Search

Područja oko rijeka Mirne i Raše u Istri pogodna za intenzivnu poljoprivredu no poznata su i kao nalazišta podzemnih gljiva, tartufa. Bijeli tartuf (Tuber magnatum Pico), najveća je i najcjenjenija vrsta tartufa. Za razliku od tartufa proizvodnja šampinjona (Agaricus bisporus) pripada u proizvodnju gljiva u zaštićenim prostorima i vrlo je zahtjevna grana agronomije. Supstrat za proizvodnju gljiva se sastoji od fermentirane slame, pilećeg gnojiva i gipsa. Omjer navedenih sastojaka, kvaliteta navedenih komponenti te tehnologija proizvodnje su ključni faktori za proizvodnju kvalitetnog supstrata. Cilj ovog rada bio je usporediti različite uvjete uzgoja bijelog tartufa i gljiva šampinjona prvenstveno u sadržaju teških metala u uzgojnom mediju. Istraživanje uzgoja šampinjona provedeno je tijekom četiri vegetacijska ciklusa na uobičajenom supstratu za uzgoj šampinjona. Pokus je postavljen u 4 ponavljanja po dizajnu slučajnog bloknog rasporeda sa 2 faktora. Istovremeno, analizirani su uzorci tla s tri međusobno udaljene lokacije u području rijeka Mirne i Raše u Istri poznate kao nalazišta tartufa. Svi uzorci analiziranu su na sadržaj ukupnih teških metala Zn, Fe (esencijalni), Pb i Cd (toksični) digestijom zaltotopkom. Podaci su statistički obrađeni ANOVOM F-testom, dok su prosječne vrijednosti ispitivanih parametara ispitivane Duncanovim multiplim testom na razini značajnosti p ≤ 0, 01. Utvrđeni sadržaj teških metala u supstratu kao i u tlu kretao se u nizu Fe>Zn>Pb>Cd. Statistički značajna razlika (p ≤ 0, 01) utvrđena je između sadržaja svih istraživanih elemenata. Naime, u supstratu je utvrđen sadržaj Fe 2 084, 55 mg kg-1, a u tlu 28 631, 67 mg kg-1, Zn 137, 39 mg kg-1 (supstrat): 80, 96 mg kg-1 (tlo), Pb 2, 28 mg kg-1 (supstrat): 15, 21 mg kg-1 (tlo), Cd 0, 175 mg kg-1 (supstrat): 0, 46 mg kg-1 (tlo). Utvrđene vrijednosti bile su ispod granica propisanih Pravilnikom o zaštiti od onečišćenja poljoprivrednog zemljišta osim Zn čije su utvrđene vrijednosti bile više od onih propisanih za pjeskovita tla (60 mg kg- 1). Kako bi se dobili odgovarajući parametri za utvrđivanje pogodnosti šampinjona i tartufa kao funkcionalne hrane, u budućim istraživanjima, potrebno je provesti detaljnije analize i usporedbu translokacije teških metala iz uzgojnog medija u tartufe i šampinjone

Češnjak (Allium sativum L.) postaje sve značajnija povrćarska kultura jer posjeduje značajna antioksidativna svojstva te sadrži niz aktivnih tvari i vitamina koji blagotvorno djeluju na ljudski organizam poboljšavajući imunološki sustav. Cilj istraživanja bio je utvrditi morfološke pokazatelje ozimog slavonskog češnjaka u različitim uvjetima uzgoja. Možemo zaključiti da komponente prinosa istog ekotipa nisu značajno razlikovale ovisno o uvjetima uzgoja te da se uzgojem češnjaka iz in vitro presadnica dobiva jednako kvalitetan proizvod. Očekuje se da će ovakav način proizvodnje rezultirati povećanjem kvalitete i konkurentnosti domaće proizvodnje postizanjem samodostatnosti i povećanjem izvoza domaćeg češnjaka. na kraju, dovoljne količine domaćeg češnjaka za preradu osigurati će lakše brendiranje tradicionalnih proizvoda i njihovu prepoznatljivost.

Dragoljub (Tropaeolum majus L.) je visokovrijedna, jednogodišnja zeljasta biljka koja obiluje vitaminom C i mnogim tvarima koji ga čine prirodnim antibiotikom, antimikotikom, purgativom, diuretikom i pravim eliksirom zdravlja. Uz mnogobrojne dobrobiti za zdravlje, dragoljub je također i ukras svakom vrtu. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj različitih uvjeta uzgoja na morfološka svojstva visokog i niskog dragoljuba te odrediti sadržaj vitamina C u listu ta dva tipa dragoljuba. Uzgoj dragoljuba u komori s kontroliranim uvjetima rezultirao je kraćim vremenom nicanja te većim postotkom klijavosti u odnosu na uzgoj na otvorenom. Prosječan sadržaj vitamina C u listovima dragoljuba iznosio je 204, 16 mg/100g svježe tvari za visoki dragoljub te 189, 27 mg za niski. Stoga, dragoljub se može svrstati među visoko vrijede namirnice za ljudsku ishranu s obzirom da sadrži veće vrijednosti vitamina C u odnosu na opće poznate namirnice kao što su limun, paprika, naranča. Ova nedovoljno istražena biljka sa svojim ljekovitim svojstvima te velikim potencijalom za korištenje u farmaceutskoj industriji zaslužuje svoje mjesto u ljudskoj ishrani i na tržištu.

After mushrooms are harvested a large amount of used compost that has a high content of organic matter and the rich mineral composition remains. Such accumulated compost is a good material to improve the physical properties of soils and plant nutrition. The aim of this study was to investigate the possibility and feasibility of using spent mushroom compost from Agaricus bisporus as an alternative growing media for greenhouse production of Pelargonium peltatum L. and Petunia hybrida Juss. seedlings. The experiment was conducted under greenhouse conditions at the Faculty of Agriculture, University of Banja Luka (Republic of Srpska - RS, Bosnia and Herzegovina - BiH) in 2014. It was arranged in a split - plot design with four replicates and two treatments (commercial substrate and mixture of commercial substrate and spent mushroom compost) for each variety. Morphological parameters, were recorded regularly during growth and development of seedlings. At the end of experiment, seedlings were sampled and root and above-ground fresh and dry weight were recorded. Obtained results showed significantly higher values of all investigated parameters of seedlings grown on spent mushroom compost. Thus it can be concluded that use of spent mushroom compost, as additional of commercial substrate in the production of geranium and surfinia seedlings is possible and economically justified as well as environmental friendly.

Priručnik “Uzgoj i njega autohtonog češnjaka (znanost i praksa)” namijenjen je kao pomoć sadašnjim i budućim proizvođačima češnjaka, studentima Poljoprivrednih fakulteta i Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, učenicima srednjih Poljoprivrednih škola te djelatnicima Savjetodavne službe. U pripremanju materijala korišteni su stručni i znanstveni pisani materijali koji se koriste na visokim učilištima i sveučilištima poljoprivrednog i prehrambenog smjera. Najvećim dijelom korišteni su materijali koji su rezultat desetogodišnjeg istraživanja i rada na autohtonom češnjaku autora i koautora priručnika.

Gladiolus are very decorative flower species that belongs to family Iridaceae. Upright stems, thin leaves in the shape of a sword and a long beautiful flowers make gladiolus a perfect flower for every garden and an essential element of big floral arrangements. The flowers that appear in almost all colors blossoms depending on variety after 70-90 days after planting (early blooming varieties), 90- 110 days (mid-season varieties) and late blooming varieties after 120 days. Therefore, growing them all, the bloom in garden may last from April through September. Gladiolus is herbaceous perennial species that are easy to grown from corms. They require mild climate and lot of sun for normal development and regular flowering. Number of day that takes for gladiolus to bloom is most affected by temperature, soil properties and quality of corms. Thus, the aim of this study was to evaluate corms size (4, 5, 6 cm) of two gladiolus varieties (Oscar and Amsterdam) at different soil pH values (5, 07 and 6, 5) on growth and development of gladiolus in greenhouse. Results showed significantly better development of gladiolus plants grown from largest corms of both investigated varieties independently on soil pH. Generally, better development of gladiolus plants was recorded on soil with higher pH value. As regard to varieties, Amsterdam showed slightly better development on acid soil in comparison with Oscar. It can be concluded that greater corm size and slightly acid soil are more suitable for gladiolus production.

Advantages of in vitro propagation of some vegetable and flower transplants is that can be started with very little amount of plant material that represents initial explants, which is very important in the protection of endangered and rare species. Slavonian winter garlic is an old, indigenous variety of garlic grown on Slavonia and Baranya fields, east Croatia. Today, unfortunately, due to the introduction of foreign varieties into production, lack of local seed source, the increasing commercialization of vegetable production and the depopulation of rural areas, large part of the local varieties of garlic may be lost forever. Method of in vitro propagation provides a rapid propagation and large number of plants as a single mother plant can produce up to several thousand of seedlings. Aim of this study was to investigate the influence of biostimulant on adaptation of garlic and wild rose in vitro seedlings. In vitro transplants of Allium sativum L. and Rosa canina L. were transplanted in commercial substrate and treated with biostimulant Radifarm® by watering. Influence of biostimulant had positive effect on shoot number and root weight. Investigation shows how biostimulant application in Rosa canina and Allium sativum transplants production improves growth and development of root and above-ground mass which is important for faster plant adaptation on stress during transplanting.

The aim of this study was to investigate the possibility and feasibility of using spent mushroom compost from Agaricus bisporus as an alternative growing media for greenhouse production of Pimpinella anisum L. seedlings. The experiment was conducted under greenhouse conditions at Faculty of Agriculture, University of Banja Luka in 2013. It was arranged in a split-plot design with four repetitions and two treatments (conventional substrate and spent mushroom compost). Morphological parameters, plant height and leaf number, were recorded regularly during growth and development of Anis seedlings. At the end of experiment, seedlings were sampled and root and above-ground fresh and dry weight and root lenght were recorded. Obtained results showed significantly higher values of all investigated parameters of seedlings grown on spent mushroom compost. Thus it can be concluded that use of spent mushroom compost in the production of anise seedlings is possible and economically justified as well as environmental friendly.

Paprika (Capsicum annuum L.) je jedna od najznačajnijih povrćarskih kultura u svijetu i kod nas. Također, postoji veliki broj sorti začinske paprike koje se razlikuju po boji, obliku, veličini, aromi te stupnju ljutine. Plod paprike se prvenstveno konzumira kao svježe povrće ili osušen kao začin, ali je opseg primjene vrlo širok (prehrambena, farmaceutska, kozmetička industrija). Začinska paprika se koristi za proizvodnju mljevene začinske paprike i oleorizina. Najvažnije osobine i svojstva mljevene začinske paprike se indirektno ocjenjuju prema sadržaju karotenoida, kapsaicina, fenola, vitamina i antioksidativnoj aktivnosti. Na hrvatskom tržištu se trenutno mogu naći različiti gotovi proizvodi mljevene začinske paprike. Međutim, ti proizvodi su nestandardizirani i bez geografskog podrijetla. Cilj ovog istraživanja bio je analizirati i standardizirati hrvatsku začinsku papriku “Baranjka” kako bi se doprinijelo prepoznatljivosti proizvoda te osigurala konkurentnost proizvodnje začinske paprike za potrebe prehrambene i farmaceutske industrije. Standardizacija začinske paprike će također olakšati brendiranje i ulazak na tržište zaštićenih proizvoda s kontroliranim geografskim podrijetlom s područja kontinentalne Hrvatske čiji je neizostavni sastojak začinska paprika. Istraživanje je provedeno prikupljanjem i analiziranjem većeg broja uzoraka mljevene začinske paprike proizvedene tijekom 2012. i 2013. godine na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Baranji koji svoj proizvod ujedinjuju u registrirani komercijalni proizvod pod nazivom “Baranjka“. Tijekom laboratorijskih istraživanja provedene su analize začinske paprike na sadržaj kapsaicina, dihidrokapsaicina, ukupnih fenola, ukupnih flavonoida te je određena ukupna antioksidativna vrijednost. Sadržaj kapsaicina i dihidrokapsaicina su određeni primjenom tekućinske kromatografije visoke preciznosti (HPLC), a sadržaj fenola i flavonoida te ukupna antioksidativna aktivnost su određeni spektrofotometrijski. Analizom svih pokazatelja kvalitete začinske paprike utvrđeno je da lokacija i proizvodna tehnologija značajno utječu na iste. Sadržaj fenola u uzorcima začinske paprike značajno je varirao u rasponu od 160 do 230 mg GAE na 100 g paprike. Sadržaj flavonoida je također značajno varirao između uzoraka i to više nego sadržaj fenola te se kretao u rasponu od 150 do 360 mg kvercetina na 100 g paprike. Najveće varijacije među uzorcima paprike zabilježene su za antioksidativnu aktivnost čije su vrijednosti iznosile od 1850 do 8430 µM TEAC na 100 g paprike. Općenito, uzroci ljute paprike su pokazali višu antioksidativnu aktivnost što ukazuje na pozitivnu korelaciju s povećanim sadržajem kapsaicina i dihidrokapsaicina čiji je ukupan sadržaj bio izražen u SHV jedinicama (Scoville Heat Value) koje označavaju stupanj ljutine začinske paprike. Uzorci paprike su se vrlo značajno razlikovali prema SHV vrijednosti i to u rasponu od 919, 9 do 7145, 6. Na kraju, za lakše standardiziranje proizvoda i njegovu prepoznatljivost biti će potrebno ujednačiti tehnologiju proizvodnje začinske paprike kod svih proizvođača te utvrditi specifičnosti proizvodne lokacije.

Pelargonije su raznolika grupa biljaka različitih tipova rasta te staništa. Većina pelargonija se lako razmnožava oživljavanjem reznica uzetih od matične biljke. Postupak uzimanja reznica zahtijeva održavanje velikog broja biljaka što nerijetko dovodi do širenja nekoliko ozbiljnih bakterijskih i gljivičnih oboljenja. In vitro razmnožavanje je sada već standardni postupak za proizvodnju zdravih i elitnih matičnih biljaka pelargonija. Cilj istraživanja bio utvrditi utjecaj različitih koncentracija dva tipa citokinina (6- benzilaminopurin i kinetin) na multiplikaciju Pelargonium zonale u kulturi tkiva. Veća koncentracija hormona kinetina rezultirala je i najvećim indeksom multiplikacije.

High salinity in soil, substrate or nutrient solution reduces the availability of free water resulting in cell protoplasm dehydration, oxidative stress and overall disruption of plant physiological processes. A good water supply to leaf epidermal cells is crucial for proper stomata movements, thus an important physiological adaptation of plants to salt stress includes a modulation of guard cells function. As opposite to salt tolerant halophytes, most agricultural plants are glycophytes with an increased susceptibility to Na+ ions, which stimulate stomata opening and affect transpiration regulatory mechanisms. Here, leaves of a typical glycophyte i.e. pepper plant (Capsicum annuum L.) were treated with hydrogen sulfide (H2S) donors (NaSH, GYY4137), a nitric oxide (NO) donor (SNP) and their combinations in vitro, with the aim to establish the effects of H2S and NO on stomata movements during salt stress and a recovery period. As expected, in unstressed plants, both the H2S donors stimulated stomata opening, with a pronounced effect of NaSH. In combined treatments the effects of NO and H2S were mutually neutralized, and the apertures were similar to control (untreated epidermal peels). In plants exposed to 150 mM NaCl for three days, SNP closed the stomata while both H2S donors led to stomata opening, again with the pronounced effect of NaSH. Combinations of SNP and H2S donors had similar effects on stomata aperture as observed in unstressed plants. After a recovery period, treatment with SNP caused stomata closure and the effect of H2S donors alone was ablated. Although the effect of NO was more suppressed when in the combination with GYY4137. In general, salt stress stimulated pepper stomata to open, which continues even during a recovery phase. These results suggest that NO and H2S interact during and after salt stress in pepper, with different H2S donors efficacy seen in recovery stage. As water availability and other ecological conditions such as CO2 concentration, temperature and irradiation affect stomatal movements, H2S and NO donors could be used as potential regulators of plant transpiration rate, especially in salt sensitive plants. Further research should give an insight into how these two gasotransmitters interact in multiple stress conditions and other agricultural species.

Češnjak (Allium sativum L.) postaje sve značajnija povrćarska kultura jer posjeduje značajna antioksidativna svojstva te sadrži niz aktivnih tvari i vitamina koji blagotvorno djeluju na ljudski organizam poboljšavajući imunološki sustav. Nadalje, češnjak je sastavni dio važnih autohtonih tradicionalnih hrvatskih proizvoda koji će postati ili jesu brend na domaćem i stranom tržištu. Kontinentalna Hrvatska je pogodna za proizvodnju češnjaka, a pogotovo lokalnih domaćih ozimih ekotipova koji se dobro i dugo skladište te imaju visoke prinose lukovice. Cilj istraživanja bio je utvrditi morfološke pokazatelje ozimog slavonskog češnjaka u različitim uvjetima uzgoja. Istraživanje je provedeno na tri ekotipa slavonskog ozimog češnjaka uzgajanih na konvencionalan način sadnjom češnjeva te uzgojem iz presadnica dobivenih in vitro. Na uzorcima pojedinog ekotipa i načina uzgoja utvrđeni su ukupna masa češnjeva, masa glavice češnjaka te broj češnjeva po glavici. Prema LSD testu utvrđena je statistički značajna razlika (P≥0, 05) u ukupnoj masi češnjaka i masi glavice koja je bila i pod značajnim utjecajem varijante uzgoja. Broj češnjeva je također bio pod značajnim utjecajem varijante te je utvrđena statistički značajna razlika (P≥0, 05) između svih pojedinih ekotipova. Možemo zaključiti da komponente prinosa istog ekotipa nisu značajno razlikovale ovisno o uvjetima uzgoja te da se uzgojem češnjaka iz in vitro presadnica dobiva jednako kvalitetan proizvod.

U ovom istraživanju ispitan je uticaj biostimulatora Radifarm na rast i razvoj rasada bosiljka (Ocicum basilicum L.). Proizvedeni rasad je ispikiran u PVC posude promjera 9 cm i biljke su tretirane sa biostimulatorom u koncentraciji od 0, 30 5 ili netretirane (kontrola). Tokom trajanja ogleda evidentirani su morfološki pokazatelji rasta i razvoja rasada (visina biljke, broj listova), a na kraju istraživanja izvršeno je mjerenje dužine korijena te masa svježeg i suhog korijena i nadzemnog dijela. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi može li, u kojoj mjeri i na koji način primjenjeni biostimulator uticati na poboljšani rast i razvoj korijena rasada bosiljka te time poboljšati adaptaciju mladog rasada na abiotski stres prilikom presađivanja na otvoreno polje. Sva ispitivana svojstva bila su pod utjecajem tretmana sa biostimulatorom u određenom vremenu trajanja ogleda. Istraživanje ukazuje da primjena biostimulatora u proizvodnji rasada bosiljka poboljšava rast i razvoj korijena i nadzemnog dijela što je preduslov brže adaptacije biljaka na stres uslijed presađivanja.

Češnjak (Allium sativum L.)postaje sve značajnija povrćarska kultura jer posjeduje značajna antioksidativna svojstva. Nadalje, češnjak je sastavni dio važnih autohtonih tradicionalnih hrvatskih proizvoda. Većina češnjaka koja se kod nas konzumira u svježem stanju ili prerađuje podrijetlom je iz uvoza. Godišnje se uvozi oko 2000 tona češnjaka, a čest je slučaj nekontroliranog uvoza sadnog materijala iz susjednih država te proizvodnja i distribucija istog pod imenom domaćeg češnjaka.Kontinentalna Hrvatska je pogodna za proizvodnju češnjaka, a pogotovo lokalnih domaćih ozimih ekotipova koji se dobro i dugo skladište te imaju visoke prinose lukovice. Međutim, za dovoljno brzi rast i širenje proizvodnje domaćeg češnjaka potrebno je stvoriti dovoljno sadnog materijala u kratkom vremenskom periodu što je moguće in vitro umnožavanjem sadnog materijala. Taj način osigurava vrlo brzu multiplikaciju genetski identičnog kao i bez-virusnog sadnog materijala što je osnova moderne proizvodnje.Također, ovo istraživanje od 2012. do 2014. godine bavilo se utvrđivanjem najpovoljnije tehnologije uzgoja češnjaka iz takvog i klasičnog sadnog materijala na dvijema lokacijama u ovisnosti o analizi tla. U ovisnosti o faktorima istraživanja, među kojima je i više lokalnih ekotipova češnjaka, utvrila se i antioksidativna aktivnost, sadržaj fenolnih spojeva i askorbinske kiseline koji utječu povoljno na ljudsko zdravlje. Posljedično, na lokacijama kontinentalne Hrvatske u vrlo kratkom periodu moguće je dobiti kvalitetan češnjak visokih nutritivnih vrijednosti i dugog vijeka skladištenja, što nije slučaj kod uvoznog češnjaka. Takav način proizvodnje rezultirati će povećanjem kvalitete i konkurentnosti domaće proizvodnje postizanjem samodostatnosti i povećanjem izvoza domaćeg češnjaka. Na kraju, dovoljne količne domaćeg češnjaka za preradu osigurati će lakše brendiranje tradicionalnih proizvoda i njihovu prepoznatljivost.

Advantages of in vitro propagation of some vegetable and flower transplants is that can be started with very little amount of plant material that represents initial explants, which is very important in the protection of endangered and rare species. Slavonian winter garlic is an old, indigenous variety of garlic grown on Slavonia and Baranya fields, east Croatia. Today, unfortunately, due to the introduction of foreign varieties into production, lack of local seed source, the increasing commercialization of vegetable production and the depopulation of rural areas, large part of the local varieties of garlic may be lost forever. Method of in vitro propagation provides a rapid propagation and large number of plants as a single mother plant can produce up to several thousand of seedlings. In vitro transplants of Allium sativum L. and Rosa canina L. were transplanted in commercial substrate and treated with biostimulant Radifarm® by watering. Influence of biostimulant had positive effect on shoot number and root weight. Investigation shows how biostimulant application in Rosa canina and Allium sativum transplants production improves growth and development of root and above-ground mass which is important for faster plant adaptation on stress during transplanting.

Cilj ovog istraživanja je bio utvrditi utjecaj srebrnih nanočestica (AgNP) na antioksidativnu aktivnost u listovima paprike. Istraživanje je provedeno tijekom 2012. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, Odjelu za biologiju u Osijeku i Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu. Sjeme paprike Vedrana F1 posijano je tijekom travnja u polistirenske kontejnere u komercijalni supstrat. Tretiranje s dvije različite koncentracije AgNP (0.1 i 1 mg/L) obavljeno je nakon pojave prvog pravog lista zalijevanjem u zonu korijena. Tretman s 0.1 i 1 mg/L srebrnog nitrata (AgNO3) obavljen je radi usporedbe. Listovi paprike su uzorkovani 55 dana nakon sjetve te su pripremljeni za analizu ukupne antioksidativne aktivnosti (UAA), sadržaja vodikovog peroksida, ukupnih fenola i razine lipidne peroksidacije. Statističkom obradom podataka je utvrđeno da je tretman s 1 mg/L AgNP značajno povećao UAA u usporedbi s ostalim tretmanima i kontrolom. Sadržaj vodikovog peroksida bio je najveći u biljkama tretiranih s 1 mg/L AgNP. Najveća razina lipidne peroksidacije zabilježena je kod tretmana s 0.1 mg/L AgNP. Nadalje, najveći sadržaj fenola utvrđen je kod tretmana s 1 mg/L AgNO3. Dobiveni rezultati pokazali su da nanočestićni i ionski oblik srebra značajno utječu na UAA te na pojedine pokazatelje oksidativnog stresa u listu paprike.

Autohtoni ambijent seoskih dvorišta Slavonije i Baranje nezamisliv je bez pažljivo kreiranih gredica sa starim sortama ukrasnog bilja (hortenzija-Hidrangea, božur-Peonia officinalis, ruža-Rosa, jorgovan-Syringa Mill.), koje čine skladnu cijelinu zajedno sa cvjetnim kompozicijama jednogodišnjih (cinia– Zinnia elegans, kokotić– Delphinium ajacis, neven–Callendula officinalis, dragoljub– Tropaeolum majus, slamnati cvijet– Chelicrisum bracteatum, zijevalica–Antrrhinum majus i dr.) i dvogodišnjih cvjetnih vrsta (potočnica– Myosotis palustris, turski karanfil– Dianthus barbatus, šeboj–Cheiranthus cheiri) te trajnica (srdašca-Dicentra spectabilis, kokotić- Delphinium, plamenac-Phlox sp., zvjezdan-Aster sp. i geofita (carski ljiljan–Lilium candidum, perunika–Iris germania, zumbul–Hyacinthus orientalis, dalia–Dahlia sp., sunovrat– Narcissus poeticus) postavljenih tako da tijekom cijele godine dolazi do izmjene cvatnje, boja i mirisa. Takve cvjetne gredice najčešće se nalaze uz trijemove kuća i predstavljaju prelazni dio iz kuće u dvorište, protežu se pored staza u dvorištu koje su popločane ciglom, uz zidove susjedne kuće, a uokvirene su travnjakom ili omeđene bordurom od šimšira (Buxus) ili ogradicom od cigle obojene krečom. Biljke su raspoređene po visini i to u redove, tako da su najniže biljke naprijed, a više otraga. Neke trajnice (muškatli– Pelargonium sp., fuksie-Fuchsia) tijekom toplog dijela godine nalaze svoje mijesto u gredicama, ali se u jesen vade iz zemlje, stavljaju u posude i unose u kuće, najčešće se smještaju u prozore. Cvjetne gredice sa autohtonim vrstama cvijeća trebale bi postati sastavni dio tradicijskog seoskog vrta Slavonije i Baranje.

Cilj ovog rada bio je utvrditi sadržaj teških metala (Zn, Fe, Pb i Cd) u plodu šampinjona s obzirom na upotrebu dvaju različitih komposta za proizvodnju gljiva. Pokus je postavljen u četiri ponavljanja po dizajnu slučajnog blok rasporeda na obiteljskom gospodarstvu Romanjek u Slavonskom Brodu, a korišteni su komposti Bio fungi Kft iz Mađarske i CNC Grondstoffen BV iz Nizozemske. Sadržaj teških metala u suhoj tvari šampinjona određen je induktivno spregnutom plazmom (ICP OES) nakon razaranja mikrovalnom tehnikom i kretao se u nizu Fe>Zn>Pb>Cd neovisno o porijeklu komposta. Statistički značajna razlika između sadržaja teških metala u plodu šampinjona ovisno o porijeklu komposta utvrđena je jedino za Cd (CNC Grondstoffen BV 0.134 mg/kg st, Bio fungi Kft 0.017 mg/kg st), dok za ostale teške metale nije utvrđena statistički značajna razlika. Sve dobivene vrijednosti bile su ispod granica propisanih Europskom regulativom o sadržaju teških metala. Dobiveni rezultati ukazaju na pogodnost oba supstrata za uzgoj šampinjona, te da s aspekta akumulacije teških metala u plodu šampinjona, odabir supstrata nije limitirajući faktor.

Functional food such as fruits and vegetables, gained much interest due to beneficial impact on human’s health - reduced risk of chronic, degenerative and of oxidative stress mediated diseases, such as cancer, cardiovascular and neurodegenerative diseases. The strawberry (Fragaria x ananassa Duch.) fruit generally possesses a high level of antioxidant activity that can be related to total phenols content, to high vitamin C content or both. In this research the effects of biostimulators (Viva and Megafol) and reduced fertilization level on the productivity and fruit quality of soilless grown strawberry cultivar Elsanta have been investigated, during two fruitbearing seasons. The tested fruit quality parameters were the total antioxidant capacity (TAC), total ascorbic acid (AA), total anthocyanins (AC), total phenolics (PHE) and nitrates (NO3) content. Our results indicated a stimulating effect of a combination of biostimulators but only in the second year of fruitbearing (the spring experiment), where plants treated with both Viva and Megafol gained the highest yield. In the first year of fruitbearing (the fall experiment), at reduced rate of fertilization, total phenolics content in strawberry fruits was significantly higher while nitrates content was significantly lower which is of particular importance for its nutritional value.

Da bi se zadovoljile sve veće potrebe za hranom na zemaljskoj kugli, prinosi po jedinici površine tijekom druge polovice 20-og stoljeća više su no udvostručeni. Cijenu toga udvostručenja prinosa «platio» je okoliš. Jedan od temeljnih zaključaka već povijesne konferencije iz Ria de Janeira (1992.) govori da je konvencionalna (intenzivna) poljoprivreda gospodarska grana s najviše konfliktnih zahtjeva između potreba razvitka s jedne strane i zaštite okoliša s druge strane. Navedeni zaključak o problemima intenzivne poljoprivrede u okolišu potvrđen je i na tzv. Rio+10 konferenciji održanoj u Johanesburgu 2002., te osobito na Konferenciji održanoj u Rio de Janeiru 2012. godine. U cilju ublažavanja navedenih pojava u poljoprivredi susrećemo različite nazive od održive do ekološke poljoprivrede. U svima njima je cilj ostvariti održivi, ekonomski isplativ prinos, ali u isto vrijeme i provesti maksimalno moguću zaštitu okoliša, odnosno sva onečišćenja okoliša iz poljoprivrede kao difuznoga onečišćivača okoliša svesti na minimum. Dok je u održivoj poljoprivredi dozvoljena upotreba kemikalija ali na postulatima održivoga gospodarenje tlom s integralnom ishranom i integriranom zaštitom bilja, u ekološkoj poljoprivredi je strogo zabranjena upotreba kemikalija i preferira se upotreba obnovljivih izvora energije i resursa, odnosno uravnoteženo gospodarenje svim dobrima na poljoprivrednom gospodarstvu, sa što manje inputa izvan gospodarstva. Kako je u Hrvatskoj prvi puta 2001. godine, zatim ponovno 2007. i 2010. godine donesen Zakon o ekološkom uzgoju bilja sa odgovarajućim pratećim pravilnicima u ovom radu pokušati će se odgovoriti gdje se nalazi trenutno hrvatska ekološka poljoprivreda. Zatim će se ukazati na glavne probleme sa kojima se susreću farmeri, odnosno na načine kako poboljšati stanje u ekološkoj poljoprivredi, što učiniti da uvjeti za ovaj oblik uzgoja bilja budu još bolji. Ekološka poljoprivreda zauzima sve veće mjesto u svjetskoj poljoprivredi i u stalnom je porastu što se tiče ukupnih poljoprivrednih površina u ekološkom gospodarenju. Zakoni i regulative, koji nadopunjuju postojeće ili razvijaju nove standarde, doneseni su u više od 150 zemalja diljem svijeta, što upućuje na opću zainteresiranost glede ekološke poljoprivrede. Osim činjenice da ekološka poljoprivreda svojim načinom uzgoja povoljno djeluje na očuvanje okoliša, ona je po nekim prosudbama kvalitetnija u odnosu na bogatstvo okusa i hranjivih sastojaka. Danas moderan i savjestan potrošač sve češće poseže za kupovinom ekoloških proizvoda i spreman je odvojiti više novca za takav proizvod koji svojom cijenom to i zahtjeva. U današnje vrijeme modernog tržišta, kada su nam svi proizvodi više-manje dostupni uvijek i u svako vrijeme, više nije pitanje problema nabave ili potrošnje ekoloških proizvoda već se u prvi plan stavlja pitanje garancije i sigurnosti da li je proizvod koji smo kupili i za koji smo platili ekstra vrijednost stvarno proizvod iz ekološkog uzgoja. Za tu svrhu danas postoji mnogo organizacija koje svojim postupcima kontrole označavanja, potvrđivanja i inspekcije stvaraju povjerenje i sigurnost potrošača u vjerodostojnost ekoloških proizvoda na tržištu. U Hrvatskoj se razvija tržište ekoloških proizvoda pa je zbog toga važno poznavanje određenih standarda i zakona radi bolje upućenosti i razumijevanja funkcioniranja, smisla i važnosti ekološke proizvodnje i proizvoda.

Pelargoniums are a diverse group of plants with a wide variety of growth habits and habitats. The genus Pelargonium includes annuals and herbaceous perennials, shrubs and subshrubs, and both evergreen and deciduous plants, but most of the scented-leafed species or “scenteds” are succulent perennial shrubs in their native habitats. In vitro propagation is the standard procedure for producing virus free plants and elite mother stocks for the Pelargonium. Aim of this study was to evaluate propagation from young leaves of Pelargonium peltatum and its acclimatization in four different substrates. Direct shoot regeneration, with 80% of explants inducing shoots was obtained from in vitro-leaf discs of P. peltatum on MS-medium containing 1 mgl−1 of IBA and 5 mgl−1 of BAP. This study showed that shoots could be directly regenerated from leaf explants without the intervening callus phase. Rapid multiplication of P. peltatum with in vitro developed root helps to short time of production irrespective of the season.

Nutrijenti u povrću su od vitalnog značaja za sve tjelesne funkcije. Bez njih, naša tijela ne rade dobro, a naše zdravlje se narušava. Nutrijenti djeluju sinergistički što znači da ih je najbolje uzimati hranom. Tamno zeleno lisnato povrće je vjerojatno najveći koncentrirani izvor nutrijenata u usporedbi sa ostalom hranom. Ono je bogat izvor minerala (uključujući željezo, kalcij, kalij i magnezij) i vitamina, uključujući vitamine K, C, E te mnoge B vitamine. Također, su i izvor raznih fitonutrijenata, uključujući beta-karotena, luteina, i zeaksantin, koji štite stanice od oštećenja, korisni su u očuvanju očiju odnosno u sprečavanju staračke degeneracije žute mrlje. Tamno zeleno lišće sadržava čak i male količine omega-3 masnih kiselina. Minerali su glavne komponente zubi i kosti te služe kao građevni blokovi za druge stanice i enzime. Minerali također pomažu regulirati ravnotežu tekućine u tijelu i kontrolu kretanja živčanih impulsa. Vitamini, minerali i ostala hranjiva, unaprjeđuju i uravnotežavaju jedni druge, tako da naše tijelo može apsorbirati i koristiti ih za najbolji učinak. Vitamini topljivi u mastima se sastoje od vitamina A, E, D i K koji se mogu naći u povrću poput rajčice, batata, mrkve, kelja, repinog lišća i kineskog kupusa. Vitamini topljivi u vodi su vitamini B- kompleksa, kao što B6, B12, folna kiselina, niacin i tiamin. Vitamin C je također vitamin topiv u vodi. Neki biljni izvori ovih vitamina su šparoga, crvena i zelena paprika, špinat, batat, brokula i cvjetača.

Nasturtium (Tropaeolum majus L.) is an annual herbaceous plant native to South America. It has a pleasant appearance, the leaves are nearly round and permeate with thick nervature. Flowers are found in many colors, mostly yellow, orange and red. It can be high, low, creeping and often is used as a ground cover and as the protector of the orchard from aphides. Based on the findings of folk physician that are indicating on its anti- inflammatory and antifungal properties, nasturtium was recognized like healing plant and quickly became interesting in medicine, cooking and cosmetic industry. It has a wide range of effects on all systems of the human body and can heal many ailments. Results of total content of ascorbic acid showed that average content in nasturtium leaves of all four repetitions is 153, 88 mg vit C/100 g FW.

Čovjek mora postati aktivni sudionik u zaštiti prirode i okoliša, a doprinos tome može pružiti kroz ozelenjavanje privatnih prostora kao što su privatni urbani i ruralni vrtovi, terase, balkoni, zelena pročelja, vertikalni i krovni vrtovi. Zelenilo smanjuje štetni utjecaj klimatskih promjena, akumulira otrovni ugljični dioksid iz zraka i povećava koncentraciju kisika, apsorbira prašinu, pelud, smog, teške metale i druge štetne tvari iz oborina koje u protivnom odlaze u podzemne vode, potoke i rijeke. Zeleni krovovi i pročelja zgrada apsorbiraju zvukove i elektromagnetske valove, predstavljaju prirodne klima uređaje i dobar su izolator tijekom zime te na taj način stvaraju kvalitetniju mikroklimu i tako utječu na smanjenje potrošnje energije. Gradovi koji imaju veći udio zelenih površina, mikroklimom su sličniji ruralnim područjima. Ruralni prostori trebali bi se transformirati u eko sela koja bi funkcionirala na principu permakulture odnosno uravnoteženom odnosu čovjeka i okoliša i pravednoj raspodjeli. Svi moramo težiti održivoj zajednici i uspostavi ravnoteže između urbanog, ruralnog i prirodnog krajolika. Potrebna je edukacija djece kroz osnivanje školskih vrtova kako bi se jačala svijest o očuvanju prirode i stvaranju novih vrijednosti. Svaki pojedinac dužan je pridonositi zaštiti okoliša u interesu zaštite vlastitog zdravlja te zdravlja drugih ljudi.

Istraživanje je provedeno tijekom 2010. godine u nasadu nevena (Calendula officinalis L.), kako bi se utvrdio utjecaj tri različita sklopa (sklop A - 65 cm x 35 cm ; sklop B - 65 cm x 25 cm ; sklop C – 55 cm x 25 cm) i vremena berbe na broj, masu i promjer cvjetova nevena. Dobiveni rezultati pokazali su da je sklop značajno utjecao na broj cvjetova po biljci i masu cvijeta, pa je najveći broj cvjetova po biljci zabilježen kod sklopa B (13, 2), a najmanji (9, 87) kod sklopa C. Najniža masa cvijeta zabilježena je kod sklopa C (1, 31 g) te je bila statistički značajno niža od mase cvijeta kod sklopa A (1, 42 g) i B (1, 38 g). Sklop je značajno utjecao i na broj cvjetova na bočnim granama, koji je bio najviši u sklopu B. Nije bilo značajnog utjecaja sklopa na promjer cvijeta. Ukupno je tijekom pokusa ostvareno 13 berbi. Najveći broj cvjetova po biljci ubrano je u osmoj, devetoj i desetoj berbi, dok je najveća masa cvijeta izmjerena u petoj i dvanaestoj berbi. Prosječno, broj cvjetova po biljci/berbi iznosio je 11, 63, a masa 1, 38 g. Promjer cvijeta nevena kretao se od 2, 89 cm u trinaestoj do 3, 59 cm u trećoj berbi, a broj cvjetova na bočnim granama po biljci/berbi iznosio je 11, 61.

Češnjak (Allium sativum L.) je značajna povrćarska kultura jer posjeduje značajna antioksidativna svojstva. Kontinentalna Hrvatska je pogodna za proizvodnju lokalnih domaćih ozimih ekotipova koji se dobro i dugo skladište te imaju visoke prinose lukovice. Međutim, za brzo širenje proizvodnje domaćeg češnjaka potrebno je stvoriti dovoljno sadnog materijala u kratkom vremenskom periodu što je moguće in vitro umnožavanjem sadnog materijala. Ovaj način osigurava vrlo brzu multiplikaciju genetski identičnog kao i bez-virusnog sadnog materijala što je osnova moderne proizvodnje. Također, ovo istraživanje će se baviti utvrđivanjem najpovoljnije tehnologije uzgoja češnjaka iz ovakvog i klasičnog sadnog materijala na dvije lokacije u ovisnosti o analizi tla. U ovisnosti o faktorima istraživanja, između kojih su i više lokalnih ekotipova češnjaka, utvrđivati će se i antioksidativna aktivnost, sadržaj fenolnih spojeva i askorbinske kiseline koji utječu povoljno na ljudsko zdravlje. Posljedično, na lokacijama kontinentalne Hrvatske u vrlo kratkom vremenskom periodu moguće je dobiti kvalitetan češnjak visokih nutritivnih vrijednosti i dugog vijeka skladištenja za razliku od uvoznog češnjaka. Ovakav način proizvodnje će rezultirati povećanjem kvalitete i konkurentnosti domaće proizvodnje postizanjem samodostatnosti i povećanjem izvoza domaćeg češnjaka. Na kraju, dovoljne količine domaćeg češnjaka za preradu osigurati će lakše brendiranje tradicionalnih proizvoda i njihovu prepoznatljivost.

Gerbera (Gerbera jamesonii L.) je višegodišnja kultura koja se uzgaja u zaštićenim prostorima, a u novije vrijeme uzgaja na inertnim supstratima kao što su kokosova vlakna i kamena vuna zbog sve većih zahtjeva za produktivnost biljaka za razvoj visokokvalitetnih cvjetova. Međutim u takvom načinu uzgoja dolazi do iznimno velikih problema sa štetnicima i bolestima koji značajno smanjuju produktivnost i kvalitetu cvijeta gerbera. Konvencionalan način kemijske zaštite se pokazao kao slabo učinkovit tijekom višegodišnjeg uzgoja gerbera radi pojave rezistentnosti patogena. U novije vrijeme sve se više pažnje pridodaje biološkoj kontroli štetnika i bolesti u uzgoju gerbera. Tijekom uzgoja intoducirali su se beneficijalni predatori za kontrolu štetnika, a za kontrolu bolesti aplicirale su se korisne gljive. Nakon i tijekom kontinuirane introdukcije zabilježeno je značajno smanjenje šteta od štetnika i bolesti, a usporedno s time i povečanje broja komercijalnih cvjetova po biljci.

Istraživanje je provedeno tijekom 2008. i 2009. godine, a obje godine su se sastojale od identičnih tretmana kako bi se utvrdio utjecaj godine tj. vegetacijske sezone na ispitivane parametre. Pokus je proveden u plasteniku i na otvorenom polju na OPG-u Vinković koje je smješteno u Livani, istočna Hrvatska, a sastojao se od ukupno 6 varijanata tretmana s biostimulatorima i 1 varijanta kontrole (netretirane biljke). Cilj istraživanja bio je utvrditi indeks lisne površine pod utjecajem primjene različitih biostimulatora (Radifarm i Megafol) kod rajčice. Biostimulator Radifarm je primijenjen zalijevanjem u zonu korijena biljke u koncentraciji 0, 20%, a Megafol prskanjem tj. folijarno u koncentraciji 0, 25%. Praćeni fiziološki pokazatelji razvoja listova rajčice među kojima je indeks lisne površine, specifična lisna površina i sadržaj suhe tvari lista bili su pod značajnim utjecajem tretmana s biostimulatorima i godine. Indeks lisne površine (ILP) je tijekom drugog uzorkovanja bio pod utjecajem tretmana s biostimulatorima i godine te njihovim međusobnim interakcijama. Istraživanje ukazuje da primjena biostimulatora u kombinaciji sa uvjetima uzgoja i utjecajem godine značajno utječe na razvoj lisne površine kod rajčice.

In vitro kultura biljnih stanica, tkiva i organa je posebna grana biotehnologije koja predstavlja skup tehnika za sterilni uzgoj i vegetativno razmnožavanje. U hranljivom mediju definiranog sastava i pod kontroliranim uvjetima sredine. Najveću primjenu metoda kulture tkiva ima u razmnožavanju brojnih biljnih vrsta, posebice onih koje se teško razmnožavaju sjemenom. Prednost vegetativnog razmnožavanja u uvjetima in vitro je u tome što razmnožavanje može početi sa vrlo malo biljnog materijala kao početnog eksplatanta, što je veoma bitno u zaštiti ugroženih i rijetkih vrsta. Slavonski ozimi češnjak je stara, autohtona sorta češnjaka s područja Slavonije i Baranje. Danas, zbog uvođenja introduciranih stranih sorti u proizvodnju, nedostatka izvornog sjemena, sve veće komercijalizacije povrtlarske proizvodnje i depopulacije ruralnog prostora, velikom dijelu domaćih sorti češnjaka prijeti da zauvijek budu izgubljene. Razmnožavanje metodom in vitro je brz način razmnožavanja kada se od jedne majčinske biljke moguće proizvesti i do nekoliko tisuća sadnica. Ušteda energije je velika jer se sadnice slažu na police te je klimatizirani prostor maksimalno iskorišten. Metodom razmnožavanja in vitro, u kratkom vremenskom periodu, dobivaju se kvalitetne i zdrave presadnice. Takvim načinom uzgoja sačuvala bi se autohtona hrvatska sorta ozimog slavonskog češnjaka, vratila na slavonska, baranjska i srijemska polja i u autohtone hrvatske proizvode.

Istočna Hrvatska zauzima prostor Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema. Na površini od 12466 km2 smješteno je pet hrvatskih županija: Osječko- baranjska 4149 km2, Vukovarsko- srijemska 2448 km2, Požeško-slavonska 1821 km2, Brodsko-posavska 2027 km2 i Virovitičko- podravska 2021 km2. Proizvodnja povrća u Republici Hrvatskoj ne zadovoljava domaće potrebe, a podaci o prinosu povrća u Republici Hrvatskoj su i više puta niži od prinosa u državama EU. U našoj zemlji se svega 3% povrća proizvodi u zaštićenim prostorima što jasno pokazuje da za tu proizvodnju postoji potencijal. Povrće se uzgaja u hrvatskoj na oko 150 tisuća ha. Prema podacima HZPSS-a Osječko – baranjske županije tijekom 2012. godine bilo je zasijano 333, 70 ha vanjske površine sa povrćarskim kulturama i 37, 50 ha uzgoja povrća u plastenicima i staklenicima. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u Vukovarsko – srijemskoj županiji u 2011. godini 1.683, 01 ha nalazi se pod povrćarskim kulturama namijenjenim tržištu što čini 1, 37 % prijavljenih poljoprivrednih površina, na 749 poljoprivrednih gospodarstava. Iz podataka uočljiv je značajan porast površina pod povrćarskim kulturama u odnosu na 2010. godinu. Iako je prisutan rast proizvodnje povrća na manjim poljoprivrednim gospodarstvima velika razlika ipak nastaje uslijed promjene modela prijava i ostvarenja poticaja Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i značajnim povećanjem proizvodnje povrća na površinama PIK-a Vinkovci i VUPIK-a Vukovar. Također je u ovoj županiji podignuto 18, 5 ha suvremenih staklenika sa hidroponskim uzgojem povrća. Proizvodnja povrća je intenzivna grana biljne proizvodnje u pogledu ostvarivanja prihoda po jedinici površine. S obzirom da su površine pod zaštićenim prostorom još uvijek male potrebno je ovu proizvodnju usmjeriti u proširenje i opremanje kapaciteta u proizvodnji povrća. Također je važno, kroz kontinuirani proces edukacije, pružiti proizvođačima u istočnoj Hrvatskoj nova saznanja o suvremenijim tehnologijama proizvodnje povrća te tako pomoći da budu konkurentni i sposobni odgovoriti zahtjevima kako domaćeg tako i inozemnog tržišta nakon ulaska u EU. Dohodovni potencijal tržišta istočne Hrvatske je razmjerno malen i od njega može živjeti svega trećina proizvođača povrća. Trebati će ga unaprijediti stvaranjem konkretnih proizvodnih i izvoznih programa s većim udjelom dodane vrijednosti, te daljnjom regionalizacijom potpore kako bi se poredbene prednosti pojedinih područja bolje iskoristile. Skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju sasvim će sigurno izmijeniti neka pravila na tržištu, no istočna Hrvatska da bi ojačala svoj regionalni položaj, zahtijeva značajnija ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje i modernizaciju povrćarske proizvodnje kako na otvorenom polju tako i u zaštićenim prostorima.

Trogodišnjim poljskim pokusima provedenima na sorti blitve Srebrnolisna u Podravini ispitivana je povezanost visine, promjera stabljike i broja bočnih grana sjemenske blitve s komponentama prinosa i kvalitetom sjemena. Visina stabljike sjemenske blitve, broj bočnih grana te udio krupne frakcije sjemena (>5, 5 mm) u vrlo značajnoj su pozitivnoj korelaciji bili s promjerom stabljike sve tri godine istraživanja. Porastom promjera stabljike povećavala se masa 1000 sjemenki (0, 766**, 0, 464**, 0, 770**). S promjerom stabljike u vrlo značajnoj negativnoj korelaciji bio je udio sitne frakcije sjemena (-0, 709**, -0, 774**, -0, 683**) kao i udio srednje frakcije sjemena (-0, 832**, -0, 624**, -0, 708**). Smanjenjem promjera stabljike povećavao se ukupni prinos sjemena blitve (-0, 773**, -0, 819**, -0, 821**). Povećanjem visine stabljike i broja bočnih grana povećao se i promjer stabljike. Kod sjemenske blitve koja je imala veći promjer stabljike bio je povećan udio krupne frakcije sjemena (>5, 5 mm). Kod biljaka sa manjim promjerom stabljike smanjio se udio sitne (

Sjeme blitve je višeklično. Iz jednog klupka mogu se razviti 2 do 3 biljke. U ovom istraživanju bio je cilj utvrditi utjecaj sklopa, pinciranja i vegetacijske sezone na klijavost, energiju klijanja i ukupni broj klica sjemena blitve. Istraživanje je provedeno na različitim sklopovima 25.000, 50.000, 100.000 i 150.000 biljaka ha-1, tijekom tri vegetacijske sezone na blitvi rebrastoj, sorti „srebrnolisna“ u Podravini, Hrvatska. Analizirano je naturalno sjeme blitve primarno očišćeno od primjesa. U ovim istraživanjima prosječna klijavost naturalnog sjemena blitve iznosila je 87, 26 %. Utvrđeno je da klijavost sjemena nije bila pod utjecajem sklopa, pinciranja i vegetacijske sezone. Prosječna energija klijanja sjemena blitve iznosila je 79, 44 %. Godina istraživanja imala je vrlo značajan utjecaj na energiju klijanja, isto kao i interakcija sklopa i pinciranja. Interakcija sklopa, pinciranja i godine značajno je utjecala na energiju klijanja sjemena blitve. Prosječni ukupni broj klica (od 100 sjemenki) u ovim istraživanjima iznosio je 159, 44. Navedeno svojstvo bilo je pod vrlo značajnim utjecajem sklopa i vegetacijske sezone, te pod utjecajem interakcija sklopa i godine, te sklopa, pinciranja i godine. U najgušćem sklopu sjemenske blitve 150.000 biljaka ha-1 proizvedeno je sjeme sa značajno najvećim ukupnim brojem klica 163, 92. Sklop sjemenske blitve 150.000 biljaka ha-1 uz visoku i stabilnu klijavost i energiju klijanja osigurava značajno najveći ukupni broj klica.

U ovom istraživanju je ispitan utjecaj sklopa, piniciranja i vegetacijske sezone na prinos sjemena i visinu sjemenjače blitve. Istraživanje je provedeno u Podravini (Hrvatska) tijekom tri sezone na sorti 'Srebrnolisna', rebrastog tipa. Značajno najveći prinos sjemena blitve po biljci (45, 74 g) zabilježen je u rijetkom sklopu od 25.000 biljaka ha-1, a najmanji prosječni prinos (16, 52 g) zabilježen je u gustom sklopu 150.000 biljaka ha-1. Prve godine istraživanja prosječni prinos sjemena blitve po biljci je bio najveći i iznosio je 37, 82 g, a treće godine istraživanja je iznosio 24, 53 g. Visina sjemenjače blitve bila je značajno najviša 162, 77 cm kod najmanjeg sklopa od 25.000 biljaka ha-1, a najniža 148, 51 cm kod najvećeg sklopa od 150.000 biljaka ha-1.

Istraživanje je izvedeno kao split-split-plot eksperiment s faktorima: svjetlosni režim (A), supstrat (B) i sorta (C), u četiri repeticije s po 10 biljaka. Sorte gerbera korištene u ovom istraživanju su bile visoko komercijalne Ruby Red (C1) i Vino (C2). Presadnice gerbera su proizvedene in vitro u laboratoriju svjetski poznatog proizvođača presadnica Florist iz Nizozemske, a sađene su 2007. godine u stakleniku D. G. Promet u Magadenovcu kraj Donjeg Miholjca. Dva tipa supstrata su korištena pri sadnji: kokosov treset (B1) i supstrat na bazi kokosa (60 %) i 40 % rižinih pljevica (B2). Obzirom na varijante osvjetljenja i supstrata, obje sorte su najveću produktivnost u ispitivanom razdoblju ostvarile na varijantama s dopunskim osvjetljenjem i supstratu koji se sastojao od kokosovih vlakana s dodatkom rižine pljeve. Obje su sorte imale značajno veći ukupan broj nekomercijalnih cvjetova na varijantama s prirodnim osvjetljenjem. Produkcija cvijeta u varijantama s dodatnim osvjetljenjem u smislu komercijalnog cvijeta znatno je veća u korist sorte Vino, ali produkcija ukupnog broja cvjetova po berbama bila je veća za sortu Ruby Red. Utjecaj supstrata na produktivnost cvijeta je također bio značajan: na supstratu s dodanom rižinom pljevom na osnovu od kokosovih vlakana ubrano je ukupno više cvjetova po biljci za 17, 7 % u odnosu na supstrat bez rižine pljeve, na istom supstratu je ubrano 20, 8% više komercijalnih cvjetova, dok na broj nekomercijalnih cvjetova po biljci supstrat nije značajno utjecao.

Istraživanje započelo 2011. godine sadnjom lukovica ljiljana i gladiola u kontejnere na različite dobine. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj dubine sadnje na vrijeme nicanja i razvoj ljiljana i gladiola. Krupnije i sitnije lukovice gladiola sađene su na dvije različite dubine (5 i 8 cm), a ljiljana na 4 dubine (2.6, 5, 7 i 9 cm). Tijekom istraživanja redovito su se bilježile promjene na biljkama. Rezultatima pokusa utvrđeno je da na razvoj gladiola veliki značaj imaju i veličina gomolja kao i dubina sadnje. Krupniji gomolji gladiola koje su sađena na dubini od 8 cm imale su najduži vremenski ciklus razvoja po broju dana, dok su krupniji gomolji sađeni na 5 cm dubine i sitniji gomolji gladiola sađeni na 8 cm dubine imale sličan period razvoja po broju dana. Različita dubina sadnje kod ljiljana prikazala nam je zanimljive rezultate. Lukovice ljiljana sađene na dubinu 7 cm pokazale su najduži vremenski ciklus razvoja po broju dana, dok lukovice ljiljana sađene na dubinu 5 cm su imale najkraći ciklus razvoja. Možemo zaključiti da veća veličina gomolja gladiole te dubina sadnje pokazuju pozitivnu korelaciju, odnosno potreban je manji broj dana za cjelokupan rast i razvoj biljaka. Dok lukovice ljiljana koje se nalaze bliže površini tla trebaju manji broj dana za cjelokupan razvoj.

Brojna istraživanja provedena na češnjaku (Allium sativum L.) dokazala su prisutnost antioksidacijskih i fenolnih spojeva, nekoliko sumpornih spojeva i vitamina. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati razlike u sadržaju ukupnih fenola, askorbinske kiseline i ukupne antioksidacijske aktivnosti četiri kultivara ozimoga slavonskoga češnjaka te utvrditi postojanje korelacija između tih parametara. Sadržaj askorbinske kiseline, ukupni sadržaj fenolnih spojeva te ukupna antioksidacijska aktivnost četiri kultivara slavonskoga ozimoga češnjaka određeni su spektrofotometrijski. Genetička raznolikost kultivara ozimoga slavonskoga češnjaka značajno je utjecala na sadržaj askorbinske kiseline i ukupnu antioksidacijsku aktivnost. Ukupna antioksidacijska aktivnost bila je u značajnoj pozitivnoj korelaciji sa sadržajem askorbinske kiseline (r 2 =0, 64 ; p=0, 006), dok između sadržaja ukupnih fenola i ukupne antioksidacijske aktivnosti nije utvrđena značajna povezanost. Kultivar PFO 1 imao je najveću antioksidacijsku aktivnost (8, 006 µmol Trolox/g svježe tvari) i najveći sadržaj askorbinske kiseline (8, 57 mg /100 g svježe tvari), a time se pokazao kao najkvalitetniji od četiri ispitivana kultivara.

Češnjak (Allium sativum L.) ima značajnu ulogu u obrani ljudskog organizma od različitih bolesti, zahvaljujući visokom sadržaju antioksidacijskih tvari. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati razlike u sadržaju ukupnih fenola, askorbinske kiseline i ukupne antioksidacijske aktivnosti četiri kultivara ozimog slavonskog češnjaka, te utvrditi postojanje korelacija između tih parametara. Sadržaj askorbinske kiseline, ukupni sadržaj fenolnih spojeva, te ukupna antioksidacijska aktivnost četiri kultivara slavonskog ozimog češnjaka određeni su spektrofotometrijski. Genetička raznolikost kultivara ozimog slavonskog češnjaka značajno je utjecala na sadržaj askorbinske kiseline i ukupnu antioksidacijsku aktivnost. Ukupna antioksidacijska aktivnost bila je u značajnoj pozitivnoj korelaciji sa sadržajem askorbinske kiseline (r=0, 6495 ; p=0, 006), dok između sadržaja ukupnih fenola i ukupne antioksidacijske aktivnosti nije bila utvrđena značajna povezanost.

This research was conducted during 2010. year in controlled environmental conditions as two step production of wild roses rootstock. First step of production was carried out in laboratory in vitro and second step in glasshouse. At the first phase of investigation plants were cultivated on two different growth mediums. First media contained two hormones BAP (6-Benzylaminopurine) and IBA (Indole-3-butyric acid), and the second contained just hormone BAP. Plants that were grown on these growth mediums were transplanted in commercial substrate and treated with biostimulant Radifarm® by watering. Investigated parameters were shoot number and stem height. The results showed that addition of BAP hormone alone in growth medium resulted in significantly longer stems, but haven’t influenced on shoot number. However, number of shoots recorded on plants grown on medium containing just BAP hormone was 19, 17% higher then plants grown on medium containing both BAP and IBA hormones. Treatment with biostimulant had significant influence on a shoot number (p=0, 05). Depending on the growth media significantly higher number of shoots was recorded at the A2B2 variant compared with variant A1B2. Interactions between investigated factors significantly influenced (p=0.01) on stem height and shoot number. Significantly higher was stem length of control plants grown in medium with BAP compared to control plants grown in medium with hormones BAP and IBA (p = 0.05). The aim of this study was to determine growth and development of wild rose at two different growth mediums to preserve genotype characteristics and to shorten a multiplication time of virus-free plant material

Cilj ovog rada bio utvrditi uticaj supstrata na rast i razvoj rasada cvjetne vrste Pelargonia peltatum L. Za početni sadni materijal korištene su već ožiljene reznice pelargonije forme peltatum, puzajuća, koje su podijeljene u dvije grupe. Prvu grupu su činile biljke presađene u komercijalni supstrat (treset- "Baltisches substrat" Hawita Baltic), a drugu grupu su činile biljke presađene u mješevinu komercijalnog supstrata i baštenske zemlje u odnosu 2:1. tokom eksperimenta izvršena su mjerenja morfoloških pokazatelja rasta i razvoja biljaka (visina biljke, broj listova, broj pupoljaka, broj cvjetova, broj cvjetnih grana), a na kraju eksperimenata, izvršeno je mjerenje svježe mi suve mase korjena i nadzemnog dijela biljaka. Ovim istraživanjem potvrđeno je da bolje uslove rasta i razvoja rasada mladih biljaka pružaju komercijalni supstrati, koji posjeduju sve potrebne makro i mikroelemente neophodne za nesmetan rast i razvoj biljaka.

Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj kemijskih i bioloških mjera na rast i razvoj presadnica paprike i suzbijanje fitopatogenih gljiva Pythium ultimum i Rhizoctonia solani. Istraživanje je provedeno tijekom 2010. godine u kontroliranim uvjetima (klima komora). Presadnice paprike inokulirane su fitopatogenim gljivama te su primjenjeni slijedeći tretmani: kemijski pripravak Previcur 607 SL (a.t. propamokarb-hidroklorid), biološki pripravak TRI 003 (Trichoderma harzianum - Strain-22), biostimulator Kendal® i kontrola. Primjena biološkog pripravka TRI 003 i biostimulatora Kendal® utjecala na povećanje mase svježeg lista (20, 1 g i 18, 9 g) i svježe stabljike presadnica (2, 81 g i 2, 52 g) i bila viša u odnosu na kontrolu i primjenu kemijskog preparata Previcur. Masa korijena i broj listova presadnica paprike bila je najviša u tretmanu s kemijskim preparatom Previcur. Postotak preživjelih biljaka bio je najviši pri primjeni TRI 003 i Kendal®-a.

Cilj ovog istraživanja je bio utvrditi utjecaj biostimulatora na ukupan sadržaj N, P, K, Ca, Mg, Fe, Mn i Zn u pojedinim organima i cijeloj presadnici rajčice. U istraživanju je bilo 6 varijanata tretmana s biostimulatorima (A1-A6) i jedna kontrolna varijanta (A0). Ukupan sadržaj svih biogenih elemenata bio je pod značajnim utjecajem tretmana s biostimulatorima. U korijenu tretiranih biljaka utvrđen je značajno veći (P≤0, 01) ukupan sadržaj svih analiziranih elemenata u usporedbi s kontrolnim biljkama. Najveći ukupan sadržaj elemenata je zabilježen kod biljaka koje su tretirane s biostimulatorima Radifarm i Megafol prije presađivanja (A1 i A4). Isto je utvrđeno kod stabljike i lista. Također, kod tretiranih biljaka je utvrđen značajno veći (P≤0, 01) ukupan sadržaj svih elemenata u cijeloj presadnici rajčice nakon presađivanja u usporedbi s kontrolnim biljkama. Tijekom cijelog istraživanja su se istakle varijante tretmana s biostimulatorima Radifarm i Megafol prije presađivanja koje su najznačajnije utjecale na usvajanje elemenata ishrane kao i na pojačan rast i razvoj presadnica. Biostimulatori djeluju pozitivno na ukupan sadržaj elemenata ishrane kao i na povećanje ukupne vegetativne biomase presadnice rajčice ublažavajući stres uzrokovan presađivanjem.

Ovo istraživanje pokazalo je djelovanje biostimulatora na rast i razvoj divlje ruže (Rosa canina L.). U prvom dijelu istraživanja biljke su uzgajane na dvije različite hranjive podloge. Prva varijanta hranjive podloge sadržavala je hormon BAP (6-benzil aminopurin) te hormon IBA (Indol-maslačna kiselina), dok je druga varijanta podloge sadržavala samo hormon BAP. Biljke uzgojene na hranjivim podlogama presađene su u supstrat i tretirane biostimulatorom Radifarm®. Tijekom istraživanja mjerene su masa i dužina korijena te masa stabljike divlje ruže. Masa korijena divlje ruže značajno je veća (p=0, 01) kod hranjive podloge s hormonom BAP u odnosu na hranjivu podlogu koja je sadržavala oba biljna hormona. Također, biljke tretirane biostimulatorom imale su statistički (p=0, 01) značajno veću masu korijena, 13, 96 %, u odnosu na kontrolu. Masa stabljike bila je pod značajnim utjecajem (p=0, 01) hranjive podloge sa hormonom BAP, dok je značajnost utjecaja tretmana s biostimulatorom u in vivo uvjetima izostala. Dužina korijena nije bila pod značajnim utjecajem ni hormona ni biostimulatora. Biostimulator na bazi arginina i asparagina pozitivno je utjecao na povećanu masu korijena. Istraživanje ukazuje da primjena biostimulatora in vivo u proizvodnji presadnica divlje ruže poboljšava rast i razvoj korijena i nadzemnog dijela što je preduvjet brže adaptacije biljaka na stres uslijed presađivanja.

Istraživanje je provedeno u stakleniku u cilju određivanja učinkovitosti bioloških pripravaka u odnosu na kemijske kod suzbijanja Trialeurodes vaporariorum (Westwood) te njihov utjecaj na broj, masu, dužinu i opseg plodova krastavaca. Pokus je proveden tijekom ljetnog i jesenskog vegetacijskog razdoblja, a sastojao se od šest tretmana: Boxer 200 SL (2 ml/2l), Bio-Algeen S-90 (40 ml/2l), Biomit plussz® (40 ml/2l), Agri mix (Agri-50 3 ml/2l +6 ml/2l, naizmjenična primjena), Agri-50 (8 ml/2l) i Agri-50 (6 ml/2l). Svi pripravci primijenjeni su četiri puta tijekom vegetacije. Najbolji učinak pri suzbijanju ličinki T. vaporariorum pokazali su biološki pripravci Biomit plussz® i Bio-Algeen S-90. Agri-50 u svim kombinacijama djelovao je slabije na suzbijanje ličinki u odnosu na kemijski pripravak Bokser 200 SL. S druge strane, u tretmanu gdje je primijenjen Agri-50 u nižoj dozi (6 ml/2l) utvrđeni su najveći broj, masa, dužina i opseg plodova krastavaca u ljetnom uzgoju. U jesenskom uzgoju najbolje djelovanje na krastavce imao je kemijski pripravak Boxer 200 SL i to statistički značajno u odnosu na sve biološke pripravke. Od bioloških pripravaka u jesenskom uzgoju najbolje rezultate na plod krastavaca pokazao je Bio-algeen S-90. Na nizak prinos krastavaca djelovali su i nepovoljni uvjeti uzgoja u jesenskom razdoblju. Iako su svi biološki pripravci pokazali dobar utjecaj na suzbijanje ličinki T. vaporariorum pa i uspješnije od kemijskog sredstva, njihov utjecaj na prinos krastavaca potrebno je dodatno ispitati.

Pelargoniums are plants from the family Geraniaceae, and one of the most popular summers flowering species that adorn the balconies and windows of the houses and are present in the market since the 18th century. In Croatia, the most commonly grown are ivy- geraniums (P. peltatum) and zonal (P. zonale) geraniums. They reproduce vegetatively because propagating by seed is expensive and only large horticultural companies can afford growing from seed. Every year new cultivars are produced, but geraniums still have a very simple genotype and are grown very successfully adhering to a few basic rules for their cultivation. The aim of this study with the species Pelargonium peltatum and Pelargonium x hortorum was assessing the effects of the use of hormones to stimulate root growth when planting cuttings to receive plants and monitoring the development of cuttings. Cuttings of two different types of pelargonium were treated with hormone Rhizopon to stimulate growth and rooting. Results showed that hormone therapy has no significant effect on growth of this geranium species. Differences between treated and control seedlings were very small, hormone-treated cuttings had faster growth of its root, although at all stages of measuring the length P. peltatum cuttings was significantly higher compared to the P. x hortorum cuttings (p=0.01).

Therapy with plants is discipline which uses plants and gardening activities for professional program in therapy and neurorehabilitation of people with special needs. The ultimate goal of these programs is the improved physical and mental health of the individual. The benefits may be seen in four areas - intellectual, social, emotional, and physical development. Plants are a part of the aesthetically pleasing and perceptually stimulating aspects of the environment to which man responds. Plants serve as a stimulus for a direct, specific, positive response for which the human perceptual system is specifically developed. By observation of plant growth and change, man learns about life and acquires an understanding that can be applied to other aspects of life. For instance, as a result of a car accident the woman who has paraplegia and she thinks of herself as a unuseful humen being who "can't even stand up." In plant therapy, she is learning how to stake the plants and realises concretely that she can do something and be very useful. Fruthermore, she starts to experience three things symbolically, learning that other things need support, gaining an interest in supporting a plant and therefore she's being useful to another living thing and she (and by implication, others) feels it is genuinely worthwhile to aid in the support of others who literally cannot stand alone. The profession of plants therapy, gardening or horticultural therapy is one of the treatment modalities (including therapies such as art, music and recreational) that form the adjunctive therapy treatment approach. Plants therapy programs are commonly found in physical rehabilitation facilities, psychiatric hospitals, educational centers for individuals with intellectual defects and similar treatment facilities. Vocational training programs, sheltered workshops, and prisons are also places where professional plant therapists work they way. In many countries, arboreta and botanic gardens are employing Registered Horticultural Therapists to conduct educational outreach programs for professionals and clients in treatment facilities in their communities. First individual plant teraphy in Croatia started in 2003.

Cilj rada bio je istražiti djelovanja biostimulatora na ekonomski učinak u hidroponskom uzoju paprike u plastenicima (Gajić, Baranja) tijekom 2009 i 2010. godine. U pokusu su korištene dvije hibridne sorte paprike ('Blondy' i 'Century'), a tretman se sastojao od tretiranih i netretiranih biljaka. U tretmanu s biostimulatorima korištena su dva sredstva: Radifarm (konc. 0, 25, 40 ml/biljci) i Megafol (konc. 0, 20%, 50 ml/biljci). Za potrebe ekonomske analize praćena je cijena paprike tijekom promatranog razdoblja te troškovi. Prinos je na tretiranim površinama u 2009. godini iznosio 17, 02 kg/m2 za 'Blondy', odnosno 16, 45 kg/m2 za 'Century', a na netretiranim površinama 13, 88 kg/m2 za 'Blondy' te 13, 44 kg/m2 za 'Century'. U 2010. godini na tretiranim površinama 'Blondy' je ostvarila prinos od 19, 21 kg/m2, a 'Century' 18, 41 kg/m2. Sukladno prinosima, odnosila se i ukupna dobit po m2. 'Blondy' je u 2009. godini na tretiranim površinama ostvarila dobit od 64, 44 kn/m2, a na netretiranim 29, 60 kn/m2. 'Century' je u istoj godini ostvario značajno nižu dobit: 45, 59 kn/m2 na tretiranim i 10, 40 kn/m2 na netretiranim površinama. U 2010. godini dobit/m2 je na tretiranim površinama iznosila 97, 34 kn za 'Blondy', a 58, 73 kn za 'Century'. Na netretiranim površinama 'Blondy' je ostvarila dobit od 49, 97 kn/m2, a 'Century' 23, 36 kn/m2. Pokus s biostimulatorima potvrdio je njihovo pozitivno djelovanje na prinos, odnosno ekonomski učinak u uzgoju paprike pri čemu sorta ima značajnu ulogu.

Istraživanje trajanja rezanog cvijeta ruže u vazi provedeno je u 2011. godini u laboratoriju Zavoda za bilinogojstvo na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku u nekontroliranim uvjetima. Cvijetovi ruža za potrebe ovog istraživanja su krupnocvjetne, mirisne sorte Red Naomi nizozemskog proizvođača Schreurs, a uzgoj istih bio je na OPG Maltar u Valpovu. Kao medij čuvanja korišteni su voda iz slavine, Chrysal clear i gel Crystal soil. Srednja temperatura tijekom pokusa iznosila je 24, 3⁰C. Tijekom istraživanja zabilježeni su površina lista, volumen tekućine nakon propadanja cvijeta te intenzitet transpiracije kao i svježa i suha mase glave i vrata cvijeta te listova. Statističkom obradom podataka utvrđena je značajna razlika u trajanju rezanog cvijeta u vazi (vase life) u ovisnosti o mediju čuvanja. Rezani cvijet ruže u Chrysalu u prosjeku je trajao 11 dana, u vodi 8, a u gelu je propao nakon svega 5 dana. Intenzitet transpiracije i gubitak tekućine u posudama u ovisnosti su jedan o drugome kao i o mediju u kojem su ruže bile čuvane. Najveći intenzitet transpiracije zabilježen je kod rezane ruže čuvane u mediju Chrysal 143, 11 mL, zatim u vodi 107, 33 mL i u gelu 16, 33 mL. Istraživanje ukazuje da primjena preparata Chrysal, koji sadrži glukozu, biocide i acidifere pozitivno utječe na trajnost cvijeta ruže i produžava život cvijeta u vazi.

U provedenim istraživanjima ispitivan je utjecaj vegetacijske sezone i sklopa na udjel frakcija sjemena blitve. Istraživanje je provedeno tijekom tri vegetacijske sezone na sorti rebraste blitve Srebrnolisna u Podravini. Praćeni su ukupan udjel frakcija sitnog sjemena 5, 5 mm. Udjeli pojedinih istraživanih frakcija sjemena bili su pod značajnim utjecajem vegetacijske sezone. Povećanjem sklopa odnosno smanjenjem vegetacijskog prostora sjemenske blitve značajno se povećava udjel sitne frakcije sjemena 5, 5 mm. Smanjenjem vegetacijskog prostora sjemenske blitve značajno se smanjuje udjel krupne frakcije sjemena >5, 5 mm. Blitva dobro kompenzira manji broj biljaka po jedinici površine povećanjem krupnoće sjemena.