelacije jer upravo nejednako distribuirano društveo blagostanje u svijetu jest jedan od temeljnih uzroka pojave ekonomskih kriza. The advent of globalization has posed many challenges to the world economy that they could not promptly respond to. Missing these opportunities led to the emergence of financial crises, which marked the financial markets crisis and the banking crisis in the world. All economic crises currently ruled the current economic system or the opportunity to test its strength. In the contemporary global world of today, economic polarization between the countries of the world is increasingly present. World wealth and wealth distribution in the world are often expressed in terms of gladiations, poverty, availability of water and material goods, availability of subsistence living conditions such as housing, energy, clean environment and air, accessibility of jobs, health, education, cultural services and similar. The link between social inequalities and economic crises is a strong correlation because it is precisely the unequally distributed social well-being in the world that was one of the fundamental age-related phenomena of economic crises.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) je jedna složena socioekonomska jedinica koja se temelji na obiteljskoj poljoprivrednoj proizvodnji te koristi vlastite proizvodne resurse i radnu snagu kojima obavlja sve djelatnosti. Vrlo su bitna budući da se bave djelatnostima koje su od životnog značaja u Republici Hrvatskoj, a i šire. Ovaj rad sadrži opširne informacije o Obiteljsko poljoprivrednom gospodarstvu . Budući da je za razumijevanje OPG-a potrebno znanje o poljoprivredi, u radu je opširno opisana definicija poljoprivrede kao i podjela iste prema raznim čimbenicima. Pa tako govorimo o podjelama prema prirodi proizvoda, količini utjecaja čovjeka te podjeli prema sustavima proizvodnje. Osim poljoprivrede, za razumijevanje OPG-a potrebno je pobliže objasniti koja je definicija gospodarstva to jest koja su glavna obilježja poljoprivrednog gospodarstva. Što se tiče Obiteljsko poljoprivrednog gospodarstva, najveći naglasak je na dopunskim djelatnostima kojima se OPG-ovi mogu baviti te na cjelokupnom procesu upisa u Upisnik Obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava, kao i na važnosti bavljenja poljoprivredom. Također će biti riječ o osnovnim elementima OPG-a te će biti prikazani pokazatelji organizacijske, obrazovne, spolne i dobne strukture.

U ovom radu rijeĉ je o analiziranju odnosa gospodarstva i okoliša. Pojavom ljudi zapoĉinje proces prilagoĊavanja prirode sa njihovim zahtjevima. Razvoj industrije, tehnologije, prometa, masovnog turizma i dr. gospodarskih djelatnosti djeluju na okoliš i ostavljaju neizbrisiv trag koji će osjećati i buduće generacije. Nemoguće je odvojiti gospodarstvo od prirode u kojoj se provode gospodarske djelatnosti, jer naĉin njegovim upravljanjem bitno utjeĉe na okoliš. Neracionalnim odlukama pojedinih osoba u svezi s ekološkim problemima može rezultirati prekomjerno trošenje prirodnih resursa. Održivi razvoj jedini je naĉin za rješavanje društvenih i gospodarskih kriza kojim se nastoji zadovoljiti potrebe ljudi, a da se pri tome ne ugrožava prirodni okoliš. Ako se nastavi put ĉovjekova uništenja prirode, budućnost generacija kako ljudi tako i biljaka i životinja suoĉiti će se s ozbiljnim problemom propadanja. This paper analyzes the relationship between the economy and the environment. With the appearance of people, the process of adapting nature to their demands begins. The development of industry, technology, transport, mass tourism, etc. economic activities have an impact on the environment and leave an indelible mark that future generations will feel. It is impossible to separate the economy from the nature in which economic activities are carried out, as its management significantly affects the environment. Irrational decisions of individual persons concerning environmental problems can result in overexploitation of natural resources. Sustainable development is the only way to address social and economic crises that seek to meet people's needs without compromising the natural environment. If the path of human destruction of nature continues, the future of generations of both humans and plants and animals will face a serious problem of degradation.

U ovom radu analizirat će se kvaliteta prostornog planiranja u nizozemskoj konurbaciji Randstad Holland. Ova konurbacija zbog svojeg snažnog gospodarskog razvoja i svoje velike uloge u nizozemskom gospodarstvu privlači veliki broj stanovnika i tvrtki zbog čega se ovdje javljaju veliki demografski i ekološki pritisci na prostor koji se šire i na tzv. ˝Zeleno srce˝ (niz. Groene Hart), poljoprivrednu zonu u središtu konurbacije koja ima veliko značenje za nizozemsku poljoprivredu, ali i za svjetsku poljoprivredu. Cilj ovog rada je objasniti kakvi se projekti vezani uz prostorno planiranje Randstada provode, tko sudjeluje u njima, kakva je suradnja između onih koji sudjeluju u tim projektima i kakve su rezultate donijeli isti. Pritom će se razvitak ove konurbacije usporediti sa razvitkom ostalih dijelova Nizozemske pri čemu će se pokušati pronaći mogućnosti da se Randstad Holland prostorno rastereti i potakne ravnomjeran razvoj svih dijelova Nizozemske. Nadalje, gospodarski razvoj konurbacije Randstad Holland usporedit će se sa gospodarskim razvojem ostalih velikih urbanih regija u sjeverozapadnoj Europi (London, Pariz i Rhein-Ruhr) kako bi se pobliže objasnili razvijenost i uloga Randstada u širem prostoru. Nakon toga, analizirat će se stavovi drugih autora o prostornom planiranju u Randstadu i Zelenom srcu kako bi se lakše mogle utvrditi smjernice za održivi gospodarski razvoj područja konurbacije koje će se definirati u zaključku. This paper will analyze the quality of spatial planning in the Dutch conurbation Randstad Holland. Due to its strong economic development and its large role in the Dutch economy, this conurbation attracts a large number of residents and companies, which are the reason of great demographic and environmental pressures on the area, which are spreading to the "Green Heart" (low. Groene Hart), an agricultural zone at the center of the conurbation that has great importance for the Dutch agriculture, but also for the world agriculture. The aim of this paper is to explain which projects in spatial planning of this conurbation are implemented, who participates in them, how is the cooperation between those who participate in these projects and which results have brought the same. For this purpose, the development of conurbation will be compared with the development of other parts of the Netherlands, and attempts will be made to find opportunities to spatial relieve of Randstad Holland and encourage the balanced development of all parts of the Netherlands. Furthermore, the economic development of the Randstad Holland conurbation will be compared with the economic development of other large urban regions in northwestern Europe (London, Paris and Rhein-Ruhr) to further explain the development as well as Randstad’s role in the wider area. After that, the attitudes of other authors on spatial planning in Randstad and Green Heart will be analyzed in order to easier determine the guidelines for sustainable economic development of the conurbation area, which will be defined in the conclusion.

Demografski proces starenja u Hrvatskoj proces je koji se odvija već duži niz godina te evidentno ima direktne posljedice na gospodarski razvoj. Spomenuti proces povećava disbalans između umirovljenog stanovništva te onog koji je, s druge strane, radno aktivno. Iz navedenog proizlaze uvećani izdatci za mirovine, zdravstvenu i socijalnu skrb te ostale javne rashode koji su neophodni kako bi se financirala ovakva demografska slika. Cilj ovoga rada je pojasniti demografski proces kao takav te na koji način proces demografskog starenja utječe na cjelokupno gospodarstvo. Može se reći da je utjecaj procesa demografskog starenja na razvoj gospodarstva isključivo negativan, no tomu može doskočiti snažna i detaljna demografska strategija. The demographic process of aging in Croatia is a process that has been going on for many years and obviously has direct consequences on economic development. This process increases the imbalance between the retired population and those who, on the other hand, are active. This results in increased expenditures for pensions, health and social care and other public expenditures that are necessary to finance this demographic picture. The aim of this paper is to explain the demographic process as such and how the process of demographic aging affects the entire economy. It can be said that the impact of the process of demographic aging on the development of the economy is exclusively negative, but this can be achieved by a strong and detailed demographic strategy.

Namen diplomskega dela je preučiti, kako je begunska kriza vplivala na gospodarstvo v Evropski uniji. Begunska kriza je ena od glavnih tem današnjega časa in je vplivala na celotno Evropo. Eden od glavnih povodov za izbruh krize je bilo vojno stanje v Siriji in tudi nekaterih drugih vzhodnih in afriških državah. Z množičnim prihodom beguncev sta bili Evropa in Evropska unija postavljeni pred več izzivov. Zaradi številčnosti in uhajanja nadzora prihodov beguncev na evropsko območje je Evropa utrpela veliko finančno izgubo. Veliko finančnih sredstev je bilo namenjenih za vsakodnevno oskrbo in transport beguncev na njihovi poti. Ravno zaradi tega begunci med ljudmi v Evropi niso bili najbolj priljubljeni, vendar pa je njihov prihod vseeno prinesel tudi pozitivne nove priložnosti, predvsem na področju rasti in razvoja gospodarstva držav Evropske unije. Diplomsko delo temelji na primerjali metodi tujih študij primerov iz Italije, Grčije in Nemčije in nekaterih drugih držav Evropske unije. S kvalitativno metodo sem na podlagi objavljenih člankov in medijskega poročanja analizirala in primerjala njihove pridobljene podatke in tako prišla do odgovorov na moji dve raziskovalni vprašanji. Na podlagi Pogodbe o delovanju Evropske unije sem predstavila delovanje Evropske unije. Glavne ugotovitve sem delila na pozitivne in negativne vplive na gospodarstvo v Evropski uniji. Pozitivni vplivi na gospodarstvo v Evropski uniji so: pridobitev nove delovne sile plačevanje davkov zaposlenih migrantov državi gostiteljici nova delovna sila za nižje plačana delovna mesta možnost napredovanja državljanov na boljše plačano delovno mesto zniževanje stopnje brezposelnosti povečanje povpraševanja po blagu in storitvah. Negativni vplivi na gospodarstvo v Evropski uniji so: povečana stopnja brezposelnosti nezmožnost zaposlitve beguncev neizobraženost nepoznavanje angleškega jezika ali jezika države gostiteljice ženske ne želijo zaposlitve namesto iskanja zaposlitve so mladi prišli v Evropo iskat šolanje in izobraževanje znižanje BDP države visoki izdatki države za pomoč beguncem preobremenjenost javnega proračuna obremenitev infrastrukture zavzemanje služb domačih prebivalcev. Diplomsko delo prikaže tako pozitivne kot tudi negativne posledice begunske krize na gospodarstvo Evropske unije. Prikaže, kako je begunska kriza Evropski uniji prinesla možnosti rasti in razvoja na področju gospodarstva in kako je to hkrati predstavljalo veliko finančno breme in socialne izzive pri sprejemu migrantov. The purpose of the diploma thesis is to address how the refugee crisis has affected the economy of the European Union. The refugee crisis is one of the main themes of today’s time, affecting the whole of Europe. One of the main reasons for the outbreak of the crisis was war in Syria as well as some other Eastern and African countries. With that Europe and the European Union have been faced with several challenges. Due to mass arrival of refugees in the European area, European union suffered with significant financial loss. A lot of funding was for the day-to-day care and transportation of refugees on their way. Because of this, migrants were not the most popular among people in Europe, but the arrival of migrants also brought positive new opportunities, especially in the field of growth and economic development of countries in the European Union. The diploma thesis is based on comparative method of foreign case studies from Italy, Greece and Germany and other European countries. Based on published articles and media I analysed and compared what they discovered, that is how I answered my research questions. I divided the main findings of this diploma thesis into positive and negative impacts on the economy in the European Union. The positive impact on the economy of the European Union are: new workforce payed taxes from migrants that works a new workforce for lower paid jobs the possibility for citizens to be promoted for better paid jobs lowering the unemployment rate increasing demand for goods and services. The negative impact on the economy in the European Union are: increased unemployment inability to employ refugees illiteracy of migrants lack of knowledge of English or the language of the host country women do not want employment young people wants education not work reduction of the country's GDP high costs to help refugees for EU countries overburdening the public budget infrastructure load occupying the services of local residents. The diploma thesis presents both the positive and negative effects on economy of European Union. It shows that the refugee crisis has brought the possibility for growth and development in the field of economy for the European Union. But to make this happen it is crucial that leaders know how to integrate refugees into our lives as quickly and efficiently as possible. And at the same time refugee crisis has brought great financial burden and social challenges.

Završni rad Utjecaj pandemije na globalnu ekonomiju bavi se aktualnim događanjima u gospodarstvu na globalnoj i nacionalnoj razini. U radu se navode posljedice zdravstvene pandemije korona virusa, interpretira se utjecaj pandemije na globalna ekonomska događanja; analiziraju se mjere vlada i utjecaj na gospodarstva u Kini, Sjedinjenim Američkim Državama i Švedskoj, te se pojašnjava ekonomsko stanje u Hrvatskoj uzrokovano korona virusom. Nadalje interpretira se hrvatski promet i turizam tijekom pandemije, te učinci i negativne posljedice na kulturni život u Hrvatskoj. Utvrđeno je da su države provodile različite mjere za suzbijanje posljedica koronavirusa s različitim rezultatima, no neovisno o tome zdravstvena pandemija je u svim zemljama utjecala na ograničavanje ili onemogućavanje gospodarskih aktivnosti. Pritom je zaključeno da je potrebno donositi kompromisna rješenja pri donošenju odluka o provedbi restriktivnih mjera u organizaciji gospodarskih, kulturnih, društvenih, obrazovnih i svih drugih aktivnosti u vrijeme pandemije. The final thesis entitled The Impact of the Pandemic on the Global Economy deals with current economic events at the global and national levels. The paper states the consequences of the virus health pandemic, interprets the impact of the pandemic on global economic events, analyzes government measures and the impact on economies in China, the United States and Sweden, explaining the economic situation in Croatia caused by the coronavirus. Furthermore, the impact of pandemic on Croatian traffic sector and tourism during was interpreted, as well as its effects and negative consequences on cultural life in Croatia. It was found that with different outcomes, states have implemented different measures to fight the effects of coronavirus. Regardless of this, the health pandemic has effected in restricting or disabling economic activity in all countries. It was concluded that it is necessary to take compromise solutions when making decisions on the implementation of restrictive measures in the organization of economic, cultural, social, educational and all other activities during a pandemic.

V diplomski nalogi se bom posvetila okoljski problematiki povezani s proizvodnjo, uporabo, predelavo in uničenjem plastike v Evropski Uniji in Sloveniji. Pri analizi se bom opirala na teorijo okoljskih diskurzov, ki mi bodo v pomoč pri povezavi dveh različnih vidikov izbranega problema in sicer političnega in gospodarskega. Okoljsko problematiko se pogosto razume, le kot problem, ki nastane na točno določenem mestu in ga je potrebno rešiti, pri čemer velikokrat pozabimo, da izvor problema ni nujno zgolj trenutno onesnaženje, temveč je povezano s celotno verigo, skozi katero odpadki nastajajo. V nalogi se bom zato osredotočila na vsa področja, ki so povezana s plastiko in onesnaževanjem okolja in poiskala motive, ki se skrivajo za obstoječo zakonodajo in ukrepi, ki jih Evropska Unija in Slovenija sprejemata na področju ravnanja s plastiko. In my thesis I will focus on environmental issues related to the production, use, processing and destruction of plastics in the European Union in Slovenia. In the analysis, I will rely on the theory of environmental discourses to help me connect two different aspects of the chosen problem namely political and economic. Environmental issues are often understood only as a problem that arises in a specific place and needs to be solved, often forgetting that the origin of the problem is not necessarily just current pollution, but is related to the entire chain through which waste is generated. In this paper, I will therefore focus on all areas that have been related to plastics and environmental pollution. I will find the motive behind the existing legislation in accordance with the rules of the European Union in Slovenia in the field of plastic management.

Danas je turizam jedna od najbrže rastućih aktivnosti svijeta i svi žele biti dio tog modernog, globalnog trenda. Neki uspijevaju, a drugi su manje uspješni. Međimurska županija u turističkom smislu zasigurno spada u ove prve. Uspjehe koje ova županija na sjeveru Hrvatske ostvaruje posljednjih godina nitko ne može opovrgnuti. Iako turizam nije dio tradicije na sjeveru, danas čini okosnicu gospodarstva Međimurja, kraja i inače gospodarski razvijenog u okvirima Hrvatske. Povoljan geografski položaj u blizini srednjeeuropskih zemalja, odlična prometna povezanost, bogata baština i tradicija veliki su aduti Međimurja. Turistički su pokazatelji dobri, a kako bi bili još bolji izuzetno je važna tranzicija međimurskog turizma prema ekonomiji doživljaja. Komponenta ekonomije doživljaja danas je nezaobilazna i kvalitetan doživljaj potrebno je turistu omogućiti na svakom koraku. Najveći komparativni minus Međimurja nedostatak je snažnog i prepoznatljivog brenda. No unatoč tomu, županija je uspjela turistički znatno napredovati. Stoga je vrlo vjerojatno kako će ambicioznost i kreativnost lokalnih ljudi u budućnosti biti ključan faktor postizanja još boljih turističkih rezultata kroz ponudu novih, modernih turističkih proizvoda vođenih idejom ekonomije doživljaja. Today, tourism is one of the fastest growing activities in the world and everyone wants to be a part of this modern, global trend. Some succeed and others are less successful. Ina terms of tourism, Medjimurje County is certainly one of the first. Nobody can deny the successes that has been achieved in the north of Croatia in recent years. Although tourism is not part of the tradition in the north, today it forms the backbone of the economy of Medjimurje, a region that is otherwise economically developed within Croatia. Favorable geographical position near Central European countries, excellent transport links, rich heritage and tradition are the great assets of Medjimurje. Tourism indicators are good, and in other to be even better, the transition of Medjimurje tourism towards the economy of experience is unavoidable today and it is necessary to provide a quality experience to the tourist at every step. The biggest comparative minus of Medjimurje is the lack of a strong and recognizable brand. But despite this, the county has managed to make significant progress in tourism. Therefore, it is very likely that the ambition and creativity of local people in the future will be a key factor in achieving even better tourism results through the offer of new, modern tourism products guided by the idea of the economy of experience.

U prvom poglavlju razrađuje se osnovni Solowljev model ekonomskog rasta. Objašnjava se kako izgleda funkcija proizvodnje u gospodarstvu te kako se mijenja kapital kroz vrijeme. Uvodi se pojam stabilnog stanja, stanje u koje svako gospodarstvo konvergira nakon nekog vremena i tamo ostaje. Proučava se kako će promjena stope štednje utjecati na rast gospodarstva i zašto će gospodarstvo nekih država rasti brže od drugih. U drugom poglavlju u model se uvodi rast populacije. Gleda se kako će rast populacije utjecati na gospodarstvo. Pokazano je kako gospodarstvo države s manjom stopom rasta populacije rastu brže nego države s većom stopom. Kako bismo objasnili dugoročan rast, rast u stabilnom stanju, u trećem poglavlju uvodimo tehnološki napredak u model te tako dobivamo naš konačni oblik modela. Uvođenjem tehnološkog napretka gospodarstvo u stabilnom stanju doći će na stazu ravnomjernog rasta gdje će prihodi i output po radniku rasti konstantno. In first chapter basic Solow model of economic growth is defined. Explanation of production function in economy and change of capital through time is given. Term steady state is introduced as a state to which, through time, every economy converges to and stays there. It is shown how can change in savings rate affect economic growth and why will economy of some country grow faster than some other countries. In second chapter population growth is introduced in the model. It is shown how will growth of population affect economy. Also, it is shown that economy of countries with lower rate of population grow faster than countries with higher rate. To explain long-run economic growth, in steady state, in third chapter we are adding technological progress to the model and that is how we define out final form of model. Adding technological progress to economy, in steady state economy will find itself on balanced growth path where income and output per person will grow constantly.

Ovaj rad daje pregled trenutne ekonomske i socijalne situacije u zemlji. Analizira se povoljan geografski položaj, demografska obilježja i obilježja austrijskog gospodarstva. Navode se razlozi zašto je Austrija sve privlačnija stranim investitorima, kakve uvjete poslovanja nudi i kakve postupke je vlada provela za brz oporavak od globalne financijske krize 2008. godine. Definira se socijaln partnerstvo, odnos koji ima važnu ulogu u razvitku zemlje. Na kraju rada iznesen je zaključak i odgovor na pitanje što Austriju čini uspješnom zemljom te je navedena literatura koja je korištena za pronalazak ključnih informacija i podataka. The thesis gives na owerview of current economic and social situation in the country. It begins with analysis of geographical position, demographic caracteristics and caracteristics of the Australian economy which is the thesis subject. The thesis explains main reasons of its attractivnes to investors, which bussines conditions it offers and what kind of procedures has the government taken for fast recovery of economy after the global financial crisis in 2008. Also it defines social partnership which plays an important role in development of the country. In the very end are given the conclusive toughts regarding the subject, and is listed the literature which is used to find key information and data.

Zaključna seminarska naloga obravnava regionalno geografijo občine Podvelka. Najprej smo se posvetili legi in položaju občine, zgodovinskemu orisu krajev v občini ter naravnogeografskih značilnostim pri čemer smo predstavili geomorfološke, hidrološke, klimatološke, geološke in biogeografske značilnosti območja. Poudarek zaključne seminarske naloge je na družbenogeografskih značilnostih s katerimi smo prikazali demografsko in gospodarsko sliko. Del zaključne seminarske naloge predstavlja intervju, ki smo ga opravili z županom občine, s katerim smo želeli poizvedeti, kje občina vidi možnosti nadaljnjega razvoja. This paper discusses the regional geography of the Municipality of Podvelka. It opens with the position of the municipality, historical overview of its villages and the physical geographic features by presenting it's geomorphological, hydrological, climatological, geological and biogeographical properties. The emphasis lies in the socio-geographic characteristics, which we used to depict the demographics and presentation of the municipality's economy. The paper also includes an interview with the mayor, conduced with the purpose of finding out where the municipality's future interests for its development lay.

Ovaj završni rad bavi se proučavanjem društvene kritike u Teni, Mrtvim kapitalima i Među svjetlom i tminom. U uvodu donosi se sažeti prikaz problematike kojom se rad bavi i u kojim poglavljima se obrađuje. Nakon toga, donosi se detaljniji pregled Kozarčeva književnog djela i tematike te se izdvajaju Kozarčeve glavne teze i problemi kojima se bavio u trima djelima. Zatim se analiziraju pripovijetka Tena i dva romana: Mrtvi kapitali i Među svjetlom i tminom. Nakon analiza Kozarčevih kritika društva i njegovih prijedloga za gospodarsku obnovu koji su se mogli iščitati iz njegovih radova, iznosi se zaključak koji sažima glavne odrednice Kozarčeva stvaralaštva i uspoređuje sličnosti i razlike među trima analiziranim djelima.

Tržišna moć hrvatskih proizvođača suhomesnatih proizvoda u Republici Hrvatskoj je vrlo loša. Na tržištu uspijevaju industrijske tvornice i tvornice osnovane još davnih godina. Tvornice koje već imaju poznati brand kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Kao što je primjerice Gavrilović, Podravka, PIK Vrbovec, Pivac i sl. Nažalost, mali proizvođači se teško plasiraju na veća tržišta, baza su im lokalni sajmovi i tjedna prodaja na vlastitom pragu. Radi nedovoljno interesa od strane države proizvođači gube interes i volju za povećanjem proizvodnje te dolazi do smanjenja proizvodnje na gospodarstvima. Iako gledajući kroz povijest i prateći povijesni tijek vidi se da sve kreće upravo od malog čovjeka kao i samo tržište kojeg ne bi bilo da nema upravo pojedinaca. Šteta je jer se na tržištu više gleda količina i platežna moć proizvođača a ne kvaliteta proizvoda, te dok se upravo takve stavri budu više cijenile pomaka na bolje nažalost neće biti. U usporedbi sa svjetskim tržištem još jako puno zaostajemo i nameće se pitanje „Zašto“, no odgovor je vrlo jednostavan, dok u Hrvatskoj uvoz bude veći od izvoza nećemo ništa promijeniti. Također dok vodeći ne shvate dobrobiti malog proizvođača situacija se neće bitno promijeniti. The market power of Croatian dry meat producers in the Republic of Croatia is very poor. Industrial factories and factories established in the past have been successful in the market. Factories that already have a well-known brand both in Croatia and worldwide. Such as Gavrilovic, Podravka, PIK Vrbovec, Pivac and the like. Unfortunately, small producers find it difficult to market larger markets, with local fairs and weekly sales at their doorstep. Due to insufficient interest on the part of the state, producers are losing interest and the will to increase production and there is a decrease in production on holdings. Although looking through history and following the historical course, one can see that everything starts from just a little man, just like a market that would not be without individuals. It is a pity because the market is looking more at the quantity and the paying power of the producers rather than the quality of the products, and while such things are more appreciated for the improvement, unfortunately they will not be. Compared to the world market, we are still far behind and the question "Why" is raised, but the answer is very simple, while in Croatia the imports are larger than the export, we will not change anything. Also, until the leaders understand the benefits of the small manufacturer, the situation will not change significantly.

Ovim radom smo promatrali hrvatsko gospodarstvo u razdoblju od svjetske ekonomske krize 2008. godine do danas. Pri tome smo se vodili statističkim podatcima broja stanovnika, naseljenosti po županijama te emigracijama stanovništva nakon svjetske ekonomske krize, a posebno ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Naveli smo nekoliko primjera ovisnosti tog iseljavanja sa inflacijom, kupovnom moći stanovnika kao i kreditnim stopama te bruto društvenom proizvodu i bruto društvenom proizvodu po glavi stanovnika. Uvidjeli smo kako broj stanovnika opada svake godine, a najugroženije županije zbog emigracije su slavonske županije. Naveli smo kako se hrvatska oporavlja gospodarski polako nakon ekonomske krize. Usporedili smo oporavak hrvatske sa ekonomijama Njemačke i Irske, zemalja koje su najčešća destinacija Hrvatima koji emigriraju iz Hrvatske iz ekonomskih razloga. Uvidjeli smo kako Njemačka svoje gospodarstvo temelji na jakoj industriji i proizvodnji čime mogu postići veliki izvoz, a time i jača bruto društveni proizvod po glavi stanovnika, a samim tim je i kupovna moć stanovnika Njemačke jača. Također smo slično vidjeli i u Irskoj koja isto gospodarski stoji jako dobro. I ona bilježi veliki bruto društveni proizvod po glavi stanovnika. Gospodarstvo temelji na poreznoj reformi koja privlači strane tvrtke. I Irskoj i Njemačkoj je zajedničko to što oboji imaju nisku zaposlenost u javnom sektoru, oko 20%, što je skoro pa dvostruko manje nego u Hrvatskoj. Ako Hrvatska želi doći na razinu da joj mladi ne sele u Njemačku ili Irsku, morat će povući prave poteze, a to je da će morati reformirati porezni sustav, smanjiti broj uposlenih u javnom sektoru, privući strane investitore i pokrenuti industriju koja će povući za sobom ostale gospodarske grane, a time će se povečati izvoz i zaposlenost, što će utjecati na rast BDP-a po stanovniku, a samim time će i kupovna moć biti veća. I tek tada će Hrvatska moći spriječiti iseljavanje svog stanovništva koje ima negativan demografski odraz, ali i sve veći odraz na odlijev mozgova, tj. obrazujemo ljude i oni odlaze kao stručni kadar u druge države, bez da su one išta uložile u njihovo obrazovanje. At this document we observed the Croatian economy in the period from the world economic crisis in 2008 until today. We were guided by statistical data on the number of inhabitants, population by counties and emigration of the population after the global economic crisis, and especially by Croatia's accession to the European Union. We have cited several examples of the dependence of this emigration on inflation, the purchasing power of residents as well as credit rates, and gross domestic product and gross domestic product per capita. We have seen that the population is declining every year, and the most endangered counties due to emigration are the Slavonian counties. We stated that Croatia is recovering economically slowly after the economic crisis. We compared Croatia's recovery with the economies of Germany and Ireland, countries that are the most common destinations for Croats emigrating from Croatia for economic reasons. We realized that Germany bases its economy on strong industry and production, which can achieve large exports, and thus strengthens the gross domestic product per capita, and thus the purchasing power of the population of Germany is stronger. We have also seen something similar in Ireland, which is also doing very well economically. And it records a large gross domestic product per capita. The economy is based on tax reform that attracts foreign companies. Ireland and Germany have in common that both have low employment in the public sector, about 20%, which is almost twice less than in Croatia. If Croatia wants to reach that young people not moving to Germany or Ireland, it will have to make the right decision, which will be to reform the tax system, reduce the number of public sector employees, attract foreign investors and start an industry that will pull other industries, and thus will increase exports and employment, which will affect the growth of the GDP per capita, and thus purchasing power will be higher. Only then will Croatia be able to prevent the emigration of its population, which has a negative demographic impact, but also an increasing impact on the brain drain, than we educate people and they go as professionals to other countries, without them investing in their education.

Aktivnosti upravljanja markom u uvjetima globalnih tržišnih poremećaja treba mijenjati neovisno o promjenama asortimana proizvoda/usluga. Svrha promjena u aktivnostima upravljanja markom je utjecanje na postojeću percepciju asortimana. Aktivnosti upravljanja markom pored poticanja reakcija ciljanih kupaca definiraju i viziju marke u svijesti tržišne javnosti. Pri tome, osim imidža marke, što je reakcija tržišta na upravljanje njome treba voditi računa i o identitetu marke. Temeljni cilj istraživanja je spoznati mogućnosti konkurentnog repozicioniranja marke prehrambenog proizvoda u periodima globalnih gospodarskih poremećaja uzrokovanih pandemijom, a temeljem modifikacije postojećih odnosno uspostave posebnih aktivnost upravljanja istom. Pored temeljnog cilja istraživanja postoje i sporedni ciljevi temeljem kojih će se spoznati mogućnosti i iskustva specifičnih aktivnosti upravljanja markama prehrambenih proizvoda u periodima globalnih gospodarskih poremećaja i kriza. Brand management activities in the context of global market disturbances should change regardless of changes in the range of products / services. The purpose of changes in brand management activities is to influence the existing perception of the range. In addition to encouraging the reactions of targeted customers, brand management activities also define the vision of the brand in the minds of the market public. In addition to the brand image, which is the market's reaction to its management, the brand identity should also be taken into account. The basic goal of the research is to understand the possibilities of competitive repositioning of the food brand in periods of global economic disturbances caused by the pandemic, based on the modification of existing or the establishment of special management activities. In addition to the basic goal of the research, there are secondary goals based on which the possibilities and experiences of specific activities of food brand management in periods of global economic disturbances and crises will be known.

Izbijanje globalne pandemije COVID-19 je apsolutno singularna pojava u bližoj ekonomskoj povijesti koja će ostaviti duboke tragove u svjetskom gospodarstvu. Svrha ovog završnog rada je prikazati negativne posljedice koje će zdravstvena kriza izazvati na hrvatsko gospodarstvo i mjere koje su potrebne da se situacija ublaži i stabilizira. Uz to, kako bismo dobili širu sliku utjecaja pandemije na gospodarstvo prikazan je ekonomski aspekt dviju velikih pandemija – kuge, poznatije kao Crna smrt, i Španjolske gripe. Isto tako, naveli smo koje instrumente Vlada RH mora koristiti da se smanje negativne posljedice. Pogledali smo i važnost Hrvatske narodne banke kao jednog od glavnih aktera u aktualnoj situaciji i koje promjene su se morale uvesti. Isto tako, opisali smo i mjere koje HBOR je uveo radi ublažavanja i stablizacije hrvatskog gospodarstva. Analizirali smo procjene pada BDP-a i usporedili ga sa prethodnom godinom i došli smo do zaključka da će doći do rekordnog pada BDP-a. Unatoč tome, možemo reći da smo najgore razdoblje pandemije prošli i da smo na putu oporavka, bez obzira koliko će taj proces biti dugotrajan. Istražili smo utjecaj pandemije na tržište rada i njezin utjecaj na rast stope nezaposlenih, problem s kojim se Republika Hrvatska součava dugi niz godina. Naveli smo ključne stavke koje je Europska Unija donijela da državama članicama pomogne u ovoj ekonomskoj katastrofi te koje će efekte te promjene imati. COVID-19 pandemija je pogoršala ekonomske izglede Republike Hrvatske i Europe i postoje različite prognoze za Republiku Hrvatsku i Europu, ali mnogi se slažu da će doći do ozbiljne recesije. The outbreak of a global pandemic caused by COVID-19 is without precedent and apsolutly singular in the whole economic history and it will leave deep scars on the world economy. The purpose of this paper is to examine the negative effects which this crisis will cause on the Croatian market and what measures must be taken to stabilize the situation. We will take a close look at the previous global pandemics and show how they affected the world and the economy such as the Black Death and The Spanish Flu. Furthermore, we will list the economy policies Croatian goverment must apply to negate the effects of the pandemic aswell as the Croatian central bank who is one oft he main actors at the present crisis and what changes they made to counter the crisis. We have analyzed the estimates of GDP decline and compared it with the previous year and came to the conclusion that there would be a record decline in GDP. Nevertheless, we can say that we have gone through the worst period of the pandemic and are on the road to recovery, regardless of how long the process will take. We investigated the impact of the pandemic on the labor market and its impact on the growth of the unemployment rate, a major problem that the Republic of Croatia has been facing for many years. We will also define the crisis and how the European Union is taking care oft he situation in this global economic catastrophe and what effects will those newly implemented changes have. The COVID-19 pandemic has worsened the economic prospects of the Republic of Croatia and Europe and although there are various forcecasts for both Croatia and Europe, many agree that there will be a serious recession coming for us all.