Search

U cilju utvrđenja stanja kvalitete tla na saniranom prostoru deponije otpada Šagulje-Ivik tijekom mjeseca lipnja i srpnja 2009. godine provedena su dva uzorkovanja tla na saniranom prostoru deponije, te u njenom neposrednom okruženju na kome se uzgajaju poljoprivredni usjevi odnosno se nalazi autohtona šuma. Ukupno je uzeto 10 uzoraka tla s dvije dubine (0-10 cm i 20-30 cm) na saniranom dijelu deponije, te 4 uzorka tla s dubine 0-10 cm u okružju deponije, 3 uzorka s poljoprivredne površine i jedan iz šume. Praškasto-ilovasta do praškasto-glinasto-ilovasta tekstura dominira na istraživanim tipovima tala. Temeljem navedenog nameće se zaključak da su tla slabe do osrednje propusnosti. Razlike u kemijskim značajkama tla na saniranoj površini deponije poslije provedbe postupka sanacije i izvan nje, u prirodnom tlu, nezahvaćenog radom deponije ukazuju na manje-više ujednačene vrijednosti reakcije tla. Ukazujemo da je tlo jako slabo humozno u većini uzorkovanja, dok je dosta humozno u manjem dijelu profila. U pogledu onečišćenosti tla teškim metalima tlo je bez obzira na mjesto uzorkovanja (sanirani prostor deponije ili okolno tlo) potpuno čisto u pogledu sadržaja kadmija, žive i olova u svim uzorkovanjima. Prema svom sadržaju barij se nalazi na granici čistog tla i povećane onečišćenosti. Također, bez obzira na mjesto uzorkovanja povećana onečišćenost zabilježena je u pogledu arsena i cinka u svim uzorkovanjima. Velika onečišćenosti u svim uzorkovanjima zabilježena je u pogledu molibdena, bakra, kroma i vanadija. Tlo je u svim uzorkovanjima bilo onečišćeno s niklom. Temeljem prikaza svih teških metala nameće se zaključak da ni u kom slučaju nije povećan sadržaj istraživanih teških metala na saniranom prostoru deponije. Slična je situacija u pogledu policikličkih aromatskih ugljikovodika, te ukupnih i mineralnih ulja u tlu. U svim uzorkovanjima sadržaj navedenih parametara se kreće u granicama početnih vrijednosti (vrlo slabe opterećenosti tla) i u saniranom prostoru deponije a i u okolnom tlu. Temeljem svega navedenog nameće se zaključak da sanirani prostor deponije otpada Šagulje-Ivik karakteriziraju značajke tla kakve ima i okolno tlo. Navedeno ukazuje da dosadašnje odlaganja otpada nije uzrokovalo povećan sadržaj istraživanih parametara u tlu koje se nalazilo ispod sanirane deponije. Navedeno ukazuje da se sanirani prostor može vratiti bivšim vlasnicima na korištenje.

Bušotina Ha-3 tehnički je likvidirana na osnovu Projektnoga zadatka i Programa radova likvidacije bušotine Ha-3 izdanoga od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Temeljem provedenih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), opterećenosti tla teškim metalima, ukupnim i mineralnim uljima i PAH-ovima nameće se zaključak da nije došlo do bitnih promjena u tlu do promatrane dubine od 30 centimetara uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. U oba uzorkovanja s prostora kruga, kao i u okolnom tlu utvrđeno je povećanje molibdena u svim mjerenjima. Također u svim mjerenjima utvrđen je povećan sadržaj nikla. Za utvrditi što je točan razlog navedenom bila bi potrebita dodatna istraživanja. Na prostoru bušotinskog radnoga prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te izrazito niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog fosfora i kalija. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Kada se provedu navedene mjere rekultivacije - agrotehnički zahvati pojašnjeni u prethodnom poglavlju tek tada ćemo smatrati da se prostor bušotinskog kruga može vratiti bivšim vlasnicima na korištenje.

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) te opterećenosti tla mogućim onečišćenjima (teški metali /izuzev molibdena/, ukupna i mineralna ulja, PAH-ovi) nameće se zaključak da nije došlo do izrazitih promjena u tlu do promatrane dubine od 30 centimetara uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. Već je najavljeno da je i na saniranom prostoru, ali i u okolišu uz ovu bušotinu utvrđen povećan sadržaj molibdena. Za utvrditi što je točan razlog navedenom bila bi potrebita dodatna istraživanja. Na prostoru bušotinskog radnoga prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te izrazito niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog fosfora i kalija. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, bušotinski prostor uključen u ovaj elaborat (Bunjani-13) biti će do kraja saniran te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti vlasnicima na korištenje.

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) te opterećenosti tla mogućim onečišćenjima (teški metali, ukupna i mineralna ulja, PAH-ovi) nameće se zaključak da nije došlo do izrazitih promjena u tlu do promatrane dubine od 30 centimetara uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. Na prostoru bušotinskog radnoga prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te izrazito niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog fosfora i kalija. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, bušotinski prostor uključen u ovaj elaborat (Bunjani-28) biti će do kraja saniran te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti vlasnicima na korištenje.

Bušotina Čep-10 tehnički je likvidirana na osnovu Projektnoga zadatka i Programa radova likvidacije bušotine Čep-10 izdanoga od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Temeljem provedenih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), opterećenosti tla teškim metalima, ukupnim i mineralnim uljima i PAH-ovima nameće se zaključak da nije došlo do bitnih promjena u tlu do promatrane dubine od 30 centimetara uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. U oba uzorkovanja s prostora kruga, kao i u okolnom tlu utvrđeno je povećanje molibdena u svim mjerenjima. Također u svim mjerenjima utvrđen je povećan sadržaj nikla. Za utvrditi što je točan razlog navedenom bila bi potrebita dodatna istraživanja. Na prostoru bušotinskog radnoga prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te izrazito niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog fosfora i kalija. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Kada se provedu navedene mjere rekultivacije - agrotehnički zahvati pojašnjeni u prethodnom poglavlju tek tada ćemo smatrati da se prostor bušotinskog kruga može vratiti bivšim vlasnicima na korištenje.

Bušotine Ok-10 i Ok-112 tehnički su likvidirane na osnovu Projektnoga zadatka i Programa radova likvidacije bušotine Ok-10 i Ok-112 izdanoga od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Temeljem provedenih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), opterećenosti tla teškim metalima, ukupnim i mineralnim uljima i PAH-ovima nameće se zaključak da nije došlo do bitnih promjena u tlu do promatrane dubine od 30 centimetara uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. U oba uzorkovanja s prostora kruga, kao i u okolnom tlu utvrđeno je izrazito povećanje molibdena na svim mjerenjima izuzev u okolišu Okola 112. Također u svim mjerenjima utvrđen je povećan sadržaj nikla a osobito je vrlo visok u okolišu Okola 112. Povećan sadržaj barija na saniranom bušotinskom prostoru Okola 10 nas ne iznenađuje. Napominjemo da je također u elaboratima koji su rađeni za bušotine polja Kloštar utvrđen izrazito povećan sadržaj molibdena i nikla u nekim mjerenjima i u krugu ali i u okolišu. Za utvrditi što je točan razlog navedenom bila bi potrebita dodatna istraživanja. Na prostoru bušotinskog radnoga prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te izrazito niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog fosfora i kalija. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Također višak zemlje koji je ostao na bušotinskom prostoru Okola 10 trebalo bi ukloniti ili preraspodjeliti po saniranoj površini. Kada se sve navedeno provede ; mjere rekultivacije - agrotehnički zahvati navedeni u prethodnom poglavlju i poravnanje zemlje na Okolima 10 tek tada ćemo smatrati da se prostor bušotinskog kruga može vratiti bivšim vlasnicima na korištenje.

Gospodarenje kiselim i jako kiselim tlima jedno je od najznačajnijih pitanja moderne poljoprivrede. Nepovoljne kemijske značajke kiselih tala ograničavaju rast i razvoj kulturnih biljaka, često i do granice opravdanosti korištenja tih tala za uzgoj različitih usjeva. Padne li pH vrijednost nekog tla ispod optimalnih vrijednosti, potrebna je korekcija reakcije tla, koja se najbolje provodi upravo primjenom vapnenih materijala - kalcifikacijom. Zbog mnogoznačne povezanosti s pedogenetskim procesima i pedoekološkim značajkama, reakcija tla kompleksno utječe na plodnost tla i prinose uzgajanih kultura. U okviru cjelovitog rješavanja problema gospodarenja poljoprivrednim tlima primjena vapnenih materijala zauzima, zajedno s gnojidbom i obradom tla, ključno mjesto. U posljednjih nekoliko godina, vapnjenje se u Hrvatskoj provodi nešto većim intenzitetom, ali još uvijek postoji velika potreba za korekcijom suvišne kiselosti tla na brojnim poljoprivrednim gospodarstvima. Kalcifikacija povećava učinkovitost proizvodnje, povoljno utječe na biogenost tla, mikrobiološku aktivnost, a ekološki je potpuno prihvatljiva za konvencionalnu i organsku poljoprivredu. Poduzeće Holcim mineralni agregati d.o.o. u proizvodnom programu ima novi proizvod pod trgovačkim nazivom Holcim Agrocal®. Suradnja između tvrtke Holcim mineralni agregati d.o.o., Kaznionice u Lepoglavi i Zavoda za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta u Zagrebu urodila je kompleksnim primijenjenim istraživanjem, koje će poslužiti za preciznije definiranje učinkovitosti kalcifikacije i gnojidbe na prinos ratarskih kultura i značajke tla u agroekološkim uvjetima sjeverozapadne Hrvatske. Temeljni cilj istraživanja je utvrditi: 1. U kojoj mjeri različiti intenzitet primjene dolomita i mineralnih gnojiva utječe na promjene u kemijskom kompleksu tla ; 2. Učinkovitost apliciranih materijala i gnojiva na prinos i komponente prinosa važnijih oraničnih kultura ; 3. Isplativost proizvodnje na primjeru različitih varijanata u pokusu. Pokus je postavljen na oraničnom tlu u Lepoglavi (lokalitet Čret) na površinama koje koristi Kaznionica u Lepoglavi. Test kulture u istraživanju su: kukuruz (ili soja) - ozimi ječam – ozimi grašak i tritikale. Agrotehnika će u cijelosti biti standardna za pojedinu kulturu, a na kraju vegetacije određuje se prinos zrna, biljna masa, a prema mogućnostima i pojedine komponente prinosa za svaku kulturu. Kalcifikacija u Hrvatskoj ni danas nije zastupljena u mjeri koja bi jamčila “održivost” u gospodarenju tlom. To drugim riječima znači da su gubici kalcija i magnezija, kao i njihovo iznošenje prinosom različitih usjeva u pravilu veći nego količina koja se u tlo dodaje. Dugoročno, ovakav pristup nije dobar, te ga svakako treba mijenjati. Pravilan pristup u gospodarenju kiselim tlima upućuje na odgovarajuću suradnju znanstvenih institucija, Savjetodavne službe i samih poljoprivrednih proizvođača. U ovom izvješću prikazani su rezultati druge godine istraživanja s ozimim ječmom kao test kulturom, kao i rezultati kemijskih analiza tla, koji su prikazani prema varijantama pokusa.

Na hidromelioriranom području u blizini Parka prirode Lonjsko polje provedeno je 2008.g. istraživanje u svrhu procjene šteta na poljoprivrednim površinama od strane divljači i domaćih životinja iz ekstenzivnog stočarstva koje posljednjih nekoliko godina predstavljaju veliki problem intenzivnom uzgoju ratarskih kultura. Analiza procjene prinosa i nanesenih šteta na usjevu ozime pšenice izvršena je na eksperimentalnoj površini veličine 4ha. Prinos ozime pšenice u vegetacijskoj godini 2007./2008. bio je vrlo nizak u usporedbi s dosadašnjim prosjecima za pripadajuće agroekološke uvjete. Razlog tome su, uz nedostatak oborina sredinom vegetacije, bila brojna oštećenja usjeva nastala prohodima svinja u potrazi za zaoranim ostacima kukuruza. Oštećenja su primijećena u nepravilnim uzorcima na cijelom pokusu, te zabilježena digitalnom kamerom na svakoj varijanti. Na osnovi snimaka obrađenih u programskoj aplikaciji ENVI metodom nenadzirane klasifikacije, izrađena je prostorna procjena oštećenja usjeva izražena u postocima oštećene površine od ukupne površine (prosjek ≈ 19%). Izračunata je vrlo jaka negativna korelacija između prinosa ozime pšenice i štete na usjevu. U odnosu na iznos od 4, 7 t/ha prosječnog prinosa ozime pšenice u Hrvatskoj 2008.g. te tržišnu cijenu od oko 1, 5 kn/kg, prinos ozime pšenice je na pokusnoj površini iznosio u prosjeku 2, 3 t/ha. Oštećenja su prosječno smanjila prinos za oko 27%. Prosječni gubitak obzirom na cijenu pšenice iznosi oko 900 kn/ha. Na temelju prikazanih rezultata može se zaključiti da su potrebne hitne mjere zaštite poljoprivrednih površina od ovakvih šteta, te da je nužno pronaći način za obeštećenje poljoprivrednika.

Research was conducted on experimental field in mid continental Croatia with 10 different fertilization treatments in four replications. Treatments selected for this study are: NPK ; NPK+phosphogypsum ; NPK+zeolite+CaCO3. One of the aims was to evaluate heavy metals (Cd, Co, Cr, Cu, Mo, Ni, Pb, Zn) and metalloid (As) accumulation in drained Stagnosols after 11 years of intensive crop production. According to results, all soil samples from arable layer contained much lower heavy metals and metalloid concentrations, compared with threshold values for agricultural soil (Croatian legislative-NN 15/92). Mineral fertilization and applied soil amendments did not change values of studied elements in arable layer of drained Stagnosols.

Bušotina Klo-114 tehnički je likvidirana na osnovu Projektnoga zadatka i Programa radova likvidacije bušotine Klo-114 izdanoga od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo do bitnih promjena u tlu do promatrane dubine od 30 centimetara uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. Zanimljivo je da je i bušotinskom prostoru i okolišu Klo-114 utvrđen povećan sadržaj molibdena i nikla. Općenito u ovom području u elaboratima koji su rađeni za bušotine polja Kloštar utvrđen je izrazito povećan sadržaj molibdena u nekim mjerenjima. Za utvrditi što je točan razlog navedenom bila bi potrebita dodatna istraživanja. Na prostoru bušotinskog radnoga prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te izrazito niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog fosfora i kalija. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju.

Bušotina Glo-24 tehnički je likvidirana na osnovu Projektnoga zadatka i Programa radova likvidacije bušotine Gl-24 izdanoga od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Temeljem provedenih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), opterećenosti tla teškim metalima, ukupnim i mineralnim uljima i PAH-ovima nameće se zaključak da nije došlo do bitnih promjena u tlu do promatrane dubine od 30 centimetara uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. U jednom uzorkovanju s prostora kruga utvrđeno je izrazito povećanje molibdena i nikla, dok je u jednom uzorku iz okoliša utvrđen povećan sadržaj bakra. Kako se navedena površina koristi već duži niz godina u vinogradarstvu povećan sadržaj bakra u tom uzorku ne iznenađuje. Napominjemo da je također u elaboratima koji su rađeni za bušotine polja Kloštar utvrđen je izrazito povećan sadržaj molibdena i nikla u nekim mjerenjima i u krugu ali i u okolišu. Za utvrditi što je točan razlog navedenom bila bi potrebita dodatna istraživanja. Na prostoru bušotinskog radnoga prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te izrazito niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog fosfora i kalija. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Kada se provedu agrotehnički zahvati navedeni u prethodnom poglavlju (mjere rekultivacije) smatramo da se prostor bušotinskog kruga može vratiti bivšim vlasnicima na korištenje.

Tijekom trogodišnjih istraživanja (2006-2008) u tlu su praćene promjene kemijskih značajki tla kao i promjene sklopa i prinosa uzgajanih usjeva (kukuruz, pšenica i soja) pri različitom stupnju onečišćenja tla sirovom naftom i solidifikatom naftnog porijekla. Temeljem navedenih polazišta (promjene u kemijskom kompleksu tla) pretpostavljeno je da će navedene test biljke ostvarenim sklopom i prinosom različito reagirati na promjene u tlu. U radu će biti prikazano na koji način pri različitoj reakciji tla navedeni usjevi usvajaju i akumuliraju istraživane teške metale (kadmij, živa, olovo, molibden, arsen, nikal, kobalt, bakar, krom, cink, barij i vanadij) u biljnoj masi odnosno zrnu. Temeljem navedenih činjenica utvrditi će se utjecaj različite količine sirove nafte i solidifikata na vrijeme nicanja, ostvaren sklop i prinos - prirod navedenih test biljaka. Zatim će se utvrditi biljci pristupačan fosfor i kalij, ukupan ugljik, dušik, sumpor i vodik, sadržaj organske tvari, ukupna i mineralna ulja, ukupan sadržaj teških metala te ukupan i pojedinačni sadržaj policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH-ova) pri različitim vrijednostima reakcije tla. U radu će biti prikazana moguća akumulacija navedenih teških metala u pojedinim dijelovima test biljaka, kao i moguća preraspodjela teških metala u vegetativnim i generativnim organima test biljaka. Temeljni cilj ovog rada je utvrditi bioakumulacijski koeficijent transporta teških metala iz tla u pojedine dijelove test biljaka promatranih u ovim istraživanjima.

Bušotina Jam-126 tehnički je likvidirana na osnovu Projektnoga zadatka i Programa radova likvidacije bušotine Jam-126 izdanoga od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Temeljem provedenih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), opterećenosti tla teškim metalima, ukupnim i mineralnim uljima i PAH-ovima nameće se zaključak da nije došlo do bitnih promjena u tlu do promatrane dubine od 30 centimetara uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. U oba uzorkovanja s prostora kruga, kao i u okolnom tlu utvrđeno je izrazito povećanje molibdena i nikla. Napominjemo da je također u elaboratima koji su rađeni za bušotine polja Kloštar utvrđen izrazito povećan sadržaj molibdena i nikla u nekim mjerenjima i u krugu ali i u okolišu. Za utvrditi što je točan razlog navedenom bila bi potrebita dodatna istraživanja. Na prostoru bušotinskog radnoga prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te izrazito niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog fosfora i kalija. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Također velike gromade betona sa prostora bušotinskog kruga koje su ostale poslije sanacije trebalo bi ukloniti. Kada se sve navedeno provede ; mjere rekultivacije - agrotehnički zahvati navedeni u prethodnom poglavlju i uklanjanje preostalog betonskog kamenja, tek tada ćemo smatrati da se prostor bušotinskog kruga može vratiti bivšim vlasnicima na korištenje.

Temeljem provedenih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo do nikakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metra) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših radnih prostora i isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju bušotinskih radnih prostora i isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metra na mjestu bivših bušotina i isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno šumsko tlo. Nešto je povećan sadržaj barija na bivšem radnom prostoru bušotine Šandrovac 163. Kako nisu utvrđene nikakve razlike u pogledu reakcije tla, sadržaja organske tvari, te biljci pristupačnog fosfora i kalija ne preporučamo dodatne melioracijske zahvate. Navedeni prostor bi trebalo što prije pošumiti u cilju povećanja sadržaja organske tvari na bušotinskim radnim prostorima a na taj način bi se i erozijski procesi koji su registrirani na bušotinskim radnim prostorima sveli u tolerantne okvire. Temeljem navedenog smatramo da se površine bivših isplačnih jama odnosno bušotinskih krugova mogu vratiti vlasnicima uz provođenje pošumljavanja površine bivšeg bušotinskog radnog prostora.

Bušotina Šan-108 tehnički je likvidirana na osnovu Projektnoga zadatka i Geološko fizikalnoga projekta za likvidaciju bušotine izdanog od sektora za razradu i Programa radova likvidacije bušotine Šan-108 izdanog od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da je došlo do određenih promjena u tlu do promatrane dubine od 0, 3 metra uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. U svim slučajevima utvrđen je relativno visoki sadržaj nikla, kroma i bakra bez obzira na mjesto uzorkovanja (radni prostor ili okoliš), dok je u bušotinskom krugu utvrđen povećan sadržaj barija. Na prostoru bušotinskog radnoga prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog fosfora i kalija. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, bušotinski prostor uključen u ovaj elaborat (Šan-108) biti će do kraja saniran te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti vlasnicima na korištenje.

ĐELETOVCI 10 Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla sa saniranog prostora i u uzorcima tla uzetim u okružju bivše bušotine). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivšeg bušotinskog kruga ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Potrebite količine i oblik mineralnog gnojiva, te krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Mineralna gnojiva bi trebalo dodati u nekoliko obroka (budući je riječ o povećanoj količini) u skladu s zahvatima obrade i uzgoja usjeva u plodoredu. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotina Đeletovci 10 obrađena u ovom elaboratu biti će do kraja sanirana, te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. ILAČA 1 Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metra) uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla sa saniranog prostora i u uzorcima tla uzetim u okružju bivše bušotine). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metra na mjestu bivše bušotine ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Potrebite količine i oblik mineralnog gnojiva, te krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotina obrađena u ovom elaboratu (Ilača 1) biti će do kraja sanirana, te će se u tom slučaju sanirani bušotinski prostor moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje.

Temeljem provedenih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo do nikakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metra) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših radnih prostora i isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju bušotinskih radnih prostora i isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metra na mjestu bivših bušotina i isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno šumsko tlo. Nešto je povećan sadržaj molidbena na bivšem radnom prostoru, dok je u svim mjerenjima utvrđen povećan sadržaj nikla. Kako nisu utvrđene nikakve razlike u pogledu reakcije tla, sadržaja organske tvari, te biljci pristupačnog fosfora i kalija ne preporučamo dodatne melioracijske zahvate. Navedeni prostor trebalo bi što prije pošumiti u cilju povećanja sadržaja organske tvari na bušotinskim radnim prostorima a na taj način bi se i erozijski procesi koji su registrirani na bušotinskim radnim prostorima sveli u tolerantne okvire. Preostale električne dijelove (razvodnu kutija sa reflektorom) trebalo bi ukloniti s radnog prostora Čepelovac 12. Temeljem navedenog smatramo da se površine bivših isplačnih jama odnosno bušotinskih krugova mogu vratiti vlasnicima uz provođenje pošumljavanja površine bivšeg bušotinskog radnog prostora.

All phases of oil exploitation, from the start oil-drilling works to construction of the transport system (underground pipeline network) are accompanied by interventions and procedures which have hazardous effect on the environment. Unfortunately, the possibility of different incidents is not fully excluded, although the state-of-art technical solutions and modern materials used by oil industry in all exploitation phases warrant a high level of safety, . Incidents endanger natural resources, primarily soil and water. Depending on their severity for a certain length of time they can jeopardize, the intended use of the land where incident occurred. That is a rule out of its possible use for plant or livestock production. In the last decade, Faculty of Agriculture participated in the preparation of a number of studies dealing with the evaluation of the extent of soil contamination on which oil incident occurred, and drew up studies and plans for remediation of such soils. The paper presents the results of four-year-long research on growing winter wheat, winter barley and soybean (yield, plant density) in pots under different degrees of soil contamination by crude oil and drilling muds. Research involved monitoring of changes in the soil chemical complex: pH, organic matter, heavy metals, polycyclic aromatic hydrocarbons - PAHs, petroleum hydrocarbons and mineral oils. Presented results of four year investigation show that oil changes in soil and cultivated crops occur as result of application of drilling muds and crude oil. With the decrease of certain parameters in the selected years those changes are the most obvious in the first year of research.

Fertilization with different amounts of mineral nitrogen (0 to 300 kg N ha-1) have been applied continuously, in eleven years investigation period, from 1996 till 2006, in stationary field experiment established on drained Stagnosol. Trial treatments included annual fertilization with different mineral nitrogen rates, respectively with 0, 100, 150, 200, 250 and 300 kg N ha-1 what imply total nitrogen input in eleven years investigation period of 0, 1100, 1650, 2200, 2750 and 3300 kg N ha-1. Fertilization with phosphorus and potassium has been equal for all trial treatments in the same year of investigation, excluding check treatment. This paper presents results of changes of pH value, humus content and plant available phosphorus and potassium content in soil at three investigation depths (0-30 cm, 30-55 cm and 55-80 cm) for soil samples taken before establishment of field trial in May 1996 and 11 years later, after the harvest of winter wheat in July 2006. Chemical soil properties in 2006 have been measured in frame of EU LIFE Project, Development of the Croatian soil monitoring programme with a pilot project. During the investigation period, mean pH value in soil at selected treatments decreased in average. At the depth 0-30 cm average soil pH decreased from 4.25 to 4.18, at depth 30-55 cm from 4.84 to 4.59 and at depth 55-80 cm from 5.04 to 4.70. At the same time, average humus content in soil increased, at the depth 0-30 cm from 2.06 to 2.29, at the depth 30-55 cm from 1.57 to 2.14, and at the depth of 55-80 cm from 0.61 to 1.20 %. In studied period plant available phosphorus and potassium content in soil generally increased, because of consistent fertilization with single P and K and complex NPK fertilizers.

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) nameće se zaključak da nije došlo do određenih promjena u ovim vrijednostima do promatrane dubine od 0, 3 metra. U skladu s navedenim vrijednostima na bivšem radnom prostoru odnosno površini koja je vraćena u poljoprivrednu proizvodnju trebalo bi provesti rekultivaciju tj. izjednačiti sadržaj organske tvari te biljci pristupačnog fosfora i kalija s količinama organskih i mineralnih gnojiva kako je to navedeno u prethodnom poglavlju. Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metra na prostoru koji je vraćen u poljoprivrednu proizvodnju ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Iz toga proizlazi zaključak da bušotinski radni prostor nije djelovao negativno na okoliš, odnosno da nije došlo do povećane emisije onečišćenja sa ovoga prostora. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, bušotinski prostor uključen u ovaj elaborat (Cvetkovec-2) biti će do kraja saniran te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti vlasnicima na korištenje.

A field trial with liming and fertilization of Dystric Cambisol at Lika area in mountain part of Croatia was set up in 1998. The trial involved 12 different combinations of liming, mineral and organic fertilization in 4 replications. The crops included in the crop rotation are barley, potato, maize, rye and wheat. Two rates of limestone were applied (10 and 20 t ha-1). Marked acidity of the soil in this region is one of the main causes of poor soil fertility and relatively low yields of grown crops. Mineral and organic fertilizers very often are not applied in the correct manner, while liming, as the key soil-improvement measure, is generally not practiced. The differences in the yield according to the trial treatments point to the conclusion that liming, combined with organic and mineral fertilization had statistically significant positive influence on the correction of the excessive acidity of Dystric Cambisols as well as on the yield of the grown crops.

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) nameće se zaključak da je došlo do određenih promjena u ovim vrijednostima do promatrane dubine od 0, 3 metra. U skladu s navedenim vrijednostima na bivšem radnom prostoru odnosno površini koja je vraćena u poljoprivrednu proizvodnju trebalo bi provesti rekultivaciju tj. izjednačiti sadržaj organske tvari te biljci pristupačnog fosfora s količinama organskih i mineralnih gnojiva kako je to navedeno u prethodnom poglavlju. Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metra na prostoru koji je vraćen u poljoprivrednu proizvodnju ukazuje da se njihova vrijednost razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Na prostoru kruga utvrđeno je izrazito povećanje žive i barija, dok je nešto povećan sadržaj kroma i cinka u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. U cilju utvrđivanja točnijih razloga za povećan sadržaj žive bilo bi potrebito provesti dodatna istraživanja, dok za barij možemo s visokom vjerojatnošću tvrditi da je on došao iz rudarske djelatnosti. Na bušotinskom radnom prostoru trebalo bi provjeriti stanje s determiniranom pukotinom (slike 4 i 5, stranica 25). Ako je došlo do njezina daljnja povećanja trebalo bi dovesti novu količinu zemlje, odnosno provesti niveliranje terena. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, bušotinski prostor uključen u ovaj elaborat (Zebanec-4) biti će do kraja saniran te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti vlasnicima na korištenje. U cilju provjere stanja žive bilo bi poželjno poslije godinu dana ponovno provesti uzorkovanje tla i utvrditi stanje u tom uzorkovanju.

Bušotina Vo-4 i 4α tehnički je likvidirana na osnovu Projektnoga zadatka i Geološko fizikalnoga projekta za likvidaciju bušotine izdanoga od sektora za razradu i Programa radova likvidacije bušotine Vo-4 i 4α izdanog od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da je došlo do određenih promjena u tlu do promatrane dubine od 0, 3 metra uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. U svim slučajevima utvrđen je relativno visoki sadržaj nikla i kroma bez obzira na mjesto uzorkovanja. Na prostoru bušotinskog radnog prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog fosfora i kalija. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u posebnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, bušotinski prostor uključen u ovaj elaborat (Vo-4 i 4α ) biti će do kraja saniran te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti vlasnicima na korištenje.

Bušotine Iva-79 i Iva-80 tehnički su likvidirane na osnovi Projektnog zadatka i Geološko fizikalnog projekta za likvidaciju bušotina izdanog od sektora za razradu i Programa radova likvidacije bušotina Iva-79 i Iva-80 izdanog od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Opažanja na terenu pokazuju da sanacija na bušotinskom prostoru Iva 79 nije do kraja provedena na način predviđen GTRP-om, budući da navezeno tlo nije poravnato, što je nužno izvršiti prije provođenja zahvata potrebite rekultivacije. Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da je došlo do određenih promjena u tlu do promatrane dubine od 0, 3 metra uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Na prostoru isplačnih jama utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te izrazito niži sadržaj organske tvari i umjerena opskrbljenost biljci pristupačnim fosforom i kalijem. U slučaju sadržaja biljci pristupačnog fosfora preporučamo provođenje zahvata rekultivacije. Budući da je opskrbljenost biljci pristupačnim kalijem na prostoru bivših isplačnih jama umjerena u usporedbi s okolnim poljoprivrednim tlom gdje je opskrbljenost slaba, smatramo da nije potrebno dodavati dodatne količine kalija putem gnojidbe. Sadržaj organske tvari niži je u tlu sanirane isplačne jame u odnosu na okolno tlo. Navedenu količinu trebalo bi unijeti u tlo u jesen ili proljeće nekim zahvatom osnovne ili dopunske obrade (plugovi ili tanjurače). Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Navedena gnojiva trebalo bi dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivših isplačnih jama.. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, bušotinski prostori uključeni u ovaj elaborat (Iva-79 i Iva-80) biti će do kraja sanirani te će se u tom slučaju moći vratiti vlasnicima na korištenje.

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – saniranih prostora ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Potrebite količine i oblik organskih odnosno mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu organskim i mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotine obrađene u ovom elaboratu biti će do kraja sanirane, te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje.

The man’ s activity has caused environmental changes ever since his beginnings on the earth. Over millions of years of development of mankind these changes have been slow and slight, however, after industrialisation, such changes have become more adverse. One of the most environmentally harmful products of men’ s activity is waste. What is waste? The answer to this question varies depending on who gives the answer. Waste can be considered as a fundamental issue for the survival of civilization on this planet. As defined in the Framework waste legislation of European Union it means substances and items categorized under the said Framework implementing regulations, which the owner disposes of, intends to or has to dispose of. One of the outcomes of drilling for oil is waste i.e. oil contaminated solid consisting of cuttings and a number of waste fluids used in the drilling process. The said solid contains various chemical compounds, including those that can be classified as environmentally harmful or toxic substances. In order to determine the environmental harmfulness of this matter, in particular potential harmfulness for the soil and water, and also crops, knowing that contaminants – pollutants enter animal and human food chain via soil, this issue has been addressed. In spring 2006 a stationary field experiment was set up. Trial variants are: control ; soil contaminated by petroleum hydrocarbons at three levels (8 ; 4 and 2 l m-2) and soil contaminated by oil solidificate, also at three levels (30 ; 20 and 10 kg m-2). During research in chemical compositions of the soil changes are recorded (soil reaction, organic matter content, total petroleum hydrocarbons, heavy metals, polycyclic aromatic hydrocarbon), also achieved crop yield, crop establishment, and the ratio of heavy metal transport from the soil via the plant and to the grain.

Bušotina Klo-99 tehnički je likvidirana na osnovu Projektnoga zadatka i Geološko fizikalnoga projekta za likvidaciju bušotine izdanoga od sektora za razradu i Programa radova likvidacije bušotine Klo-99 izdanoga od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da je došlo do određenih promjena u tlu do promatrane dubine od 0, 3 metra uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. U svim slučajevima utvrđen je relativno visoki sadržaj nikla i bakra bez obzira na mjesto uzorkovanja (radni prostor ili okoliš). Na prostoru bušotinskog radnoga prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te izrazito niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog fosfora i kalija. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u posebnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, bušotinski prostor uključen u ovaj elaborat (Klo-99) biti će do kraja saniran te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti vlasnicima na korištenje.

Temeljem provedenih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo do nikakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metra) uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivšeg radnog prostora i isplačne jame i u uzorcima tla uzetim u okružju bušotinskog radnog prostora i isplačne jame). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metra na mjestu bivšeg bušotinskog radnog kruga ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno šumsko tlo. Izuzetak je povećan sadržaj nikla na bivšem radnom prostoru bušotine, te niži sadržaj arsena u bušotinskom radnom krugu u odnosu na okolno šumsko tlo. Kako nisu utvrđene nikakve razlike u pogledu reakcije tla, sadržaja organske tvari, te biljci pristupačnog fosfora i kalija ne preporučamo dodatne melioracijske zahvate. Temeljem navedenog smatramo da se površina bivšeg bušotinskog kruga Mramor brdo 20 može vratiti vlasnicima uz preventivnu mjeru pošumljavanja površine bivšeg bušotinskog radnog prostora.

Bušotina Klo-77 tehnički je likvidirana na osnovu Projektnoga zadatka i Geološko fizikalnoga projekta za likvidaciju bušotine izdanoga od sektora za razradu i Programa radova likvidacije bušotine Klo-77 izdanoga od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Likvidacije je provedena u vremenu od 19. 12. 2006. pa do 23. 12. 2006. godine o čemu je sastavljen tehnički izvještaj broj: 3T40. Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da je došlo do određenih promjena u tlu do promatrane dubine od 0, 3 metara uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. Na prostoru bušotinskog radnoga prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te izrazito niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnoga fosfora i kalija. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, bušotinski prostor uključen u ovaj elaborat (Klo-77) biti će do kraja saniran te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje.

Bušotinske Jamarice 86 i 98β tehnički su likvidirane na osnovi Projektnog zadatka i Geološko fizikalnog projekta za likvidaciju bušotina izdanog od sektora za razradu i Programa radova likvidacije bušotina Jam-86 i Jam-98 izdanog od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo nikakvih promjena u tlu do promatrane dubine od 0, 3 metra uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Na prostoru bušotina utvrđena je identična reakcija tla, te izrazito niski sadržaj organske tvari i slaba do umjerena opskrbljenost biljci pristupačnim fosforom i kalijem bez obzira na mjesto uzorkovanja. U pogledu teških kovina, te ukupnih i mineralnih ulja također nisu zabilježene nikakve signifikantne razlike između saniranog i okolnog tla koje nije bilo zahvaćeno rudarskim radovima. Temeljem navedenog smatramo da se bušotinski prostor Jamarice 86 odnosno prostor isplačne jame Jamarice 98ß mogu vratiti bivšim vlasnicima na korištenje bez provođenja dodatnih agrotehničkih melioracija.

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) nameće se zaključak da nije došlo do određenih promjena u ovim vrijednostima do promatrane dubine od 0, 3 metra. U skladu s navedenim vrijednostima na bivšem radnom prostoru odnosno površini koja je vraćena u poljoprivrednu proizvodnju trebalo bi provesti rekultivaciju tj. izjednačiti razinu organske tvari odnosno sadržaj biljci pristupačnog fosfora i kalija s količinama organskog i mineralnog gnojiva kako je to navedeno u prethodnom poglavlju. Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metra na prostoru koji je vraćen u poljoprivrednu proizvodnju ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Relativno je onečišćeniji bušotinski radni prostor Legrad 3 u odnosu na Legrad 12, no sve su te vrijednosti daleko ispod maksimalno dozvoljenih. Iz toga proizlazi zaključak da bušotinski radni prostori nisu djelovali negativno na okoliš, odnosno da nije došlo do povećane emisije onečišćenja sa ovoga prostora. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u posebnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Na bušotinskom radnom prostoru Legrad 12 pri uzorkovanju tla za ovaj elaborat je bila zasijana ozimina gustog sklopa (pšenica ili ječam). Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, bušotinski prostori uključeni u ovaj elaborat (Legrad 3 i Legrad 12) biti će do kraja sanirani te će se u tom slučaju moći vratiti vlasnicima na korištenje.

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživane bušotine (Lipovljani 177) u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla sa saniranoga prostora i u uzorcima tla uzetim u okružju kruga i jame). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivše bušotine ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti), izuzev nikla koji je utvrđen u povećanom sadržaju na prostoru isplačne jame. Potrebite količine i oblik mineralnog gnojiva, te krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotina obrađena u ovom elaboratu biti će do kraja sanirana, te će se u tom slučaju prostor isplačne jame moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje.

Temeljem provedenih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo do nikakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metra) uzrokovanih radom istraživane negativne bušotine u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s prostora isplačne jame i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačne jame). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metra na prostoru isplačne jame ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Iz toga proizlazi zaključak da radovi vezani uz istražnu negativnu bušotinu Rakitnica nisu djelovali negativno na okoliš, odnosno da nije došlo do povećane emisije onečišćenja sa ovoga prostora. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih kalijevih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na bivšem prostoru isplačne jame. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, bušotinski prostor uključen u ovaj elaborat (Rakitnica-1) biti će do kraja saniran te će se u tom slučaju ovaj prostor moći vratiti vlasnicima na korištenje.

Soil erosion by water is a natural process, in which soil particles get detached from soil mass, transported and deposited at a distance. Erosion depends on a number of natural factors, such as terrain slope, amount and intensity of precipitation, soil (structure, mechanical composition, permeability, infiltration, etc.), wind, crop rotation, and plant cover. Soil erosion by water is one of the most dangerous soil damaging processes. In the hilly part of the studied region, erosion causes great problems to fruit and wine production. The principal goal of this work is to find ways of reducing erosion by applying appropriate agricultural management practices, different methods of plant residue management, and radical conservation practices. Research results indicate that erosion cannot be prevented (especially in case of extreme weather conditions – very intensive precipitation), but it may be reduced to a tolerable level by selecting optimal agricultural practices.

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživane bušotine (Bokšić 32) u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla sa saniranoga prostora i u uzorcima tla uzetim u okružju kruga i jame). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivše bušotine ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Potrebite količine i oblik mineralnog gnojiva, te krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotina obrađene u ovom elaboratu biti će do kraja sanirana, te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti i službeno bivšim vlasnicima na korištenje. Iako već pri uzorkovanju tla za ovaj elaborat vidljivo je da se prostor bušotinskog kruga koristi za uzgoj ratarskog bilja.

Jedan od ciljeva Studije, analiza je stanja poljoprivrede i poljoprivrednog tla u području utjecaja planiranog zahvata Termoelektrane Plomin. Tlo i poljoprivredna proizvodnja analizirani su na području Primorsko-goranske i Istarske županije u obuhvatu do 20 kilometara od TE Plomin. Za korektno vrednovanje tla kao prirodnog resursa za poljoprivrednu proizvodnju, izvršeno je rekognosciranje stanja obrađivanih i neobrađivanih poljoprivrednih tala na 36 lokacija u radijusu do 20 km oko prostora TE Plomin. Posebno za zone utjecaja od 1, 5 i 20 km od planiranog zahvata u sklopu postrojenja termoelektrane izrađene su dvije pedološke karte, tri karte načina korištenja zemljišta i karta točaka uzorkovanja tla, korištenjem ArcGIS programske aplikacije. Osim prirodnih, respektirane su i socijalno-demografske i socijalno-ekonomske posebnosti s opisom poljoprivrede istraživanog područja.

Bušotina Iva-62 tehnički je likvidirana na osnovu Projektnoga zadatka i Geološko fizikalnoga projekta za likvidaciju bušotine izdanoga od sektora za razradu i Programa radova likvidacije bušotine Iva-62 izdanog od Službe za likvidaciju bušotina i rudarskih postrojenja. Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da je došlo do određenih promjena u tlu do promatrane dubine od 0, 3 metra uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. U svim slučajevima utvrđen je relativno visoki sadržaj nikla bez obzira na mjesto uzorkovanja. Na prostoru bušotinskog radnoga prostora utvrđena je relativno povoljnija reakcija tla, te izrazito niži sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog fosfora i kalija. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u posebnom poglavlju. Navedena gnojiva trebalo bi dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, bušotinski prostor uključen u ovaj elaborat (Iva-62) biti će do kraja saniran te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti vlasnicima na korištenje.

 Rafinerije nafte Rijeka pogon Mlaka s radom je započela 14. rujna 1883. godine. U to vrijeme u krugu pogona nalazilo se 12 horizontalno postavljenih cilindričnih kotlova za primarnu destilaciju, ukupna volumena 1.100 prostornih metara, te šest kotlova za redestilaciju petroleja i benzina. Već 1884. u krugu pogona bit će izgrađen agitator za benzin i tvornica parafina, a 1887. tvornica mazivih ulja. Prva otprema proizvoda iz Rafinerije zabilježena je 21. rujna 1883. kada je na tržište isporučeno pet vagona petroleja. U to vrijeme Rafinerija podmiruje trećinu potreba za naftnim proizvodima Austro Ugarske Monarhije. Od tih vremena do današnjih dana prošlo je više od 125 godina i puno toga se promijenilo.  Iza nas su vremena u kojima je bio cilj provesti što više gotovih proizvoda (obarat rekorde po proizvodnji pod svaku cijenu) do današnjih vremena kada je na prvom mjestu kvaliteta proizvoda i zaštita okoliša. Jasno o zaštiti okoliša i ekološkoj svijesti u vremenima kada su se obarali rekordi pod svaku cijenu u proizvodnji nitko nije ni govorio. Do početka 70-ih godina prošloga stoljeća ako je itko i počeo govoriti o problemima okoliša bilo gdje na zemaljskoj kugli i posljedicama koje mogu nastati radom rafinerije bio je proglašen državnim neprijateljem sa svim negativnim posljedicama koju je ta „ titula“ sa sobom nosila. U to vrijeme ništa drugačija situacija nije bila ni u drugim državama bez obzira da li su one činile tzv. demokratski zapadni ili socijalistički istočni blok. Krajnji proizvod bio je iznad svega i sve je krajnjem proizvodu bilo podređeno. No, Konferencija Ujedinjenih naroda o zaštiti okoliša održana u Stockholmu 1972. godine predstavlja značajnu prekretnicu budući da je na toj Konferenciji prvi put javno i bez okolišanja ukazano na negativne utjecaje industrijalizacije po okoliš. Iako je već na toj Konferenciji „ istočni blok“ pokušao ubaciti ideološke razlike (citat: onečišćenje je proizvod kapitalizma i „ komunističke“ zemlje nemaju s tim veze niti imaju takve probleme u okolišu, završen citat) okoliš je od tada postao nezaobilizan čimbenik.  U skladu s navedenim, mijenjala se i politika prema okolišu unutar rafinerije nafte Rijeka. Rafinerija je uspostavila integriran sustav upravljanja poslovanjem, posjeduje svjedodžbu o ovladavanju sustavom upravljanja kvalitetom ISO 9001, sustav upravljanja zaštitom okoliša ISO 14001, te sustav zaštite zdravlja i sigurnosti prema specifikaciji OHSAS 18001.  Temeljem svega navedenog u cilju provjere mogućih promjena koje su se desile u zemljištu/tlu unutar kruga rafinerije od njena početka rada pristupilo se ovim istraživanjima, odnosno željelo se utvrditi trenutno stanje onečišćenosti tla unutar kruga Rafinerije.  U cilju utvrđenja promjena za ova istraživanja kombinirane su dvije metode. Prva je metoda “ vertikalnog uspoređivanja” . Kada je koncentracija istraživanih onečišćenja u gornjem sloju (horizontu) tla statistički viša nego ona u donjim slojevima tla, onečišćenje se može smatrati antropogenim izvorom. Druga je metoda “ horizontalnog uspoređivanja“ . Kada tlo blizu potencijalnog izvora onečišćenja sadrži više istraživanog onečišćenja nego udaljenija tla locirana u smjeru ruže vjetrova na sličnim lokacijama (isti mehanički sastav, tlo koje nije obrađivano – pašnjaci, livade) ili park u gradskim područjima smatra se da je izvor povećanoga onečišćenja antropogena aktivnost. Obje metode pretpostavljaju da nije bilo pomicanja gornjeg sloja tla u blizini istraživanoga područja, npr. preoblikovanjem krajobraza ili nekim drugim vidovima izgradnje.  Prvo rekognosciranje terena i uzorkovanje tla izvan kruga Rafinerije provedeno je 14. 03. 2008. Uzorkovanje tla unutar kruga rafinerije provedeno je 21. i 22. travnja 2008. godine. Svi uzorci tla su geokodirani i svatko tko želi može doći na isto mjesto i ponovno provesti uzorkovanje tla danas ili za 100 godina.  Unutar kruga rafinerije otvoreno je 12 pedoloških profila iz koji je uzeto 25 uzoraka tla u kojima su određeni promatrani kemijski parametri. U okružju rafinerije prema dominantnom smjeru vjetra otvorena su 3 pedološka profila iz koji je uzeto 8 uzoraka tla i ovi uzorci su poslužili kao kontrolni uzorci tla. Pri uzorkovanju pokušali smo što više primijeniti pravilo da se uzorkovanja provode na površinama koje se već duži niz godina koriste kao površine na kojima se ne provode bilo kakvi zahvati obrade pa ni moguća polucija iz zraka nije mogla biti „ izmiješana“ unutar oraničnoga sloja već je sva ostala u površinskih 10-ak centimetara. U ovom slučaju navedeno je bilo vrlo lako provesti budući da se rafinerije nafte Rijeka pogon Mlaka nalazi u centru grada Rijeke, a kontrolni uzorci uzeti su u okolnim parkovima koji okružuju Rafineriju.  U nastavku u kratkim crtama iznosimo ostvarene rezultate.  Reakcija tla u cijelom istraživanom području je ujednačena i kreće se oko neutralne pa do slabo alkalne. Istraživano tlo je osrednje do bogato opskrbljeno organskom tvari. Navedeno ne iznenađuje budući da se tlo u krugu rafinerije i u kontrolnim uzorcima (parkovi) ne obrađuje pa se u ovom slučaju sva organska tvar taloži na površini tla. Tlo je vrlo slabo do slabo opskrbljeno biljci pristupačnim fosforom u uzorcima broj 1 ; 2 ; 3, 4, 5 ; 6 11 i 12 dok je vrlo bogato opskrbljeno u skoro svim ostalim uzorkovanjima. U pogledu biljci pristupačnoga kalija tlo je dobro do vrlo bogato opskrbljeno u skoro svim uzorkovanjima.  Utjecaj ljudske aktivnosti na prostoru gdje se nalazi rafinerija vidljiv je u odnosima ugljika, dušika, sumpora i vodika. Na prostoru koji predstavljaju pedološki profili 1 (podpovršinski horizont), te profili 7 i 8 utvrđeno je povećanje C : N odnosa. Isto tako, izrazito je povećan sadržaj ugljika u uzorcima tla koji su predstavljeni istim pedološkim profilima.  U pogledu dušika u svim tlima, bez obzira da li su ona nastala evolucijsko-genetskim putem ili antropogenim porijeklom ukupni dušik se kreće u vrijednostima koje pripadaju klasi tala bogatih do vrlo bogatih tala u dušiku. Navedeno povezujemo s već pojašnjenim načinom gospodarenja organskom tvari u istraživanom području.  Uvjerljivo najviši sadržaj sumpora utvrđen je u podpovršinskom horizontu profila 1. Povećan sadržaj sumpora utvrđen je i na prostoru koji predstavljaju profili 2, 6 i 15.  Od ekološki rizičnih tvari u tlu u ovim istraživanjima praćena su: onečišćenja tla policikličkim aromatskim ugljikovodicima (PAH-ovima), onečišćenje tla ukupnim i mineralnim uljima te onečišćenja tla teškim metalima i metaloidima.

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) nameće se zaključak da je došlo do određenih promjena u ovim vrijednostima do promatrane dubine od 0, 3 metra. U skladu s navedenim vrijednostima na bivšem radnom prostoru odnosno površini koja je vraćena u poljoprivrednu proizvodnju trebalo bi provesti rekultivaciju tj. izjednačiti sadržaj organske tvari te biljci pristupačnog fosfora i kalija s količinama organskih i mineralnih gnojiva kako je to navedeno u prethodnom poglavlju. Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metra na prostoru koji je vraćen u poljoprivrednu proizvodnju ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Nešto je povećan sadržaj nikla i barija unutar bušotinskog radnog prostora. Iz toga proizlazi zaključak da bušotinski radni prostor nije djelovao negativno na okoliš, odnosno da nije došlo do povećane emisije onečišćenja sa ovoga prostora. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, bušotinski prostor uključen u ovaj elaborat (Per-2) biti će do kraja saniran te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti vlasnicima na korištenje.

Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij) nameće se zaključak da nije došlo do određenih promjena u ovim vrijednostima do promatrane dubine od 0, 3 metra. U skladu s navedenim vrijednostima na bivšem radnom prostoru odnosno površini koja je vraćena u poljoprivrednu proizvodnju trebalo bi provesti rekultivaciju tj. izjednačiti sadržaj biljci pristupačnoga fosfora s količinama mineralnoga gnojiva kako je to navedeno u prethodnom poglavlju. Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metra na prostoru koji je vraćen u poljoprivrednu proizvodnju ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Iz toga proizlazi zaključak da bušotinski radni prostor nije djelovao negativno na okoliš, odnosno da nije došlo do povećane emisije onečišćenja sa ovoga prostora. Čak što više u okolnom poljoprivrednom tlu koje nije bilo zahvaćeno rudarskim radovima utvrđen je relativno viši sadržaj cinka, olova, kobalta, arsena, nikla i vanadija. Što je ovom uzrok, može se samo pretpostavljati, no najtočniji odgovor bi dala dodatna preciznija uzorkovanja gdje bi se uzorci tla uzeli i u horizontalnom i vertikalnom smjeru. Za sada samo možemo pretpostavljati da je razlog za povećan sadržaj teških kovina u okolnom tlu koje nije bilo zahvaćeno rudarskim radovima, rad rijeke Drave u bivšim vremenima. Potrebite količine i oblike organskih i mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u posebnom poglavlju. Navedena gnojiva bi trebalo dodati u skladu s provođenjem agrotehničkih radova (jesensko ili proljetno oranje) vezanih uz sjetvu usjeva koji će se uzgajati na prostoru bivšeg bušotinskog radnog prostora. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, bušotinski prostori uključeni u ovaj elaborat (Legrad 2 i Legrad 4) biti će do kraja sanirani te će se u tom slučaju moći vratiti vlasnicima na korištenje.

Zaključci studijskog rada : Dana 22. ožujka 2007. godine u 900 sati prilikom redovitog obilaska trase cjevovoda radnika PLINACRO-a uočeno je smrznuto tlo pokraj lule za prozračivanje zaštitne kolone ispod nasipa bivše željezničke pruge Bjelovar Garešnica. O zatečenom stanju obaviještene su odgovorne osobe Pogona Šandrovac Bjelovar. Nakon dolaska na navedenu lokaciju uočeno je i eksplozimetrom izmjereno isparavanje ugljikovodika iznad smrznutog dijela oranice površine cca 2 m2. Odmah se pristupilo građevinskim radovima na utvrđivanju dubine i promjera cijevi pokraj zamrznutog dijela uz vatrogasno osiguranje vatrogasaca JVP Bjelovar. Uzet je i obrađen uzorak tekućine koja se procjeđivala iz tla čime je potvrđeno da se radi o produktovodu DN-250 Molve - Budrovac - Šandrovac - Ivanić Grad (Etan) kojim se transportira C2+ frakcija, što je zajednički nazivnik za nestabilni kondenzat, smjese ukapljenog etana, propana i butana s primarnim benzinom i vodom.  Izrađen je operativni plan sanacije i imenovani su voditelji sanacije tehnološkog i ekološkog dijela, te se otklanjanje posljedica propuštanja C2+ frakcija kao i popravak propuštanja odvijao prema operativnom planu i operativnom programu sanacije. Pretpostavka je da je ovom prilikom isteklo 120 litara primarnog benzina. Prema našemu uvidu, poslije akcidenta poduzete su brze (koliko je to bilo moguće zbog nepristupačnosti mjesta akcidenta, korektne i djelotvorne mjere sprečavanja daljnjeg isteka, prema posebnim spisima pod nazivom “ Završno stručno izviješće sanacije propuštanja C2+ produktovoda DN-250 na dionici između MRČ (mjerno regulacijski čvor) Bjelovar i MČS Narta (Brezovac) (broj zapisa: 5000902-151/07) Sektor proizvodnje nafte i plina, Okrug Podravina, Pogon Molve.  Pri završnom obilasku mjesta propuštanja produktovoda (15. lipanj 2007.) na mjestu incidenata nisu više vidljivi tragovi onečišćenja na površini. Temeljem provedenih kemijskih analiza tla vezanih uz njegovu plodnost vidljivo je da je akcident utjecao na sadržaj organske tvari i biljci pristupačnog fosfora i kalija. U poglavlju o rekultivaciji navedene su količine krutog stajskog gnoja, te mineralnih gnojiva koje bi trebalo dodati da se izjednači sadržaj organske tvari i hranjiva s okolnim tlom koje nije bilo zahvaćeno onečišćenjem. Ugljikovodici iz C2+ frakcije imaju veliku sposobnost brze penetracije i ekspanzije u tlu, što osobito vrijedi za primarni benzin koji dominira u C2+ frakciji. Budući je u ovom slučaju po pretpostavci djelatnika INA – Industrije nafte isteklo oko 120 litara primarnog benzina najveća opasnost je bila u pojavi eksplozije odmah po uočenju akcidenta. S vremenskom distancom od kada je utvrđen akcident vjerojatnost eksplozije se smanjivala. Pri prvom uzorkovanju tla 1. ožujka u zraku se osjetio miris benzina, slična je situacija bila i 3. ožujka (možda još i jači miris) no pri posljednjem uzorkovanju tla 15. lipnja apsolutno nikakvi mirisi benzina u zraku nisu zamijećeni. Ukupni sadržaj naftnih ulja u površinskom sloju onečišćenog tla samo se na mjestu akcidenta kretao u granicama upozoravajućeg sadržaja odnosno tlo je bilo jako opterećeno ugljikovodicima u prvom uzorkovanju (vlažno tlo – 5. ožujak – grafikon 4.). No, kada su se uzorci tla osušili, odnosno kada je provedeno prozračivanje uzoraka tla sadržaj ukupnih i mineralnih ulja se smanjio na početnu odnosno vrlo slabu opterećenost tla ugljikovodicima. Sadržaj dva od tri ekološki najrelevantnija teška metala – olova i žive odgovara čistom tlu. Kadmij je utvrđen u izrazito viskom sadržaju. U elaboratu smo govorili kroz pretpostavke, što je razlog povećanom sadržaju kadmija. No, budući su 15. lipnja ponovno provedeno uzorkovanje tla prema Ugovoru br. SN-122/06 do mjeseca listopada 2007. godine dužni smo dati dodatna pojašnjenja za ovu situaciju. Sadržaj ostalih teških kovina kreće se u očekivanim granicama, tj. do drugog odnosno trećeg /nikal i krom/ razreda koji ne priječi bilo kakva vid poljoprivrede (pa i ekološke) s tim sadržajem kovina. Temeljem svega navedenog smatramo da puknuće cjevovoda, tj. propuštanje C2+ produktovoda DN-250 na dionici između MRČ Bjelovar i MČS Narta kod aerodroma u Brezovcu nije prouzročio bitne promjene u tlu. Sadržaj kamdija u povećanom sadržaju utvrđen je u i okolnom tlu koje nije bilo zahvaćenom onečišćenjem, ali i u saniranom tlu. Preporučamo rekultivaciju onečišćene površine izvedbom melioracijske gnojidbe, kako se navodi u poglavlju ovog elaborata gdje se govori o rekultivaciji. S navedenim zahvatima iz poglavlja o rekultivaciji smatramo da bi se tlo dovelo u prvotno stanje, tj. stanje kakvo je bilo prije propuštanja C2+ produktovoda. I na kraju. Kao i nekim ranijim puknućima naftovoda, tako i ovom propuštanju produktovoda zajednički je nazivnik da je do propuštanja došlo zbog krađe primarnog benzina, nafte i kondenzata iz navedenih cjevovoda. Šteta koje je učinjena, samim troškovima sanacije, neusporedivo prelazi vrijednost otuđenog benzina. No, teško je i pomisliti a kamoli financijski izraziti kolika bi šteta bila da su onečišćenja došla do ribnjaka Narta ili do korita rijeke Česme. Samo zahvaljujući pravovremenoj intervenciji svih službi do ovakve ekološke katastrofe nije došlo. Ali, smatram (prvo imenovani autor elaborata, iako možda i nije kompetentna osoba) da ovakvu krađu mogu pokušati napraviti samo « ; naftaški obrazovani» ; stručni ljudi. Očigledno je da će INA-Naftaplin veću pažnju morati posvetiti unutarnjoj kontroli. Oni koji rade ovakve stvari nisu ni svjesni mogućih posljedica po okoliš.

Eksploataciju nafte/plina u svim stadijima, od početnih radova - rudarskog bušenja, prikupljanja, rafinacije, izgradnje podzemne mreže naftovoda/plinovoda do isporuke nafte/plina u mrežu prate zahvati i postupci rizični za okoliš, odnosno za temeljne namjene korištenja prirodnih resursa, napose tla na području u kojemu se ti radovi obavljaju. Jedan od takvih zahvata je manipulacija sa sadržajem isplačne jame rudarskih bušotina poslije privođenja bušotine njezinoj svrsi. Osim iskorištene isplačne tekućine - isplake, suspenzija u isplačnoj jami sadrži nabušene čestice stijena i niz otpadnih fluida koji se koriste u tehnološkom postupku bušenja ili se donose sa strane i odlažu u jame. Sva masa se prikuplja u jame iskopane u tlu u neposrednoj blizini bušotine, poznate u naftnom rudarstvu pod nazivom isplačna jama. Isplačna tekućina - isplaka sadrži različite kemijske spojeve, među kojima i one koji spada¬ ; ju u ekološki rizične odnosno toksične tvari. Zbog toga sadržaj isplačne jame predstavlja potencijalni izvor onečišćenja okoliša, najprije tla, a zatim i bilja koje se uzgaja na tlu, jer preko njega onečišćivači - polutanti ulaze u lanac animalne i humane ishrane s nepoželjnim posljedicama po konzumente. Dio se dakako ispire iz tla u podzemnu vodu, dovodeći pri tome do poremećaja u akvatičnim ekosustavima. Spoznaja o realnoj opasnosti za okoliš koju naftno i/ili plinsko bušenje kao nezaobilazni zahvat koji prethodi eksploataciji nafte i plina sobom nosi, u INA-Naftaplinu, postupno je sazrijevala, nalazila odraz u pooštrenju tehnološke discipline i razradi postupaka i mjera sigurnosti koje se poduzimaju prigodom izvedbe tih radova. Na toj crti, a u cilju svođenja oštećenja okoliša na nužni minimum, stručnjaci INA-Naftaplina izradili su 1990. g., Glavni tipski rudarski projekt (GTRP), pod naslovom: "Sanacija isplačnih jama u INA - Naftaplinu" (Rukavina i sur. 1990). Projekt je prošao recenziju naših poznatih i kompetentnih znanstvenih i stručnih djelatnika s područja medicine, poljodjelstva, šumarstva, meteorologije, kemije i dr., te je rješenjem Ministarstva energetike i industrije Republike Hrvatske - UP/I - 310-01/90-03 pod brojem 526-02-90-06 od 3. 12. 1990. prihvaćen kao temelj za postupak sanacije. Taj vrijedan stručni dokument s velikim zadovoljstvom je dočekan i pozdravljen u širem krugu poljoprivrednih, šumarskih i vodoprivrednih stručnjaka, a napose onih koji se bave zaštitom tla, kao veliki napredak u zaštiti inače veoma senzibilnih poljoprivrednih i šumskih ekosustava na području gdje se izvode plinska odnosno naftna bušenja. Poslije završetka radova bušenja i privođenja bušotine svrsi, uvažavajući posebnosti svakog konkretnog područja, sanacija isplačne jame na svakoj bušotini vrši se prema posebnom postupku koji je definiran Pojednostavljenim rudarskim projektom (PRP) za tu bušotinu. Sanacijski postupak treba iza sebe ostaviti tlo u kojemu sadržaj teških kovina i potencijalno toksičnih elemenata ne smije prelaziti maksimalno dopuštenu vrijednost, sukladno s odredbama Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog tla od onečišćenja (NN 15/92). Slijedi zatim rekultivacija tla, prema projektu koji precizira količinu i način aplikacije materijala koji trebaju osigurati da se sadržaj humusa i hranjiva u tlu na saniranoj površini isplačne jame izjednači sa sadržajem u okolnom - netaknutom tlu. Dulje od dva desetljeća Zavod za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu servisira potrebe INA-Industrija nafte d.d. - Naftaplin u izradi studijske dokumentacije potrebite za opisani postupak sanacije i rekultivacije tala. Ovih 5 elaborata za polje Kloštar elaborat I: Klo-32 ; 34 ; 47 ; 66 ; 101 ; 134 ; 135 ; 143 ; 157 ; Kloštar elaborat II: Klo-2 ; 36 ; 46 ; 63 ; 69 ; 85 ; 93 ; 97 ; 162 ; 165 i 167 ; Kloštar elaborat III: Klo-9 ; 11 ; 38 ; 41 ; 64 ; 120 ; 122 ; 128 ; 129 ; 149 ; 150 i 154 ; Kloštar elaborat IV: Klo-17 ; 30 ; 60 ; 76 ; 79α 80 ; 112 ; 126 ; 147 ; 148 ; 155 i 163 ; i Kloštar elaborat V: Klo-49 ; 90 ; 94 ; 105 ; 106 ; 108 ; 115 ; 133 ; 140 ; 150 i 153 odnosno jedan elaborat za polje Prkos (Pk-1 ; 3, 7 ; 8 ; 9 i 15) s projektom rekultivacije dio su te suradnje, a obuhvaćaju rezultate istraživanja stanja tala poslije postupka sanacije isplačnih jama navedenih polja kompleksnim zahvatima rekultivacije tala, koje je potrebito izvesti da bi se tlo dovelo u stanje što bliže stanju prije rudarskog bušenja. U tu svrhu INA – Industrija nafte d.d. Zagreb, 9. veljače 2006. (specifikacija: 5/06-SP od 10. siječnja 2006, znak JVM/DI 1866) uputila je zahtjev Agronomskom fakultetu za izradom ponude za agroekološku analizu stanja tla nakon sanacije odnosno potpune likvidacije navedeni bušotina polja Kloštar i Prkos. Sukladno s dosadašnjom, veoma uspješnom suradnjom, Zavod za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu odgovorio je na taj zahtjev ponudom od 22. veljače 2006, u kojoj je detaljno obrazložen pristup provedbi zahtjeva INA – Naftaplina. Ponuda je prihvaćena, te je (s stranu INA-e 11. svibnja a od strane Agronomskog fakulteta 15. svibnja 2006. godine) potpisan Ugovor o izradi 35 agroekoloških elaborata stanja tla nakon provedenog postupka trajnog napuštanja rudarskih objekata.

Regionalni planovi lokalne samouprave mogli bi stimulirati Termoelektranu Tuzla da osigura mjere zaštite od erozije vjetrom i smanji štetu u poljoprivredi i u okolici. Daljnji napredak trebao bi biti usmjeren na potpisivanje ugovora između lokalnih vlasti, Termoelektrane Tuzla, lokalne zajednice i lokalnih farmera s ciljem sprječavanja erozije vjetrom. Takvi ugovori, sa dobrovoljnim sudjelovanjem mogli bi razviti osviještenost među lokalnim stanovnicima i farmerima, s ciljem identificiranja opcija za promjene, atraktivnih rješenja za njihovu implementaciju i vodiča razvojnih strategija i mogućnosti.Nekoliko aktivnosti potrebno je za pravilno provođenje « ; Koda dobra poljoprivredne prakse» ; . To uključuje i izradu karata za smanjenje rizika od erozije vjetrom, kartiranje osjetljivosti « ; off site» ; štete i propisa za gospodarenje obradivim zemljištem unutar rizičnih područja. Trenutno, najveći problem predstavljaju otvorena odlagališta Jezero i Divkovići. Okolo ovih odlagališta, uz kanale na ovim odlagalištima trebalo bi hitno posaditi drveće s ciljem smanjenja erozije vjetrom. Na odlagalištima Plane i Drežnik trebalo bi provesti mjere reducirane obrade. Ukoliko se nastavi s konvencionalnom obradom tla, u sljedećih 10-15 godina tlo će nestati. Preporuča se provođenje monitoringa i i istraživanje sa nekoliko različitih vrsta obrade i kultivacije usjeva na odlagalištu u budućnosti.

Cerna: Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživane bušotine Cerna. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla sa saniranog prostora i u uzorcima tla uzetim u okružju bivše bušotine). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivše bušotina ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Nešto je povećan sadržaj nikla u uzorcima koji su uzeti sa prostora bušotinskog kruga (III razred). Potrebite količine i oblik krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu krutim stajskim gnojem potrebito je provesti u skladu s ustaljenom praksom koju poljoprivredni proizvođači u ovom dijelu Republike Hrvatske već godina provode. Navedena gnojivo bi trebalo dodati prije jesenske ili prije proljetne osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena organska gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotine obrađene u ovom elaboratu biti će do kraja sanirane, te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Bršadin: Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživane bušotine Bršadin. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s saniranoga prostora kruga i jame i u uzorcima tla uzetim u okružju bušotine). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivše bušotine ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) i II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Temeljem navedenih pokazatelja koji su navedeni u prethodnom poglavlju vidljivo je da ne postoje potrebe za bilo kakvim mjerama rekultivacije. Navedeno ukazuje da je prostor bušotine Bršadin saniran prema svim pravilima i da nije potrebito provoditi bilo kakve zahvate rekultivacije. Bez ikakvih ograničenja prostor bušotinskog kruga može se vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Pri obilasku prostora bušotine i uzorkovanja tla bilo je vidljivo da se taj prostor već duži niz godina koristi u poljoprivredne svrhe. Nuštar: Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživane bušotine Nuštar. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla sa saniranog prostora i u uzorcima tla uzetim u okružju bivše bušotine). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivše bušotinskog radnoga prostora i isplačne jame ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Potrebite količinu i oblik mineralnog gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tlo u okružju bušotine Nuštar biti će do kraja sanirana, te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje.

Elaborat Slatina 2 : Mišljenje o rekultivaciji prostora bušotina ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da (ni)je došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Izuzetak od ovoga je sadržaj kadmija u jednom uzorkovanju na prostoru bivšeg bušotinskog kruga, te sadržaj barija u oba uzorkovanja na prostoru bušotinskog kruga. Sadržaj barija na prostoru bušotinskog kruga povezujemo s korištenim barijevim solima pri bušotinskim radovima. Za sada u literaturi nismo pronašli podatke o posljedicama koje može uzrokovati barij u povećanom sadržaju u tlu. No, jasno to ne vrijedi za kadmij. Kao što je rečeno u jednom uzorkovanju utvrđen je izrazito visoki, alarmantni sadržaj kadmija u tlu. Zbog ovakvih izrazito visokih vrijednosti kadmija 25. lipnja 2007. godine ponovno je na saniranom prostoru bušotine provedeno uzorkovanje tla. Prema ugovoru s Naručiteljem INA-om Industrijom nafte (Ugovor br. SN-122/06) troškove ovih dodatnih analiza snosi Izvršitelj Ugovora (Agronomski fakultet iz Zagreba). Što je razlog za ove visoke vrijednosti kadmija, da li je na prostoru bušotine bila nekakva divlja deponija ili nešto slično utvrditi će se u daljnjim dodatnim istraživanjima. Napominjemo da je ovo u 20-godišnjim istraživanjima Zavoda za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta apsolutno najviša utvrđena vrijednost kadmija. Potvrda ili demant ovih izrazito visokih vrijednosti kadmija biti će dodatni prilog ovom elaboratu. Potrebite količine i oblik kalijevog mineralnog gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla. Kada se provede navedena mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotina obrađene u ovom elaboratu biti će do kraja sanirana, te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Dodatak ovom elaboratu biti će i dodatno izviješće o povećanom sadržaju kadmija u tlu. Kako je 15. lipnja ponovno provedeno uzorkovanje tla prema Ugovoru br. SN-122/06 do mjeseca listopada 2007. godine dužni smo dati dodatna pojašnjenja za ovu situaciju. Elaborat Čađavički Lug : Mišljenje o rekultivaciji prostora bušotina ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, količine ugljika, dušika, sumpora i vodika), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Izuzetak od ovoga pravila je povećan sadržaj arsena u prostoru bušotinskog kruga, u oba uzorkovanja s prostora bušotinskog kruga tlo je onečišćeno arsenom (IV razred), dok jedan uzorak okolnog tla karakterizira povećana onečišćenost (II razred), a u drugom uzorkovanju tlo karakterizira velika onečišćenost (III razred). Potrebite količine krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu navedenim organskim gnojivom trebalo bi provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotina Čađavički Lug obrađena u ovom elaboratu biti će do kraja sanirana, te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Kao što smo utvrdili već pri uzorkovanju tla za ovu bušotinu i okolni i sanirani prostor se koristi u poljoprivrednoj proizvodnji. Elaborat Orešac 3 : Mišljenje o rekultivaciji prostora bušotina ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, sadržaj ugljika, dušika, vodika i sumpora), te sadržaja teških kovina i opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da je na bušotinskom radnom prostoru i okolnom tlu utvrđena izrazita heterogenost promatranih parametara. Uzorci saniranog dijela bušotinskog kruga su neutralne ili slabo alkalne vrijednosti, dok je u okolnom poljoprivrednom reakcija u širokom dijapazonu od kisele do slabo alkalne. Tlo je jako slabo humozno do slabo humozno u svim uzorcima, bez obzira na mjesto uzorkovanja. U pogledu sadržaja biljci pristupačnog fosfora tlo s prostora bušotinskog kruga je slabo do dobro opskrbljeno, a okolno tlo je slabo do umjereno opskrbljeno biljci pristupačnim fosforom. U uzorkovanjima s bušotinskih radnih prostora tlo je slabo do umjereno opskrbljeno biljci pristupačnim kalijem, a rezultati okolnog tla se kreću od slabe pa do bogate opskrbljenosti biljci pristupačnim kalijem. Sve navedeno ukazuje na izrazitu heterogenost tla na vrlo malom prostoru. Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 33 metara na mjestu bivše bušotine – isplačne jame ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Na površini tla vidljivi su ostaci šiblja i korijenja koji još više dolaze do izražaja poslije provedenog zahvata osnovne obrade, tj. u trenutku kada je i provedeno uzorkovanje tla. Iako je ista osoba provela osnovnu obradu i na prostoru gdje su uzeti uzorci tla iz okoliša, vidljivo je da je osnovna obrada tla (oranje) na prostoru uzorkovanja III i IV provedena do normalne dubine tj. do 25 cm, dok je osnovna obrada tla na prostoru uzorkovanja I i II puno plića, najčešće je to do dubine 10 ili 15 cm. Vjerojatno je ovomu razlog i taj što se ovo tlo jedno duže vrijeme nije uopće obrađivalo i sada je došlo do prirodnog zbijanja tla. No, vidljivo je da su na saniranom prostoru bušotinskog kruga mikrodepresije koje su u nekim slučajevima do dubine od 30 do 40 cm i širine po nekoliko metara. Navedene depresije bi trebalo iznivelirati, a bilo bi dobro i na bušotinskom radnom prostoru provesti i podrivanje ili krtičenje, sve u cilju smanjenja povećanje zbijenosti na saniranom prostoru. Vjerojatno je to i razlog zašto je ova površina ostala neobrađena i u lipnju 2007. godine (slike 23. i 24.). Ovdje je sada vrlo teško govoriti o granicama kompletne površine koja nije bila duže vrijeme obrađivana i samoga prostora bušotinskog radnog prostora i pristupne ceste. Bivši korisnik zemljišta (INA Industrija nafte) je dužna sanirati bušotinski radni prostor i pristupnu cestu. U navedenom poglavlju o rekultivaciji govorili smo samo o potrebitim zahvatima na bušotinskom radnom prostoru, dok navedeni parametri ukazuju da su potrebiti identični zahvati rekultivacije tj. niveliranje terena i duboka obrada (podrivanje) do 50 ili 60 centimetara i na okolnom poljoprivrednom tlu. Potrebite količine i oblik mineralnog gnojiva, ne bi trebalo dodavati dok se ne provedu zahvati niveliranja terena, odnosno podrivanja. Kada se provedu navedeni zahvati rekultivacije (niveliranje terena i podrivanje), trebalo bi provesti mineralnu gnojidbu s onim oblikom koji ima povećan sadržaj kalija i tek tada smatramo da bi bušotinski radni prostor bio saniran dok kraja, tj. tek tada bi se taj prostor mogao vratiti bivšem vlasniku na korištenje.

Predstavljanje projekta iz SIXTH FRAMEWORK PROGRAMME-a (FP6)- INCO- Specific measures in support of International Cooperation - Specific Targeted Research Or Innovation Project

Elaborat Đeletovci (Đt-23 ; Đt-34 i Đt-49) : Mišljenje o rekultivaciji prostora bušotina ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Nešto je povećan sadržaj nikla u jednom uzorkovanju i u saniranom ali u u tlu koje nije bilo zahvaćeno rudarskim radovima (III razred). Potrebite količine i oblik mineralnog gnojiva, te krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotine obrađene u ovom elaboratu biti će do kraja sanirane, te će se u tom slučaju prostor bušotinskih krugova moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Elaborat Đeletovci (Đt-18 ; Đt-25 i Đt-29) : Mišljenje o rekultivaciji prostora bušotina ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Potrebite količine i oblik mineralnog gnojiva, te krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotine obrađene u ovom elaboratu biti će do kraja sanirane, te će se u tom slučaju prostor bušotinskih krugova moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Elaborat Ilača (Ila-3 i Ila12) : Mišljenje o rekultivaciji prostora bušotina ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Potrebite količine i oblik mineralnog gnojiva, te krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotine obrađene u ovom elaboratu biti će do kraja sanirane, te će se u tom slučaju prostor bušotinskih krugova moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Elaborat Tovarnik (Tov-1 i Tov-4) : Mišljenje o rekultivaciji prostora bušotina ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, te sadržaja ugljika, dušika, vodika i sumpora), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Potrebite količine i oblik mineralnog gnojiva, te krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu mineralnim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotine obrađene u ovom elaboratu biti će do kraja sanirane, te će se u tom slučaju prostor bušotinskih krugova moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje.

Elaborat Otok 1 : Mišljenje o rekultivaciji prostora bušotine ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, sadržaja ugljika, dušika, sumpora i vodika) te sadržaja teških kovina i opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivše isplačne jame i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačne jame). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivše bušotine – isplačne jame ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama i razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). U jednom uzorkovanju s prostora bušotinskog kruga i okolnom tlu utvrđena je velika onečišćenost niklom (III razred), a u jednom slučaju u okolnom poljoprivrednom tlu utvrđena je ista razina barija. Podaci iz prethodnog poglavlja koji se odnose na rekultivaciju ukazuju da na prostoru bušotine nije potrebito provoditi bilo kakve zahvate rekultivacije. No, najvažnije bi bilo što hitnije sa bušotine Otok 1 ukloniti preostalu hrpu kamenja, maksimalno je riječ o 1 do 2 kubika. Za bilo kakvo uništavanje poljoprivredne mehanizacije na ovom kamenju bio bi optužen "vlasnik" kamenja a to je INA Naftaplin. Kada se provede navedeno uklanjanje kamenja bušotinski radni prostor jame Otok 1 obrađen u ovom elaboratu biti će do kraja saniran, te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Vlasnik već sada navedenu površinu obrađuje, ali ponavljamo od zahvata rekultivacije samo je potrebito ukloniti kamene zaostatke bivše bušotine. Elaborat Ranisavlje 1 : Mišljenje o rekultivaciji prosotra bušotine ; Temeljem provedenih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, sadržaj ugljika, dušika, sumpora i vodika) te sadržaja teških kovina i opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da (ni)je došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivše isplačne jame i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačne jame). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivše bušotine – isplačne jame ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Izrazito povećanje sadržaja barija unutar bušotinskog radnog prostora direktno povezujemo sa rudarskom aktivnostima, no razlog za izrazito povećanje žive u jednom uzorkovanju unutar bušotinskog kruga ne možemo objasniti. Za ovo bi bila potrebita detaljnija uzorkovanja unutar prostora bušotinskog kruga, odnosno saniranog prostora. Potrebite količine i oblik organskog i mineralnog gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu organskim i mineralnim kalijevim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedena gnojiva bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena organska i mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotinski radni prostor bušotine Ranisavlje obrađene u ovom elaboratu moći će se i službeno vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Razloga za ovo službeno je taj budući se bušotinski radni prostor obrađivao i na njemu je bila zasijana ozima pšenica kada je bilo provedeno uzorkovanje tla. Elaborat Gradište 1 ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživane bušotine u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivše isplačne jame i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačne jame). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Potrebite količine i oblik mineralnog gnojiva koje bi trebalo dodati pojašnjenje su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu mineralnim fosfornim gnojivima najjednostavnije je provesti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla bušotinski prostor uključen u ovaj elaborat biti će do kraja saniran, te će se u tom slučaju prostor bušotinskog kruga moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Kao i na prethodne dvije bušotine (Otok 1 i Ranisavlje 1) bušotinski radni prostor je bio obrađen kada je provedeno uzorkovanje tla za izradu elaborata.

Sadržaj ukupnih metala i metaloida u nadzemnoj biomasi lucerne, graha i ječma pokazatelj je stupnja unosa određenih elemenata iz supstrata u različite sorte usjeva, te u kojoj je mjeri pojedina sorta toleranta odnosno senzitivna na pojedini metal odnosno metaloid. Nakon statističke obrade (ANOVA) sadržaja metala i metaloida u različitim sortama zapažena je razlika u unosu elemenata za različite sorte ječma, lucerne i graha. Tako je značajna razlika zabilježena među sortama graha za As i Ni na razini značajnosti od 5% i za Rb na razini značajnosti od 1%. Nadalje, među sortama ječma za Sr na razini značajnosti od 5% i za Rb na razini značajnosti od 1%, a među sortama lucerne za Pb na razini značajnosti od 5%. Značjana razlika također je zabilježena i među pojedinim biljnim vrstama. Vrijednosti 11 elelmenata (As, B, Cr, Cs, Se, Mo, Ni, Pb, Co, Fe i Cu)u grahu, 7 elelmenata (As, B, Cr, Cs, Se, Mo i Ni)u lucerni i 5 elemenata u ječmu (As, B, Cr, Cs i Se) u ječmu bile su iznad prirodnih vrijednosti. Možemo reći da je grah najsenzitivniji, a ječam najtolerantniji na unos metala i metaloida od tri promatrana usjeva izrasla na čistom pepelu u našem eksperimentu. Vrlo važnan pokazatelj koji nas dovodi do zaključka o sadržaju pojedinih elemenata u hrani te o utjecaju pojedinih parametara na hranidbeni lanac te samim time na ljudsko zdravlje je koeficijent obogaćivanja. Koeficijent obogaćivanja izražen je u postocima i predstavlja omjer koncentracije pojedinog metala ili metaloida u nadzemnoj masi biljke i njegove koncentracije u supstratu u kojem je izrastao. U našem eksperimentu koeficijent obogaćivanja kretao se od 0, 31% pa sve do 3588, 97% ovisno o elementu i sorti pojedine biljke.

Elaborat Lip: 85 ; 86 ; 90 i 175 : Mišljenje o rekultivaciji prostora bušotina ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, ukupan sadržaj ugljika, dušika, sumpora i vodika), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). U jednom uzorkovanju na saniranom prostoru povećan je sadržaj nikla i barija (III razred). Količine krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu navedenim organskim gnojivom potrebito je primijeniti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, te se uklone preostali betonski dijelovi s navedenih bušotina bušotinski prostori uključeni u ovaj elaborat biti će do kraja sanirani, te će se u tom slučaju prostor bušotinskih krugova moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Elaborat Lip-23 i 111 : Mišljenje o rekultivaciji prostora bušotina ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, ukupan sadržaj ugljika, dušika, sumpora i vodika), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). U jednom uzorkovanju na saniranom prostoru i okolnom poljoprivrednom tlu povećan je sadržaj nikla (III razred). Količine krutog stajskog gnoja koje bi trebalo dodati pojašnjene su u prethodnom poglavlju. Gnojidbu navedenim organskim gnojivom potrebito je primijeniti prije osnovne obrade tla, a s ovim zahvatom navedeno gnojivo bi se unijelo u tlo. Kada se provede navedena mineralna gnojidba u cilju rekultivacije tla, te se uklone preostali betonski dijelovi s navedenih bušotina bušotinski prostori uključeni u ovaj elaborat biti će do kraja sanirani, te će se u tom slučaju prostor bušotinskih krugova moći vratiti bivšim vlasnicima na korištenje. Elaborat polja Kozarice: Kz-19 ; 20 i 24 : Mišljenje o rekultivaciji prostora bušotina ; Temeljem provedenih temeljnih kemijskih analiza (reakcija tla, sadržaj organske tvari, biljci pristupačni fosfor i kalij, ukupan sadržaj ugljika, dušika, sumpora i vodika), sadržaja teških kovina te opterećenosti tla ukupnim i mineralnim uljima nameće se zaključak da nije došlo ni do kakvih promjena u tlu (do promatrane dubine od 0, 3 metara) uzrokovanih radom istraživanih bušotina u ovom elaboratu. Utvrđene vrijednosti relativno se razlikuju (isti razred opskrbljenosti i u uzorcima tla s bivših isplačnih jama i u uzorcima tla uzetim u okružju isplačnih jama). Sadržaj teških kovina i mineralnih ulja do dubine od 0, 3 metara na mjestu bivših bušotina – isplačnih jama ukazuje da se njihova vrijednost ne razlikuje u odnosu na okolno poljoprivredno tlo. Sva uzorkovanje u pogledu sadržaja onečišćenja tj. teških kovina kreću se u granicama I razreda (čisto tlo) ili II razreda (tlo povećane onečišćenosti). Navedeno ukazuje da bi se sanirani bušotinski radni prostori mogu vratiti bivšim vlasnicima na korištenje bez dodatnih mjera rekultivacije.