Search

Motivacija ima važnu ulogu u učenju inog jezika te može biti dobar prediktor uspjeha. Do danas su provedena brojna istraživanja motivacije za žive strane jezike ; istraživanja motivacije u učenju znakovnog jezika vrlo su rijetka. Na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu, u nastavnome programu hrvatski znakovni jezik (HZJ) obavezni je kolegij za studente 2. godine studija Logopedije dok je studentima viših godina omogućeno da HZJ odaberu kao izborni kolegij. Polazeći od hipoteze da motivacija igra važnu ulogu u učenju inoga jezika, a k tome istraživanja o motivaciji učenja mogu uvelike doprinijeti boljem razumijevanju procesa učenja jezika, cilj je našeg istraživanja bio ispitati stavove i motivaciju za učenje HZJ-a kod studenata 2. godine i viših godina studija Logopedije (N=69). U istraživanju su korištena dva strukturirana upitnika. Rezultati pokazuju da je kod studenata općenito najizraženija integrativna, potom instrumentalna, a najmanje je izražena afektivna motivacija. Značajne razlike u korist studenata kojima je HZJ obavezni predmet pokazale su se u instrumentalnoj i afektivnoj motivaciji.Razmatraju se objašnjenja dobivenih rezultata i njihove glotodidaktičke implikacije.

U radu se raspravlja o uporabi računala u nastavi jezika te se daju primjeri uporabe informacijsko-komunikacijskih tehnologija u učenju hrvatskoga jezika.

U radu će biti prikazani rezultati longitudinalnih istraživanja provedenih u okviru znanstvenoga projekta Razvoj komunikacijske kompetencije u ranome diskursu hrvatskoga jezika (Učiteljski fakultet i MZOŠ, Zagreb, 2007.-2011.). Ovladavanje hrvatskim jezikom proučavano je u ranojezičnome razdoblju, pri čemu rani diskurs obuhvaća usvajanje jezika u predškoli (early language acqusition) i učenje jezika u mlađim razredima osnovne škole (early language learning). U skladu s Piagetovom teorijom (1977), rano osnovnoškolsko razdoblje podrazumijevalo je dob do 11./12. godine, odnosno do završetka faze konkretnih misaonih operacija. Svrha i zadaća istraživanja odnosila se ponajprije na tematiku razvoja komunikacijske kompetencije (uporabno znanje jezika) i lingvističke kompetencije (teorijsko znanje o jeziku), s posebnim osvrtom na standardizaciju početnoga čitanja i pisanja. Ispitana je motivacija i stavovi učenika i učitelja prema hrvatskome jeziku kao nastavnome predmetu, dovršena je strukturalna i leksikološka analiza tekstova u jezičnim udžbenicima, provedena je kategorijalna analiza riječi, izmjerena su odstupanja od gramatičke (morfološke), ortografske i leksičke norme. U skladu s rezultatima istraživanja, afirmirani su novi lingvodidaktički pristupi (npr. komunikacijsko-funkcionalni), temeljeni na elementima humanističke edukacije i pozitivne psihologije, a s ciljem poboljšanja jezične kompetencije u procesu institucionalnoga ovladavanja hrvatskim jezikom kao materinskim do razdoblja jezične automatizacije.

Predavanje je održano maturantima Franjevačke klasične gimnazije, Visoko. Učenici su čuli definiciju jezika i čemu on služi. Zatim su im se objasnili pojmovi jezičnih kompetencija te dvojbe oko uporabe termina. Učenici su također saznali mnogo i o jezicima u svijetu, darovitosti u hrvatskome jeziku te razvoju jezičnih kompetencija.

Predavanje će slušatelje upoznati s teorijskim spoznajama i praktičnim primjenama informacijsko- komunikacijskih tehnologija u odgojno-obrazovnom procesu. Pružit će se kratak povijesni prikaz razvoja elektroničkog obrazovanja. U predavanju će biti istaknute prednosti i nedostaci upotrebe informacijskih tehnologija na određenim stupnjevima obrazovanja i u određenim oblicima odgojno-obrazovnog rada. Posebno će biti istaknut problem prevelikog naglaska na tehnološkom razvoju elektroničkih obrazovnih sustava, a zanemarivanje razvoja metodike elektroničkog odgoja i obrazovanja i načina integracije elektroničkog obrazovanja u državne odgojno-obrazovne sustave. CD Putovanje kroz znanje izvrsna je pomoć djeci predškolske i rane školske dobi u razvoju i poticanju različitih vidova jezičnoga znanja. U ovome će se predavanju dati kratak pregled jezičnoga razvoja u hrvatskome jezike te će se pokazati koji se vidovi jezičnoga znanja i sposobnosti mogu poticati pomoću interaktivnih igara. Također će biti riječi i o posebnim skupinama govornika hrvatskoga jezika, kao što su inojezični govornici. Polaznicima radionice bit će predstavljen multimedijalni edukativni alat 'Putovanje kroz znanje' uz pomoć kojeg će se praktičnim primjerima pokazati mogućnosti njegove primjene u radu s djecom predškolske i rane školske dobi u svrhu razvijanja jezično-govornih vještina, predčitalačkih i čitalačkih vještina, kreativnog mišljenja i izražavanja.

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati motivacijska uvjerenja vezana za učenje materinskoga jezika (hrvatski), prvoga stranog (engleski) te drugoga stranog jezika (francuski). Pritom smo htjeli utvrditi razlikuje li se razina motivacijskih uvjerenja u ovim predmetima te u kolikoj su mjeri motivacijska uvjerenja povezana s uspjehom u pojedinim predmetima. U istraživanju je sudjelovalo 98 gimnazijalaca ; oni su ispunjavali upitnik koji se sastojao od skala kojima su ispitivani samodjelotvornost, percepcija vrijednosti te ciljevi dostignuća, a prikupljene su i njihove ocjene. Rezultati istraživanja pokazuju da među pojedinim predmetima postoje značajne razlike za procjenu korisnosti i samodjelotvornosti, kao i za cilj ovladavanja izbjegavanjem. Najnepovoljniji sklop motivacijskih uvjerenja vezuje se uz francuski, a najpovoljniji uz engleski jezik. Obrasci povezanosti motivacijskih uvjerenja s uspjehom vrlo su slični za sve proučavane jezike, pri čemu se kao ključni prediktor uspjeha pokazala procjena samodjelotvornosti. Dobiveni rezultati mogu biti vrlo korisni za planiranje poučavanja, koje pozitivno pridonosi učeničkoj motivaciji za učenje jezika.

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati motivacijska uvjerenja vezana uz učenje materinskoga jezika (hrvatski), prvoga stranog (engleski) te drugoga stranog jezika (francuski). Pritom smo htjeli utvrditi razlikuje li se razina motivacijskih uvjerenja u ovim predmetima te u kolikoj su mjeri motivacijska uvjerenja povezana s uspjehom u pojedinim predmetima. U istraživanju je sudjelovalo 98 gimnazijalaca; oni su ispunjavali upitnik koji se sastojao od skala kojima su ispitivani samodjelotvornost, percepcija vrijednosti te ciljevi dostignuća, a prikupljene su i njihove ocjene. Rezultati istraživanja pokazuju da među pojedinim predmetima postoje značajne razlike za procjenu korisnosti i samodjelotvornosti, kao i za cilj ovladavanja izbjegavanjem. Najnepovoljniji sklop motivacijskih uvjerenja vezuje se uz francuski, a najpovoljniji uz engleski jezik. Obrasci povezanosti motivacijskih uvjerenja s uspjehom vrlo su slični za sve proučavane jezike, pri čemu se kao ključni prediktor uspjeha pokazala procjena samodjelotvornosti. Dobiveni rezultati mogu biti vrlo korisni za planiranje poučavanja, koje pozitivno pridonosi učeničkoj motivaciji za učenje jezika., The aim of this study was to examine motivational beliefs related to mother tongue (Croatian) and foreign language (English, French) learning. The difference between the students' motivational beliefs in these school subjects and the correlation between motivational beliefs and students' achievement in given subjects were investigated. The participants were 98 high-school students. The instruments included a questionnaire containing scales measuring self- -efficacy, perceived value and achievement goals. Students' grades, as indicators of achievement in school subjects of interest, were also gathered. The results suggest that significant differences concerning different school subjects exist in perceived utility and self-efficacy as well as in mastery-avoidance goal. The most unfavourable set of motivational beliefs concerns French, and the most favourable one is related to English. Patterns of correlation between motivational beliefs and achievement are very similar for all examined languages and a key predictor of achievement is self-efficacy. The results may be useful in instruction planning which may positively affect learners' motivation for language learning., Mit dieser Untersuchung wollte man der motivationalen Einstellung von Lernenden im muttersprachlichen Unterricht (Kroatisch) sowie beim Erwerb zweier Fremdsprachen (Englisch und Französisch) nachgehen und herausfinden, ob sich die Motivation in den genannten Fächern hinsichtlich ihrer jeweiligen Intensität unterscheidet und inwiefern sie durch den Lernerfolg in den einzelnen Fächern bedingt ist. An der Untersuchung nahmen 98 Gymnasiasten teil. Der von ihnen beantwortete Fragebogen enthielt Skalen zur Bewertung der Selbsteffizienz, zur Wahrnehmung von Werten und zur Formulierung von Lernzielen; des Weiteren wurden die erzielten Fachnoten festgehalten. Die Untersuchungsergebnisse lassen wesentliche Unterschiede zwischen den einzelnen Fächern erkennen, und zwar im Hinblick auf die Einschätzung ihrer Nützlichkeit und der Selbsteffizienz sowie im Hinblick auf bestimmte Ausweichmanöver. Den schwächsten Motivationshintergrund zeigen Französisch- Lernende, den stärksten wiederum Englisch-Lernende. Der Zusammenhang zwischen Motivation und Lernerfolg gilt in ähnlichem Maße für alle Sprachen, wobei sich die Einschätzung der Selbsteffizienz als grundlegender Prädiktor erwies. Die Untersuchungsergebnisse können äußerst nützlich sein und zu einer Sammlung von Hinweisen gebündelt werden, die Lernende für den Mutter- und Fremdsprachenunterricht motivieren.

Cilj praktično ostvariti i prikazati, te promovirati uspješne primjene metoda i tehnologija e-učenja kao alata za poboljšanje sveučilišnog obrazovanja, te primjenu e-učenja u nastavi jezika.

An increasing trend of computer use at primary school level has caused changes in the learning style, using dynamic hybrid model including multimedia learning through a play and as a supplement to the classical teaching approach. For this purpose, a simple web-based application has been created, called MATΣ MATX, for children (7 to 9 years) in their study of basic mathematical principles (numbers up to 20, mathematical operations of addition and subtraction) for four language skills in English teaching class. A study was carried out on two test groups, trying to determine the potential usefulness of such a computer programme in the everyday teaching environment.

U radu se raspravlja o pet vrsta učenika jezika, njihovim prednostima i nedostatcima za učitelja

The paper discusses names for fields of language development research, eg. the research in language acquisition / learning /development concerning the first / mother language and second / foreign language. As pairs or groups of these terms are synonimes in some cases and different terms in other cases, the meaning relationship between them gets even more complicated when Croatian terminology is included. One reason for this is the fact that the fields of L1 and L2 acqisition, as well as teaching and learning languages are developing very fast and include various types of researchers: linguists, psycholinguists, sociolinguists, psychologists, pedagogists, didactics, cognitive scientists, etc. Not all of them work interdisciplinary, for example: psycholinguists who deal with L2 development do not need to consider the difference between second and foreign language, which is of greatest concern of psycholinguists who deal with motivation, teaching and learning (such as the influence of focus on form on language acqusition) and sociolinguists who deal with attitude towards different languages, as well as their status. As one reason for multiplication of terms is polisemy characteristic for some terms, Croatian terms tend to distinguish hyponimes from hypernym. Therefore terms for aquisition (Cro. usvajanje) and learning (Cro. učenje) get hypernym ovladavanje (Eng. to cover them both - when it is not important of easy to distinguish one from the other, or when both are included. Terms for second (Cro. drugi) and foreign (Cro. strani) get hyperynim ini to cover them both.

Rad analizira program učenja jezika za hrvatske dužnosnike u procesu približavanja Europskoj uniji.

U Zagrebu je 2005. održan prvi znanstveni skup posvećen hrvatskomu kao stranomu i drugomu jeziku. Na jednome mjestu okupili su se svi koji se bave tim područjem – od teoretičara učenja i usvajanja jezika do lektora i nastavnika hrvatskoga kao stranog i drugog na brojnim obrazovnim ustanovama u Hrvatskoj i inozemstvu. Izlaganjima, izložbom postera i predstavljanjem knjiga, sudionici Skupa pokazali su da se toj temi pridaje sve veća pozornost te da je to područje znatno napredovalo posljednjih godina.

Learning strategies are procedures or techniques that learners can use to facilitate a learning task. While some learning strategies are observable, most strategies are mental processes that are not directly observable. The investigation of personality factors is often mentioned to be important for gaining deeper insights into learning strategies In this article we discuss relationship between some personality factors such as language anxiety, self-concept, previously achieved language learning experience and language learning strategies in different EFL education levels. A total of 883 Croatian learners took part in this exploratory study: 330 primary school learners, 309 secondary school learners and 194 university undergraduates. All the subjects learned EFL as a compulsory school subject or university course. Four paper-and-pencil instruments were used for this study: language learning anxiety was measured by the five-item questionnaire developed by McIntyre and Gardner (1989). Self-concept and previously achieved language learning experience were measured by means of modified subscales of the questionnaire developed by Knasel, Meed and Rossetti (2000). The use of language learning strategies was assessed by means of questionnaire developed by Kostić-Bobanović (2001). The 41-item instrument asked learners to report the frequency with which they used certain speaking language learning strategies. It consisted of six groups of strategies: memory, cognitive, compensation, metacognitive, affective and social. The One-way Analysis of Variance indicated that the mean of the scores regarding the use of strategies significantly differ between three groups. As the learners were becoming older, and had been studying the foreign language for longer time they more frequently used memory, cognitive, metacognitive, affective and social but not compensation strategies. Further, the results also indicated that there was a significant relation between language anxiety, self-concept and previously achieved language learning experience with language learning strategies. The implications of the study are to be discussed.

U Zagrebu je 2005. održan prvi znanstveni skup posvećen hrvatskomu kao stranomu i drugomu jeziku. Na jednome mjestu okupili su se svi koji se bave tim područjem – od teoretičara učenja i usvajanja jezika do lektora i nastavnika hrvatskoga kao stranog i drugog na brojnim obrazovnim ustanovama u Hrvatskoj i inozemstvu. Izlaganjima, izložbom postera i predstavljanjem knjiga, sudionici Skupa pokazali su da se toj temi pridaje sve veća pozornost te da je to područje znatno napredovalo posljednjih godina.

Pri institucionalnome učenju materinskoga jezika, koji u ranoj fazi usvajanja jezika služi i kao komunikacijska osnovica sporazumijevanja, ali i kao preduvjet razvoja ne samo jezičnih nego i psihosocijalnih sposobnosti, od sudionika obrazovnoga procesa očekuje se razvoj komunikacijske stručnosti na razini funkcionalne primjene (komunikacijska kompetencija ili jezično znanje), ali i lingvističko znanje na razini gramatičke normativnosti (lingvistička kompetencija ili znanje o jeziku). U ovome se radu, stoga, na osnovi teorijskih promišljanja i proučavanja ranojezičnoga diskursa, nastoji odgovoriti na važno lingvističko, lingvodidaktičko i psiholingvističko pitanje - je li svrhovitije učenje hrvatskoga standardnoga jezika temeljiti na razvijanju lingvističke kompetencije ili, pak, veću pozornost posvetiti komunikacijsko-funkcionalnomu pristupu? Odnosno, ho}emo li u ranojezi~nome diskursu afirmirati u~enje tzv. deklarativnoga gramati~ koga znanja ili }emo ponajprije razvijati metajezi~ne i metakognitivne sposobnosti koje uklju~uju kondicionalno znanje i poti~u op}e komunikacijske sposobnosti?

Computer technology and Internet are inevitable new media in education methodology. Still, the central role in teaching belongs to humans. The power of Internet lies in offering authentic materials, software, education plans, list of exams, literature, etc. to schools, universities, and institutions all over the world but under the same conditions. Next to its commercial importance, it is seen as pedagogical tool for either the independent research or teamwork. The paper brings out positive and negative effects of new technology and its implementation in foreign language learning. Besides for the lessons learning, the idea of information literacy maintains crucial position in education. The new technology demands investment of time, effort, money, and self-education, so that the principal question remains: Are we ready for new type of education in order to offer better teaching, more interesting lessons and more importantly, to prepare new generations for future challenges?

Cilj ovoga rada bila je analiza rječničkog blaga odnosno riječi koje se pojavljuju u tekstovima udžbenika i radnih bilježnica za njemački jezik za osnovnu školu. Kao osnovni korpus tekstova uzeti su udžbenici i radne bilježnice autora Salopek, Kruhan i Bernardi-Britvec pod naslovom "Deutsch? Super!".Na temelju te analize utvrdila se dinamika uvođenja novih riječi prema didaktičkim jedinicama, izradio računalni njemački osnovnoškolski rječnik s hrvatskim prijevodom koji osim uobičajenih elemenata sadržava i čestotu pojavljivanja pojedine osnovne riječi (leme) u tekstovima udžbenika i radnih bilježnica kao i oznaku didaktičke jedinice u kojoj se pojedina riječ (natuknica, lema) prvi put pojavila. Ujedno se utvrdio i ukupan broj riječi koji se svladava u nastavi njemačkog jezika tijekom osnovnog školovanja. Ako se kao kriterij uzme da bi se ťvažneŤ riječi koje učenici moraju zapamtiti, trebale pojaviti više od 2 puta, tada se tokom pet godina nauči samo 1918 riječi, od kojih se u četvrtom razredu pojavljuje 535, u petom 428, u šestom 338, u sedmom 407, a u osmom tek njih 210. Iz toga je vidljivo nejednako opterećenje učenika u osmom razredu u usporedbi s drugim razredima. Rezultat ovog rada, pokazuje da se u nastavi njemačkog jezika tijekom osnovnoškolskog obrazovanja svladava zapravo vrlo malen broj riječi. te da je i dinamika opterećenja za učenje nejednaka. Kao usputni rezultat ovog rada ostala je baza podataka koja bi se u ovom obliku mogla bez problema upotrijebiti za slična istraživanja za druge jezike, pa bi se mogla načiniti i usporedna istraživanja. (Rad je načinjen u okviru projekta 130743 - Modeli znanja i obrada prirodnoga jezika i dobio je Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu za 2000. godinu).

Autor opisuje pozitivne implikacije učenja jezika roditelja kod djece useljenika. Neka polazišta koja je autor koristio u radu nastala su nakon razgovora s migrantima u Švedskoj, tijekom njegovog studijskog boravka u toj zemlji u mjesecu prije konferencije.

U radu su navedena istraživanja lingvista i psihologa s kraja šezdesetih i početka sedamdesetih godina 20. stoljeća u vezi s razvojem govora kod djece. Mnogi psiholozi, posebno neuropsiholozi proučavaju djelatnost mozga u govornom procesu. Na osnovi praćenja pacijenata s afazijom zaključuju da je nakon puberteta obnavljanje poremećenih jezičnih funkcija gotovo isključeno, što objašnjavaju prestankom mogućnosti lateralizacije jezičnih funkcija u mozgu, te iznose hipotezu o postojanju kritičnog perioda za razvoj prvog jezika. Dok Lenneberg pokušava postojanje kritičnog perioda primijeniti i na učenje drugog jezika, Lamendella tu hipotezu ne prihvaća, ali predlaže postojanje „osjetljivog razdoblja“ za učenje i usvajanje neprimarnog jezika.