Search

Cilj rada je bio provesti usporedbu razvijenosti sektora mliječnog ovčarstva između Hrvatske i pet vodećih država EU. Analizirani su podaci prikupljeni od FAO: ukupni broj ovaca, broj muznih ovaca, ukupna proizvodnja mlijeka, proizvodnja po muznom grlu i otkupna cijena mlijeka. Radi objektivnije prosudbe, spomenuti pokazatelji su preračunati i izraženi po broju stanovnika, broju seljaka i km2 kopnene površine. Unatoč slabijoj proizvodnji po ovci naspram Španjolske i Francuske, Grčka čvrsto drži primat u ovom sektoru. Sa oko 6 milijuna muznih grla i osrednjom prosječnom proizvodnjom od 150 kg po grlu, Grčka godišnje proizvodi 80 kg mlijeka po stanovniku, 370 kg po seljaku i 6.5 tona po km2. U Hrvatskoj se muze svega 100 tisuća ovaca koje uz laktacijski prosjek od oko 70 kg proizvode svega 2kg mlijeka po stanovniku, 4 kg po seljaku i 0.12 tona po km2. Hrvatska je po svim analiziranim parametrima ispod zadovoljavajuće razine, a osobito uvažavajući prilike poput garantiranog otkupa mlijeka po izrazito visokoj cijeni i neiskorištenih prirodnih resursa za bavljenje ovom djelatnošću.

Mlijeko se smatra potpuno prirodnom te najkompletnijom hranom koje se sastoji od vode (oko 87 %), proteina (oko 3, 4 %), mliječne masti (oko 3, 7 %) te mliječnog šećera – laktoze (oko 4, 6 %). Osim toga, mlijeko obiluje i mineralnim tvarima i vitaminima, a svi ti sastojci zajedno su vrlo bitni za funkcioniranje svakog organizma. Mlijeko sadrži oko 40 različitih mineralnih tvari, a one koje se nalaze u većim količinama su kalcij, fosfor, magnezij, natrij i kalij. Kalcij i fosfor iz mlijeka se mogu direktno ugraditi u naše kosti i zube jer je njihov omjer povoljan te zbog toga lako iskoristiv. Smatra se da jedna litra mlijeka zadovoljava potrebe odraslog organizma za kalcijem i fosforom. Osim toga, mlijeko je bogato visokovrijednim proteinima koji sadrže sve esencijalne aminokiseline (one koje naš organizam ne može sam proizvesti, već ih moramo prehranom unositi) koje su vrlo lako iskoristive te pozitivno utječu na organizam. Osim mineralnih tvari, mlijeko je osobito bogato vitaminima B skupine koji također spadaju u esencijalne elemente. Konzumacijom litre mlijeka dnevno mogu se u potpunosti zadovoljiti potrebe za vitaminom B2 (riboflavinom) i vitaminom B12 koji su odgovorni za mehanizme šećera, lipida i pravilnog rada živčanog sustava. Laktoza u mlijeku ima višestruku ulogu, lako je probavljiva (osim kod osoba koje imaju nedostatak enzima za razgradnju laktoze), potiče peristaltiku crijeva, olakšava probavu masti i proteina, poboljšava apsorpciju kalcija i fosfora. Osim toga, uspostavlja blago kiselu reakciju u crijevima te na taj način sprečava rast i razmnožavanje štetnih bakterija.

Opadanje proizvodnih svojstava uzrokovano povećanjem uzgoja u srodstvu naziva se inbriding depresija, a ovaj fenomen je izuzetno slabo istražen za svojstva mliječnosti kod ovaca. U većini stada paške ovce proizvodnja mlijeka je glavni cilj uzgoja ovaca, pa je cilj ovog rada bio utvrditi utjecaj uzgoja u srodstvu na ukupnu i dnevnu količinu proizvedenog mlijeka, te količinu i udjele masti i bjelančevina u mlijeku. Istraživanje je provedeno na podacima prikupljenim u matičnim stadima paške ovce u sklopu rutinskih kontrola mliječnosti. Statistička analiza je izvršena multifaktorijalnim statističkim modelom koristeći prethodno (iz pedigrea) procijenjeni koeficijent uzgoja u srodstvu (F). Prosječni F je bio ~6%, uz izrazitu prevalenciju (~83%) jedinki sa F0.05).

Mlijeko i mliječni proizvodi u ljudskoj su prehrani zastupljeni dugi niz godina, a shodno tome istraživani su i njihovi utjecaji na ljudsko zdravlje. Nutritivni sastav mlijeka, koje se često naziva i najpotpunijom namirnicom, zaslužan je za blagotvoran utjecaj na zdravlje konzumenta. Izuzev već apsolviranog gradiva o pozitivnom utjecaju mlijeka i mliječnih proizvoda na ljudski organizam, istraživanja su nedavno pokazala da su određeni nutrijenti mlijeka efikasni u zaštiti protiv bolesti COVID-19.

Biljni napitci kao zamjena za mlijeko zadnjih nekoliko godina privukli su pažnju, ali i interes različitih skupina ljudi. S obzirom na stil života, zdravstvene tegobe ili jednostavno brigu za okoliš i životinje, prisutan je rast potrošnje, ali i potražnje biljnih napitaka i proizvoda na njihovoj bazi. Međutim, uvijek se nalaže pitanje kad su zamjene u pitanju, jesu li biljni napitci dostojna zamjena mlijeku? Kako bismo odgovorili na ovo pitanje, osvrnut ćemo se na sastojke mlijeka i biljnih napitaka te njihovih benefita. Kravlje mlijeko se od davnina smatra tekućinom koja je nezamjenjiva u prehrani čovjeka. Mlijeko je prva namirnica koja se konzumira nakon rođenja. Sadrži sve potrebno za rast mladog organizma. Mlijeko je po definiciji biološka tekućina vrlo složenog sastava. Sastoji se od vode, proteina, masti, šećera (laktoze), mineralnih tvari i vitamina. Još je Hipokrat (400 godina pr. Kr.) tvrdio kako je mlijeko najsavršenija prirodna hrana. Oko 12, 8 % iznosi suha tvar mlijeka (oko 3, 4 % proteina, 3, 7 % mliječne masti, 4, 8 % laktoze i 0, 7 % mineralnih tvari ), a ostalo je voda (87, 2 %).

Fatty acid composition of milk has become an important trait in dairy production, but there has not been a large amount of research on milk fat composition in beef cows. The aim of this study was to evaluate the effects of polymorphisms in the fatty acid synthase (FASN) and acyl-CoA diacylglycerol acyltransferase (DGAT1) gene on milk and colostrum fatty acid composition, and their direct (calf) and indirect (cow/mother) relationships with calf birth weight and weight gain over 14 days. Eight Charolais cows and eight calves were genotyped using the PCR-RFLP method. The cows’ milk and colostrum fatty acid profiles and their calves’ weight at birth and 14 day weight gain were analysed. In the colostrum, cows with DGAT1 genotype KA had a significantly higher content of C4:0 and lower C10:0, and with FASN diplotype TW/AR a tendency for higher C14:0 and C16:0 colostrum FA content. In the milk, Charolais cows with diplotype TW/AR tended to have higher C14:1, C16:0 and C16:1, but lower C18:0 content. At the same time, no associations were found between DGAT1 genotypes and the fatty acid composition of milk. There were also no significant associations found between the studied SNPs and the calf’s birth weight and weight gain over 14 days, although calves with DGAT1 KA genotype tended to have higher birth weight., Za razliku od mliječne industrije u kojoj je masnokislinski sastav mlijeka postao važno obilježje, u mesnih krava nema mnogo istraživanja o njegovom sastavu. Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti učinke polimorfizama sintaze masnih kiselina (FASN) i acylCoA diacilglicerol aciltransferaze (DGAT1) na sastav masnih kiselina mlijeka i kolostruma te njihov izravnan (tele) i neizravan (krava/majka) utjecaj na tjelesnu masa teladi pri porođaju i prirast u prvih 14 dana. Metodom PCR-RFLP genotipizirano je ukupno 16 goveda Charolais pasmine (8 krava i 8 teladi). Analiziran je masnokiselinski sastav mlijeka i kolostruma te porođajna masa teladi i prirast u prvih 14 dana. Krave DGAT1 genotipa KA imale su znakovito veći udio C4:0 i niži C10:0, a krave FASN diplotipa TW/AR imale su tendenciju većeg udjela C14:0 i C16:0 u kolostrumu. U mlijeku, krave s diplotipom TW/AR imale su tendenciju za većim udjelom C14:1, C16:0 i C16:1, te nižim udjelom C18:0. Između genotipova DGAT1 i sastava masnih kiselina mlijeka nije pronađena povezanost. S obzirom na porođajnu masu i prirast u prvih 14 dana, jedina pronađena povezanost bila je u teladi s genotipom DGAT1 KA koja su imala tendenciju veće porođajne mase.

Republika Hrvatska značajno zaostaje za članicama Europske unije u mnogim sektorima pa tako i u mljekarskom. Mljekarstvo u Hrvatskoj nalazi se u izrazito nepovoljnom položaju što rezultira povećanim uvozom mlijeka i mliječnih proizvoda iz drugih država. Budući da je potražnja za mlijekom i mliječnim proizvodima domaćih proizvođača sve izraženija, Ministarstvo poljoprivrede odlučilo je pomoći u financiranju projekata izgradnje, opremanja ili obnove mini mljekara čime će se povećati kapaciteti za proizvodnju i preradu mlijeka i pomoći razvoju lokalne sredine te povećati broj radnih mjesta. Ovim radom izrađen je Elaborat tehničko – tehnološkog rješenja pogona za preradu mlijeka i proizvodnju mliječnih proizvoda. Na temelju projektnog zadatka odabrana je adekvatna lokacija za izgradnju proizvodnog pogona, opisani su tehnološki procesi proizvodnje s blok shemama, izračunate bilance te navedeni potrebni uređaji i oprema. Osim navedenog, elaborat sadrži i tlocrtni prikaz planiranog proizvodnog pogona. The Republic of Croatia significantly lags behind the members of the European Union in many sectors, including the dairy sector. Dairy farming in Croatia is in an extremely unfavorable position which results in increased import of milk and dairy products. As the demand for domestic milk and dairy products is growing the Ministry of Agriculture has put forth motions to help finance projects for building, equiping and renovation of mini dairies. By developing these mini dairies, the government hopes to increase the capacity of milk processing and production while advancing local development and job opportunities. The study presents the technical and technological solution of the plant for milk processing and production of dairy products. Based on the project task, an adequate location for the construction of the production plant was selected, technological production processes with block diagrams were described, calculated balance sheets and the necessary devices and equipment were listed. In addition to the above, the study also contains a floor plan of the planned production plant.

Emulzije su disperzni sustavi prisutni u brojnim prehrambenim proizvodima. Razlikujemo tri vrste emulzija: emulzija tipa voda u ulju V/U, emulzija tipa ulje u vodi U/V te višestruke emulzije. Izgled emulzije ovisi o raspršivanju, apsorpciji, reflektiranju i prolazu elektromagnetskih valova vidljive svjetlosti. Procese emulgiranja djelimo na metode visoke i niske energije u koje se ubrajaju ultrazvučno emulgiranje, mikrofluidizacija, homogenizacija pod visokim tlakom, homogenizacija velikom brzinom, temperaturna inverzija faza i sastav inverzije faza. Na stabilnost emulzije utječu njezini sastojci i načini proizvodnje. Mehanizmi nestabilnosti su koalescencija, flokulacija, taloženje, Ostwaldovo zrenje i inverzija faza. Emulgatori su površinski aktivne tvari koje stabiliziraju emulzije. Vrste emulgatora su fosfolipidi, bioemulgatori, proteini i polisaharidi koji se zbog svoje amfifilne prirode adsorbiraju na sučeljima i ulja i vode. Mlijeko, mliječni proizvodi, preljevi i neka pića prehrambeni su proizvodi koji su primjeri emulzija, najčešće tipa U/V., Emulsions are disperse systems present in a number of food products. There are different types of emulsions: water-in-oil emulsion W/O, oil-in-water O/W emulsion and multiple emulsions. The appearance of the emulsion depends on the dispersion, absorption, reflection and transmission of light waves in the visible region of the electromagnetic spectrum. Emulsification methods are divided into high and low energy methods, which include ultrasonic emulsification, microfluidization, high pressure homogenization, high speed homogenization, temperature inversion of phases and phase inversion composition. The stability of an emulsion is affected by its ingredients and production methods. The mechanisms of instability are coalescence, flocculation, sedimentation, Ostwald ripening, and inversion phases. Emulsifiers stabilize emulsions. Types of emulsifiers are phospholipids, bioemulsifiers, proteins and polysaccharides which, due to their amphiphilic nature, are adsorbed on the interfaces of both oils and water. Milk, dairy products, dressings and some beverages are food products that are examples of emulsions, most often emulsion type U/ W.

Akne su kronična upalna kožna bolest koja pogađa većinom adolescente, ali i odrasle osobe. Brojni čimbenici sudjeluju u patogenezi ove bolesti, kako vanjski tako i unutarnji. Ovaj rad donosi pregled dostupne literature na temu utjecaja prehrane na razvoj akni. Mišljenje ima li prehrana ulogu u patogenezi akni mijenjalo se kroz desetljeća. Sve brojnija istraživanja posljednjih godina ukazuju na povezanost prehrane i akni. Čini se da mlijeko i mliječni proizvodi te visok glikemijski indeks i glikemijsko opterećenje hrane dovodi do razvoja akni i pogoršanja kliničke slike. Suprotno, omega-3 masne kiseline i cink kao dodaci prehrani možda dovode do poboljšanja kliničke slike. Daljnja istraživanja potrebna su kako bi se uloga prehrane u patogenezi akni dodatno razjasnila. Acne is a chronic inflammatory skin disease which affects mostly adolescents, but adults as well. Numerous external and internal factors play a role in acne pathogenesis. This paper reviews currently available literature on the role of diet in development of acne. Opinion on whether diet plays a role in the development of acne has been changing over the years. More and more research that is done over the last couple of years point to a link between the two. It seems that milk, milk products, high glycemic index and glycemic load lead to development and exacerbation of acne lesions. On the other hand, it seems that omega-3 fatty acids and zinc improve the look of acne lesions. Further research is necessary to determine the exact role of diet in acne pathogenesis.

Konkurencija je osnovni instinkt svih živih bića kojim se oni služe da bi preživljavali u svijetu. Isto tako, na tržištu postoje poslovne osobe koje dolaze u susret s drugima koji nude iste proizvode ili usluge kao i oni sami, te tako postaju jedni drugima konkurenti koji se bore za udio na tržištu. Na tržištu postoji mnogo različitih oblika konkurencije, a jedan od njih je i monopolistička konkurencija. Monopolistička konkurencija je oblik tržišne konkurencije koji je najsličniji teoriziranoj savršenoj konkurenciji, koju nije lagano postići u praksi. Monopolistička konkurencija se najčešće zamjenjuje s oligopolom,.pošto imaju nekoliko sličnih elemenata. Postoje dvije vrste ravnoteža na ovakvim tržištima, dugoročna i kratkoročna, te svako poduzeće koje posluje na ovome tržištu osjeća određene utjecaje na svoju efikasnost, ovisno koliko dugo posluje na tržištu. Tržište mlijeka je jedno od najstarijih tržišta u svijetu, koje postoji od davnina. Tijekom povijesti su se pojavljivale razne metode koje su olakšale i poboljšale kvalitetu mlijeka i njegovih nusproizvoda, time proširujući mogućnosti svima koji su bili zainteresirani ući na ovo tržište u potrazi za udjelom na tržištu. Tržište mlijeka je tržište koje je globalno prisutno, a time i rašireno kroz jako puno zemalja, od kojih neke imaju više resursa za proizvodnju mlijeka od drugih. Isto tako, ima beskonačno mnogo različitih poduzeća ili privatnih osoba koje konkuriraju na ovome tržištu, od velikih korporacija do malih privatnih mljekara. Kao i s mnogim drugim '' starim'' tržištima, razvojem tehnologije na ovome tržištu pojavljuju se alternative s klasično životinjsko mlijeko, koje služe kao supstituti te oslabljuju utjecaj proizvođača. Vrlo jak utjecaj na ovo tržište u 2020. godini imala je pandemija COVID-19, koja je imala negativne utjecaje kroz cijelo ovo tržište, s jako velikim troškovima za sve koji posluju, ali i za države koje izvoze mlijeko. Competition is the basic instinct of all living beings they use to survive in the world. Likewise, there are business entities on the market that come into contact with other entities that offer the same products or services as themselves, thus becoming each other's competitors which fight for a share of the market. There are many different forms of competitions on the market, one of which is monopolistic competition. Monopolistic competition is a form of market competition that is the most similar to the theorized perfect competition, which is not easy to achieve in practice. Monopolistic competition is most often mistaken for oligopoly, since they have several similar elements. There are two types of equilibria in such markets, long-term and short-term, and every company operating in this market feels certain impacts on its efficiency, depending on how long it operates on the market. The dairy market is one of the oldest markets in the world, which has existed since ancient times. Throughout history, various methods have emerged that have facilitated and improved the quality of milk and its byproducts, thus expanding the possibilities for all who were interested in entering this market in search of market share. The dairy market is a market that is globally present, and thus spread across a very large number of countries, some of which have more resources to produce milk than others. Likewise, there are an infinite number od different companies or private individuals competing in this market, from large corporations to small private dairy farms. As with many other ''old'' markets, with the developments of technology in this market, alternatives to classic animal milk began emerging, and serve as substitutes which weaken the influence of classic milk producers. A very strong impact was felt on this market in 2020 due to the COVID-19 pandemic, which had negative impacts throughout this market, with very high costs for all who do business, but also for countries that export milk as well.

Mlijeko je najkompletnija prirodna tekućina, jer sadržava sve tvari neophodne za očuvanje zdravlja i normalnu funkciju ljudskog organizma. Osim toga, mlijeko je osnovna sirovina u proizvodnji mliječnih proizvoda. Kada se isto to mlijeko izvrsnih nutritivnih karakteristika podvrgne fermentaciji dobije se proizvod dodane vrijednosti. Cilj ovog završnog rada je bio odrediti fizikalno – kemijski sastav kefira (fermentiranog kefirnom kulturom i kefirnim zrncima) i jogurta (fermentiranog probiotičkim bakterijama i termofilnim bakterijama mliječne kiseline) te ga međusobno usporediti. Osim toga cilj rada je bio opisati mlijeko kao osnovnu sirovinu u proizvodnji fermentiranih proizvoda, utjecaj fermentiranih mliječnih proizvoda na zdravlje ljudi, tehnološku razliku u proizvodnji kefira i jogurta te usporediti njihov nutritivni sastav. Dobiveni rezultati pokazuju da domaći kefir ima najnižu pH vrijednost (4,13) , te najveći sadržaj mliječne kiseline (0,71 g) u odnosu na ostale uzorke. Što se tiče sadržaja ugljične kiseline, kod domaćeg kefira je izmjerena vrijednost 2,38 mg/L, a kod komercijalnog 2,75 mg/L. Najgušći su bili uzorci jogurta i probiotičkog jogurta (46 mPas), dok je najrjeđi uzorak domaćeg kefira (22 mPAs).

Akne su jedna od najraširenijih kožnih bolesti posebice kod tinejdžera, ali se često javljaju i kod odrasle populacije. Iako ne predstavljaju prijetnju za zdravlje ljudi mogu imati utjecaj na samopouzdanje i psihičko zdravlje pojedinca te je pronalazak uzroka akni cilj mnogih istraživanja. Postoji nekoliko čimbenika koji mogu utjecati na pojavu akni, a jednim od velikih uzroka se smatra prehrana. Mnoga istraživanja su provedena kako bi se utvrdilo koja hrana utječe na pojavu akni. Novija istraživanja pokazuju da na pojavu akni mogu utjecati mlijeko i mliječni proizvodi, posebice obrano mlijeko. U obranom mlijeku povećana je bioraspoloživost bioaktivnih molekula koje dovode do razvoja akni kao što su IGF-1, hormoni te proteini sirutke i kazein. Povezanost akni i mliječnih proizvoda poput sira, jogurta i sladoleda nije u potpunosti razrješena. Acne is one of the most common skin diseases, especially in teenagers, but it also often occurs in the adult population. Although they do not pose a threat to human health, they can have an impact on an individual's self-esteem and mental health, and finding the cause of acne is the goal of many studies. There are several factors that can affect the appearance of acne but one of the major causes is considered to be diet. Many studies have been conducted to determine which foods affect the appearance of acne. Recent research shows that the appearance of acne can be influenced by milk and dairy products, especially skim milk. In skim milk, the bioavailability of bioactive molecules that lead to the development of acne such as IGF-1, hormones and whey proteins and casein is increased. The link between acne and dairy products such as cheese, yogurt and ice cream has not been fully resolved.

U ovom je radu u četiri glavne vrste mliječnih proizvoda utvrđivan sastav masnih kiselina (FA), kao i njihov udio tijekom prerade i čuvanja. Kako bi se utvrdio utjecaj tehnološkog postupka, za istraživanje su odabrani svježi sir, kiselo vrhnje, maslac i trajno mlijeko obrađeno režimom UHT toplinske obrade. Metilni esteri masnih kiselina (FAME) određeni su pomoću plinskog kromatografa (GC) opremljenog masenim detektorom (MS) i kapilarnom kolonom SP-2560. Koncentracije i profil FA u krajnjim proizvodima su prije svega ovisili o koncentraciji FA u sirovom mlijeku prije UHT obrade mlijeka ili proizvodnje svježeg sira, odnosno o udjelima FA u svježem siru i sirovom vrhnju. Rok trajanja imao je značajan utjecaj (P, In the present study fatty acid (FA) composition in four main groups of dairy products was determined to investigate their development during processing and storage. Fresh cheese, sour cream, butter, and ultra-high temperature (UHT) milk representing differences in technological approach were chosen for the study. Fatty acids methyl esters (FAME) were quantified using a gas chromatograph (GC) equipped with a mass spectrometer (MS) and a capillary column SP-2560. The concentrations and profile of FA in final products were primarily dependent on the FA content of raw milk for UHT milk and fresh cheese production or in the raw cream for sour cream and butter. The shelf life had a significant impact (P

Veterinary treatments, mainly antibiotics, used for therapeutic or prophylactic purposes in dairy cows, may be the cause of the presence of their residues in milk. This can have harmful consequences on animal and human health. To fully understand this problem, the present study aimed to evaluate the presence of antibiotic residues on 160 samples of cow’s milk in the North Central region of Algeria, using two distinct microbiological techniques (acidification test and agar diffusion test) for two strains Bacillus stearothermophilus and Bacillus subtilis. The results showed antibiotic residue contamination in 18.12% of samples. Tetracycline and/or penicillin residues were responsible for the contamination of 90% of positive milk samples, while macrolide and/or aminoglycoside residues were only detected in 6.66% of positive samples. The confirmation by the agar diffusion test of the 31 raw milk samples including 30 positive and one suspicious sample, analysed by the acidification test, showed a contamination rate of 90.32% for beta-lactams and/or tetracyclines (28 samples) and a contamination rate of 3.22% for aminoglycosides and/or macrolides (2 samples). The suspicious sample tested negative. The results of this study showed that the control and monitoring of antibiotics and their residues by collectors and in foods of animal origin are particularly important to ensure the safety of food of animal origin, and thus to protect the consumer., Liječenje mastitisa uglavnom se temelji na uporabi antibiotika. Međutim, u novije vrijeme, postoje izvješća o povećanju fenomena otpornosti i o prisutnosti rezidua u mlijeku i mliječnim prerađevinama. Širom svijeta kao i u Alžiru nekoliko se studija usredotočilo na liječenje mastitisa pomoću homeopatije. Cilj je ove studije pojasniti primjenjivost homeopatije u liječenju mastitisa. Istraživanje je provedeno na dvije farme mlijeka na 14 krava u regiji Laghouat (jug Alžira). Prije početka istraživanja, obavljeno je ispitivanje tolerancije na dvije krave izdvojene za klanje bez ikakve očite infekcije [osim mastitisa]. U određeno vrijeme zamijećene su lokalne i opće reakcije. Ukupno 31 mamitska regija zaprimila je svakih 12 satitijekom razdoblja od 48 sati 4 intramamarne injekcije homeopatskog preparata koji sadrži nekoliko prirodnih proizvoda. Obavljen je klinički pregled i analiza uzoraka mlijeka na dan D0, D7 i D14 na svim kravama, a odluka je donesena 14. dan. Podatci su pokazali vrlo dobru toleranciju homeopatskog preparata i izlječenje 75 % kliničkih mastitisa. Zamijećeno je i poboljšanje sa smanjenjem CMT bodova. Uz to, prijavljena je i stopa ozdravljenja od 51,85 % za supklinički mastitis na dan D7 i od 59,29 % na dan D14. U konačnici, homeoterapija bi, u nekim slučajevima, mogla predstavljati alternativu antibiotskoj terapiji i osigurati prednosti za uzgajivače. U budućnosti je potrebno obaviti dodatna ispitivanja.

Sve veći broj potrošača odlučuje se na konzumaciju napitaka na biljnoj bazi. Razlozi su najčešće zdravstveni, primjerice zbog alergija na proteine kravljeg mlijeka i intolerancije na laktozu ili zbog odabira takvog načina života. Trenutno su na tržištu najpopularniji napitci od soje, zobi, badema, kokosa i riže. Alternativni biljni napitci predstavljaju tekućine koje se proizvode smanjenjem veličine sirovine, ekstrakcijom u vodi te homogenizacijom. Cilj im je svojim izgledom, okusom te nutritivnim sastavom oponašati kravlje mlijeko. Biljnim napitcima se pripisuju brojne pogodnosti zbog toga što ne sadrže proteine kravljeg mlijeka, laktozu ni kolesterol, međutim oni su svojim nutritivnim sastavom ipak manjkavi u usporedbi s kravljim mlijekom. Stoga se često obogaćuju proteinima, vitaminima i mineralnim tvarima te dodacima prehrani kako bi proizvodi bili što bolje kvalitete i stabilnosti. Potrošače privlače biljni napitci zbog toga što sadrže funkcionalno aktivne komponente sa svojstvima promicanja zdravlja, ali često neprivlačan okus napitka dovodi do neprihvatljivosti te u konačnici slabije konzumacije. An increasing number of consumers are opting to consume plant-based drinks. Most often it is for health reasons, for example due to allergies to cow's milk proteins and lactose intolerance or due to the choice of such a lifestyle. Currently, the most popular drinks on the market are soy, oats, almonds, coconut and rice. Alternative plant-based drinks are liquids that are produced by reducing the size of the raw material, extraction in water and homogenization. Their goal is to imitate cow's milk with its appearance, taste and nutritional composition. Numerous benefits are attributed to plant-based drinks because they do not contain cow's milk proteins, lactose or cholesterol, but they are still deficient in their nutritional composition compared to cow's milk. Therefore, they are often enriched with proteins, vitamins and minerals and dietary supplements in order for the products to be of the best quality and stability. Consumers are attracted to plant-based drinks because they contain functionally active components with health-promoting properties, but often the unattractive taste of the drink leads to unacceptability and ultimately lower consumption.

Contamination of milk with aflatoxin M1 (AFM1) is related to the feed for milking cows, which is contaminated with aflatoxin B1 (AFB1). Feed AFB1 converts to AFM1 by dehydrogenation. In this study, we used Lactic acid bacteria (LAB) isolated from raw milk and its products and commercial or laboratory-made beta-glucan isolated from yeast and oats to establish how these mycotoxin binders affect the quality of sterilised, long-life, 2.8% fat milk contaminated with 0.05 mg/L of AFM1. We took the content of fats, carbohydrates, sugars (lactose), and proteins, and the calculated energy values for quality parameters. The mean energy value of the milk treated with AFM1 binders ranged between 85.7% and 101.5% of the control, untreated milk, whereas the fat content ranged between 65.3% and 100.7%. The protein content ranged between 64.4% and 101.1%, carbohydrates between 83.1% and 103%, and lactose between 76.3% and 100.8%. The results indicated a good possibility of binding of AFM1 with Lactobacilus plantarum bacteria, and 0.01% of β-glucan from oats was 0.005% of β-glucan isolated from yeast from Saccharomyces cerevisiae 20. These findings suggest that milk treated with these binders can be processed further and that its treatment significantly reduces the risk of exposure through diet and the related economic damage.

Alergija na kravlje mlijeko najčešća je alergijska bolest u ranom djetinjstvu. Oko 80% proteina prisutno je u krutoj frakciji (kazeini, kazeinski kompleks), a oko 20% u tekućoj frakciji (sirutki) mlijeka. Sirutka sadrži α-laktalbumin (Bos d 4) i β-laktoglobulin (Bos d 5), albumin goveđeg seruma (Bos d 6), imunoglobuline (Bos d 7) i laktorferin. Ukupni kazein (Bos d 8) čine četiri različite frakcije: αS1-kazein (Bos d 9), αS2-kazein (Bos d 10), β-kazein (Bos d 11) i κ-kazein (Bos d 12). Za određivanje tih pojedinačnih alergenskih molekula primjenjuje se tzv. komponentna dijagnostika (engl. Component Resolved Diagnosis, CRD), koja je omogućila identifika- ciju glavnih (Bos d 4 i Bos d 5 i sve kazeinske molekule) i sporednih (Bos d 6, Bos d 7 i laktoferin), odnosno križno reaktivnih (Bos d 5 i Bos d 6) alergenskih molekula. Buduća istraživanja omogućit će određivanje dijagnostičke značajnosti otkrivanja pojedinačnih aler- genskih molekula. Veliki napredak očekuje se i u području molekularne biologije, genomike, proteomike i bioinformatike., Cow’s milk allergy is the most common allergic disease in infancy. About 80% of protein is present in the solid milk fraction (caseins, casein complex), and about 20% in the liquid milk fraction (whey). Whey contains α-lactalbumin (Bos d 4), β-lactoglobulin (Bos d 5), bovine serum albumin (Bos d 6), immunoglobulins (Bos d 7) and lactoferrin. Total casein (Bos d 8) consists of four different fractions: αS1-casein (Bos d 9), αS2-casein (Bos d 10), β-casein (Bos d 11) and κ-casein (Bos d 12). Determination of these individual allergen molecules is carried out using the so-called component resolved diagnostics (CRD), which allows identification of major (Bos d 4 and Bos d 5 and all casein molecules), minor (Bos d 6, Bos d 7 and lactoferrin), as well as cross-reactive (Bos d 5 and Bos d 6) allergen molecules. Future research will make it possible to assess diagnostic role of detecting individual allergen molecules. Progress is also expected in the field of molecular biology, genomics, proteomics and bioinformatics.

Cilj ovog rada bio je odrediti kako različiti toplinski tretmani koji se primjenjuju u proizvodnji mlijeka utječu na kvalitetu kravljeg mlijeka; prije svega na formiranje hidroksimetilfurfurala (HMF), promjene u antioksidacijskoj aktivnosti (DPPH, FRAP) i sadržaju ukupnih fenola, stupanj denaturacije proteina, promjene u indeksu boje, vodljivosti, ukupne otopljene tvari. Istraživanje je provedeno na uzorcima sirovog mlijeka obrađenog različitim toplinskim režimima u laboratorijskim uvjetima (63-65 °C/15 sec; 63-65 °C/30 min; 72 °C/20 sec; 85 °C/30 sec; 90-95 °C/5-10 min; 116 °C/16 min; 120 °C/5 min), na uzorcima mlijeka u prahu te na uzorcima kupovnog konzumnog svježeg i trajnog mlijeka. Temeljem dobivenih rezultata može se zaključiti kako povišenjem temperature i trajanja obrade dolazi do povećanja koncentracije HMF-a, antioksidacijskog potencijala mjerenog FRAP metodom te izmjerenih vrijednosti ukupnih fenola, dok sposobnost redukcija radikala pomoću DPPH pada. Isto tako, povećanjem intenziteta toplinskog režima povećavaju se vrijednosti ukupnih otopljenih tvari i električna vodljivost. Povećanje temperature uzrokuje denaturaciju proteina što je vidljivo provođenjem SDS PAGE elektroforeze, a najveća promjena boje zabilježena je kod steriliziranih uzoraka. Primjenom analize glavnih komponenata (Principal Component Analysis, PCA) utvrđene su sličnosti među testiranim uzorcima u odnosu na primijenjen toplinski režim. Navedeni parametri mogu poslužiti kao indikatori intenziteta toplinske obrade mlijeka te poslužiti u detekciji patvorenja mlijeka dodatkom mlijeka u prahu. The aim of this study was to investigate the effect of different heat treatments on the quality of milk; formation of hydroxymethylfurfural (HMF), to determine the effect of heat treatments on antioxidant activity (DPPH, FRAP), total phenols content, the degree of protein denaturation, color changes, electric conductivity, total dissolved solids. The research was conducted on samples of raw milk treated with different temperatures in laboratory conditions (63-65 °C/15 sec; 63-65 °C/30 min; 72 °C/20 sec; 85 °C/30 sec; 90-95 °C/5-10 min; 116 °C/16 min; 120 °C/5 min), on samples of milk powder and on samples of fresh and Ultra-High Temperature (UHT) milk from the supermarkets. Based on the conducted research, it can be concluded that by increasing the temperature and duration of processing, there is an increase in the concentrations of HMF, antioxidant activity (FRAP) and total phenols content, while DPPH values decrease. In addition, there is an increase in total dissolved solids and electrical conductivity. The degree of protein denaturation in different heat treatments of milk was determined by SDS-PAGE electrophoresis; due to higher heat treatment, protein denaturation occurred and the largest color change was measured on samples of UHT milk. Principal Component Analysis (PCA) revealed similarities between the tested samples in relation to the applied thermal regime. These parameters can be used as indicators of the intensity of heat treatment of milk and for determination of milk adulteration by the addition of powdered milk.

Mliječna industrija se smatra jednim od najinovativnijih prehrambenih industrija. Tome svjedoči uistinu široka paleta mliječnih proizvoda na policama dućana. Svaki od navedenih proizvoda ima na svojoj deklaraciji napisano kako se treba čuvati i koliki mu je rok trajanja. Generalno se može reći da temperatura čuvanja mlijeka i mliječnih proizvoda ovisi o toplinskoj obradi proizvoda. Sama toplinska obrada konzumnog mlijeka i mlijeka za proizvodnju mliječnih proizvoda se provodi u svrhu uništenja patogenih mikroorganizama, kao i ostalih mikroorganizama i prisutnih enzima. Cilj toplinske obrade je produženje roka trajanja proizvoda, a najvažnije, da se dobije proizvod koji je siguran za potrošača.

U ovom je radu razvijana višeklasna metoda visokotlačne tekućinske kromatografije tandemske masene spektrometrije (HPLC-MS/MS) za analizu farmakološki aktivnih tvari, odnosno različitih klasa ostataka veterinarskih lijekova u mlijeku i hrani za perad, koja je naposljetku i validirana. Metoda korištena u ovoj studiji bila je modifikacija pristupa koji su opisali Malachová i sur. (2014). Ova je metoda prenesena i utvrđeni su LC-MS parametri antibiotskih i antimikrobnih spojeva. Omjer m/z za sve optimizirane analite određen je u pozitivnom i u negativnom ionizacijskom načinu. Optimizirani parametri implementirani su u „novu“multi metodu. Potom je testirana stabilnost standarda, dok je za potrebe optimizacije ekstrakcijske procedure ispitana uporaba različitih otapala. Prije analize, uzorci mlijeka i hrane za perad podvrgnuti su ekstrakciji u kiselim i neutralnim ekstrakcijskim uvjetima. Metoda je validirana ispitivanjem sljedećih parametara izvedbe: linearnost, LOD, LOQ, preciznost, točnost i unutarlaboratorijska ponovljivost. Rezultati validacije metode pokazuju da usprkos velikog opsega ispitivanih analita u smislu polarnosti, stabilnosti i topljivosti, velik dio analita (80-90%) udovoljava SANTE kriterijima prema kojima je validacija provedena. In this work, a multi-class high-pressure liquid chromatography - tandem mass spectrometry (HPLC-MS / MS) method was developed and validated for the analysis of pharmacologically active substances, i.e., different classes of veterinary drug residues in milk and poultry feed. The method used in this study was a modification of the approach described by Malachová et al. (2014). The m/z ratio for all optimized analytes were detected both in the ESI positive and negative mode and the more sensitive mode was selected. The m/z ratio for all optimized analytes was determined in both positive and negative ionization modes. Optimized parameters have been implemented in a "new" multimethod. The stability of standards was tested, and different solvents were tested for the purpose of optimizing the extraction procedure. Prior to analysis, milk and poultry feed samples were subjected to extraction under acidic and neutral extraction conditions. The method was validated through examination of the following performance parameters: linearity, LOD, LOQ, precision, accuracy and within laboratory repeatability. The results of the method validation show that despite the large range of tested analytes in terms of polarity, stability and solubility, a large part of the analytes (80-90%) meet the SANTE validation criteria.

U ovom su radu prikazani rezultati mikrobioloških pretraga sekreta vimena krava s različitim oblicima upala mliječnih žlijezda. Pretraženi su uzorci tijekom pet godina dostavljani u Laboratorij za dijagnostiku Veterinarskog zavoda Križevci, podrijetlom iz 7 županija sjeverozapadne Hrvatske. Uzorci su pretraženi konvencionalnim mikrobiološkim metodama u aerobnim uvjetima. Ukupno je obrađeno 1264 uzorka, a pozitivan rezultat ustvrđen je u 983 slučaja ili 77,76 % uzoraka. Pri tome je izdvojeno 967 sojeva bakterija; u 9 slučajeva izdvojene su kvasnice, a u 7 slučajeva alge. Osjetljivost prema antimikrobnim lijekovima određivana je disk-difuzijskom metodom. Od pozitivnih mikrobioloških nalaza 14,24 % izolata pripada vrsti Staphylococcus aureus (S. aureus), a između njih je 60 % rezistentno na OX. Sojevi S. aureus pokazali su najvišu osjetljivost prema AMC (91,4 %) te prema CEQ (90,7 %). Koagulaza–negativni stafilokoki (CNS) čine 19,23 % pozitivnih slučajeva, s najboljom osjetljivosti prema CEQ (84,6 %). Streptococcus agalactiae ustanovljen je u 3,36 % pozitivnih uzoraka, a pokazao je dobru osjetljivost prema CPZ i CEQ (87,9 %). Ostali streptokoki (po Lancefieldovoj grupe C, D i ostale) čine 39,47 % pozitivnih nalaza i pokazali su najbolju osjetljivost prema AMC (95,4 %) i CEQ (92,8 %). Od Gram-negativnih bakterija među pozitivnim uzorcima najčešće je zastupljena: Escherichia coli (9,46 %), a zatim rodovi Pseudomonas, Enterobacter i Klebsiella (3,46 %, 2,64 % i 0,1 % kako slijedi). Kvasnice (Candida spp.) i alge (Prototheca spp.) su izdvojeneumanjeod1%slučajeva.Rezultati pokazuju da je postotak stafilokoknih i streptokoknih mastitisa podjednak onima u dosadašnjim istraživanjima, no uočen je trend povećanja broja rezistentnih sojeva vrste S. aureus. Pouzdan mikrobiološki nalaz s antibiogramom je uz kliničku pretragu temelj kontrole mastitisa u našim uvjetima, jer različite vrste mikrorganizma zahtijevaju različite pristupe u liječenju, kao što su izbor antibiotika, cijepljenje, zasušivanje četvrti ili kao zadnji izbor izlučenje životinje., This paper summarises the results of microbiological testing of milk samples from cows suffering from mammary gland inflammation. The examined samples were delivered to the Diagnostic Laboratory of the Križevci Veterinary Institute over a 5-year period, originating from seven counties in northwestern Croatia. Samples were screened by conventional microbiological methods under aerobic conditions. A total of 1264 samples were processed, and a positive result was found in 983 cases (77.76%). In total, 967 strains of bacteria were isolated, while nine samples contained yeast and seven contained algae. Susceptibility to antimicrobial drugs was determined by the disk diffusion method. Among the positive microbiological findings, 14.24% of the isolates belonged to the speciesStaphylococcus aureus (S. aureus), and 60% of these were oxacillin-resistant. S. aureus strains showed the highest susceptibility to AMC (91.4%) and CEQ (90.7%). Coagulase-negative staphylococci (CNS) accounted for 19.23% of positive cases, with the highest sensitivity to CEQ (84.6%). Streptococcus agalactiae was found in 3.36% of positive samples and showed good susceptibility to CPZ and CEQ (87.9%). Other streptococci (according to Lancefield group C, D and others) accounted for 39.47% of positive findings. They showed the highest sensitivity to AMC (95.4%), and CEQ (92.8%). Among the Gram-negative bacteria, Escherichia coli (9.46%) was the most common finding, followed by the genera Pseudomonas, Enterobacter and Klebsiella (3.46%, 2.64% and 0.1%, respectively). Yeasts (Candida spp.) and algae (Prototheca spp.) were isolated in less than 1% of cases. The results show that the percentage of staphylococcal and streptococcal mastitis is similar to previous reports, though an increasing trend in the number of resistant strains of S. aureus was noted. A reliable microbiological finding with an antimicrobial susceptibility test, accompanied with clinical examination is the foundation of mastitis control in our conditions, as different types of microorganisms require different treatment approaches, such as antibiotic selection, vaccination, various drying-off practices, or exclusion of the animal as a last choice.

Kako bi se utvrdile karakteristike potrošnje mlijeka kod mlade populacije, provedeno je istraživanje na uzorku od 1.157 ispitanika. Rezultati su pokazali kako gotovo polovica ispitanika (47, 3 %) konzumira mlijeko svakodnevno, i to najčešće ujutro (43, 8 %). Muški ispitanici gotovo triput više konzumiraju veće mjesečne količine mlijeka u odnosu na ženske ispitanike, kao i ispitanici čiji je mjesečni prihod kućanstva veći od 10.500, 00 kuna. Ispitanici kojima je izvor prihoda ostvaren iz poljoprivrednih djelatnosti se više odlučuju za konzumaciju svježeg mlijeka u odnosu na ostale kategorije ispitanika.

Cilj istraživanja bio je ustvrditi korelaciju između proizvedene količine mlijeka i kemijskog sastava mlijeka te omjera mliječne masti i bjelančevina krava holštajnske pasmine. Istraživanje je provedeno na kravama holštajnske pasmine u starosti od 2 do 5 godina. Krave su raspoređene u tri skupine prema dnevnoj prosječnoj količini proizvedenog mlijeka (DKM): skupina A krave < 15 kg DKM (n = 8), skupina B 15 – 25 kg DKM (n = 8) i skupina C ≥ 25 kg DKM (n = 8). Istraživani parametri bili su mliječna mast, bjelančevine, laktoza i ureja te broj somatskih stanica. Statistički značajni parametri (P < 0,05) bili su udio bjelančevina (%) i mliječne masti (%) između triju istraživanih skupina životinja, ukupna količina mlijeka u 305 dana laktacije i prosječna dnevna količina mlijeka. Ovim istraživanjem zaključeno je da što je veća proizvodnja mlijeka u 305 dana laktacije, kao i prosječna dnevna količina mlijeka, to su postotak mliječne masti i bjelančevina u ukupnom sastavu mlijeka manji., The aim of the study was to determine any correlation between milk quantity and the chemical composition of milk and milk fat to protein ratio of Holstein breed cows. The study was conducted on cows of the Holstein breed at the age of 2-5 years. The cows were divided into three groups according to the daily average amount of milk produced (DAM): group A cows

Rast i razvoj mliječne žlijezde počinje u prenatalnom razdoblju. Izrazito brz razvoj mliječne žlijezde možemo uočiti u pubertetu i gravidnosti. Endokrini sustav koordinira razvoj mliječne žlijezde s reproduktivnim sustavom i potrebom potomaka za mlijekom. Razvoj mliječne žlijezde do početka stvaranja mlijeka naziva se mamogeneza. Za mamogenezu iznimno su važni hormon rasta, čimbenik rasta 1 sličan inzulinu, glukokortikoidi, hormoni štitne žlijezde i spolni hormoni. Tijekom gravidnosti za rast i razvoj mliječne žlijezde potrebni su progesteron, estrogen, prolaktin, hormon rasta, placentalni laktogen, inzulin i kortikosteroidi. Početak proizvodnje mlijeka naziva se laktogenezom. Prvi sekret koji alveolarne stanice mliječne žlijezde proizvedu naziva se kolostrumom. Održavanje proizvodnje mlijeka naziva se galaktopoezom, pri čemu su broj sekretornih epitelnih stanica i proizvodnja mlijeka u korelaciji. Laktogenezu primarno kontrolira prolaktin, a otpuštanje mlijeka oksitocin. Prolaktin ima brojne funkcije i luči se iz prednjeg režnja hipofize. Ključan je za ekspresiju gena za sintezu bjelančevina mlijeka. Oksitocin je bitan za kontrakciju mioepitelnih stanica na površini alveola i duž kanalića mliječne žlijezde. Ostali hormoni koji su bitni za laktaciju jesu kortizol, progesteron, hormon rasta i estrogeni. Glavni dio organskih sastojaka mlijeka sintetizira se samo u epitelnim stanicama mliječne žlijezde. Četiri su glavne komponente u mlijeku: bjelančevine, masti, laktoza i minerali. Ako se vime ne prazni do kraja, proizvodnja mlijeka smanjuje se jer alveole i sekretorno tkivo involuiraju., The growth and development of the mammary gland starts before the animal is born, and it is especially fast during puberty and gestation. The endocrine system coordinates the development of the mammary gland with the reproductive system and the metabolic needs of offspring. Before it starts producing milk, the development of the mammary gland is known as mammogenesis. The crucial hormones for mammogenesis are: growth hormones, insulin-like growth factor 1, glucocorticoids, thyroid gland hormones and sex hormones. Progesterone, estrogen, prolactin, growth hormone, placental lactogen, insulin and corticosteroids are of great importance for mammary gland development during pregnancy. Lactogenesis is the beginning of milk production. The first milk that the mammary gland produces is called colostrum. The process of maintaining milk production is called galactopoiesis, and the number of epithelial cells and milk production are in correlation during this process. Lactogenesis is primarily controlled by prolactin, and milk ejection is dependent on oxytocin. Prolactin has many biological functions inside the organism, and is released by the anterior lobe of the pituitary gland. Its main function is the gene expression necessary for milk protein synthesis. Oxytocin is crucial for myoepithelial cell contraction. These cells are found on the surface of the alveoli and milk ducts. Other hormones that are important for lactogenesis are: cortisol, progesterone, growth hormone and estrogens. Most of the organic milk compounds are synthetized only in the epithelial cells of the mammary gland. The four main constituents of milk are proteins, fats, lactose and minerals. If the udder is not emptied properly, milk production will drop due to alveoli and secretory tissue involution. After weaning of their young, the mammary gland goes through involution.

Paška ovca je hrvatska autohtona pasmina ovaca koja se danas uzgaja prvenstveno radi proizvodnje mlijeka. Zbog visoke otkupne cijene mlijeka, želja uzgajivača je trajno povećati njenu mliječnosti. Povećanje produktivnosti na razini genoma značajan je preduvjet za opstojnost ove autohtone pasmine koja osim gospodarske ima još čitav niz drugih značaja za stanovništvo i zemljopisno područje otoka Paga (turizam, kultura, tradicija, ekologija). Mliječnost ovaca je poput drugih proizvodnih karakteristika uvjetovana zajedničkim djelovanjem gena i okolišnih čimbenika, a genetsku komponentu ove interakcije moguće je procijeniti na različite načine. Procijenjena genetska vrijednost grla za neko svojstvo naziva se uzgojna vrijednost i predstavlja glavni kriterij odabira jedinki za rasplod u suvremenim uzgojnim programima u stočarstvu. Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti genetske trendove za nekoliko svojstava mliječnosti u Populaciji paške ovce. Utvrđeni regresijski koeficijenti za dnevnu količinu mlijeka, masti, bjelančevina bili su redom -0, 13, 0, 12, i -0, 02. Utvrđeni regresijski koeficijenti za udjele masti i bjelančevina u mlijeku bili su 0, 83 i 0, 37. Ovnovi su nosioci genetskog napretka svojstava prinosa (mlijeka, masti i proteina) u populaciji paške ovce.

Enzim diacilglicerol O-aciltransferaza (DGAT1) ima važnu ulogu u sintezi triglicerida, a gen koji ga kodira predstavlja kandidatni gen za mnoga svojstva kakvoće i količine ovčjeg mesa i mlijeka. Cilj istraživanja bio je utvrditi polimorfizam DGAT1 gena u subpopulacijama istočnofrizijske ovce, safolka i travničke pramenke u Hrvatskoj. Također, cilj je bio razmotriti potencijal selekcije ovaca kod istraživanih pasmina temeljem dobivenih rezultata i publiciranih učinaka gena DGAT1 na neka važna svojstva u proizvodnji mesa i mlijeka. Istraživani lokus je bio polimorfan kod safolka i travničke pramenke, a monomorfan kod istočnofrizijske ovce. Izrazita prevalencija alela C i genotipa CC utvrđena je kod sve tri pasmine. Očekivana heterozigotnost kod safolka (He=0,073) i travničke pramenke (He=0,127) je bila izrazito niska dok je kod istočnofrizijske ovce bila ravna nuli (He=0,0). Temeljem razlika između opaženih i očekivanih frekvencija genotipova, utvrđeno je da su istraživane populacije u Hardy-Weinbergovoj ravnoteži (P>0,05). Uzimajući u obzir utvrđene frekvencije genotipova i poznate (publicirane) utjecaje polimorfizma DGAT1 gena na veći broj svojstava, može se zaključiti da je profil DGAT1 u istraživanim populacijama u povoljan za količinu proizvedenog mesa i kvalitetu mlijeka, a nepovoljan za količinu mlijeka i kvalitetu mesa Enzyme diacylglycerol O-acyltransferase (DGAT1) plays an important role in the final stage of triglyceride synthesis. The gene that encodes this enzyme represents an important candidate gene for numerous quantitative and qualitative meat and dairy traits. The study aimed to determine the polymorphism of this gene in subpopulations of the East Friesian, Suffolk and Travnik pramenka breed in Croatia. The study also aimed to roughly examine the potential of selection in these populations, based upon the obtained results and known (published) effects of the gene on some important meat and dairy traits. The examined locus was polymorphic in Suffolk and Travnik pramenka, while it was monomorphic in the East Friesian breed. Allele C and genotype CC were prevalent in all of the examined breeds. Extremely low expected heterozygosity was found in Suffolk (He=0.073), and Travnik pramenka (He=0.127), while it equated zero in the East Friesian breed (He=0). Based upon the differences between the determined and expected frequencies of the genotypes, it was determined that all the populations under consideration were in Hardy-Weinberg equilibrium (P>0.05). By taking into account the determined frequencies of genotypes and the known (published) effects of DGAT1 polymorphism on numerous traits, it can be concluded that the DGAT1 profile in the studied populations is favorable for meat yield and milk quality traits and unfavorable for milk quantity and meat quality traits.

Broj aerobno mezofilnih bakterija u mlijeku jedan je od pokazatelja higijenske kvalitete mlijeka. Njihova identifikacija je za modernu mljekarsku industriju od velike važnosti pa je tako i prioritet što brže i efikasnije dobivanje rezultata. Danas se uz klasične metode njihova određivanja javljaju i novije, brže metode kao što je MALDI-TOF tehnika čija se primjena u identifikaciji aerobno mezofilnih bakterija ispitivala u sklopu ovog rada. U 40 uzoraka sirovog i konzerviranog mlijeka azidiolom određivao se ukupan broj aerobno mezofilnih bakterija metodom protočne citometrije i klasičnom metodom brojanja kolonija na hranjivoj podlozi prema međunarodnoj normi HRN EN ISO 4833-1:2013. Na temelju rezultata uočen je trend smanjenja broja izraslih kolonija u mlijeku konzerviranom azidiolom, ali je broj uzoraka premali da bi se mogao zaključiti negativni utjecaj azidiola na ukupan broj aerobno mezofilnih bakterija u mlijeku. Identifikacija bakterija provodila se usporedbom MALDI-TOF spektra masa s referentnim spektrima pohranjenim u biblioteci mikroorganizama i obradom pomoću MALDI Biotyper računalnog programa. MALDI-TOF tehnikom uspješno je identificirano 298 bakterijskih kolonija u uzorcima sirovog mlijeka i 243 kolonije u uzorcima konzerviranog mlijeka. U uzorcima sirovog mlijeka identificirano je 29 rodova i 45 bakterijskih vrsta, a u konzerviranim uzorcima 25 rodova i 36 bakterijskih vrsta. The number of aerobic mesophilic bacteria in milk is one of the indicators of the hygienic quality of milk. Their identification is of great importance for the modern dairy industry, so it is a priority to get the results as quickly and efficiently as possible. Today, in addition to the classical methods of their determination, newer, faster methods appeared, such as the MALDI-TOF technique whose use in identifying of aerobic mesophilic bacteria was being determined within this thesis. In 40 samples of raw and preserved milk with azidiol, the total number of aerobic mesophilic bacteria was determined by flow cytometry and the classical method of counting colonies on a nutrient medium according to the international standard HRN EN ISO 4833-1: 2013. Based on the results, a decreasing trend of the number of grown colonies in milk preserved with azidiol was observed, but the number of samples was too small to conclude the negative impact of azidiol on the total number of aerobic mesophilic bacteria in milk. Bacterial identification was performed by comparing the MALDI-TOF mass spectra with reference spectra stored in a database and processing using a MALDI Biotyper computer program. The MALDI-TOF technique successfully identified 298 bacterial colonies in raw milk samples and 243 colonies in preserved milk samples. In raw milk samples, 29 strains and 45 bacterial species were identified, and in preserved samples 25 strains and 36 bacterial species.

Sir je svježi ili zreli proizvod dobiven grušanjem mlijeka (sirutke, stepke, vrhnja ili njihove kombinacije), uz izdvajanje sirutke (tekućine nastale tijekom obrade gruša, sporedni proizvod). Danas u svijetu postoji više od 4000 poznatih i priznatih vrsta sireva koji se mogu podijeliti u više različitih kategorija prema vrsti mlijeka, količini masti u suhoj tvari sira, udjelu vode, konzistenciji sira, prema načinu grušanja, zrenju sira i puno drugih karakteristika. Na postojanje raznih vrsta sireva utječu i različite pasmine mliječne stoke kao i različiti načini proizvodnje sira razvijeni u pojedinim zemljama kao i u različitim klimatskim zonama. Većina sireva kakvi se danas proizvode i konzumiraju imaju bogato povijesno nasljeđe, a nastali su u starom ili srednjem vijeku. Sir ima dugu povijest ispunjenu različitim mitovima, legendama i povijesnim dokazima. Izvorno od davnina "sireve kraljeva" su se u Francuskoj nazivali samo Camembert i Brie, ali i drugi kraljevi (Engleski, Talijanski) imali su svoje favorite pa su se istaknuli vrlo stari Parmezan, Roquefort te talijanska Gorgonzola. Cheese is a fresh or ripe product obtained by coagulating milk (whey, steppe, cream or their combinations) with the separation of whey (liquid formed during the processing of curds, a by-product). Today, there are more than 4,000 known and recognized types of cheese in the world which can be divided into several different categories, such as by the milk type, fat content of cheese, water content, cheese consistency, curdling, cheese ripening and many other characteristics. The existence of different types of cheese is influenced by different breeds of dairy cattle as well as different methods of cheese production developed in different countries and in different climatic zones. Most cheeses produced and consumed today have a rich historical heritage and originated in the Old or Middle Ages. Cheese has a long history filled with various myths, legends and historical evidence. Originally from ancient times, only Camembert and Brie were considered "cheeses of kings" in France, but other kings (English, Italian) had their favorites too, so the very old Parmesan, Roquefort and Italian Gorgonzola also stood out.