Search

Digitalno poduzetništvo jedan je od pokretača rasta i razvoja modernog gospodarstva koji se pokazao iznimno otpornim u razdoblju pandemije bolesti COVID-19. S obzirom na to da se digitalno poduzetništvo pojavljuje kao rješenje problema nezaposlenosti i gospodarskog rasta, važno je razumjeti njegov koncept i glavne odrednice. Nove tehnologije dovode do stvaranja inovativnih poslovnih modela i prilagođavanja postojećih modela novim tržišnim uvjetima. Poduzeća koja pravovremeno usvoje inovativne tehnologije i svoje postojeće poslovanje prilagode novim digitalnim tehnologijama mogu povećati svoje tržišne udjele. Poduzeća koja se ne prilagode turbulentnom poslovnom okruženju i modernim digitalnim tehnologijama bit će istisnuta s tržišta u poznatom procesu kreativne destrukcije. Istraživanje provedeno u ovome radu nastoji dati pregled i analizu najvažnijih indikatora digitalnog poduzetništva. Korelacijska analiza primijenjena je za ispitivanje međuodnosa među dimenzijama indeksa digitalnog poduzetništva u Europskoj uniji (EU). Implikacije analize odnose se na bolje razumijevanje koncepta digitalnog poduzetništva, njegovih indikatora, ključnih metrika te aktualnih tendencija digitalnog poduzetništva u EU-u.

U Europskoj uniji se od 2010. godine u dvije države članice događaju retrogradni demokratski procesi. Cilj ovog rada je bio istražiti jesu li trenutni mehanizmi predviđeni osnivačkim ugovorima i acquisom Europske unije zadovoljavajući i adekvatni za sankcioniranje država članica koje očito i ozbiljno krše temeljne vrijednosti Europske unije i vladavinu prava. Od brojnih mehanizama koje je Europska unija razvila, naročito tijekom posljednjeg desetljeća, detaljnije su obrađeni mehanizam iz članka 7. Ugovora o Europskoj uniji i Uredba o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije, koja je u primjeni od 1. siječnja 2021. godine. Zaključak je ovog rada da je ova Uredba, za razliku od članka 7. UEU-a, učinkovit i efikasan mehanizam sankcioniranja država članica zbog očitog i ozbiljnog kršenja temeljnih vrijednosti Europske unije i vladavine prava i to prvenstveno zbog mogućnosti suspenzije isplate sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije, a s ciljem zaštite temeljnih vrijednosti i vladavine prava u Europskoj uniji. Since 2010, in two countries of the European union there are serious declines in the democratic processes. The aim of this paper was to research whether the existing mechanisms defined by the founding Treaties of the European union and the acquis are adequate for sanctioning of those Member states that obviously and seriously breach the founding values of the European union and the rule of law. Among many mechanisms that the European union has developed, especially during the last decade, here we had a more detailed look at the mechanisms of Article 7 of the Treaty on European union and Regulation on a general regime of conditionality for the protection of the Union budget, applied since 1 January 2021. In conclusion, unlike Article 7, this Regulation is efficient and effective mechanism of sanctioning those Member states that obviously and seriously breach the founding values of the European union and the rule of law, primarily because of the envisaged possibility of suspension of European union Cohesion funds to these Member states, with the aim of protecting the founding values and the rule of law in the European union.

Predložena doktorska disertacija bavi se analizom razvoja Republike Hrvatske kao turističke destinacije Europske unije. Navedeno podrazumijeva sinergiju teorijskog okvira turističke destinacije i destinacijskog upravljanja, komparativnu analizu temeljnih odrednica upravljanja Hrvatskom kao turističkom destinacijom u odnosu na konkurentske zemlje te primarno istraživanje stavova, namjera i mišljenja ključnih aktera hrvatskog turizma. Sve to, utemeljeno u teoriji destinacijskog menadžmenta i teoriji upravljanja turističkom destinacijom, rezultiralo je definiranjem ključnih nedostataka korištenja razvojnih mogućnosti Hrvatske kao turističke destinacije te razvojnim prijedlozima u ključnim odrednicama hrvatskog turizma poput privlačenja turističke potražnje, razvoja ponude temeljenog na kvaliteti, a ne kvantiteti te investicijama i njihovim potencijalnim izvorima kao temeljnim pokretačima razvoja. Prikazani rad predstavlja simbiozu znanstvenog pristupa rješavanju problema te samog problema nastalog u praksi hrvatskih turističkih profesionalaca što mu upravo daje najveću vrijednost. Turizam u Hrvatskoj i njegovi rezultati uslijed primjerice dugotrajnijeg lošeg vremena pokazuju da u segmentu otpornosti na šokove u Hrvatskoj svakako postoje mogućnosti za napredak, a mnoga znanstvena i stručna istraživanja ne mogu se sa sigurnošću složiti je li konkurentno kretanje turističkih prihoda, noćenja i dolazaka u Hrvatskoj rezultat kvalitetnog turističkog upravljanja ili geopolitičke nesreće najvažnijih konkurenata na tržištu. Kako navedeno postavlja hrvatski turizam u segment neizvjesnosti u pogledu budućeg razvoja jasno je da su ovakve analize više nego potrebne kako bi se uopće približili odgovoru o mogućnostima i rizicima perspektive Hrvatske kao turističke destinacije te postigli temeljni cilj svakog strateškog upravljanja: da objekt upravljanja što više ovisi o vlastitom strateškom, taktičkom i operativnom djelovanju, a što manje o eksternalijskim trendovima. The proposed doctoral dissertation deals with the analysis of the development of Croatia as a tourist destination of the European Union. This includes the synergy of theoretical background in tourism destination management, comparative analysis of the tourist destination management including Croatia and the competitive countries, and also the primary research of the intentions, attitudes and opinions of the key actors of Croatian tourism. All the above, based on the theory of destination management, has resulted in defining the key shortcomings of using Croatia's development opportunities as a tourist destination in its key determinants such as attracting tourist demand, quality based and non-quantitative supply-driven development and their potential financial sources as the underlying drivers of development. This work represents a symbiosis of a scientific approach and proposals for solving the problems of Croatian tourist professionals and that is what underlines its highest value. Tourism in Croatia and its results, for example, for longer periods of bad weather, show that in the segment of shock resistance in Croatia there are certainly opportunities for progress, and many scientific and professional studies can not safely agree whether competitive revenue growth, tourist overnight stays and arrivals in Croatia are the result of Croatia's abilities in tourism sector or geopolitical disasters of the most important competitors. As we are pointing to the uncertainty segment in terms of future development, it is clear that such sort of analysis is more than necessary to approach the risk response from Croatia's perspective as a tourist destination and achieve the basic goal of any strategic management: that an object of governing depends more on our own strategic, tactical and operative actions and less on externality trends.

Millions of people around the world migrate either voluntarily or compulsorily. In particular, forced migration gives rise to many problems, among others, registration and status, language barrier, security problem, food supply and nutrition problems, access to education, health and social services, housing and employment problems, adaptation to a new environment and integration into society. Turkey receives migrants and refugees from many countries and is seen by many as a transit country towards European Union. Syrian refugees constitute the largest refugee population because of the Syrian war that took place in 2011 and which has been defined as the largest migration wave in recent history by UNHCR. Millions of people were forced to leave their country and gathered on the Turkish border. Turkey has followed an open-door policy to refugees from Syria which made Turkey the country with the biggest number of refugees in the world. Since Turkey was not able to bear the burden of such a large migration wave alone, the EU Facility for Refugees in Turkey was established and entered into force in March 2016, as a new, comprehensive EU financial assistance programme focusing on humanitarian aid, education, health, municipal infrastructure, and socio-economic support. The aim of this study is to examine the effects of the EU Facility for refugees in Turkey. A literature review was conducted in Turkish and English. The methodology of the research was based on the qualitative analysis of statistics published by local authorities in Turkey, publications of international organizations, studies of non-governmental organizations, books, articles and theses written on the subject. In this study, the problems experienced by Syrian refugees are emphasized. The financial support the EU provided and the problems it was intended to solve were examined in detail. The importance of NGOs in this process and the factors causing the disruption of the process were analysed. Assumptions were explored as well on how the refugee problem will affect the future of relations between Turkey and the European Union. Finally, this study was completed with some recommendations on how to improve the management of refugee crises in the future., Milijuni ljudi diljem svijeta dobrovoljno ili prisilno migriraju. Konkretno, prisilna migracija uzrokuje mnoge probleme, među ostalim, registraciju i status, jezičnu barijeru, sigurnosni problem, opskrbu hranom i probleme s prehranom, pristup obrazovanju, zdravstvenim i socijalnim uslugama, probleme stanovanja i zapošljavanja, prilagodbu novoj sredini i integracija u društvo. Turska prima migrante i izbjeglice iz mnogih zemalja i mnogi je vide kao tranzitnu zemlju prema Europskoj uniji. Sirijske izbjeglice čine najveću izbjegličku populaciju zbog sirijskog rata koji se dogodio 2011. godine i koji je UNHCR definirao kao najveći migracijski val u novijoj povijesti. Milijuni ljudi bili su prisiljeni napustiti svoju zemlju i okupili su se na turskoj granici. Turska je vodila politiku otvorenih vrata prema izbjeglicama iz Sirije, što je Tursku učinilo zemljom s najvećim brojem izbjeglica na svijetu. Budući da Turska nije mogla sama podnijeti teret tako velikog migracijskog vala, osnovan je i stupio na snagu u ožujku 2016. Instrument EU-a za izbjeglice u Turskoj, kao novi, sveobuhvatni program financijske pomoći EU-a usmjeren na humanitarnu pomoć, obrazovanje, zdravstvo, komunalna infrastruktura i socio-ekonomska podrška. Cilj ove studije je ispitati učinke Instrumenta EU za izbjeglice u Turskoj. Obavljen je pregled literature na turskom i engleskom jeziku. Metodologija istraživanja temeljila se na kvalitativnoj analizi statističkih podataka koje objavljuju lokalne vlasti u Turskoj, publikacijama međunarodnih organizacija, studijama nevladinih organizacija, knjigama, člancima i tezama napisanim na tu temu. U ovoj studiji naglašeni su problemi s kojima se suočavaju sirijske izbjeglice. Detaljno je razmotrena financijska potpora koju je EU pružala i problemi koje je namjeravala riješiti. Analiziran je značaj NVO-a u ovom procesu i čimbenici koji uzrokuju poremećaj procesa. Istražene su i pretpostavke o tome kako će problem izbjeglica utjecati na budućnost odnosa Turske i Europske unije. Konačno, ova je studija dovršena nekim preporukama o tome kako poboljšati upravljanje izbjegličkim krizama u budućnosti.

U ovom radu u prvom dijelu su opisani planovi i ciljevi Europske unije za smanjenje štetnih emisija CO2 i sprečavanje klimatskih promjena. Prikazano je trenutno stanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u Europskoj uniji i Hrvatskoj. Posebno je iznesen napredak primjene solarne energije u Europskoj uniji dok je za Hrvatsku prikazan njen solarni potencijal. Napravljen je pregled poticanja obnovljivih izvora energije kojim bi se i građani uključili u energetsku tranziciju. Predstavljeni su modeli otkupa električne energije definirani Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji te modeli naplate koji se trenutno primjenjuju. Nadalje, pojašnjen je princip pretvorbe sunčevog zračenja u električnu energiju u fotonaponskoj ćeliji te je prikazana građa solarnog panela. Razmotrene su sve mogućnosti pohrane energije te je definirano koje od njih su primjenjive na kućanstvo i u kojem obliku. Napravljena je analiza korištenja integrirane fotonaponske elektrane uz primjenu baterijskog spremnika energije za kućanstvo prije i nakon optimizacije za različite tarifne modele. Optimizacijom je ustanovljeno da baterija trenutno nije isplativa za promatrani model. Optimalna snaga fotonaponske elektrane iznosi 3,35 kW. Rezultati analize prikazani su dijagramima u kojima se uočavaju proizvodnja električne energije i profiti nakon realiziranog projekta. Pomoću neto sadašnje vrijednosti i unutarnje stope povrata predstavljeni su ekonomski i financijski tokovi novca, te je na osnovu njih dokazana isplativost projekta. Povećanjem cijene električne energije isplativost se povećava dok se povećanjem investicijskih troškova isplativost smanjuje što je prikazano analizom osjetljivosti. This paper describes the plans and goals of the European Union for reducing harmful CO2 emissions and preventing climate change. The current state of electricity production from renewable sources in the European Union and Croatia is presented. In particular, the progress of the application of solar energy in the European Union was shown, while its solar potential was presented for Croatia. An overview of encouraging renewable energy sources was made, which would also involve citizens in the energy transition. The electricity purchase models defined by the Law on Renewable Energy Sources and High-Efficiency Cogeneration and the billing models are presented. Furthermore, the principle of converting solar radiation into electricity in a photovoltaic cell is explained, and the structure of the solar panel is presented. All energy storage options were considered, and it was determined which of them were applicable to the household and in what form. Optimization found that the battery is not currently profitable to observe in the model. A photovoltaic power plant's optimal power is 3,35 kW. The results of the analysis are shown in diagrams in which electricity production and profits are observed after the project is implemented. With the net current value and internal return rate, economic and financial flows of money were presented, and a project's cost-effectiveness was proven on the basis of them. By increasing the price of electricity, the cost-effectiveness increases as the increase in investment costs decreases, which is shown in the analysis of sensitivity.

Ustav Republike Hrvatske izražava predanost konceptu socijalne države i načelu ‎socijalne pravde kao zajedničkim vrijednostima europskog konstitucionalizma,‎ a iz ustavnosudske prakse proizlazi njihov obvezujući značaj te njihova‎ pripadnost nepovredivoj srži Ustava, tzv. ustavnom identitetu. Stoga bi‎ odustajanje od tih temeljnih i “vječnih” vrijednosti značilo prekid dosadašnjeg ‎i uspostavu novog ustavnog poretka. S obzirom na prepoznati socijalni‎ deficit Europske unije, zaštita socijalne ukorijenjenosti hrvatskoga Ustava ‎ističe se nužnom u kontekstu pojačane integracije. Pritom inzistiranje na ‎zaštiti ustavno-identitetskih odrednica socijalne države i socijalne pravde ne‎ stremi narušavanju europskog zajedništva, već izgradnji socijalno pravedne ‎ujedinjene Europe.‎, The Constitution of the Republic of Croatia expresses commitment to the concept‎ of the welfare state and the principle of social justice as common values‎ of European constitutionalism. The jurisprudence of the Constitutional Court‎ affirms their binding nature and declares their belonging to the inviolable ‎core of the Constitution, so-called constitutional identity. Therefore, departing‎ from these fundamental and “eternal” values would mean to abandon the ‎constitutional order altogether. In the context of enhanced European integration,‎ due to the social deficit of the European Union, it is necessary to protect‎ the social core of the Croatian Constitution. The insistence on the protection ‎of the welfare state and social justice as components of the Croatian constitutional ‎identity does not seek to undermine the European unity. Instead, it aims‎ at creating a socially just united Europe.‎

U članku se analiziraju pojedina dvojbena pravna pitanja koja se javljaju u praksi prekograničnoga poslovanja društava za osiguranje na jedinstvenom unutarnjem tržištu Europske unije s aspekta važećega pravnog uređenja u Republici Hrvatskoj. Analiza se ponajprije odnosi na pitanja koja se javljaju u praktičnoj primjeni pravila o slobodi pružanja usluga osiguranja predviđenih propisima Europske unije koja se u hrvatski pravni sustav prenose Zakonom o osiguranju. Cilj je rada ukazati na izazove koje za industriju osiguranja u Republici Hrvatskoj donosi liberalizacija tržišta osiguranja zajamčena pravnom stečevinom Europske unije te pružiti određene preporuke koje bi hrvatskim osigurateljima i ostalim pružateljima usluga osiguranja mogle biti korisne kod donošenja poslovne odluke o mogućem prekograničnom obavljanju poslova osiguranja., The paper analyses certain legal dilemmas that arise in relation to the provision of cross-border insurance services on the European union single market, particularly in the context of the Croatian legal framework. The analysis covers several issues arising in relation to the practical application of the EU rules on freedom to provide insurance services as implemented in the Croatian national law by the Croatian Insurance Act. Special consideration is given to certain specific legal issues that appear in practice as dubious when it comes to insurance of certain types of risk with a cross-border element, The aim is to point at the challenges that the liberalisation of the insurance market places in front of the Croatian insurance industry, and to make certain recommendations that could be useful to the Croatian insurers and other insurance service providers when deciding on the possibility of carrying on crossborder insurance business.

Health has never been an European Union (EU) priority like agriculture, research, ecology or food safety and still remains to be first of all, if not exclusively, the responsibility of member states (MS). From the EU perspective, health is the crosscutting policy sector dominated by many other policies, especially by the “hard law” regulations of the Internal Market. Although health still has very weak basis in the EU legislation, it has evolved from “non-topic” into a key area of the EU economic policy, but despite a growing competence “the unfinished story of the EU health policy” is slowly moving from declarative to operational phase in developing framework for circulation of health goods and related items within Europe and beyond.

Despite several efforts to improve the transparency of the EU decision-making and address various sources of the Union’s democratic deficit, there is still a widespread perception of the community as a "political space without political life”. Given the internal and external crises the EU has been facing in recent years, including the epidemiological and migrant crises, unclear enlargement policies, the loss of a member state, the deterioration of rule of law situation, as well as growing populism and Euroscepticism in some member states, the need to invest in building public trust in the EU institutions has been increasingly emphasized. There is still a lack of knowledge about the participation and influence of interest groups in the open EC public consultations on draft legislative acts, and specifically, the lack of research on the involvement of interest groups from Croatia (the newest member state) in these consultations. Therefore, the main research question in this thesis is to what extent interest groups use the European Commission's open public consultations to influence EU decision-making. More specifically, the case of Croatia will be used to explore this field through analysis of available data from the EU Transparency Register and Have Your Say portal. The expected contribution of this thesis in providing new knowledge on domestic interest groups involved in policymaking, while simultaneously examining how much public consultation is affirmed at the national level, and what motivates interest groups to participate in the most important- supranational decision-making processes., Usprkos nastojanjima posvećenima poboljšanju transparentnosti donošenja odluka i pronalasku rješenja različitim izvorima demokratskog deficita Europske unije, još uvijek postoji raširena percepcija zajednice u svojstvu "političkog prostora bez političkog života". S obzirom na unutarnje i vanjske uzroke nestabilnosti s kojima se EU posljednjih godina dodatno suočava- epidemiološku i migrantsku krizu, nedovoljno ujednačene politike proširenja, gubitak države članice, pogoršanje stanja vladavine prava, kao i rastući populizam te euroskepticizam u nekim državama članicama, sve je izraženija potreba za izgradnjom povjerenja javnosti u institucije EU. Istovremeno je primjetan nedostatak analiza o sudjelovanju i utjecaju interesnih skupina unutar otvorenih javnih savjetovanja Europske komisije o nacrtima zakonodavnih akata, ali i konkretno o uključenosti interesnih skupina iz Hrvatske (kao najmlađe države članice) na spomenutim savjetovanjima. Stoga je glavno istraživačko pitanje rada: U kojoj mjeri interesne skupine koriste otvorena javna savjetovanja EK kako bi utjecale na procese donošenja odluka u EU? Preciznije, slučaj Hrvatske korišten je za analizu navedenog kroz dostupne podatke Registra transparentnosti te jedinstvenog portala Have Your Say. Očekivani je doprinos rada u pružanju novih spoznaja o domaćim interesnim skupinama uključenima u oblikovanje javnih politika, uz istovremeno ispitivanje afirmacije javnih savjetovanja na nacionalnoj razini te motivacije interesnih skupina za sudjelovanjem u najvažnijem- nadnacionalnom procesu donošenja odluka.

U tekstu se ispituju mogućnosti artikulacije političkog otpora u Hrvatskoj koji‎autor naziva “protubriselskom revolucijom”. Prvi dio teksta razjašnjava odnos‎kulturne i protubirokratske revolucije u kontekstu odnosa političkih elita s‎cjelinom političkog tijela. Drugi dio prikazuje i objašnjava uporabu sintagme‎“protubirokratska revolucija” u analizama politologinje Mirjane Kasapović‎koje daju povijesno poučne uvide o odnosu institucionalnog i izvaninstitucionalnog‎političkog djelovanja potrebne za analizu pojave protubriselske revolucije‎u Hrvatskoj. Treći dio teksta donosi kratak prikaz i tipologizaciju ‎šest paradigmatskih epizoda vezanih uz prosvjednu, referendumsku i protureferendumsku ‎politiku koje se mogu podvesti pod pojmovno polje studijâ‎revolucijâ i koje predstavljaju prethodnicu protubriselske revolucije kao političkog‎događaja u području smisla za moguće. Zaključuje se kako je protubriselska ‎revolucija oblik protubirokratske revolucije u nastajanju.‎, The text examines the possibilities of articulating the political resistance in Croatia, ‎which the author calls the “anti-Brussels revolution”. The first part of the ‎text clarifies the relationship between cultural and anti-bureaucratic revolution ‎in the context of the relationship between political elites and the body politic.‎ The second part presents and explains the use of the phrase anti-bureaucratic ‎revolution in the analyses of Mirjana Kasapović, a political scientist, which ‎provide historically instructive insights into the relationship between institutional‎ and extra-institutional political activity necessary for the analysis of the ‎emergence of the anti-Brussels revolution in Croatia. The third part of the text‎ provides a brief presentation and typologization of six paradigmatic episodes ‎related to protest, referendum and counter-referendum politics. These episodes ‎can be subsumed under the conceptual field of revolution studies and represent ‎a precursor to the anti-Brussels revolution as a political event in the realm of the ‎sense of the possible. It is concluded that the anti-Brussels revolution is a form ‎of emerging anti-bureaucratic revolution.‎

U ovom članku na temelju primarnih kvantitativnih i kvalitativnih podataka dobivenih anketnim istraživanjem i strukturiranim dubinskim intervjuima u fokus-grupama te sekundarnih statističkih podataka istražujemo namjere i motive mladih da migriraju iz Republike Hrvatske. Teorijski pristup oslanja se na Parsonsov i Mertonov funkcionalizam, fenomenologijsku sociologiju Shutza, Bergera i Luckmanna te Braudelovu koncepciju prostora u globalnom kapitalističkom sistemu. Metodologija tumačenja podataka temelji se na Luhmannovoj konstruktivističkoj epistemologiji kojoj je središnji postulat promatranje promatrača. Rezultati pokazuju da ispitanici posjeduju snažno izraženo znanje o prostornim značajkama svoje životne situacije. Odluka o migriranju je rezultat svjesne i racionalne odluke koja proistječe iz dobre informiranosti o stanju u Hrvatskoj i zemljama u koje se želi migrirati. Na temelju rezultata istraživanja može se zaključiti da: 1) Mladi mogućnost migriranja u neku od zemalja EU-a promatraju kao oblik unutarnje migracije. 2) Migriranju su skloniji mladi čiji su roditelji ili djedovi radili u inozemstvu. 3) Većina ispitanika nije sklona napuštanju Hrvatske. 4) Većina ispitanika nema namjeru trajnog ostanka u inozemstvu., In this article, on the basis of primary quantitative and qualitative data obtained through survey research and structured in-depth interviews in focus groups, as well as secondary statistical data, we investigate the intentions and motives of young people for migrating from the Republic of Croatia. The theoretical approach relies on Parsons/Merton’s functionalism, the phenomenological sociology of Shutz, Berger and Luckmann and Braudel’s conception of space in the global capitalist system. The data interpretation methodology is based on Luhmann’s constructivist epistemology, whose central postulate is the observation of the observer. The results show that the respondents have strong knowledge about the spatial features of their living situation. The decision to migrate is the result of a conscious and rational decision that stems from good information about the situation in Croatia and the countries to which one wants to migrate. Based on the research results, it can be concluded that: 1) Young people see the possibility of migrating to one of the EU countries as a form of internal migration; 2) young people whose parents or grandparents worked abroad are more inclined to migrate; 3) most respondents are not inclined to leave Croatia; 4) most respondents do not intend to stay abroad permanently.

Rad se bavi istraživanjem mirotvornih aspekata europske političke integracije i deficitima europskoga mirotvorstva, kao i pokušajima objašnjenja prirode europske političke integracije kakve pruža politička teorija. Rad se oslanja na istraživanja Johna McCormicka, Zakija Laïdija, Sabine Saurugger, Renauda Dehoussea, Hansa Vorländera, Gilberta Merlioa i drugih, a koja se bave teorijom europske integracije, mirotvornim aspektima europske integracije, prednostima i nedostacima političkog sustava Europske unije, te snagama i slabostima europske demokracije. Na temelju McCormickove analize pojedinačno se istražuju aspekti mirotvornoga kapaciteta djelovanja Europske unije, kojima se priključuje kritika specifične »normativne sile« Europske unije, kakvom je opisuje Laïdi. Rad zaključuje da u uvjetima globalnih kriza, naročito u oblicima ratnih sukoba, djelovanje Europske unije u području mirotvorstva pokazuje značajne manjkavosti, koje se temelje na unutarnjim predispozicijama ovoga specifičnog političkog sustava., The article deals with the research of the peace-making aspects of European political integration and with the deficits of European peacemaking, as well as attempts to explain the nature of European political integration as provided by political theory. The paper relies on research presented by John McCormick, Zaki Laïdi, Sabine Saurugger, Renaud Dehousse, Hans Vorländer, Gilbert Merlio and others, dealing with the theory of European integration, the peacemaking aspects of European integration, the advantages and disadvantages of the political system of the European Union, and the strengths and weaknesses of European democracy. The aspects of the peace-making capacity of the European Union are individually researched based on McCormick’s analysis, which are joined by the criticism of the specific normative force of the European Union as described by Laïdi. The author concludes that in the conditions of global crises, especially in the forms of war conflicts, the action of the European Union in the field of peacemaking shows significant deficits, which are based on the internal predispositions of this specific political system.

Sloboda poslovnog nastana jedna je od temeljnih sloboda zajamčenih Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. Osigurava slobodno kretanje poslovnih subjekata i stručnjaka unutar jedinstvenog tržišta Europskeunije. Recentnim izmjenama europskog zakonodavnog okvira kojim se osigurava provedba ove temeljne slobode u Europskoj uniji, adekvatno se odgovorilo izazovima koje su pred europskog zakonodavca postavili digi- talna revolucija i covid pandemija. Cilj rada je utvrditi koliko zakonodavac u Bosni i Hercegovini prati europske trendove modernizacije pravnog okvira trgovačkih (privrednih) društava s posebnim naglaskom na elemente ostvarivanja slobode poslovnog nastana.

Porastom stanovništva dolazi do stvaranja sve većih količina otpada od hrane. Za planiranje smanjenja i stvaranja mehanizama rješavanja otpada od hrane potrebno je različitim modelima predvidjeti količinu otpada od hrane. Na stvaranje otpada od hrane utječu brojni socioekonomski i društveni čimbenici. Kao alat za nelinearno modeliranje i predviđanje nude se modeli u obliku umjetnih neuronskih mreža. U ovom istraživanju kreiran je model umjetnih neuronskih mreža za predviđanje ukupne količine otpada od hrane na području Europske unije. Provedenom analizom pogodnosti (R2=0, 99), utvrđena je mogućnost razvijenog za predviđanje ukupne količine otpada od hrane.

Ovo je bio znanstveni okrugli stol o izazovima s kojima se susreće Europska unija.

Terorizam predstavlja jednu od metoda za postizanje određenih političkih ciljeva pri čemu se isti ostvaruju na temelju nasilja, kriminalnih aktivnosti te ugrožavanja širih društvenih skupina. Posljednjih dvadesetak godina javni prijevoz je postao područje od posebnog interesa teroristima zbog toga što ga koriste milijuni ljudi svakodnevno, a teško je omogućiti visoki stupanj sigurnosti na svim dijelovima. Visok stupanj zaštite u javnom prijevozu je teško osigurati na svim dijelovima sustava, a da pri tome isti ostane korisnicima lako dostupan. Za razliku od zračnih luka gdje postoje kontrolne točke, na autobusnim i željezničkim stanicama ne postoje preduvjeti za uspostavu visokog stupnja sigurnosti. U svrhu ostvarivanja cilja rada, provedena je analiza dosad provedenih istraživanja koja su u fokusu imala terorističke napade te je provedeno primarno istraživanje. Bitno je raditi na implementaciji sigurnosnih mjera jer upravo one mogu otežati provedbu terorističkih aktivnosti, ali i povećati vjerojatnost da teroristi budu otkriveni i identificirani., Terrorism is a method for achieving certain political goals through violence, criminal activities and endangerment of large social groups. The basic characteristic of these activities are spreading fear and terror among the population. Terrorism has become an every-day challenge on global level and the risk of terrorism as a form of political risk is becoming more and more a part of system models for risk assessment. Activities connected with terrorism have not skipped public transportation either. This branch of transportation has been of special interest to those involved in terrorist activities in the last decade. For the people who are planning such activities, public transportation is an ideal target because there are millions of commuters who use public transportation services every day and it is very challenging to keep all the segments secure and equally protected. In public transportation, high level of protection can be developed at obvious control points. For everyone involved, making all segments of public transportation safe is a huge challenge, because all segments have to remain available to users. Unlike airports, where there are control points set up, at bus and train stops, there are no preconditions for providing high level of protection. To achieve the goal of this paper, an analysis of the current studies on terrorist attacks was conducted, along with the primary research. It is crucial to work on implementing safety measures that can impede terrorist activities, and heighten the probability for the terrorists to be uncovered and identified.

Ujednačen razvoj svih dijelova Europske unije, plemenit je cilj, no sa sobom nosi brojne izazove. Problem proizlazi upravo iz socijalnih i ekonomskih razlika u razvoju između članica Europske unije, regionalna politika ima za cilj ukloniti navedene razlike. Analizom regionalne politike cilj je prikazati gdje postoji potreba za djelovanjem, odnosno koji su njeni prioriteti. Provedenim istraživanjem utvrđeno je kako se regionalne neuravnoteženosti smanjuju, no uviđa se kako i dalje ima prostora za napredak. Zatim se predstavlja radni program Teritorijalne Agende 2030 . Nadalje prikazuju se izazovi s kojima se suočava regionalna politika kao i budućnost teritorijalnog razvoja Unije. Naposlijetku se utvrđuje u kojim će sve poljima Teritorijalna Agenda 2030 doprinijeti regionalnoj politici i teritorijalnom razvoju u budućnosti.

Nejednakost u dohotku postaje sve značajnija u posljednjih nekoliko desetljeća. Bogati postaju sve bogatiji dok siromašni postaju sve siromašniji. Dohodovna nejednakost nije prisutna samo u nerazvijenim zemljama već u svim zemljama svijeta. Duboke nejednakosti mogu dovesti do poremećaja u društvu. Vlade svih država trebaju imati razvijenu optimalnu redistribucijsku politiku - bilo preko poreza ili socijalnih transfera – kako bi nejednakost bila na što nižoj razini. Porez na dohodak jedan je od glavnih instrumenata kojim se može utjecati na smanjenje dohodovne nejednakosti. U Europskoj Uniji pojedine države imaju vrlo visoku nejednakost, no većina država ipak je ispod prosječne razine nejednakosti na razini EU. Države članice moraju pojedinačno, a i zajednički, raditi na smanjenju nejednakosti jer nepovoljan položaj jedne države može negativno utjecati na druge članice te tako i na EU kao cjelinu. Income inequality has become more significant in recent decades. The rich are getting richer while the poor are getting poorer. Income inequality is not only present in underdeveloped countries, but in all countries of the world. Deep inequalities can lead to disruptions in society. Governments of all countries need to have an optimal redistribution policy in place - whether through taxes or social transfers - to keep inequality as low as possible. Income tax is one of the main instruments that can influence the reduction of income inequality. In the European Union, some countries have very high inequalities, but most countries are still below the average level of inequality at EU level. Member States must work individually and jointly to reduce inequalities, because the unfavorable position of one country can negatively affect other members and thus the EU as a whole.

Uvođenje nove valute u državu predstavlja veoma kompleksan proces koji treba ozbiljno shvatiti te zadovoljiti sve kriterije kako bi implementacija bila što uspješnija. Promjena valute jest dugotrajan proces koji zahtjeva dobro razrađenu strategiju, pripremu s izraženim jasnim ciljevima, analizu prednosti te nedostataka kao i promatranje na dugoročnoj razini. Bitno je uključiti mišljenja građana te utjecaj na samo gospodarstvo države čiji rast i napredak karakterizira državu. Republika Hrvatska je ušla u proces uvođenja nove valute, odnosno zamjene trenutne nacionalne valute kune za euro. Ovaj rad razrađuje postupak uvođenja eura u Republiku Hrvatsku te utjecaj inflacije na sam proces. Kako bi do promjene valute došlo potrebno je zadovoljiti određene kriterije, uvjete koji su zahtjevani od strane Europske unije. Od Hrvatske se očekuje da uvede euro s obzirom na to da je članica Europske unije kao što se očekivalo i od ostalih članica. Kao primjer uspješnog uvođenja eura navedena je nama susjedna država, Republika Slovenija, koja je tečajnom mehanizmu pristupila 2007. godine te već ima dugu povijest korištenja eura.

Urbani razvoj odnosi se na urbana i metropolitanska područja oko grada koja se iz godine u godinu povećavaju kako raste broj stanovnika u tim područjima, a pri tome se mijenja i unutarnja struktura grada. Urbani razvoj pojedinih gradova kao i cijele EU sve je važniji za budućnost cjelokupnog čovječanstva i očuvanje okoliša. Zato je vrlo bitan izbor strategija i načina provedbe urbanizacije, međusobna suradnja svih sudionika, pametno financiranje i smisleno ulaganje, analiziranje provedenih strategija te na temelju rezultata stvaranje novih strategija kojima je cilj očuvanje stanovništva i ekosustava. Danas gotovo više od pola svjetskog stanovništva živi na urbanom području, a taj broj iz godine u godinu naglo raste. Brojni stručnjaci predviđaju kako će taj broj narasti i do 70% do 2050. godine. Tema ovog diplomskog rada je urbani razvoj EU u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Rad se sastoji od sedam glavnih poglavlja, gdje su definirani pojmovi urbanog razvoja i grada. Nastoji se prikazati koje su urbano znanstvene discipline potrebne za daljnji razvoj grada, kakav utjecaj imaju ljudi, te što čini pametan grad i zašto je potrebno poticati stvaranje pametnih održivih gradova. Ukratko je prikazana povijest programskih razdoblja koja su se odnosila na urbani razvoj EU, te sadašnje programsko razdoblje koje traje do 2027. godine gdje su navedeni glavni ciljevi i zadaće koje države članice moraju postići. Posljednje poglavlje odnosi se na urbani razvoj grada Zagreba i Amsterdama. Amsterdam je izdvojen kao dobar primjer održivog urbanog razvoja, a ujedno je proglašen i najzelenijim gradom kako u Europi tako i u svijetu. Istraživanje i proučavanje razvoja urbanizacije EU te usporedba ova dva različita grada zapravo pokazuje da su potrebe i prioriteti na području cijele EU slični ili moglo bi se reći isti. Svi zapravo kao prioritete postavljaju očuvanje okoliša, smanjenje utjecaja na klimatske promjene, razvoj nove tehnologije i obrazovanje. Razlike su vidljive u planiranju strategija načinu i brzini povlačenja sredstava za provođenje istih te u brzini i načinu provođenja planiranih strategija i projekata. Svakako bi bilo dobro da se zemlje i gradovi koji su prepoznati na razini EU i na svjetskoj razini kao najurbaniji gradovi uključe u edukacije zemalja i gradova u kojima se svijest o takvom načinu razvoja tek počela razvijati. Urban development refers to urban and metropolitan areas around the city, which expand from year to year as the number of inhabitants in these areas grows, while the internal structure of the city also changes. The urban development of individual cities as well as the entire EU is increasingly important for the future of all humanity and the preservation of the environment. That is why it is very important to choose strategies and ways of implementing urbanization, mutual cooperation of all participants, smart financing and meaningful investment, analysing implemented strategies and, based on the results, creating new strategies aimed at preserving the population and ecosystem. Today, almost more than half of the world's population lives in urban areas, and this number is growing rapidly from year to year. Many experts predict that this number will grow to 70% by 2050. The topic of this master’s thesis is the urban development of the EU in the period from 2021 to 2027. The thesis consists of seven main chapters, where the concepts of urban development and city are defined. It tries to show which urban science disciplines are necessary for further development of cities, what influence people have, and what makes a smart city and why it is necessary to encourage the creation of smart sustainable cities. The history of program periods related to EU urban development is briefly presented, as well as the current program period that lasts until 2027, where the main goals and tasks that member states must achieve are listed. The last chapter refers to the urban development of Zagreb and Amsterdam. Amsterdam is highlighted as a good example of sustainable urban development, and at the same time it has been declared the greenest city both in Europe and in the world. The research and study of the development of EU urbanization and the comparison of these two different cities actually show that the needs and priorities in the entire EU are similar or even the same. In fact, everyone prioritizes environmental protection, reducing the impact on climate change, developing new technology and education. Differences are visible in the planning of strategies, the method and speed of withdrawal of funds for their implementation, and the speed and method of implementation of planned strategies and projects. It would certainly be good if the countries and cities that are recognized at the EU level and at the world level as the most urban cities are included in the education of countries and cities where the awareness of such a way of development has just begun to develop.

Bruto domaći proizvod predstavlja tržišnu vrijednost svih dobara i usluga koje neka država proizvede u jednoj kalendarskoj godini i ključni je makroekonomski pokazatelj koji se koristi za ocjenu i procjenu stanja pojedinog gospodarstva. Nakon definiranja pojma, obuhvata, komponenata i metoda obračuna bruto domaćeg proizvoda, u ovom je radu predstavljeno kretanje hrvatskog bruto domaćeg proizvoda kao ključnog makroekonomskog pokazatelja stanja hrvatskog gospodarstva. Hrvatska je 2013. godine postala punopravnom članicom Europske unije, a jedan od ciljeva Europske unije je i ravnomjeran gospodarski razvoj njenih članica. Zbog visoke stope međuovisnosti europskih gospodarstava u radu se također uspoređuje i kretanje hrvatskog bruto domaćeg proizvoda s ostalim čanicama Unije. Analizirani podatci ukazuju na nezavidan položaj hrvatskog BDP-a u odnosu na ostale EU članice., Gross domestic product presents the market value of all goods and services produced by a country in one calendar year and is a key macroeconomic indicator used to assess the state of the country's economy. After defining the term, scope, components and calculation methods of the gross domestic product, this paper presents the movement of the Croatian gross domestic product as a key macroeconomic indicator of the state of the Croatian economy. In 2013, Croatia became a full member of the European Union, and one of the goals of the European Union is the balanced economic development of its members. Due to the high degree of interdependence of European economies, the paper also compares the movement of the Croatian gross domestic product with other members of the Union. The analyzed data indicate the unenviable position of Croatian GDP in relation to other EU members.

Monetarna politika je vrlo važan faktor svake zajednice te o njenom provođenju ovisi cjelokupno gospodarstvo. Važno je njeno pravodobno provođenje i donošenje odluka ovisno o trenutnom stanju u zajednici. Europska unija provodi monetarnu politiku putem Europske središnje banke za sve zemlje članice Eurozone koje su usvojile valutu euro, a primarni cilj je stabilnost cijena. Monetarnu i ekonomsku politiku EU provodi kroz tri faze, od kojih je treća još uvijek na snazi iz razloga što danas euro kao službenu valutu koristi 19 od 27 članica a tek onda kada kompletan broj članica budu imale postavljenu monetarnu politiku tako da im je euro jedina domaća valuta plaćanja u svojoj zemlji biti će izvršena zadaća treće faze. Republika Hrvatska je pristupila procesu uvođenja eura kao službene valute 10. srpnja 2020. godine, te bi uz ispunjene sve uvijete Europskog tečajnog mehanizma II (ERM II) trebala uvesti euro kao službenu valutu već prvog dana 2023. godine. Što se tiče Bankovne unije, ona je nastala nakon velike ekonomske globalne krize kako bi u budućnosti banke imale alate i instrumente u borbi protiv svih ekonomskih nedaća i problema. Banke tada jednostavno nisu bile spremne na tako tešku situaciju na tržištu te nisu imale pripremljene mehanizme kojima bi se obranile i sačuvale svoju stabilnost. Kako se u budućnosti ne bi ponavljao scenarij iz 2008. godine, osnovana je Bankovna unija koja se prema pisanju Hrvatske narodne banke „temelji na tri stupa: Jedinstvenom nadzornom mehanizmu, jedinstvenom sanacijskom mehanizmu te na Europskom sustavu osiguranja depozita.“ (HNB, https://www.hnb.hr/-/bankovna-unija-ostvarenja-i-izazovi, pristupljeno 1.6.2022.) Monetary policy is a very important factor in every community, and the entire economy depends on its implementation. It is important to implement it in a timely manner and make decisions depending on the current situation in the community. The European Union implements monetary policy through the European Central Bank for all Eurozone member countries that have adopted the euro currency, and the primary goal is price stability. The monetary and economic policy of the EU is carried out through three phases, the third of which is still in force due to the fact that today the euro is used as the official currency by 19 out of 27 member states, and only when the entire number of member states have set a monetary policy so that the euro is their only domestic currency currency of payment in your country will be completed task of the third stage. Republic of Croatia started the process of introducing the euro as the official currency on July 10, 2020, and should all the conditions of the European Exchange Rate Mechanism II (ERM II) be met, it should introduce the euro as the official currency already on the first day of 2023. As for the Banking Union, it was created after the great economic global crisis so that in the future banks would have the tools and instruments to fight against all economic adversities and problems. At that time, banks were simply not prepared for such a difficult situation on the market and did not have prepared mechanisms to defend themselves and preserve their stability. In order not to repeat the scenario from 2008 in the future, the Banking Union was established, which, according to the Croatian National Bank, "is based on three pillars: a single supervisory mechanism, a single recovery mechanism and the European Deposit Insurance System." (HNB, https: //www.hnb.hr/-/bankovna-unija-ostvarenja-i-izazovi, accessed on June 1, 2022)

U suvremeno doba gospodarski poremećaji su neprestano prisutni na nacionalnim razinama ili eventualno regionalnim, kontinentalnim, pa i svjetskim okvirima kao što je to primjer Velike depresije 1929. godine ili periodični ciklusi globalne ekonomske recesije, međutim nikada u povijesti cijeli svijet nije bio pogođen istovremeno brojnim posljedicama kao što je aktualni primjer epidemije virusa Covid-19 SARS 2 koji je u kratkom razdoblju od inicijalnog širenja prerastao u pandemiju. Aspekti posljedica su mnogobrojni, društveni, politički, ekonomski, itd. Ovaj završni rad je utvrdio najvažnije posljedice s gospodarskog aspekta u svjetskim, europskim i hrvatskim okvirima, te koje mjere su poduzete kako bi se posljedice ublažile i omogućile što brži oporavak i postizanje gospodarske otpornosti za buduće potencijalne velike gospodarske poremećaje. Economic disruptions are constantly present in modern era on national level or possibly regional, continental, and even global frames, such as the example of the Great Depression of 1929 or periodic cycles of global economic recessions. However, never in entire history the entire world hadn’t been affected simultaneously by numerous consequences such as the current example of the epidemic of the Covid-19 SARS 2 virus, which in a short period of time from its initial spread turned into a pandemic. The aspects of the consequences are numerous, social, political, economic, etc. This paperwork determined the most important consequences from the economic aspect in the world, European and Croatian contexts, and what measures were taken to mitigate the consequences and enable the fastest possible recovery and the achievement of economic resilience for future potential major economic disruptions. All of these issues were given as a task in this research mission.