Search

Voćne kulture karakteristične po svom visokom sadržaju antioksidacijskih spojeva, ali i velikoj količini vode zahtijevaju posebne uvjete tijekom perioda skladištenja, prvenstveno zbog održavanja nutritivnih i senzoričkih kvaliteta takvih plodova. Da bi period skladištenja voćne kulture bio što uspješniji, voćnu vrstu odmah nakon berbe potrebno je pripremiti ovisno o vremenskom periodu skladištenja. Posljednjih nekoliko godina, razvijaju se i posebne tehnike pripreme i skladištenja voćnih vrsta, a koje uključuju promjenu sastava atmosfere u kojoj se neka vrsta skladišti, s glavnim ciljem produženja vijeka trajanja, ali i održavanja vanjskog izgleda, nutritivnih i senzoričkih kvaliteta voćnih plodova. U ovom preglednom radu opisani su temeljni zahtjevi voćnih vrsta za skladišnim uvjetima, tehnologija predčuvanja plodova voća, primjereni rashladni sustavi te suvremeni principi skladištenja voćnih plodova u uvjetima modificirane i kontrolirane atmosfere.

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi količinu vitamina C u dva stadija zrelosti paprike. Određen je udio suhe tvari te količina vitamina C u svježoj i suhoj tvari. Udio suhe tvari u plodovima testiranih kultivara u stadiju tržne zrelosti ploda bio je u rasponu od 5, 85 % do 7, 26 %, dok je u stadiju fiziološke zrelosti bio u rasponu od 8, 50 % do 8, 91 %. Količina vitamina C je kod različitih kultivara u stadiju tržne zrelosti varirala od 71, 82 do 139, 44 mg/100g svježeg ploda. Zabilježen je značajan porast količine vitamina C pri prijelazu iz tržne u fiziološku zrelost u kojoj je ona kod različitih kultivara bila u rasponu od 152, 91 do 221, 83 mg/100 g svježeg ploda. Pri prijelazu iz tržne u fiziološku zrelost dolazi do povećanja udjela suhe tvari te povećanja količine vitamina C.

Smokva (Ficus Carica L.) je jedna od najvažnijih voćnih vrsta na području Mediterana, tako i Hrvatske. Da bi se ovaj sezonski plod očuvao i učinio dostupnim potrošačima tijekom cijele godine, često je podvrgavana različitim tehnološkim tretmanima, primjerice sušenju. Sušenje je jedan od najstarijih postupaka čuvanja smokvina ploda, kao i drugih poljoprivrednih proizvoda. Glavni zadatak sušenja proizvoda je produljiti vrijeme čuvanja (skladištenja), minimiziranje potreba za ambalažom i pakiranjem, i eliminiranje prijevoza nepotrebne vode. Sam postupak proizvodnje, dorade i prerade smokve vrlo je složen, pa ga je stoga potrebno ozbiljno shvatiti i poštivati osnovne elemente navedenih aktivnosti: znanje, sirovinu (materijal), rad (ljudski), energiju, tehničko tehnološke postupke, strojeve i opreme (uređaji, alati, objekti).

Cilj istraživanja bio je utvrditi količinu vitamina C u dva stadija zrelosti paprike. Određen je udio suhe tvari te količina vitamina C u svježoj i suhoj tvari. Udio suhe tvari u plodovima testiranih kultivara u stadiju tržne zrelosti ploda bio je u rasponu od 5, 85 % do 7, 26 %, dok je u stadiju fiziološke zrelosti bio u rasponu od 8, 50 % do 8, 91 %. Količina vitamina C je kod različitih kultivara u stadiju tržne zrelosti varirala od 71, 82 do 139, 44 mg na 100g svježeg ploda. Zabilježen je značajan porast količine vitamina C pri prijelazu iz tržne u fiziološku zrelost u kojoj je ona kod različitih kultivara bila u rasponu od 152, 91 do 221, 83 mg na100 g svježeg ploda. Pri prijelazu iz tržne u fiziološku zrelost dolazi do povećanja udjela suhe tvari te povećanja količine vitamina C.

Problem usmjeravanja vozila (eng. Vehicle Routing Problem, kratica VRP) predstavlja težak kombinatorni problem sa kojim se svakodnevno susreću tvrtke koje skupinom vozila obavljaju dostavu ili prikupljanje tereta na više geografski udaljenih lokacija. Skupinom vozila ograničenih kapaciteta potrebno je posjetiti skup lokacija i obaviti iskrcaj/ukrcaj zadane količine tereta, pri čemu vozila polaze iz skladišta i vraćaju se u skladište nakon obavljenog posluživanja. Problem usmjeravanja vozila s vremenskim prozorima (eng. Vehicle Routing Problem with Time Windows, kratica VRPTW) proširenje je osnovnog VRP problema u kojem svaka lokacija ima definiran vremenski prozor unutar kojeg posluživanje mora započeti. Rješavanje ovog problema podrazumijeva pronalazak rješenja sa minimalnim brojem potrebnih vozila i rutama po kojima će ukupna prevaljena udaljenost biti minimalna. Zbog kompleksnosti problema, egzaktne metode rješavanja primjenjive su samo na problemima manjih dimenzija, dok se kod problema većih dimenzija moraju primijeniti heurističke ili metaheurističke metode koje ne jamče pronalazak optimalnog rješenja, ali relativno brzo mogu pronaći rješenja zadovoljavajuće kvalitete. Posebno učinkovite su metaheurističke metode zasnovane na idejama iz prirode poput simuliranog kaljenja, genetskog algoritma i algoritma mravlje kolonije. Opisan je princip rada navedenih metoda kao i njihove različite inačice i proširenja. Implementirani algoritmi testirani su na standardnim testnim problemima, a ostvareni rezultati uspoređeni sa rezultatima drugih autora. Algoritmi su primijenjeni i na problemima iz prakse modeliranim na osnovu podataka prikupljenih od nekoliko hrvatskih tvrtki različitih profila i djelatnosti (dostava poštanskih pošiljaka, dostava tiskovina, dostava farmaceutskih proizvoda, dostava pekarskih proizvoda i dostava robe široke potrošnje). Opisana je metodologija rješavanja u praksi uz pomoć geografskog informacijskog sustava i vektorskog zemljovida koji je nužan za mjerenje stvarnih prometnih veličina poput cestovnih udaljenosti i vremena putovanja, te je prikazan prototip programskog rješenja koje se može primijeniti u tvrtkama kao alat za planiranje dostave. Rezultati dobiveni rješavanjem praktičnih problema pokazali su da je troškove dostave moguće značajno smanjiti primjenom opisane metodologije i metaheurističkih metoda rješavanja.

Cilj istraživanja bio je na temelju fizikalnih i kemijskih parametara četiri sorte šljiva: Stanley, President, Čačanska rodna i Čačanska ljepotica utvrditi koja je od navedenih sorata najprihvatljivija za proces sušenja. Analizirani su fizikalni parametri: masa ploda šljive, veličina ploda (širina i duljina), mehanička čvrstoća ploda, masa koštice, veličina koštice, te kemijski parametri: ukupna suha tvar, ukupne kiseline, pH vrijednost, topljiva suha tvar i omjer topljive suhe tvari i ukupnih kiselina (TSS/TA). Masa plodova iznosila je 36, 84 g (Čačanska rodna) - 45, 02 g (Stanley), širina plodova 36, 59 mm (Čačanska rodna) - 41, 03 mm (Stanley), duljina plodova 45, 94 mm (President) - 52, 82 mm (Stanley), mehanička čvrstoća plodova 0, 29 kg (Čačanska rodna) - 1, 25 kg (President), masa koštice 1, 92 g (Čačanska rodna) - 2, 17 g (President), širina koštice 9, 30 mm (Čačanska rodna) - 10, 52 mm (President), duljina koštice 27, 54 mm (President) - 30, 67 mm (Čačanska ljepotice), ukupna suha tvar 18, 44 % (Čačanska ljepotica) - 23, 07 % (Stanley), ukupne kiseline 0, 42 g/kg (Čačanska rodna) - 0, 97 g/kg (President), topljiva suha tvar 17, 07 °Brix (Čačanska ljepotica) -19, 50 °Brix (Čačanska rodna), omjer topljive suhe tvari i ukupnih kiselina 19, 93 (President) - 46, 81 (Čačanska rodna) i pH- vrijednost 3, 32 (President) - 3, 96 (Čačanska rodna). Sve istraživane sorte pokazuju vrlo dobre prosječne vrijednosti fizikalnih i kemijskih parametara na temelju kojih ih se može preporučati za preradu sušenjem, a u usporedbi s ostalim istraživanim sortama sorta Stanley pokazala se najpogodnijom za proces sušenja

Smokva (Ficus Carica L.) je jedna od najvažnijih voćnih vrsta na području Mediterana, tako i Hrvatske. Da bi se ovaj sezonski plod očuvao i učinio dostupnim potrošačima tijekom cijele godine, često je podvrgavana različitim tehnološkim tretmanima, primjerice sušenju.

Republika Hrvatska prije ulaska u Europsku zajednicu imala je obvezu usklađivanja svojih pravnih okvira sa pravnom stečevinom Europske zajednice. Temeljem toga donešen je niz zakonskih i podzakonskih akata iz područja hrane, sigurnosti, zaštite i drugih. U tom nizu donešeni su: Pravilnik o sigurnosti strojeva (NN 028/2011) i Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom (NN 125/2009). Navedeni Pravilnici imaju značajan utjecaj u području proizvodnje krmnih smjesa. Radom su obuhvaćene razlike između dosadašnjih i novo primjenjivanih zakonskih okvira, a koje se odnose na: sigurnost strojeva i zdravstvenu ispravnost materijala (metali i njihove slitine, cement, staklo, polimerni materijali - plastika uključujući lakove, premaze i prevlake, celuloza i elastomeri) od kojih su izrađeni koji dolaze ili mogu doći, izravno ili neizravno u dodir s krmnim smjesama, odnosno hranom. Također su obrađena prava i obveze proizvođača krmnih smjesa u pogledu nabave, održavanja, umjeravanja i dr. strojeva, uređaja i opreme u tehnološkom postupku proizvodnje i transporta.

Radom se analizira primjena bezkontaktnog dijagnostičkog mjerenja temperature pogonskog sklopa transportera. Infracrvena termografija je nova tehnika mjerenja koja pretvara toplinsku energiju emitiranu u infracrvenom području elektromagnetskog spektra, u vidljive slike. Ova značajka predstavlja veliki potencijal u dijagnosticiranju stanja pogonskog elektromotora transportera. Njezinom primjenom moguće je svakodnevno pratiti stanje elektromotora i time pravovremeno reagirati na eventualne kvarove ili štetne promjene koje se javljaju tijekom eksploatacije transportera. Analiziran je rad elektromotora transportrera primjenom infracrvene kamere Horiba ii-1064A. Mjerenja su obavljana na pogonskom elektromotoru (P =1, 1 kW) pužnog transportera.

U prehrambenim navikama ljudi suhe šljive zauzele su vrlo važno mjesto, a količinom antiokisadcijskih spojeva ne zaostaju za svježom sirovinom. Pojedine sorte šljiva razlikuju se u nizu kemijskih i fizikalnih parametara koji su temeljan čimbenik utjecaja na proces njihova sušenja. Plodovi namijenjeni sušenju moraju biti zreli, zdravi, odgovarajućeg omjera topljive suhe tvari i ukupnih kiselina, odgovarajuće veličine i bez mehaničkih oštećenja. Veličina koštice i mogućnost odvajanja usplođa jedan je od mjerila kvalitete kod sušenja šljiva. Glavni cilj ovog istraživanja bio je analizirati fizikalne i kemijske parametre četiri sorte šljiva, Stanley, President, Čačanska rodna i Čačanska ljepotica i na temelju dobivenih rezultata utvrditi koja je od navedenih sorata najprihvatljivija za proces sušenja. Analizirani su osnovni fizikalni parametri ploda šljive i to: masa ploda šljive, veličina ploda (širina i duljina), mehanička čvrstoća ploda, masa koštice, veličina koštice. Također osim navedenih fizikalnih parametara analizirani su i sljedeći kemijski parametri: ukupna suha tvar, ukupne kiseline, pH vrijednost, topljiva suha tvar i omjer topljive suhe tvari i ukupnih kiselina (TSS/TA). Provedenim analizama dobiveni su rezultati: masa plodova šljiva iznosila je od 36, 84 (Čačanska rodna) - 45, 02 g (Stanley), širina plodova 36, 59 (Čačanska rodna) - 41, 03 mm (Stanley), duljina plodova 45, 94 (President) - 52, 82 mm (Stanley), mehanička čvrstoća plodova 0, 29 (Čačanska rodna) -1, 25 kg (President), masa koštice 1, 92 (Čačanska rodna) - 2, 17 g (President i Čačanska ljepotica), širina koštice 9, 30 (Čačanska rodna) - 10, 52 mm (President), duljina koštice 27, 54 (President) - 30, 67 mm (Čačanska ljepotica), ukupna suha tvar 18, 44 (Čačanska ljepotica) - 23, 07 % (Stanley), ukupne kiseline 0, 42 (Čačanska rodna) - 0, 97 g/kg (President), topljiva suha tvar 17, 07 (Čačanska ljepotica) - 19, 50 °Brix (Čačanska rodna), omjer topljive suhe tvari i ukupnih kiselina 19, 93 (President) - 46, 81 (Čačanska rodna) i pH- vrijednost 3, 32 (President) - 3, 96 (Čačanska rodna). Tijekom procesa zrenja u plodovima dolazi do brojnih kemijskih promjena te se tako i sadržaj ukupnih kiselina smanjuje, a sadržaj topljive suhe tvari odnosno šećera povećava. Stoga je jako važno odrediti rok berbe jer u protivnom rezultati mogu varirati. Omjer topljive suhe tvari i ukupnih kiselina (TSS/TA) osnovna su komponenta u formiranju okusa, a za konzumaciju svježih, ali i sušenih plodova šljiva od velike je važnosti da je omjer TSS/TA harmoničan. Provedeno istraživanje fizikalnih i kemijskih parametara u četiri sorte šljiva, sa ciljem da se odabere sortiment za proces sušenja, pokazalo je, da su sve sorte dobra sirovina za proces sušenja. Obzirom na veličinu plodova, te količinu suhe tvari i dobrog omjera topljive suhe tvari i ukupne kiselosti istaknula se sorta Stanley. Sve ostale sorte moguće je koristiti u procesu sušenja. Obzirom da se u Republici Hrvatskoj uzgajaju različite sorte šljiva, potrebno je posebno potaknuti proizvodnju onih sorti koje su po svojim fizikalnim i kemijskim parametrima pogodne za sušenje. Rezultati ovog istraživanja poslužit će kao podloga za buduća opsežnija istraživanja sortimenta koji bi bio dobar za proizvod Suha šljiva.

U cilju produženja trajnosti plodova jabuka ispitan je utjecaj konzerviranja u modificiranoj atmosferi (MA), koja se razvija pakiranjem u polimerne filmove tijekom skladištenja. Za ispitivanja upotrijebljene su tri sorte jabuka (”Idared”, “Granny Smith” i “Gloster”). Plodovi su pakirani u polimerne filmove niske gustoće različitog sastava i debljine (polietilen (PE), polipropilen (PP) i polietilentereftalat (PET)). Kao referentni uzorak korištene su jabuke skladištene u istim uvjetima bez pakiranja u polimerne filmove. Uspješnost metode praćena je na osnovi analiza određivanja tvrdoće plodova sirovine tijekom 30 dana skladištenja. Ispitivanjima je utvrđeno da se pakiranjem u polimerne filmove koji uključuju debljinu filma od 12 μm (PET), 20 μm (PP) i 45 μm (PE) može dodatno povećati trajnost jabuka čuvanjem na temperaturi od + 4 ºC. Rezultati su pokazali da se sve tri folije, bez obzira na vrstu polimera i debljinu filma, mogu jednako uspješno upotrijebiti za očuvanje kakvoće jabuka.

Provedeno je istraživanje na sortama ; Regina, Karina, Octavia, Lapins i Sweetheart, uzgajanih u kontinentalnom dijelu Hrvatske, na lokalitetu pokušališta Jazbina u Zagrebu. Cilj ovog istraživanja bio je ustanoviti razlike među istraživanim sortama po kemijskom sastavu. Analizirana je kakvoća plodova preko parametara: suha tvar, ukupna kiselost, topljiva suha tvar, pH vrijednost i vitamin C. Dobiveni rezultati pokazali su da postoje signifikantne razlike među istraživanim sortama. Sota Karina imala je najmanju količinu suhe tvari (15, 41 %), topljive suhe tvari (14, 83 °Brixa) i ukupnu kiselost (0, 46 %), dok je najveću količinu suhe tvari (19, 41 %) i topljive suhe tvari (18, 50 °Brixa) imala sorta Lapins. Sorta Lapins imala je i najveću pH vrijednost (3, 95) kao i najveći udio C vitamina (23, 66 mg 100g–1 svježe mase). Najmanju količinu vitamina C (9, 66 mg 100g–1 svježe mase) imala je sorta Sweetheart.

Postupak peletiranja krmnih smjesa vrlo je važan za povećanje učinka hranidbe i pogodnosti za transport i rukovanje. Kakvoća peleta utječe na hranidbu životinja kao i na stanje peleta tijekom transporta i manipulacije. Ispitivanja mehaničkog oštećivanja peleta provedena su na elevatoru, transportnom sredstvu okomitog transporta. Rad predstavlja usporedbu dinamičke otpornosti peleta krmne smjese na ulazu i izlazu iz elevatora tijekom transporta. Deklarirani kapacitet elevatora bio je 64 m3/h, volumen pojedine vjedrice iznosio je 2, 1 dm3, a na traci je bilo pričvršćeno 360 vjedrica. Broj okreta reduktora, a samim time i pogonske glave elevatora bio je 80 min-1. Utvrđeno je da se tijekom navedenog transporta povećava udio loma, no ne u istom iznosu. Vlažnost ispitivanih peleta, nakon peletiranja i hlađenja, bila je 11, 8 %. Prosječna gustoća u rahlo rasutom stanju iznosila je 669 kg/m3, a srednja vrijednost dužine pelete bila je 11, 2 mm, uz prosječni promjer 6, 12 mm. Razlika polomljenih peleta (ulaz – izlaz), pri vlažnosti 11, 8 % iznosila je 2, 91 %, relativno 20, 14 %.

U radu su opisani ekološki postupci pripreme zrnja za skladištenje u silose poslije žetve. Prikazana su dva uzastopna pokusa tretiranja sjemenki kukuruza, pšenice, ječma i uljane repice svjetlosnim snopom laserske diode male izlazne snage. Za analizu su korišteni uzorci kukuruza, pšenice i ječma s različitim početnim udjelima vlage: ≈15.00, ≈18.00, ≈22.00 i ≈25, 50 %, te uljana repica (≈9.00, ≈11.00 i ≈13.00 %). Tretiranje je provedeno stacionarno i nestacionarno u trajanju od 30, 60 i 120 s. U prvom pokusu laser je korišten za otklanjanje viška vlage iz zrna uzorka. Drugi je pokus proveden za određivanje utjecaja laserske zrake male snage na mikotičku populaciju zrna pšenice. Da bi se odredilo ispravno doziranje, zrna su bila umjetno zaražena različitim plijesnima poput Peniciliuma, Fusariuma, Alternariom i sl.. Pokus je planiran usporedno s kemijskim tretmanom zrna, kako bi se utvrdio usporedni učinak laserske obrade zrna na klijavost, koja se definira kao postotak proklijalih zrna nakon specifičnog vremena inkubacije, te na preživljavanje plijesni, izraženo kao razina zaraženosti. Za praktičnu primjenu predložena je moguća izvedba na odgovarajućem transportnom uređaju. U radu se naglašava ekološki način pripreme zrnatog materijala bez uporabe kemikalija.

U radu su opisani ekološki postupci pripreme zrnja za skladištenje u silose poslije žetve. Prvi je pokus proveden uporabom laserske zrake za odvođenje površinske vlage kukuruznih zrna. Drugi je pokus proveden za određivanje utjecaja laserske zrake male snage na mikotičku populaciju zrna pšenice. Da bi se odredilo ispravno doziranje, zrna su bila umjetno zaražena različitim plijesnima poput Peniciliuma, Fusariuma, Alternariom i sl.. Pokus je planiran usporedno s kemijskim tretmanom zrna, kako bi se utvrdio usporedni učinak laserske obrade zrna na klijavost, koja se definira kao postotak proklijalih zrna nakon specifičnog vremena inkubacije, te na preživljavanje plijesni, izraženo kao razina zaraženosti. Za praktičnu primjenu predložena je moguća izvedba na odgovarajućem transportnom uređaju. U radu se naglašava ekološki način pripreme zrnatog materijala bez uporabe kemikalija.

The aim of this research was to determine differences in chemical composition and antioxidants capacity of fresh plum fruits from three different cultivars: ‘Top’, ‘Elena’ and ‘Bistrica’. In the harvested fruit following parameters were determined: dry matter, total acids (TA), total soluble solids (TSS), pH, vitamin C, total phenols, non-flavonoids and antioxidant capacity. There was significant difference between selected cultivars in chemical composition. ‘Bistrica’ showed higher values of dry matter, TSS, vitamin C and pH, while ‘Top’ had higher total acids value and lowest TSS, dry matter, vitamin C and pH. The amounts of total phenolics and non-flavonoids were analyzed using Folin-Ciocalteu colorimetric method. Total phenolics content varied from 157.70 mg in ‘Elena’ to 344.10 mg in ‘Bistrica’, expressed as gallic acid equivalents (GAE), on fresh weight basis. ‘Top’ contains the highest amounts of non-flavonoids among cultivars studied. Therefore, ‘Bistrica’ and ‘Top’ shows the highest antioxidant capacity, as well. There were significant differences between total phenolics and non-flavonoids content between ‘Elena’ and other two cultivars, while antioxidant capacity shoved no significant difference. Total antioxidant capacity of selected fruits were analysed using 2, 2-diphenil-1-picrylhydrazyl radical method (DPPH) and expressed as mmol Trolox equivalent antioxidant capacity. Obtained values ranged from 3.10 mmol/kg in ‘Elena’ to 3.17 mmol/kg in ‘Top’ and ‘Bistrica’.

Pužni transporteri su najčešće rabljena transportna sredstva u manipulaciji poljoprivrednim materijalima u rahlo rasutom stanju. Pužni su transporteri na našem tržištu dostupni u raznim veličinama i snagama, najčešćih promjera od 100 do 250 mm, duljine od 1 do 20-ak metara. Uglavnom su elektro motorno pogonjeni ili putem PV traktora. Provedenim istraživanjima uspoređena su dva transportera: standardni pužni i hibridni - pužni transporter potpomognut zračnom strujom (patent). Pužni (cijevni) transporteri domaće su izrade, promjera 150 mm, i s korakom pužnice 150 mm. Istraživanja su provedena na tri kulture: pšenica, ječam, kukuruz na dva nivoa vlažnosti zrnja. Nagib transportera postavljan je na pet razina (00, 300, 450, 600 i 900). Prije uspoređivanja pužnih transportera utvrđene su karakteristike materijala: dimenzije, geometrijski i frikcijski parametri. Istraživanjima su utvrđeni i uspoređeni izlazni kapaciteti i potrebna snaga za transport svakog transportera. Utvrđeno je da povećanje nagiba transportera smanjuje izlazni kapacitet transportera. Povećanjem nagiba transportera do 450 raste potrebna snaga motora potom opada do kuta od 900. Kapacitet pužnog transportera i potrebne snage raste s površinom (volumenom) usipnog otvora. Povećanjem površine ulaznog otvora zahtjev za snagom je značajno veći no postignuti kapacitet. Pri transportu vlažnog materijala kapacitet transportera je za 35 – 55 % manji no pri transportu suhog materijala. Transporter pri nagibu od 35 do 600 u transportu vlažnog materijala treba od 1, 56 do 2, 03 puta više snage od transporta suhog materijala. Primjena hibridnog - pužnog transportera potpomognutog zračnom strujom u transportu suhog materijala ne daje značajne razlike u rezultatima u pogledu ukupne snage, ona je identična, a kod nekih kultura (ječam, pšenica) i veća od transporta u standardnom pužnom transporteru. Značajna razlika u ukupnoj snazi evidentna je u transportu vlažnih materijala do kuta nagiba transportera 600. Ukupno potrebna snaga smanjuje se za 12 %. Također i oštećivanje materijala u takvom transporteru je znatno manje (16 % na kukuruznom zrnu).

U radu su opisani ekološki postupci pripreme sjemenskog zrna za sjetvu i ekološka priprema zrna za skladištenje u silose poslije žetve. Obje metode se zasnivaju na izlaganju zrna laserskom svjetlu male energije s ciljem smanjivanja mikotične populacije na površini zrna. Prikazani su rezultati prijašnjih istraživanja s osvrtom na konkretnu primjenu u poljoprivredi. Za oba ekološka procesa predložene su moguće izvedbe na odgovarajućim uređajima. Za pripremu zrna za sjetvu prikazana je shema uređaja koji tretira zrno neposredno prije sijanja zrna. Prikazani su prijedlog uređaja za pripremu zrna neposredno nakon žetve u kombajnu i prijedlog uređaja za pripremu zrna neposredno prije skladištenja u silos. U radu se naglašava ekološki način pripreme zrna bez korištenja kemikalija.

U proizvodnom postupku krmnih smjesa stvaraju se znatne količine prašine koja je izuzetno opasna za stvaranje eksplozivne smjese. Rukovanje zrnjem ili krmnim smjesama dovodi do potencijalne opasnosti stvaranja eksplozivne smjese prašine. Fizikalna svojstva prašine određivana su na tri vrste materijala (pšenica, kukuruz, soja). Uzorci ispitivane prašine bili su uzimani iz sustava za otprašivanje tvornice krmnih smjesa. Radom su obrađena slijedeća fizikalna svojstva prašine: udjel čestica prašine ispod 100µ ; m u cjelokupnoj količini prašine, gustoća u rahlo rasutom stanju, veličina čestica prašine i njena raspodjela, te površina čestica. Primjena laboratorijskih postupaka u analizi potencijalne eksplozivne opasnosti (razdioba čestica veličine < 100µ ; m, gustoća i površina čestica) predstavljaju dosada nekorišten sustav za razvoj indikatora eksplozije kao i značajan element u razvoju sustava i opreme za otprašivanje i transport krmnih smjesa.

The influence of processing wild elderberry into concentrated juice on polyphenols (total phenols, flavonoids, non-flavonoids, anthocyanins, flavan-3-ols, hydrolysed tannins) stability, activity of polyphenol oxidase (PPO) and peroxidase (POD), and changes of physico-chemical parameters (total and soluble dry matter, total acidity, pH, sugars) were investigated. The amounts of total phenols, flavonoids, non-flavonoids, falvan-3-ols and hydrolysed tannins were analyzed using Folin-Ciocalteu colorimetric method, while the total anthocyanins were determined by bisulphite bleaching method. Total phenols ranged from 25.87 mg/g DM to 38.87 mg/g DM. Total anthocyanins were the most abundant polyphenols in all investigated samples (raw elderberries, elderberries after blanching, elderberry juice after disintegration and pressing, concentrated elderberry juice) and their concentration ranged from 13.12 mg/g DM to 25.67 mg/g DM. Other polyphenols determined in high concentration were hydrolysed tannins, followed flavan-3-ols, flavonoids and nonfavonoids. After blanching, the concentration of all polyphenols did not decreased significantly. After disintegration of elderberries the concentration of all polyphenols increased, probably due to inactivation of PPO and POD, and better isolation of polyphenols from homogenized purée. During processing of elderberry juice into concentrated juice most polyphenols were stable. Total acidity and pH value were not changed during processing, whereas the amounts of total and reducing sugar increased after pressing and additionally after concentration. The obtained results suggest that raw elderberries as well as elderberry concentrated juice are high potential source of polyphenols especially anthocyanins.

Rad opisuje problem usmjeravanja vozila, programsko riješenje i rezultate riješavanja praktičnih problema usmjeravanja vozila primjenom istog

Bobice bazge (Sambucus niga L.) prerađene su u koncentrat, te je praćen utjecaj procesa prerade na promjene količine antocijana, flavonol glikozida i flavan-3-ola. Najzastupljeniji antocijani u svim istraživanim uzorcima (svježe bobice bazge, bobice bazge nakon blanširanja, prešanja i koncentriranja) bili su cijanidin 3-sambubiozid i cijanidin 3-sambubiozid-5-glukozid, dok su cijanidin 3-glukozid i cijanidin 3, 5-diglukozid određeni u značajno manjim količinama. Osim antocijana u bobicama bazge određeni su (+)-katehin, neidentificirani procijanidin, kvercetin-3-glukozid, kvercetin-3-ksilozid i kvercetin-3-rutinozid. Određeni su gubitci navedenih spojeva tijekom blanširanja, prešanja i koncentriranja. Izrazit gubitak antocijana i flavonol glikozida tijekom koncentriranja smatra se da je posljedica izlaganja visokoj koncentraciji kisika tijekom koncentriranja, te dugotrajan proces koncentriranja.

In the city of Zagreb, Capital of Croatia, bakery company daily delivers bread, rolls and other bakery products to customers which have their specific quantity demands and time periods in which delivery must start. Delivery is performed with heterogeneous fleet of vehicles where each vehicle has its own predefined time of depot leaving. All customers are geocoded on the digital city map with transport layer (one-way streets, prohibited turns) thus making possible to calculate asymmetric matrix of minimal distances between them. Also, asymmetric matrix of approximate minimal travel times between customers is calculated where the predicted travel times are based on street categorisation and statistics from historical data included in the digital map. Initial solution obtained using coefficient weighted time-distance heuristics was improved using λ -interchange algorithm. Also, simulated annealing method was used to escape local optima. Algorithms have been implemented in developed programming language which facilitates the writing of algorithms for solving VRP problems. In order to speed up the problem solving procedure, distributed versions of algorithms were implemented. Four times speed-up achieved on cluster of five networked computers was gained using distributed versions of algorithms. Currently, the company uses routes that are constructed manually where experience of dispatcher and drivers plays the main role. On the other side, obtained results shows that it is possible to reduce expenses up to 35% in total travelled distance using computer aided routing system.

Newspaper distribution company daily delivers newspapers to news stands in Zagreb, Croatia. Problem is recognized as the Pick-up and Delivery VRPTW. Initial solution for the problem is obtained by CWTDH algorithm which is further optimized using SA metaheuristics and lambda-interchange heuristics. Also, post optimisation technique was used for single route improvements. To validate the calculated solution, a test drive was performed to insure that every news stand will be served on time.

The solving of Vehicle Routing Problem is a difficult combinatorial optimisation task. The interactive programming environment Venera and programming language Mars, oriented to ease the build up constructive heuristic algorithms for VRP, have been developed. The structure and functionality of programming environment and programming language are described.

In order to solve the practical Vehicle Routing Problems (VRP) by heuristic methods, the programming language Mars and the interactive program environment Venera have been developed and implemented. The implementation and verification of the heuristic algorithms will be improved by the application of new network (cluster/grid) technologies and by adapting Mars and Venera for the distributed and parallel method of operation.

U ovom radu opisana je implementacija sustava za rješavanje problema usmjeravanja vozila u praksi. Pošto se heuristički algoritmi verificiraju na testnim primjerima, njihova prava uporabna vrijednost može se ocijeniti tek nakon korištenja u realnom prometnom okruženju.

U posljednje vrijeme na tržištu se javlja sve veća potražnja za suhim prahom od voća zbog široke mogućnosti njegove primjene. Tehnologiju proizvodnje suhog praha je potrebno prilagoditi i oblikovati s ciljem što boljeg zadržavanja kvalitete i nutritivnih karakteristika finalnog proizvoda. Jedan od postupaka termičke dorade u procesu proizvodnje suhog praha je konvekcijsko sušenje do ravnotežne vlažnosti. Pored navedenoga, tehnologija proizvodnje praha od malina iznimno je zahtjevna i uključuje postupke: prihvata, čišćenja, pranja, ocjeđivanja, inspekcije, sušenja, kondicioniranja, usitnjavanja, vaganja, pakiranja i skladištenja. Cilj ovoga rada bio je utvrditi kvalitativne (fizikalno - kemijske) karakteristike plodova prije i nakon termičkog procesa konvekcijskog sušenja, kao i utjecaj temperature sušenja na kvalitetu finalnog proizvoda. Plodovi malina s početnim udjelom vode od 87,17 % osušeni su u laboratorijskom sušioniku „INKO” ST 40 pri temperaturi od 40 °C i atmosferskom tlaku 1013 hPa do postizanja sadržaja vode od približno 15 %. Iz dobivenih rezultata vidljivo je da tijekom proizvodnje suhog praha u finalnom proizvodu došlo do smanjenja udjela vitamina C za 85,59 %, ukupnih fenola za 32,32 %, flavonoida za 40,09 %, neflavonoida za 24,61 %, antocijana za 2,78 % i antioksidacijskog kapaciteta za 18,98 %. Iz čega se može zaključiti da parametri sušenja značajno utječu na sadržaj pojedinih bioaktivnih spojeva. Recently, there has been an increasing demand for dry fruit powder on the market due to its wide range of applications. The technology of dry powder production needs to be adapted and shaped with the aim of maintaining the quality and nutritional characteristics of the final product as well as possible. One of the thermal finishing procedures in the dry powder production process is convection drying to equilibrium humidity. In addition to the above, the technology of raspberry powder production is extremely demanding and includes the following procedures: acceptance, cleaning, washing, draining, inspection, drying, conditioning, shredding, weighing, packaging and storage. The aim of this work was to determine the qualitative (physical-chemical) characteristics of the fruits before and after the thermal process of convection drying, as well as the influence of the drying temperature on the quality of the final product. Raspberry fruits with an initial water content of 87,17 % were dried in a laboratory dryer "INKO" ST 40 at a temperature of 40 °C and an atmospheric pressure of 1013 hPa until a water content of approximately 15 % was reached. From the obtained results it is evident that during the production of dry powder in the final product there was a decrease in the proportion of vitamin C by 85.59 %, total phenols by 32,32 %, flavonoids by 40,09 %, non-flavonoids by 24,61 %, anthocyanins by 2,78 % and antioxidant capacity by 18,98 %. From which it can be concluded that drying parameters significantly affect the content of individual bioactive compounds.

Razmotren je normativni okvir institucionalnog odnosa sudova i medija, dviju djelatnosti koje čine nužne elemente demokratske pravne države. To je učinjeno, ponajprije, iz perspektive informacijskog upravnog prava, koje primarno obuhvaća materiju pristupa informacijama, zaštite osobnih i tajnih podataka, te upravnopravnog segmenta medijskog prava. Analizirana su i s time povezana provedbena pitanja. Rad se bavi kako (ne)razumijevanjem uloge „druge strane“ u odnosu sudova i medija, tako i praktičnim aspektima provedbe njihove suradnje.

Klijavost je jedna od najvažnijih pokazatelja kakvoće sjemena. Što je klijavost bolja, to će rezultati u sjetvi biti bolji, biljka će biti otpornija na bolesti i štetnike. U današnje vrijeme koriste se razne alternative u povećanju klijavosti no većina njih je šteta za ljudsko zdravlje. U posljednje vrijeme sve je češća primjena laserskog zračenje u vidu koherentnog svijetla. Cilj ovog istraživanja je utvrditi utjecaj laserskog zračenja na klijavost sjemena konoplje. Sjeme je tretirano trima laserima jačine 100, 200 i 500 mW u tri različite duljine trajanja (10, 30 i 60 sekundi). Smanjenje energije klijanja i standardne klijavosti utvrđeno je kod svih tretiranih uzoraka, a posebno kod uzoraka tretiranih 500 mW laserom. Germination is one of the most important indicators of seed quality. The better the germination, the better the results in sowing, the plant will be more resistant to diseases and pests. Nowadays, various alternatives are used to increase germination, but most of them can be harmful to human health. Recently, laser radiation in the form of a coherent light has started to be used. The aim of this study is to determine the effect of laser radiation on hemp seed germination. The seeds were treated with three different output power lasers (100, 200 and 500 mW) during three different treatment periods (10, 30 and 60 seconds). A decrease in hemp seed germination was found in all treated seeds, especially those treated with 500 mW laser.

U ovom radu istražuje se pitanje koje su dopuštene izmjene ugovora o koncesiji bez potrebe provođenja novog postupka dodjele koncesije. S obzirom na često složenu i dugoročnu prirodu ugovora o koncesiji, 2014/23/EU o dodjeli ugovora o koncesijama, pa tako i hrvatski Zakon o koncesijama predviđaju mogućnost izmjena ugovora tijekom njihovog trajanja. U radu se analiziraju odredbe Direktive, kao i relevantna praksa Suda Europske unije primjenjiva na pitanje dopuštenih izmjena bez obveze da se provede novi postupak dodjele koncesija. Moguće izmjene ugovora o koncesiji prema Direktivi uspoređuju se s odgovarajućim odredbama Zakona o koncesijama.

Administrative dispute in the Central and Eastern European States.

U radu se analizira učinak prve novele Zakona o općem upravnom postupku na hrvatsko upravnopostupovno pravo. Ovaj je Zakon prvi put izmijenjen 2021. godine, nakon više od 11 godina njegove primjene. Cilj je prve novele Zakona u prvome redu bio potaknuti i unaprijediti elektroničku komunikaciju stranaka i javnopravnih tijela te uskladiti Zakon o općem upravnom postupku sa zakonima koji su kasnije doneseni ili izmijenjeni, a interferiraju sa sadržajem ovoga Zakona.

Nakon sažetog prikaza glavnih pravnih izvora na području ocjenjivanja državnih i lokalnih službenika, autor predstavlja izbor iz upravnosudske prakse razvijene u ovoj materiji, te analizira neke od posebnosti vođenja i rješavanja upravnih sporova na ovome upravnom području.

Autor analizira upravnopravne aspekte instituta tereta dokazivanja, u njegovu objektivnom (danas prevladavajućem) značenju. Nakon bazičnoga teorijskog uvoda, navedeni institut je u kontekstu upravnog postupka razmotren imajući na umu relevantna načela općega upravnog postupka, procesne obveze javnopravnih tijela i stranaka, te utjecaj mogućih ishoda rješavanja pojedine vrste upravne stvari. Na području upravnog spora, materija tereta dokazivanja raščlanjena je uzevši u obzir obuhvat dokaznog materijala u sporu, obveze suda i stranaka, specifični model istine koja se utvrđuje u upravnom sporu, te implikacije kasacijskih ovlasti upravnog suda. U odnosu na obje vrste upravnopravnih postupaka ponuđeni su elementi temeljnog pravila o teretu dokazivanja.

U radu su, na temelju rezultata provedenih istraživanja i međunarodnih usporedbi te postojećeg stanja javne uprave, sistematizirani osnovni razlozi koji upućuju na potrebu reforme javne uprave u Hrvatskoj. Polazeći od tri glavna cilja reforme javne uprave koji utvrđeni u hrvatskim strateškim dokumentima – poboljšanje funkcioniranja i povećanje učinkovitosti sustava javne uprave, smanjenje fragmentiranosti poslova u javnoj upravi i optimalna raspodjela nadležnosti, funkcija, poslova i procesa između tijela u sustavu javne uprave – opisane su do sada poduzete i planirane osnovne reformske mjere u području racionalizacija sustava javne uprave (smanjenje broja agencija i drugih javnih tijela, racionalizacija područnih jedinica državne uprave, reforma nadležnosti, financiranja i optimalnog ustroja lokalne i regionalne samouprave), mjere za povećanje učinkovitosti rada državne uprave, mjere za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala u javnoj upravi te mjere snažnije digitalizacije i informatizacije javnih usluga. Rad završava isticanjem važnosti bitnih pretpostavki za uspjeh reformi.

U radu su, na temelju rezultata provedenih istraživanja i međunarodnih usporedbi te postojećeg stanja javne uprave, sistematizirani osnovni razlozi koji ukazuju na potrebu reforme javne uprave u Hrvatskoj. Polazeći od tri glavna cilja reforme javne uprave koji su utvrđeni u hrvatskim strateškim dokumentima - poboljšanje funkcioniranja i povećanje učinkovitosti sustava javne uprave, smanjenje fragmentiranosti poslova u javnoj upravi i optimalna raspodjela nadležnosti, funkcija, poslova i procesa između tijela u sustavu javne uprave - opisane su do sada poduzete i planirane osnovne reformske mjere u području racionalizacije sustava javne uprave (smanjenje broja agencija i drugih javnih tijela, racionalizacije područnih jedinica državne uprave, reforme nadležnosti, financiranja i optimalnog ustroja lokalne i regionalne samouprave), mjere za povećanje učinkovitosti rada državne uprave, mjere za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala u javnoj upravi te mjere snažnije digitalizacije i informatizacije javnih usluga. Rad završava ukazivanjem na važnost bitnih pretpostavki za uspjeh reformi.

Autor u ovom radu upozorava na obvezu donošenja rješenja u upravnim postupcima, tj. u poreznim posebnim postupcima te upućuje na relevantne odredbe Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09) i Općeg poreznog zakona (NN 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 79/13 i 26/15) kojima se normira obveza donošenja rješenja u upravnom postupku. U drugom dijelu rada posebno se analizira pogrešna praksa poreznih tijela u postupanju povodom zahtjeva za povrat poreza na dodanu vrijednost tuzemnim poreznim obveznicima, a prema kojoj se praksi, u takvim postupcima ne donose rješenja. U zaključku rada ističe se kako se negiranjem obveze donošenja rješenja krše brojna postupovna načela: načelo zaštite stečenih prava, načelo pravne sigurnosti, načelo legitimnih očekivanja i načelo postupanja u dobroj vjeri.